Pravni stav 11.01.2013 - Sudovi Crne Gore

VRHOVNI SUD CRNE GORE
Su. VI 53/13
Podgorica, 11.01.2013. godine
Na osnovu člana 28 Zakona o sudovima ("Sl. list RCG", br. 5/02, 49/04,
"Sl. list CG", br. 28/08, 39/11) gradjansko odjeljenje Vrhovnog suda Crne
Gore, sastavljeno od sudija Ranka Vukovića, kao predsjednika odjeljenja,
Radoja Orovića, Julke Badnjar, Vesne Begović, Dušanke Radović, Gavrila
Čabarkape, Natalije Filipović, Branimira Femića, Dragice Milačić, Rade
Kovačević i Radojke Nikolić, kao članova odjeljenja, na sjednici održanoj
dana 11.01.2013. godine, zauzelo je sledeći
PRAVNI STAV
Naknade za regres za korišćenje godišnjeg odmora i za ishranu u toku
rada (topli obrok), utvrdjene Opštim Kolektivnim ugovorom ("Sl. list RCG",
br. 1/2004 od 15.01.2004. godine), u visini od tri najniže cijene rada za regres i
50% najniže cijene rada za topli obrok, predstavljale su neto iznose koje je
poslodavac bio dužan da isplati zaposlenom.
U skladu sa članom 5 Opšteg kolektivnog ugovora o izmjenama i
dopunama Opšteg kolektivnog ugovora ("Sl. list CG", br. 65/10 od
15.11.2010. godine) od 01.01.2011. godine topli obrok i 1/12 regresa za
korišćenje godišnjeg odmora nemaju karakter naknade u neto iznosu već
predstavljaju startni dio mjesečne zarade i čine dio bruto zarade zaposlenog
koji se oporezuje.
O b a z l o ž e nj e
Gradjansko odjeljenje Osnovnog suda u Podgorici obratilo se ovom sudu
zahtjevom, Su V br. 210/12 od 26.11.2012. godine. U zahtjevu se ukazuje da je
pred tim sudom u toku više postupaka radi naknade materijalne štete zbog
manje isplaćenog toplog obroka i regresa za godišnji odmor za period od
01.01.2010. godine do presudjenja. Dalje se navodi da je po izvjesnom broju
tužbenih zahtjeva postupak okončan i to različitim ishodom, odnosno da
postoji neujednačenost odluka sa područja Višeg suda u Podgorici i područja
Višeg suda u Bijelom Polju. Stoga je traženo da gradjansko odjeljenje ovog

suda zauzme pravni stav u vezi spornog pitanja - da li naknadu na ime toplog
obroka i naknadu na ime regresa za korišćenje godišnjeg odmora treba
oporezivati.
Ovaj sud je, imajući u vidu zakonska odredjenja, zauzeo navedeni pravni
stav zasnivajući ga na sledećim razlozima:
Odredbom člana 78 Zakona o radu ("Sl. list CG", br. 49/08) koji je u
primjeni od 23.08.2008. godine, propisano je da zarada i druga primanja
utvrdjena kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu čine bruto zaradu u smislu
ovog zakona, a odredbom čl. 83 istog zakona propisano je da zaposleni ima
pravo na druga primanja u vezi sa radom koja se utvrdjuju kolektivnim
ugovorom, odnosno ugovorom o radu.
Opštim Kolektivnim ugovorom ("Sl. list RCG", br. 1/2004 od
15.01.2004. godine) propisano je da poslodavac isplaćuje zaposlenom regres
za korišćenje godišnjeg odmora u visini tri najniže cijene rada (član 22) i
mjesečnu naknadu za ishranu u toku rada (topli obrok) u visini 50% najniže
cijene rada (čl. 26 tačka 4), koje odredbe su brisane Opštim kolektivnim
ugovorom o izmjenama i dopunama Opšteg kolektivnog ugovora ("Sl. list
CG", br. 65/10 od 15.11.2010. godine). Odredbom čl. 5 istog ugovora
izmijenjene su odredbe čl. 11 ranijeg Opšteg kolektivnog ugovora i propisano
da se obračunska vrijednost koeficijenta u bruto iznosu (neto najniža cijena
rada, porez na dohodak i doprinosi na teret zaposlenog) i startni dio zarade
(koju čini topli obrok i 1/12 regresa za korišćenje godišnjeg odmora), za
prosječno 176 časova u mjesecu, utvrdjuje se posebnim sporazumom u
postupku pregovaranja predstavnika potpisnika kolektivnog ugovora. Taj
sporazum je zaključen dana 21.12.2010. godine i primjenjuje se od
01.01.2011. godine.
Odlukom o najnižoj cijeni rada na nivou RCG ("Sl. list CG", br. 2/2007
od 01.07.2007. godine) najniža cijena rada iznosi 55 € do 31.12.2010. godine.
Odredbom člana 15 Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica ("Sl. list
RCG", br. 65/2001 od 31.12.2001. godine propisano je da oporezivi prihod od
ličnih primanja predstavljaju bruto primanja.
Odredbom člana 3 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na
dohodak fizičkih lica ("Sl. list RCG, br. 78/2006 od 22.12.2006. godine)
izmijenjen je čl. 5a. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na
dohodak fizičkih lica ("Sl. list RCG", br. 37/04 od 04.06.2004. godine) i
propisano da se porez na dohodak ne plaća na naknade po osnovu ličnih
primanja, odnosno naknade za povećane troškove zaposlenih - za regres za
korišćenje godišnjih odmora i za ishranu u toku rada, koje tačke se brišu čl. 4
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica
("Sl. list CG", br. 86/09 od 25.12.2009. godine) koji je u primjeni od
01.01.2010. godine.
2

Prema tome, visina navedenih primanja utvrdjena Opštim kolektivnim
ugovorom u iznosu od tri najniže cijene rada za regres i 50% najniže cijene
rada za topli obrok predstavljala je neto iznose. Ovo zbog toga što je visina tih
naknada zavisila od najniže cijene rada, koja je u spornom periodu iznosila 55
€, zbog čega se za njihov obračun nije mogla koristiti umanjena osnovica. U
skladu sa tim ta primanja se nijesu mogla umanjivati, već je poslodavac bio u
obavezi da ih isplati zaposlenom.
Tek od 01.01.2011. godine, u skladu sa Opštim kolektivnim ugovorom o
izmjenama i dopunama Opšteg kolektivnog ugovora topli obrok i 1/12 regresa
za korišćenje godišnjeg odmora predstavljaju startni dio mjesečne zarade,
odnosno dio bruto zarade zaposlenog koji se oporezuje.
3
PREDSJEDNIK GRADJANSKOG
ODJELJENJA,
Ranko Vuković,s.r.