Položaj ranjivih grupa na tržištu rada Srbije
Položaj ranjivih grupa na tržištu rada Srbije
Položaj ranjivih grupa na tržištu rada Srbije
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Položaj <strong>ranjivih</strong> <strong>grupa</strong> <strong>na</strong> tržištu <strong>rada</strong> <strong>Srbije</strong><br />
Osobe sa nižim obrazovanjem imale su veoma nisku stopu zaposlenosti i stopu<br />
aktivnosti, izrazito nižu u odnosu <strong>na</strong> ukupno stanovništvo radnog uzrasta<br />
(za 14,6 i 17,4 procentnih poe<strong>na</strong> respektivno), dok je proce<strong>na</strong>t ranjive zaposlenosti<br />
bio izrazito veći u odnosu <strong>na</strong> ukupno stanovništvo radnog uzrasta (za<br />
čitavih 30 procentnih poe<strong>na</strong>). Stoga je ranjivost osoba sa nižim obrazovanjem<br />
oka rak te ri sa <strong>na</strong> kao sred nja do du bo ka. Za raz li ku od oso ba sa ni žim ni vo om<br />
obrazovanja, srednja ranjivost stanovništva iz ruralnih područja Jugoistočne<br />
<strong>Srbije</strong> duguje se prevashodno izrazito visokom procentu ranjive zaposlenosti<br />
u od no su <strong>na</strong> ukup no sta nov ni štvo rad nog uz ra sta (za 23,6 pro cent nih<br />
poe<strong>na</strong>). Srednja ranjivost stanovništva iz ruralnih područja koje ne poseduje<br />
po ljo pri vred no ze mlji šte re zul tat je, pak, vi so ke sto pe ne za po sle no sti i ni ske<br />
stope zaposlenosti u odnosu <strong>na</strong> ukupno stanovništvo radnog uzrasta.<br />
U okvi ru ka te go ri je po seb no ra nji vih gru pa, Ro mi i oso be sa in va li di te tom<br />
ima ju iz ra zi to du bo ku ra nji vost, dok iz be gli ce i in ter no ra se lje <strong>na</strong> li ca ima ju<br />
plitku ranjivost.<br />
170<br />
Izrazito duboka ranjivost Roma duguje se prevashodno njihovoj veoma visokoj<br />
sto pi ne za po sle no sti od 31,6%, ko ja je za či ta vih 17,7 pro cent nih po e <strong>na</strong><br />
ve ća od sto pe ne za po sle no sti rad no spo sob nog sta nov ni štva i ni skoj sto pi<br />
aktivnosti od 48,7% (niža za 15,5 procentnih poe<strong>na</strong> od proseka). Takođe, proce<strong>na</strong>t<br />
ranjive zaposlenosti veći je od proseka za 5,5 procentnih poe<strong>na</strong>.<br />
Iz u zet no du bo ka ra nji vost oso ba sa in va li di te tom po sle di ca je nji ho ve iz razi<br />
to ni ske sto pe ak tiv no sti od sa mo 31,1%, što je za 33,1 pro cent ni poen ni že<br />
u od no su <strong>na</strong> sto pu ak tiv no sti ukup nog sta nov ni štva rad nog uz ra sta. Na izve<br />
stan <strong>na</strong> čin, oso be sa in va li di te tom <strong>na</strong> la ze se is pod stan dard nog „ra da ra“<br />
nezaposlenosti zbog svoje neuključenosti, te je stoga njihova izuzetno niska<br />
stopa neaktivnosti vodeći pokazatelj velike ranjivosti.
Change language