Položaj ranjivih grupa na tržištu rada Srbije
Položaj ranjivih grupa na tržištu rada Srbije
Položaj ranjivih grupa na tržištu rada Srbije
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Položaj <strong>ranjivih</strong> <strong>grupa</strong> <strong>na</strong> tržištu <strong>rada</strong> <strong>Srbije</strong><br />
Programom <strong>rada</strong> NSZ-a za 2009. godinu predviđeno je da trening samoefikasnosti<br />
– ATP 2 pro đe 170 oso ba sa in va li di te tom. Plan je ostva ren sa 54,11%, od no sno<br />
obuku su završila 92 lica. U izveštajnom periodu zaposleno je 5 lica, što čini 5,43%<br />
od ukupnog broja lica uključenih u meru. Takođe, programom <strong>rada</strong> predviđen<br />
je i obuhvat od 353 osobe sa invaliditetom različitim programima obuke za potrebe<br />
tržišta <strong>rada</strong> i poz<strong>na</strong>tog poslodavca. U izveštajnom periodu u program su<br />
uključe<strong>na</strong> 92 polaznika, što čini 26,06% u odnosu <strong>na</strong> planiranu kvotu.<br />
Me đu ukup no 3.704 li ca za po sle <strong>na</strong> uz oslo ba đa nje po slo da va ca pla ća nja<br />
do pri no sa shod no čla nu 45, 45a, 45b Za ko <strong>na</strong> o do pri no si ma za oba ve zno<br />
so ci jal no osi gu ra nje, u pe ri o du ja nu ar–ok to bar 2009. go di ne bi lo je sa mo<br />
69 lica sa invaliditetom.<br />
162<br />
Glav<strong>na</strong> novi<strong>na</strong> koju uvodi Zakon o zapošljavanju osoba sa invaliditetom odnosi<br />
se <strong>na</strong> obavezu svakog poslodavca da zaposli određeni minimalni broj osoba sa<br />
invaliditetom, koji stoji u određenoj srazmeri sa ukupnim brojem radnika koji<br />
su kod njega zaposleni. Ovakva rešenja postoje u velikom broju evropskih zemalja,<br />
kao što su Nemačka, Francuska, Austrija, Poljska, Španija, Italija i Slovenija,<br />
ali i u zemljama u okruženju, uključujući i Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.<br />
Za kon „oso be sa in va li di te tom“ de fi ni še kao sva li ca ko ja su ste kla ovaj status<br />
u skla du sa dru gim va že ćim pro pi si ma (po osno vu pen zij skog i in valid<br />
skog osi gu ra nja, bo rač ko-in va lid ske za šti te, od no sno pro pi sa iz obla sti<br />
obra zo va nja za ka te go ri sa nu omla di nu), kao i li ca ko ji ma se <strong>na</strong> osno vu ovog<br />
Za ko <strong>na</strong> pro ce ni rad <strong>na</strong> spo sob nost i mo guć nost za po sle nja ili odr ža nja zapo<br />
sle nja. Pro ce <strong>na</strong> rad ne spo sob no sti oba vlja se u Fon du za pen zij sko-in valid<br />
sko osi gu ra nje (Fond PIO). Pro ce nom rad ne spo sob no sti li ci ma ko ja po<br />
do sa da šnjim pro pi si ma ni su ima la utvr đen sta tus, kao i li ci ma obo le lim od<br />
si stem skih bo le sti (mul ti pla skle ro za, mi šić <strong>na</strong> dis tro fi ja, pa ra ple gi ja, kvadri<br />
ple gi ja, itd.) omo gu ća va se da po sta nu pu no prav ni ko ri sni ci po dr ške<br />
pri za po šlja va nju, uklju ču ju ći i pro fe si o <strong>na</strong>l nu re ha bi li ta ci ju – kao i osta le<br />
oso be sa in va li di te tom.<br />
Sle de ći pri mer ve ći ne evrop skih ze ma lja, za ko no da vac je stao <strong>na</strong> sta no vi šte<br />
da stan dard ne pod sti caj ne me re po slo dav ci ma za za po šlja va nje oso ba sa<br />
invaliditetom nisu dovoljne, već da ih je neophodno kombinovati sa elemen-