Položaj ranjivih grupa na tržištu rada Srbije
Položaj ranjivih grupa na tržištu rada Srbije
Položaj ranjivih grupa na tržištu rada Srbije
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
4. Uticaj ekonomske krize <strong>na</strong> položaj <strong>ranjivih</strong> <strong>grupa</strong> <strong>na</strong> tržištu <strong>rada</strong> <strong>Srbije</strong>...<br />
4.2.2. Iz be gli ce i in ter no ra se lje <strong>na</strong> li ca<br />
Ve li ki pri liv iz be gli ca i in ter no ra se lje nih li ca iz re pu bli ka biv še Ju go sla vi je i<br />
sa Kosova i Metohije uticao je <strong>na</strong> mehaničko povećanje stanovništva u Srbiji<br />
(bez Kosova i Metohije), koje je poslužilo da u velikoj meri <strong>na</strong>dok<strong>na</strong>di prirodne<br />
de mo graf ske gu bit ke (usled ni skog <strong>na</strong> ta li te ta) i me ha nič ki od liv sta novni<br />
štva Sr bi je, ko ji je bio po seb no iz ra žen de ve de se tih go di <strong>na</strong> dva de se tog<br />
ve ka. Ova kre ta nja ima la su za po sle di cu ve li ku pro me nu et nič ke struk tu re<br />
sta nov ni štva. Pre ma po da ci ma UN HCR-a iz av gu sta 2009, u Sr bi ji ži vi oko<br />
86.336 izbeglica i 205.835 raseljenih lica. Broj izbeglica z<strong>na</strong>čajno je smanjen<br />
(sa 524.000 u 1996. <strong>na</strong> 86.336 u av gu stu 2009), ka ko kroz in te gra ci ju u no vu<br />
sredinu, tako i kroz povratak u zemlju porekla, dok je broj interno raseljenih<br />
li ca tek ne z<strong>na</strong>t no sma njen (sa 206.000 li ca 2002. <strong>na</strong> 205.835 av gu sta 2009).<br />
In ter no ra se lje <strong>na</strong> li ca – sta nje<br />
Po lo žaj in ter no ra se lje nih li ca (IRL) <strong>na</strong> tr ži štu ra da iz u zet no je ne po vo ljan,<br />
budući da je njihova stopa nezaposlenosti, prema podacima AŽS IRL iznosila<br />
36% (Cvejić, Babović, 2007). Postoje z<strong>na</strong>čajne razlike u indikatorima tržišta<br />
ra da iz me đu IRL i osnov ne po pu la ci je, kao i unu tar IRL – iz me đu Ro ma i ostalih<br />
in ter no ra se lje nih li ca. IRL su ima la vi šu sto pu ne za po sle no sti u od no su<br />
<strong>na</strong> osnov nu po pu la ci ju (36% pre ma 13,9%). U okvi ru IRL, Ro mi su bi li ma nje<br />
sklo ni ne za po sle no sti od osta lih IRL (30,1% u od no su <strong>na</strong> 36,7%).<br />
145<br />
Studija o interno raseljenim licima u Srbiji (Cvejić, Babović, 2007) ne a<strong>na</strong>lizira<br />
du go roč nu za po sle nost, ta ko da tim po da ci ma AŽS IRL ne ras po la že mo. O<br />
raz me ra ma ovog pro ble ma in di ka ti van je po da tak iz AŽS IRL da je 90% neza<br />
po sle nih (ne uklju ču ju ći Ro me) ko ji su ra ni je ima li po sao, če ka lo <strong>na</strong> po sao<br />
du že od dve go di ne. Po da ci AŽS iz 2007. go di ne uka zu ju <strong>na</strong> ne što ma nje učešće<br />
dugoročno i veoma dugoročno nezaposlenih IRL (integrisanih u osnovnu<br />
po pu la ci ju) u ukup noj ne za po sle no sti (67,7% i 51% re spek tiv no), u od no su<br />
<strong>na</strong> osnovnu populaciju (75,1% i 60,1%, respektivno).<br />
Među IRL, žene su – ne uključujući Romkinje – bile posebno ugrožene, budući<br />
da je sa mo 43,2% že <strong>na</strong> rad nog uz ra sta bi lo ak tiv no, a 22,5% za po sle no, što je