Položaj ranjivih grupa na tržištu rada Srbije
Položaj ranjivih grupa na tržištu rada Srbije
Položaj ranjivih grupa na tržištu rada Srbije
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
5. Zaključci i preporuke<br />
5.2. Preporuke<br />
Naša a<strong>na</strong>liza je pokazala da z<strong>na</strong>čaj<strong>na</strong> veći<strong>na</strong> stanovništva radnog uzrasta pripada<br />
bar jednoj od <strong>ranjivih</strong> <strong>grupa</strong> <strong>na</strong> tržištu <strong>rada</strong>. Dubi<strong>na</strong> ranjivosti po pravilu<br />
opada sa veličinom i heterogenošću pojedi<strong>na</strong>čne grupe, ali rizik od ekstremne<br />
ranjivosti i ko<strong>na</strong>čne isključenosti sa tržišta <strong>rada</strong> („nezapošljivosti“) za pojedinca<br />
raste sa brojem <strong>ranjivih</strong> <strong>grupa</strong> kojima istovremeno može da pripada.<br />
Takođe, <strong>na</strong>ša a<strong>na</strong>liza prome<strong>na</strong> relativnog položaja <strong>ranjivih</strong> <strong>grupa</strong> pod uticajem<br />
ekonomske krize u priličnoj je meri potvrdila ex ante pretpostavku da će kriza<br />
nesrazmerno više pogoditi pripadnike određenih posebno osetljivih <strong>grupa</strong>.<br />
Preporuke za poboljšanje položaja <strong>ranjivih</strong> <strong>grupa</strong> <strong>na</strong> tržištu <strong>rada</strong> glase:<br />
Ukupan iznos sredstava za aktivne mere (manje od 4 milijarde di<strong>na</strong>ra,<br />
od no sno oko 0,1% BDP-a) ne do vo ljan je i u stan dard nim uslo vima,<br />
a posebno tokom ekonomske krize. Kako bi se povećao obuhvat<br />
korisnika i intenzitet prosečne intervencije, potrebno je radikalno<br />
po ve ća nje ovih sred sta va <strong>na</strong> mi ni mal no 0,25% BDP-a, što bi da lje<br />
bilo tek polovi<strong>na</strong> prosečnih izdvajanja za aktivne mere u EU. U uslovima<br />
fiskalnih restrikcija trebalo bi razmotriti i preraspodelu između<br />
aktivnih i pasivnih mera – nižim maksimalnim limitom za <strong>na</strong>k<strong>na</strong>du<br />
osloboditi dodat<strong>na</strong> sredstva za aktivne programe;<br />
173<br />
Fokus <strong>na</strong> mlade pokazao se dobrim, reakcija kreatora politike tržišta<br />
ra da po čet kom 2009. go di ne bi la je br za i efikas<strong>na</strong>. Međutim, i mladi<br />
su heteroge<strong>na</strong> <strong>grupa</strong>cija, i bolje je ciljati pre svega one sa višestrukim<br />
faktorima rizika (manje obrazovane, ruralne i nerazvijene oblasti itd.),<br />
nego visokoobrazovane i one sa srednjoškolskim kvalifikacijama;<br />
Javni radovi targetiraju uglavnom grupe sa dubokom ranjivošću.<br />
Me đu tim, oni uče sni ci ma pro gra ma obez be đu ju uglav nom sa mo<br />
tre nut no olak ša nje fi <strong>na</strong>n sij ske si tu a ci je i su bjek tiv <strong>na</strong> po bolj ša nja,<br />
dok trajni efekti <strong>na</strong> tržištu <strong>rada</strong> za pripadnike duboko <strong>ranjivih</strong> <strong>grupa</strong><br />
po pravilu izostaju. Potrebno je obaviti evaluaciju kreiranja i<br />
sprovođenja javnih radova i <strong>na</strong>stojati da se oni kombinuju sa ostalim<br />
aktivnim programima (poput funkcio<strong>na</strong>lnog opismenjavanja i