31.03.2015 Views

Položaj ranjivih grupa na tržištu rada Srbije

Položaj ranjivih grupa na tržištu rada Srbije

Položaj ranjivih grupa na tržištu rada Srbije

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

4. Uticaj ekonomske krize <strong>na</strong> položaj <strong>ranjivih</strong> <strong>grupa</strong> <strong>na</strong> tržištu <strong>rada</strong> <strong>Srbije</strong>...<br />

4.2.2. Iz be gli ce i in ter no ra se lje <strong>na</strong> li ca<br />

Ve li ki pri liv iz be gli ca i in ter no ra se lje nih li ca iz re pu bli ka biv še Ju go sla vi je i<br />

sa Kosova i Metohije uticao je <strong>na</strong> mehaničko povećanje stanovništva u Srbiji<br />

(bez Kosova i Metohije), koje je poslužilo da u velikoj meri <strong>na</strong>dok<strong>na</strong>di prirodne<br />

de mo graf ske gu bit ke (usled ni skog <strong>na</strong> ta li te ta) i me ha nič ki od liv sta novni<br />

štva Sr bi je, ko ji je bio po seb no iz ra žen de ve de se tih go di <strong>na</strong> dva de se tog<br />

ve ka. Ova kre ta nja ima la su za po sle di cu ve li ku pro me nu et nič ke struk tu re<br />

sta nov ni štva. Pre ma po da ci ma UN HCR-a iz av gu sta 2009, u Sr bi ji ži vi oko<br />

86.336 izbeglica i 205.835 raseljenih lica. Broj izbeglica z<strong>na</strong>čajno je smanjen<br />

(sa 524.000 u 1996. <strong>na</strong> 86.336 u av gu stu 2009), ka ko kroz in te gra ci ju u no vu<br />

sredinu, tako i kroz povratak u zemlju porekla, dok je broj interno raseljenih<br />

li ca tek ne z<strong>na</strong>t no sma njen (sa 206.000 li ca 2002. <strong>na</strong> 205.835 av gu sta 2009).<br />

In ter no ra se lje <strong>na</strong> li ca – sta nje<br />

Po lo žaj in ter no ra se lje nih li ca (IRL) <strong>na</strong> tr ži štu ra da iz u zet no je ne po vo ljan,<br />

budući da je njihova stopa nezaposlenosti, prema podacima AŽS IRL iznosila<br />

36% (Cvejić, Babović, 2007). Postoje z<strong>na</strong>čajne razlike u indikatorima tržišta<br />

ra da iz me đu IRL i osnov ne po pu la ci je, kao i unu tar IRL – iz me đu Ro ma i ostalih<br />

in ter no ra se lje nih li ca. IRL su ima la vi šu sto pu ne za po sle no sti u od no su<br />

<strong>na</strong> osnov nu po pu la ci ju (36% pre ma 13,9%). U okvi ru IRL, Ro mi su bi li ma nje<br />

sklo ni ne za po sle no sti od osta lih IRL (30,1% u od no su <strong>na</strong> 36,7%).<br />

145<br />

Studija o interno raseljenim licima u Srbiji (Cvejić, Babović, 2007) ne a<strong>na</strong>lizira<br />

du go roč nu za po sle nost, ta ko da tim po da ci ma AŽS IRL ne ras po la že mo. O<br />

raz me ra ma ovog pro ble ma in di ka ti van je po da tak iz AŽS IRL da je 90% neza<br />

po sle nih (ne uklju ču ju ći Ro me) ko ji su ra ni je ima li po sao, če ka lo <strong>na</strong> po sao<br />

du že od dve go di ne. Po da ci AŽS iz 2007. go di ne uka zu ju <strong>na</strong> ne što ma nje učešće<br />

dugoročno i veoma dugoročno nezaposlenih IRL (integrisanih u osnovnu<br />

po pu la ci ju) u ukup noj ne za po sle no sti (67,7% i 51% re spek tiv no), u od no su<br />

<strong>na</strong> osnovnu populaciju (75,1% i 60,1%, respektivno).<br />

Među IRL, žene su – ne uključujući Romkinje – bile posebno ugrožene, budući<br />

da je sa mo 43,2% že <strong>na</strong> rad nog uz ra sta bi lo ak tiv no, a 22,5% za po sle no, što je

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!