Položaj ranjivih grupa na tržištu rada Srbije

Položaj ranjivih grupa na tržištu rada Srbije Položaj ranjivih grupa na tržištu rada Srbije

31.03.2015 Views

4. Uticaj ekonomske krize na položaj ranjivih grupa na tržištu rada Srbije... Stopa nezaposlenosti izbeglica prema AŽS iznosila je 18,1% i bila je znatno viša u odnosu na stalno stanovništvo Srbije (13,9%), a znatno niža u odnosu na istraživanje izbeglica iz 2006. godine koje je obuhvatilo celokupnu populaciju izbeglica (30,6%). Stopa zaposlenosti izbeglica prema AŽS bila je približno na nivou stope zaposlenosti ukupnog stanovništva (53,6% prema 55,3%), a takođe veoma bliska stopi zaposlenosti celokupne populacije izbeglica (54,4%). Najveći rizik od nezaposlenosti snosile su žene, zatim lica najnižeg nivoa obrazovanja, kao i mladi (15–24 godine). Ove kategorije populacije izbeglica koje su integrisane u osnovno stanovništvo bile su znatno ugroženije u odnosu na iste kategorije opšte populacije. Uče šće du go roč no ne za po sle nih i ve o ma du go roč no ne za po sle nih u ukupnoj ne za po sle no sti bi lo je iz u zet no vi so ko, bu du ći da je 83,7% iz be gli ca posao tra ži lo go di nu da na i du že, a 76,1% po sao je tra ži lo dve go di ne i du že. Procenat dugoročno nezaposlenih bio je isti kod integrisanih izbeglica i celo kup ne po pu la ci je iz be gli ca (83,5%). Me đu tim, pro blem du go roč ne ne zaposlenosti bio je izraženiji kod izbeglica nego kod ukupne populacije (83,5% pre ma 75,1%). 149 Tabela 4.2.14: Dugoročna nezaposlenost izbeglica i interno raseljenih lica (15–64 godine), % Ukupno Izbeglice Interno raseljena lica Učešće dugoročno nezaposlenih u ukupnoj nezaposlenosti 75,1 83,7 67,7 Učešće veoma dugo nezaposlenih u ukupnoj nezaposlenosti 60,1 76,1 51,0 Učešće dugoročno nezaposlenih u ukupnom broju aktivnih 10,4 15,2 11,6 Učešće veoma dugo nezaposlenih u ukupnom broju aktivnih 8,4 13,8 8,8 Učešće nezaposlenih bez radnog iskustva u ukupnoj nezaposlenosti 45,9 56,5 57,0 Izvor: AŽS, 2007. Napomena: definicije dugoročne i veoma duge nezaposlenosti date su uz tabelu 4.1.2

Položaj ranjivih grupa na tržištu rada Srbije Više od polovine nezaposlenih izbeglica prvi put traži zaposlenje (56,5%), što je ne što ve će uče šće ne go kod ukup ne po pu la ci je (45,9%). Na su prot to me, po da ci o ce lo kup noj po pu la ci ji iz be gli ca go vo re da oko tre ći ne ne za po slenih (33,9%) ni ka da ni je bi lo za po sle no, dok je 14,5% osta lo bez po sla u to ku re struk tu ri sa nja ili li kvi da ci je pred u ze ća, ili je pak jed no stav no do bi lo ot kaz. Prema podacima AŽS, procenat nezaposlenih koji je dospeo u taj status zbog otkaza, likvidacije preduzeća i sl. za ukupnu populaciju iznosio je 56,2%. Ovo uka zu je na či nje ni cu da je iz be glič ka po pu la ci ja ma nje bi la po go đe na restruk tu ri sa njem, od no sno li kvi da ci jom pred u ze ća u od no su na ukup nu popu la ci ju, zbog nji ho ve ma nje uklju če no sti u deo tr ži šta ko ji je bio iz lo žen ovim pro ce si ma. 150 Prema statusu na tržištu rada, populacija izbeglica se prema AŽS razlikuje u od no su na op štu po pu la ci ju Sr bi je pre sve ga u ve ćem uče šću sa mo za po slenih i manjem učešću lica koja se nalaze u statusu pomažućih članova domaćin stva. Pro ce nat ra nji ve za po sle no sti iz be gli ca bio je ne što ve ći ne go kod op šte po pu la ci je Sr bi je (28,6% pre ma 25%). Po da ci o ce lo kup noj po pu la ci ji iz be gli ca uka zu ju na ve o ma slič nu struk tu ru za po sle nih pre ma sta tu su na tr ži štu ra da kao kod iz be gli ca in te gri sa nih u osnov no sta nov ni štvo. Za posleni su činili 70,2% ukupne zaposlenosti, samozaposleni 27,6%, a pomažući čla no vi 2,2%; kod in te gri sa ne po pu la ci je iz be gli ca za po sle ni su či ni li 71,4%, samozaposleni 28,1% ukupno zaposlenih, dok pomažućih članova nije ni bilo u uzor ku. Pro ce nat ra nji ve za po sle no sti u ukup noj za po sle no sti ce lo kup ne po pu la ci je iz be gli ca bio je pri bli žno jed nak ovom in di ka to ru za in te gri sa nu po pu la ci ju iz be gli ca (29,8% pre ma 28,6%). Po re đe njem po da ta ka o ne za po sle no sti i ra nji voj za po sle no sti iz me đu inte gri sa ne po pu la ci je iz be gli ca i ukup ne po pu la ci je iz be gli ca, kao osnov nih indikatora ranjivosti na tržištu rada, možemo da zaključimo da su integrisane izbeglice bile u znatno povoljnijem položaju na tržištu rada kada je u pitanju nezaposlenost, a da nije bilo značajnijih razlika u položaju zaposlenih – imajući u vidu približno isti procenat njihove ranjive zaposlenosti.

Položaj <strong>ranjivih</strong> <strong>grupa</strong> <strong>na</strong> tržištu <strong>rada</strong> <strong>Srbije</strong><br />

Više od polovine nezaposlenih izbeglica prvi put traži zaposlenje (56,5%), što<br />

je ne što ve će uče šće ne go kod ukup ne po pu la ci je (45,9%). Na su prot to me,<br />

po da ci o ce lo kup noj po pu la ci ji iz be gli ca go vo re da oko tre ći ne ne za po slenih<br />

(33,9%) ni ka da ni je bi lo za po sle no, dok je 14,5% osta lo bez po sla u to ku<br />

re struk tu ri sa nja ili li kvi da ci je pred u ze ća, ili je pak jed no stav no do bi lo ot kaz.<br />

Prema podacima AŽS, proce<strong>na</strong>t nezaposlenih koji je dospeo u taj status zbog<br />

otkaza, likvidacije preduzeća i sl. za ukupnu populaciju iznosio je 56,2%. Ovo<br />

uka zu je <strong>na</strong> či nje ni cu da je iz be glič ka po pu la ci ja ma nje bi la po go đe <strong>na</strong> restruk<br />

tu ri sa njem, od no sno li kvi da ci jom pred u ze ća u od no su <strong>na</strong> ukup nu popu<br />

la ci ju, zbog nji ho ve ma nje uklju če no sti u deo tr ži šta ko ji je bio iz lo žen<br />

ovim pro ce si ma.<br />

150<br />

Prema statusu <strong>na</strong> tržištu <strong>rada</strong>, populacija izbeglica se prema AŽS razlikuje u<br />

od no su <strong>na</strong> op štu po pu la ci ju Sr bi je pre sve ga u ve ćem uče šću sa mo za po slenih<br />

i manjem učešću lica koja se <strong>na</strong>laze u statusu pomažućih članova domaćin<br />

stva. Pro ce <strong>na</strong>t ra nji ve za po sle no sti iz be gli ca bio je ne što ve ći ne go kod<br />

op šte po pu la ci je Sr bi je (28,6% pre ma 25%). Po da ci o ce lo kup noj po pu la ci ji<br />

iz be gli ca uka zu ju <strong>na</strong> ve o ma slič nu struk tu ru za po sle nih pre ma sta tu su <strong>na</strong><br />

tr ži štu ra da kao kod iz be gli ca in te gri sa nih u osnov no sta nov ni štvo. Za posleni<br />

su činili 70,2% ukupne zaposlenosti, samozaposleni 27,6%, a pomažući<br />

čla no vi 2,2%; kod in te gri sa ne po pu la ci je iz be gli ca za po sle ni su či ni li 71,4%,<br />

samozaposleni 28,1% ukupno zaposlenih, dok pomažućih članova nije ni bilo<br />

u uzor ku. Pro ce <strong>na</strong>t ra nji ve za po sle no sti u ukup noj za po sle no sti ce lo kup ne<br />

po pu la ci je iz be gli ca bio je pri bli žno jed <strong>na</strong>k ovom in di ka to ru za in te gri sa nu<br />

po pu la ci ju iz be gli ca (29,8% pre ma 28,6%).<br />

Po re đe njem po da ta ka o ne za po sle no sti i ra nji voj za po sle no sti iz me đu inte<br />

gri sa ne po pu la ci je iz be gli ca i ukup ne po pu la ci je iz be gli ca, kao osnov nih<br />

indikatora ranjivosti <strong>na</strong> tržištu <strong>rada</strong>, možemo da zaključimo da su integrisane<br />

izbeglice bile u z<strong>na</strong>tno povoljnijem položaju <strong>na</strong> tržištu <strong>rada</strong> kada je u pitanju<br />

nezaposlenost, a da nije bilo z<strong>na</strong>čajnijih razlika u položaju zaposlenih – imajući<br />

u vidu približno isti proce<strong>na</strong>t njihove ranjive zaposlenosti.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!