Položaj ranjivih grupa na tržištu rada Srbije
Položaj ranjivih grupa na tržištu rada Srbije
Položaj ranjivih grupa na tržištu rada Srbije
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Položaj <strong>ranjivih</strong> <strong>grupa</strong> <strong>na</strong> tržištu <strong>rada</strong> <strong>Srbije</strong><br />
<strong>na</strong> tržištu <strong>rada</strong> tesno povezan sa dugotrajnim ili permanentnim stanjem soci<br />
jal ne is klju če no sti. U dru gu ka te go ri ju spa da ju ugro že ne/ose tlji ve gru pe<br />
stanovništva određene demografskim, socio-ekonomskim i geografskim karak<br />
te ri sti ka ma, a to su: že ne, za tim mla di (15–24 go di ne sta ro sti) i sta ri ja li ca<br />
(50–64 go di ne), neo bra zo va ni, kao i sta nov ni ci ru ral nih pod ruč ja, po seb no<br />
u Ju go i stoč noj Sr bi ji, i oni ko ji ne po se du ju ze mlju.<br />
U <strong>na</strong>rednim poglavljima prvo se a<strong>na</strong>liziraju ranjive grupe zasnovane <strong>na</strong> odre<br />
đe nim de mo graf skim i dru gim obe lež ji ma (že ne, mla di, sta ri ja li ca, neobrazovani<br />
itd.), a zatim grupe <strong>na</strong>jveće ranjivosti (Romi, interno raselje<strong>na</strong> lica<br />
i izbeglice, osobe sa invaliditetom).<br />
2.2. Korišćeni podaci<br />
20<br />
A<strong>na</strong>liza položaja posebno osetljivih <strong>grupa</strong> <strong>na</strong> tržištu <strong>rada</strong> izvrše<strong>na</strong> je <strong>na</strong> osnovu<br />
po da ta ka An ke te o rad noj s<strong>na</strong> zi (ARS) i An ke te o ži vot nom stan dar du<br />
(AŽS). Ose tlji ve gru pe ko je ne ob u hva ta ARS (iz be gli ce, IRL, oso be sa in va liditetom,<br />
stanovništvo ruralnih područja bez zemlje) a<strong>na</strong>lizirane su <strong>na</strong> osnovu<br />
podataka AŽS iz 2007. godine, kao i <strong>na</strong> osnovu drugih anketnih istraživanja<br />
do ma ćih i me đu <strong>na</strong> rod nih in sti tu ci ja.<br />
Podaci ARS za a<strong>na</strong>lizu uticaja krize <strong>na</strong> tržište <strong>rada</strong> raspoloživi su u tri vremenske<br />
tač ke – april 2008, ok to bar 2008. i april 2009. go di ne. Po da ci iz ok to bra<br />
2008, sa snim kom sta nja <strong>na</strong> tr ži štu ra da ko ji ne po sred no pret ho di iz bi ja nju<br />
krize, daju <strong>na</strong>jprecizniju polaznu tačku za praćenje onoga što se dešavalo sa<br />
tržištem <strong>rada</strong> i ranjivim <strong>grupa</strong>ma po izbijanju krize. S druge strane, pošto je<br />
važno izolovati sezonski uticaj, poređenje stanja <strong>na</strong> tržištu <strong>rada</strong> iz aprila 2008.<br />
sa onim iz apri la 2009. <strong>na</strong> osno vu ARS <strong>na</strong> me će se kao me to do lo ški <strong>na</strong>j i spravnije<br />
rešenje. U oba slučaja, međutim, potrebno je <strong>na</strong>glasiti da razlika u glavnim<br />
indikatorima tržišta <strong>rada</strong> „pre“ i „posle“ krize ne odražava samo uticaj krize, već<br />
takođe i uticaj autonomnih ekonomskih faktora – među kojima je <strong>na</strong>jz<strong>na</strong>čajniji<br />
proces tranzicije i privatizacije koji se odvija u svojoj već poodmakloj fazi.<br />
In for ma ci je sa dr ža ne u ARS za 2008. i 2009. do pu nje ne su po da ci ma o regi<br />
stro va nim ne za po sle ni ma (po da ci Na ci o <strong>na</strong>l ne slu žbe za za po šlja va nje)