Položaj ranjivih grupa na tržištu rada Srbije
Položaj ranjivih grupa na tržištu rada Srbije
Položaj ranjivih grupa na tržištu rada Srbije
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Položaj <strong>ranjivih</strong> <strong>grupa</strong> <strong>na</strong> tržištu <strong>rada</strong> <strong>Srbije</strong><br />
z<strong>na</strong>tno niže u poređenju sa populacijom <strong>Srbije</strong> (56,1% i 46,8%). Interno raseljene<br />
Romkinje bile su u još nepovoljnijem položaju <strong>na</strong> tržištu <strong>rada</strong>, jer je samo<br />
jed<strong>na</strong> peti<strong>na</strong> Romkinja radnog uzrasta bila aktiv<strong>na</strong>, a samo 9,2% zaposleno.<br />
Pre ma sta tu su <strong>na</strong> tr ži štu ra da, po pu la ci ja IRL raz li ku je se u od no su <strong>na</strong> opštu<br />
po pu la ci ju Sr bi je pre sve ga u ve ćem uče šću sa mo za po sle nih i ma njem<br />
uče šću pred u zet ni ka i li ca ko ja se <strong>na</strong> la ze u sta tu su po ma žu ćih čla no va domaćinstva.<br />
Proce<strong>na</strong>t ranjive zaposlenosti nez<strong>na</strong>tno je manji nego kod opšte<br />
populacije <strong>Srbije</strong> (22,7% prema 25%). Unutar IRL, uočavaju se z<strong>na</strong>čajne razlike<br />
u struk tu ri za po sle nih pre ma sta tu su <strong>na</strong> tr ži štu ra da iz me đu Ro ma i osta lih<br />
IRL. Dok su Romi bili pretežno samozaposleni 15 (75,9%), osta la IRL su pre te žno<br />
zaposle<strong>na</strong> za platu (84,3%), što dalje ukazuje <strong>na</strong> veoma visok proce<strong>na</strong>t ranjive<br />
za po sle no sti kod Ro ma (78,2%) u od no su <strong>na</strong> osta la IRL (15,7%).<br />
146<br />
Slič<strong>na</strong> je situacija i kada je reč o neformalnoj zaposlenosti. Z<strong>na</strong>tno veći proce<strong>na</strong>t<br />
Ro ma u od no su <strong>na</strong> osta la IRL ra di ne for mal no, a to z<strong>na</strong> či bez for mal nog<br />
ugovora, i bez zdravstvenog i socijalnog osiguranja, jer je veći<strong>na</strong> interno rase<br />
lje nih Ro ma sa mo za po sle <strong>na</strong>.<br />
U po gle du per ma nent no sti za po sle nja, IRL se raz li ku ju u od no su <strong>na</strong> op štu<br />
populaciju <strong>Srbije</strong> po z<strong>na</strong>tno manjem učešću zaposlenih <strong>na</strong> neodređeno vreme<br />
(58,7% pre ma 77,5%), od no sno ve ćem uče šću za po sle nih <strong>na</strong> se zon skim<br />
i po vre me nim po slo vi ma.<br />
Pre ma sek to ru ak tiv no sti, IRL se raz li ku ju u od no su <strong>na</strong> op štu po pu la ci ju i po<br />
z<strong>na</strong>tno većem učešću zaposlenih u uslugama (68,5% prema 51,6%) i manjem<br />
uče šću za po sle nih u po ljo pri vre di (3,8% pre ma 19,3%). Unu tar IRL, uoča va<br />
se ta ko đe i z<strong>na</strong> čaj <strong>na</strong> raz li ka iz me đu Ro ma i osta lih IRL. Ro mi su bi li <strong>na</strong>j vi še<br />
an ga žo va ni u tr go vi ni, po slo vi ma po prav ke i u ugo sti telj stvu u od no su <strong>na</strong><br />
osta la IRL (53,2% pre ma 23%).<br />
Obra zov <strong>na</strong> struk tu ra ne za po sle nih IRL z<strong>na</strong>t no je ne po volj ni ja u od no su <strong>na</strong><br />
op štu po pu la ci ju Sr bi je, što ote ža va nji ho vo za po šlja va nje. Uče šće li ca sa<br />
obra zo va njim ni žim od sred nje ško le bi lo je 36,5%, a kod op šte po pu la ci je<br />
iz no si lo je 21,7%. Ta ko đe je ma nje uče šće ne za po sle nih sa sred njom ško lom<br />
u od no su <strong>na</strong> op štu po pu la ci ju (51% pre ma 67,6%).<br />
15 Uklju ču ju ći i u po ljo pri vre di.