31.03.2015 Views

Položaj ranjivih grupa na tržištu rada Srbije

Položaj ranjivih grupa na tržištu rada Srbije

Položaj ranjivih grupa na tržištu rada Srbije

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

3.2. Uticaj ekonomske krize <strong>na</strong> tržište <strong>rada</strong> u Srbiji<br />

Položaj <strong>ranjivih</strong> <strong>grupa</strong> <strong>na</strong> tržištu <strong>rada</strong> <strong>Srbije</strong><br />

Raspoloživi podaci iz anketa o radnoj s<strong>na</strong>zi (ARS) i anketa poslovnih jedinica<br />

(RAD) Republičkog zavoda za statistiku, kao i podaci iz registara Nacio<strong>na</strong>lne službe<br />

za zapošljavanje, sugerišu da je uticaj krize <strong>na</strong> ishode <strong>na</strong> tržištu <strong>rada</strong> bio prilično<br />

dramatičan. Sva tri izvora informacija ukazuju <strong>na</strong> pad zaposlenosti i porast<br />

nezaposlenosti i neaktivnosti. Ukupno tržište <strong>rada</strong> s<strong>na</strong>žno se prilagodilo uslovima<br />

eko nom ske kri ze – za po sle nost je od po čet ka kri ze pa la vi še ne go BDP, što z<strong>na</strong> či<br />

da je Srbija u proteklom periodu imala veoma visok elasticitet zaposlenosti (preko<br />

1). Na osno vu pret hod nih upo red nih is ku sta va, uglav nom se sma tra da se pun<br />

uticaj krize <strong>na</strong> tržište <strong>rada</strong> ostvaruje uz određeno odlaganje, te da pad zaposlenosti<br />

mo že da tra je do sta du že od pa da BDP-a. Ima ju ći ovo u vi du, pri la go đa va nje<br />

glavnih indikatora tržišta <strong>rada</strong> u Srbiji bilo je neobično brzo i s<strong>na</strong>žno.<br />

34<br />

Po treb no je <strong>na</strong> po me nu ti, kao što je već <strong>na</strong> gla še no u odelj ku o ko ri šće nim<br />

podacima, da razlika u glavnim indikatorima tržišta <strong>rada</strong> „pre“ i „posle“ krize<br />

ne od ra ža va sa mo uti caj kri ze, već ta ko đe i uti caj auto nom nih eko nom skih<br />

faktora – među kojima je <strong>na</strong>jz<strong>na</strong>čajniji proces tranzicije i privatizacije koji se<br />

od vi ja u svo joj već po od ma kloj fa zi.<br />

Poredeći agregatne podatke o zaposlenosti iz dve vremenski <strong>na</strong>jbliže „pre“ i<br />

„posle“ tačke, pad zaposlenosti od početka krize izgleda prilično dramatično.<br />

Ocenjeni broj zaposlenih radnika radnog uzrasta pao je za skoro 160.000, ili<br />

oko 6% iz me đu ok to bra 2008. i apri la 2009. Ovo je do ve lo do pa da u od gova<br />

ra ju ćoj sto pi za po sle no sti (za oso be iz me đu 15. i 64. go di ne) sa 53,3% <strong>na</strong><br />

50,8%. U istom periodu, broj nezaposlenih osoba porastao je za nekih 30.000,<br />

što je po ve ća lo sto pu ne za po sle no sti sa 14,7% <strong>na</strong> 16,4%.<br />

Ta be la 3.2.1: Sr bi ja – za po sle nost i ne za po sle nost po An ke ti o rad noj s<strong>na</strong> zi,1 2008–2009.<br />

Ukupan<br />

broj<br />

za po sle nih<br />

15–64<br />

go di ne 2<br />

Broj za po sle nih po ljopri<br />

vred ni ka i po ma žu ćih<br />

čla no va u po ljo pri vre di<br />

15–64 go di ne 3<br />

Stopa<br />

za po sle no sti<br />

15–64<br />

go di ne<br />

Ukupan broj<br />

ne za po sle nih<br />

15–64 go di ne<br />

Stopa<br />

ne za po sleno<br />

sti<br />

15–64<br />

go di ne<br />

2008.<br />

April 2.652.429 .. 54,0 432.730 14,0<br />

Ok to bar 2.646.215 443.243 53,3 457.204 14,7<br />

2009.<br />

April 2.486.734 437.957 50,8 486.858 16,4<br />

Ok to bar – – – – 17,4<br />

Iz vor: An ke ta o rad noj s<strong>na</strong> zi (ARS), RZS.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!