Goran SalihoviÄ, predsjednik OpÄinskog suda u Sarajevu, primio u ...
Goran SalihoviÄ, predsjednik OpÄinskog suda u Sarajevu, primio u ...
Goran SalihoviÄ, predsjednik OpÄinskog suda u Sarajevu, primio u ...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Održana Opća sjednica uposlenika<br />
Općinskog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong><br />
velikoj sudnici Općinskog<br />
su da u <strong>Sarajevu</strong> 23.02.2012.<br />
god. odr ža na je Opća sjednica<br />
svih upo sle nika Općinskog<br />
<strong>suda</strong> u Sa rajevu. Sjednici je pri s-<br />
us tvovalo 320 upo sle nika Suda.<br />
Sjednicu su vodili Go ran Saliho -<br />
vić, <strong>predsjednik</strong> su da, Aziz Babić,<br />
se kretar <strong>suda</strong> i Muris Lon ča rević,<br />
šef pi sarnica, a na sjednici se ras -<br />
pravljalo o slje de ćim tačkama<br />
dnev nog re da:<br />
• Godišnji izvještaj o radu sudskih<br />
odjeljenja za 2011. godinu<br />
te iz vještaj o radu za januar<br />
2012. god.;<br />
• Pre<strong>suda</strong> Ustavnog <strong>suda</strong> Fede ra -<br />
ci je BiH, a u vezi sa Zakonom o<br />
pla ćama i drugim naknadama<br />
<strong>suda</strong>ca i tužitelja u FBiH,<br />
• Zahtjev za donošenje odluke o<br />
načinu utvrđivanja osnovice za<br />
obračun i isplate poreza za su -<br />
dije i stručne saradnike Općinskog<br />
su da u <strong>Sarajevu</strong>;<br />
• Pravilnik o internom Fondu soli<br />
darnosti Općinskog <strong>suda</strong> u Sa -<br />
ra jevu.<br />
<strong>Goran</strong> Salihović, <strong>predsjednik</strong> su -<br />
da, pozdravio je prisutne i u uvodnim<br />
riječima istakao da su u<br />
proš loj, 2011. godini, ostvareni<br />
iz vanredni rezultati kada je riječ<br />
o rješavanju predmeta. Sud je us -<br />
pio savladati kompletan priliv i<br />
sma nji ti zaostatke.<br />
Muris Lončarević, šef pisarnica,<br />
predstavio je godišnji izvještaj o<br />
radu Suda za 2011. godinu. Iz iz -<br />
vještaja je vidljivo da su u 2011.<br />
2<br />
Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> | www.oss.ba
godini ostvareni odlični rezultati<br />
kada je riječ o rješavanju sudskih<br />
predme ta. Na početku 2011. godi<br />
ne bilo je 843.347 neriješenih<br />
predmeta. Tokom godine zaprim -<br />
ljeno je 199.667 novih predmeta<br />
tako da je u radu ukupno bilo<br />
1.043.014 predmeta. Od tog broja<br />
ukupno je riješeno 213.026, dok<br />
je neriješenih predmeta ostalo<br />
829.988. Kada je riječ o komunalnim<br />
predmetima, u 2011. godini<br />
oni čine veliki procenat od ukup -<br />
nog broja neriješenih predmeta,<br />
čak 94,59% ili 785.059 predmeta<br />
od 829.988 koliko je ostalo<br />
neriješeno na kraju godine, dok je<br />
strukturnih predmeta 44.929 ili<br />
samo 5,41%. U 2011. godini sud<br />
je us pio savladati kompletan pri -<br />
liv i smanjiti zaostatke za čak<br />
13.359 predmeta. Ostvarena<br />
norma na nivou <strong>suda</strong> iznosi<br />
232,65%.<br />
Predsjednik Salihović je prisutnima<br />
saopštio i informaciju u vezi<br />
sa presudom Ustavnog <strong>suda</strong><br />
FBiH, a koja se od nosi na Zakon<br />
o pla ta ma i drugim na k nadama<br />
<strong>suda</strong>ca i tu žitelja u FBiH. U presudi<br />
se ut vr đuje da Zakon o pla -<br />
tama i drugim naknadama<br />
<strong>suda</strong>ca i tužitelja u<br />
FBiH (Službene no -<br />
vine FBiH, br. 72/05<br />
i 22/09) u dijelu koji<br />
se odnosi na nak na de<br />
<strong>suda</strong>ca, tužitelja i<br />
struč nih saradnika nije<br />
u saglasnosti sa Usta vom<br />
FBiH. Saglasno članu IV.C.12.b.)<br />
Ustava FBiH, na laže se Parlamentu<br />
FBiH da u ro ku od šest<br />
mjeseci od dana objav ljivanja ove<br />
presude u Službenim novi nama<br />
FBiH dopuni zakon iz tačke 1.<br />
ove pre sude poštujući usta vni<br />
princip jednakosti pred zako nom i<br />
reguliše prava sudija, tu žitelja i<br />
stručnih saradnika na: naknadu na<br />
troškove ishrane, nak nadu troš ko -<br />
va prijevoza na posao i s posla,<br />
naknadu za prekovremeni rad, rad<br />
u neradne dane, noćni rad i rad u<br />
dane dr žavnih praznika, nak nadu<br />
zbog bolesti ili povrede, nak na du<br />
troškova za slučaj smrti, teške<br />
bolesti ili invalidnosti, nak nadu<br />
na porodiljski dopust i na otprem -<br />
ninu prilikom odlaska u mirovinu<br />
kao i ostalim budžetskim korisnicima.<br />
Od bi ja se dio zahtjeva za<br />
utvrđivanje nak nada za odvojeni<br />
život, za troškove selid be<br />
i za jubilarnu nagradu.<br />
Predsjednik je ta -<br />
kođer prisutne obavijestio<br />
da je Mi -<br />
nistru finansija Kantona<br />
Sarajevo, Minis -<br />
tar stvu pravde Kantona<br />
Sarajevo i Vladi Kantona<br />
Sarajevo, upu tio „Zahtjev za do -<br />
nošenje odluke o načinu utvrđivanja<br />
osnovice za obračun i is -<br />
plate poreza za sudije i stručne<br />
saradnike Općinskog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong>“.<br />
U zahtjevu je <strong>predsjednik</strong><br />
tražio da ministarstva i Vlada postupe<br />
sa zakonskim pro pisima i to<br />
članom 49. Zakona o porezu na<br />
dohodak i članom 20. Pravilnika<br />
o načinu obračunavanja i uplate<br />
doprinosa prilikom utvrđivanja<br />
osnovice za obračun i isplate po -<br />
reza na plate sudija i stručnih sa -<br />
radnika.<br />
Aziz Babić, sekretar <strong>suda</strong>, predstavio<br />
je na sjednici Pravilnik o<br />
internom Fondu solidarnosti Op -<br />
ćinskog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong>, koji je<br />
prethodno poslat svim uposle -<br />
nicima <strong>suda</strong> putem e-maila na<br />
uvid. Na sjednici je glasanjem<br />
usvojen pomenuti Pravilnik i to<br />
319 ZA i 1 PROTIV. Na sjednici<br />
su izabrani članovi Komisije<br />
Fonda koju čine:<br />
Jedan predstavnik Uprave <strong>suda</strong><br />
(Aziz Babić)<br />
Dva predstavnika sudija<br />
(E. Neradin, I. Čolić)<br />
Jedan predstavnik s.saradnika<br />
(Faić Vildana)<br />
Jedan predstavnik uposlenika<br />
(Dženana Hajrić)<br />
Sredstva sakupljena unutar ovog<br />
Fonda bit će korištena u različite<br />
svrhe, o čemu će odlučivati člano -<br />
vi komisije Fonda. <br />
Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> | www.oss.ba 3
Proslava 100 godina mira u Evropi<br />
u junu 2014. godine održat će se<br />
u Palati pravde u <strong>Sarajevu</strong><br />
oran Salihović, <strong>predsjednik</strong><br />
Općinskog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong>,<br />
<strong>primio</strong> je u posjetu gospodina<br />
Christofa Maria Fritzena, ambasadora<br />
Suverenog Malteškog<br />
Vi teškog Reda u Bosni i Hercegovini.<br />
Tokom sastanka <strong>predsjednik</strong><br />
Salihović je predstavio rad<br />
<strong>suda</strong> te uslove rada koji su u po -<br />
sljednje četiri godine znatno po -<br />
boljšani. Ambasador Fritzen je iskazao<br />
zadovoljstvo rezultatima<br />
rada <strong>suda</strong> smatrajući da je veoma<br />
važno građanima obezbijediti efi -<br />
kasan pristup sudu gdje će zaštiti<br />
svoja prava. Ambasador Fritzen je<br />
ovom prilikom naglasio da se aktivnosti<br />
Malteškog reda uglavnom<br />
svode na pružanje humanitarne i<br />
medicinske pomoći siromašnim<br />
ljudima i izbjeglicama, na koji<br />
način pružaju podršku i ljudima u<br />
Bosni i Hercegovini.<br />
Na ovom sastanku je dogovo -<br />
reno da se u organizaciji Amba -<br />
sade Suverenog Malteškog Vi teš -<br />
kog Reda u Bosni i Hercegovini u<br />
Palati pravde Općinskog <strong>suda</strong> u<br />
<strong>Sarajevu</strong> održi koncert Baroknog<br />
orkestra Evropske Unije (EUBO)<br />
pod nazivom “Na 100 godina od<br />
28.06.1914. g. slavimo mir na ev -<br />
ropskom kontinentu”. Amba sador<br />
Fritzen smatrao je da je Palata<br />
pravde u poslijeratnoj Bosni i<br />
Her cegovini idealan prostor odak -<br />
le će se poslati poruka mira ka<br />
Evropi na ovaj značajan datum.<br />
Inače, EUBO je osnovan 1985.<br />
godine, a za 21 godinu imao je<br />
preko 600 nastupa u 50 zemalja<br />
širom svijeta. EUBO je zaista<br />
“pu tujući konzervatorij” koji pru -<br />
ža mogućnosti obrazovanja koje<br />
nisu dostupne u nacionalnim programima,<br />
omogućujući nastupa -<br />
nje na izvornim muzičkim instrumentima<br />
ili kopijama iz 18. stoljeća.<br />
Orkestar je visoko cijenjen<br />
od strane Evropskog Parlamenta,<br />
Komisije i Vijeća kao izaslanik<br />
kulture za EU te s ponosom pre -<br />
nosi poruku Evrope, poruku razumijevanja<br />
i tolerancije kulturnih<br />
različitosti, manje privilegiranim<br />
dijelovima svijeta, uključujući<br />
područja koja prate sukobi i bijeda.<br />
Jedan od rijetkih orkestra<br />
koji su pozivani da nastupaju u<br />
mjestima kao što su Ramallah,<br />
Gaza, Damascus, gra do vi Bosne i<br />
Hercegovine, So ve to, Botswana i<br />
slabo poznate re gije Brazila i<br />
Kine. Također nastupa na mnogim<br />
najboljim europskim festivalima<br />
i u koncertnim dvoranama.<br />
BAROKNI ORKESTAR EV -<br />
ROPSKE UNIJE (EUBO) European<br />
Union Baroque Orchestra<br />
omo gućava darovitim mladim<br />
muzičarima iz cijele Evrope kva -<br />
litetno obrazovanje i iskustvo po -<br />
trebno za upuštanje u kićeni svijet<br />
barokne muzike. <br />
⊳ Barokni orkestar<br />
Evropske Unije (EUBO)<br />
4<br />
Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba
Studenti sarajevskog, mostarskog<br />
i banjalučkog Univerziteta boravili<br />
u Palati pravde u <strong>Sarajevu</strong><br />
oran Salihović, <strong>predsjednik</strong><br />
Općinskog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong>,<br />
07. 03.2012.godine ugostio<br />
je 25 stu denata sa Univerziteta u<br />
<strong>Sarajevu</strong>, Mostaru i Banjoj Luci<br />
koji su bili učesnici predavanja o<br />
kom parativnom ustavnom pravu i<br />
pravu EU iz programa za 2012., a<br />
sve u organizaciji Amba sade Malte<br />
u Bosni i Hercegovini te Prav -<br />
nim fakultetom Bucerius iz Ham -<br />
burga u Njemačkoj.<br />
Predavanja su se održala u jednoj<br />
od edukativnih sala Općinskog<br />
<strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong>, a pre davač je bio<br />
gospodin Andreas Colb koji je zaposlen<br />
u stalnoj misiji Njemačke<br />
u Ujedinjenim narodima u New<br />
Yorku, SAD.<br />
Nakon predavanja studenti su<br />
izrazili svoju zahvalnost za gos toprimstvo<br />
uz napomenu da su impresionirani<br />
izgledom obnovljene<br />
Palate pravde te najsavremenijom<br />
tehničkom opre mom sa kojom je<br />
ova zgrada opremljena. <br />
Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba 5
Detalji sa press konferencije: Adela Bejtović, šef Kabineta, <strong>Goran</strong> Salihović, <strong>predsjednik</strong> <strong>suda</strong>, Aziz Babić, sekretar <strong>suda</strong><br />
Na press konferenciji<br />
predstavljen godišnji izvještaj<br />
o radu Općinskog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong><br />
Općinskom sudu u <strong>Sarajevu</strong><br />
07.03.2012. godine održana je<br />
konferencija za štampu povo -<br />
dom predstavljanja godišnjeg iz -<br />
vještaja o radu <strong>suda</strong>. <strong>Goran</strong> Sa li -<br />
hović, <strong>predsjednik</strong> Općinskog su da<br />
u <strong>Sarajevu</strong>, je ovom prilikom pohvalio<br />
rad svih odjeljenja i ista kao<br />
da je sud ostvario značajne re zul -<br />
tate tokom 2011. godine.<br />
U 2011. godini savladan je komple<br />
tan priliv i smanjeni su zaostaci<br />
za 13.359 predmeta. Cjelokupna<br />
nor ma <strong>suda</strong> iznosi 232,65% što<br />
potvrđuje dobru organizaciju i rad<br />
svih sudskih odjeljenja. Od ukup -<br />
nog broja neriješenih predmeta čak<br />
94,59% čine komunalni predmeti.<br />
Posebno su istaknuti dobri rezultati<br />
Privrednog odjeljenja i Odjeljenja<br />
registra za upis pravnih lica što<br />
uka zuje na potpunu ažurnost koja<br />
is ključuje potrebu formiranja pri -<br />
vrednih sudova u Federaciji Bosne<br />
i Hercegovine.<br />
Krivično odjeljenje također po -<br />
kazuje izvrsne rezultate u 2011. godini<br />
kada je na nivou odjeljenja<br />
ostvarena norma od 327,90%. Kada<br />
je u pitanju Izvršenje krivičnih<br />
sankcija, <strong>predsjednik</strong> Salihović je<br />
pohvalio angažman Mi nistarstva<br />
pravde Federacije BiH na području<br />
izvršenja krivičnih sank cija. U prošloj<br />
godini ovaj sud je riješio 537<br />
predmeta. Na izdržavanje kazne zatvora<br />
upućena su 393 osu đena lica<br />
koja će izdržavati ukupno 516 godina<br />
i 5 mjeseci zatvorske kazne.<br />
Predsjednik Salihović je također<br />
pohvalio i ocijenio pozitivnim do -<br />
nošenje Pravilnika o izvršavanju<br />
rada za opće dobro na slobodi od<br />
strane Ministarstva pravde i uprave<br />
Kantona Sarajevo čija primjena će<br />
rezultirati poboljšanjem ukupnog<br />
stanja na području izvršenja kri vič -<br />
nih sankcija.<br />
Na konferenciji su prikazani i re -<br />
zultati rješavanja komunalnih predmeta<br />
u okviru KODIFEL programa<br />
gdje je do sada riješeno preko<br />
552.378 predmeta. Međutim, <strong>predsjednik</strong><br />
Salihović je istakao da će<br />
zbog nedostatka finansijskih sredstava<br />
uskoro biti onemogućeno<br />
dalje postupanje po predmetima u<br />
ovom programu. On je posebno<br />
ape lirao na kantonalne vlasti da se<br />
uključe u iznalaženje finansijskih<br />
sredstava kako bi se riješio ovaj<br />
problem.<br />
Na konferenciji je također pri ka -<br />
zana analiza rada <strong>suda</strong> za period<br />
2008. – 2011 g. u kojem periodu je<br />
sud ukupno za<strong>primio</strong> 915.164, a<br />
završio 1.024.556 predmeta što po -<br />
ka zuje konstantnu tendenciju opa -<br />
da nja broja neriješenih predmeta. <br />
6<br />
Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba
Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> ustrajao na<br />
ustavnosti i zakonitosti sudijskih plata<br />
Općinskom sudu u <strong>Sarajevu</strong><br />
13.03.2012. god. održana je<br />
van redna press konferencija<br />
povodom vršenja neprimjerenog<br />
pritiska Vlade Kantona Sarajevo<br />
na <strong>Goran</strong>a Salihovića, <strong>predsjednik</strong>a<br />
Općinskog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong>,<br />
kao i na Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong><br />
u cje li ni, da postupi protuza ko -<br />
nito, a time počini krivično djelo.<br />
U svom obraćanju prisutnima<br />
pred sjednik Salihović je upoznao<br />
javnost o tome kako se vrši finan -<br />
sijski pritisak na sudije ovog <strong>suda</strong><br />
ali i kompletno bh. pravosuđe.<br />
Miješanje Vlade Kantona Sarajevo<br />
u pla te sudija i tužilaca u<br />
<strong>Sarajevu</strong> pokušaj je da se sudska<br />
vlast stavi "pod šapu" izvršne<br />
vlasti, upozorio je na press konferenciji<br />
<strong>predsjednik</strong> Općinskog<br />
<strong>suda</strong> Sarajevo <strong>Goran</strong> Salihović.<br />
Tražit će od finansijske po licije i<br />
Tužilaštva KS da ispita zakonitost<br />
postupaka Vlade KS i Minis tar -<br />
stva finansija KS.<br />
Konferenciji je prisustvovao veliki<br />
broj novinara koji su putem<br />
svojih elektronskih i printanih<br />
me dija odlično informisali jav -<br />
nost o ovom problemu.<br />
U skladu sa svojim ovlastima<br />
da tim u članu V Aneksa 10. (Spora<br />
zum o civilnoj implementaciji<br />
mirovnog ugovora) Općeg okvir -<br />
nog sporazuma za mir u BiH, Visoki<br />
predstavnik za BiH donio je<br />
Zakon o platama i drugim nakna -<br />
dama sudija i tužilaca u FBiH (Sl.<br />
Novine FBiH, broj 72/05). Istim<br />
zakonom i to čl. 2 do čl.4 pro pi -<br />
sane su plate sudijama, tužiocima<br />
i struč nim saradnicima koje ime -<br />
nuje VSTV BiH<br />
Članom 6., stavom 1. pomenutog<br />
za kona propisano je da se<br />
plate su dija, tužilaca i stručni sa -<br />
radnika ne će povećavati sve dok<br />
prosječna mje sečna neto plata u<br />
Bosni i Her cegovini izračunata za<br />
kalendarsku godinu ne dostigne<br />
ili ne pređe iz nos od 800 KM. U<br />
stavu 2. istog čla na regulisano je<br />
da počevši od godine koja uslijedi<br />
nakon godine u kojoj prosječna<br />
mjesečna neto plata u Bosni i<br />
Nastavak na 8. stranici >><br />
Detalji sa održane press konferencije<br />
Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba 7
Nastavak sa 7. stranice >><br />
Hercegovini izračunata za kalendarsku<br />
godinu po prvi put dos -<br />
tigne ili pređe iznos od 800 KM,<br />
osnovna mjesečna plata su dija i<br />
tužilaca i stručnih saradnika pro -<br />
pi sana članom 2., 3. odnosno 4.<br />
će se godišnje korigovati za pro -<br />
ce nat povećanja prosječne mjesečne<br />
neto plate u Bosni i Her ce -<br />
govini.<br />
Prema podacima koje je objavila<br />
Agencija za statistiku BiH, prosječna<br />
mjesečna neto plata u BiH<br />
za 2011. godinu iznosila je 816<br />
KM, što znači da je nastala zakonska<br />
oba veza korekcije plata<br />
nosilaca pravosudnih funkcija u<br />
BiH za cije lu 2012. godinu.<br />
- 09.03.2012. god. VSTV BiH<br />
upu ćuje svim ministarstvima<br />
prav de u BiH, svim ministar -<br />
stvima finan sija u BiH te Pravosudnoj<br />
ko misiji Brčko Distrikta u<br />
BiH do pis koji se odnosi na implemen<br />
ta ciju zakona o platama<br />
sudija i tu žilaca, a u kojem je istaknuto<br />
da je nastupila zakonska<br />
obaveza po ve ćanja plata sudijama<br />
i tužiocima;<br />
- 08.03.2012. god. Vlada Kantona<br />
Sarajevo donosi Zaključak<br />
gdje se navodi da „Vlada Kantona<br />
Sarajevo ostaje pri ranijem Zaključku<br />
Vlade, broj: 02-05-4184-<br />
7/12 od 28.02.2012. god., da se<br />
obračun pla ta za sve budžetske<br />
korisnike iz vrši na način kako je<br />
to urađeno za prethodni mjesec”;<br />
- 09.03.2012 god. Općinski sud<br />
u <strong>Sarajevu</strong> dostavlja odgovor na<br />
Zaključak Vlade KS. U odgovoru<br />
se navodi da je „članom 6., stav 4.<br />
Zakona o platama i drugim nak -<br />
na dama sudija i tužilaca u FBiH<br />
re gulisan način izmjene plata te<br />
svako nepoštivanje i neprovo đe -<br />
nje ovog Zakona povlači krivičnu<br />
od govornost. Kao <strong>predsjednik</strong><br />
Op ćinskog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong> ne že -<br />
lim pro voditi Vaš Zaključak koji<br />
je u suprotnosti sa odredbama Zakona”.<br />
- 12.03.2012. god. <strong>predsjednik</strong><br />
Salihović šalje dopis Ministarstvu<br />
pravde i uprave KS te Minis tars -<br />
tvu finansija od kojih traži da se<br />
obra čuna i isplati akontacija plata<br />
za Uposlene Općinskog <strong>suda</strong> u<br />
<strong>Sarajevu</strong>, osim za sudije i stručne<br />
saradnike, odnosno, da se izvrši<br />
obračun za ostale uposlenike ka -<br />
ko oni ne bi snosili posljedice<br />
neis plaćivanja plata za mjesec<br />
februar 2012. god.<br />
- 13.03.2012. god. Ustavni sud<br />
FBiH, Vrhovni sud FBiH i Fede -<br />
ralno tužilaštvo FBiH upućuju<br />
do pis premijeru Vlade Federacije<br />
BiH, Ministarstvu finansija FBiH<br />
te Ministarstvu pravde FBiH, a<br />
koji se također odnosi na isplatu<br />
plata sudijama i tužiocima;<br />
- 13.03.2012. godine <strong>Goran</strong>u Sa -<br />
lihoviću, <strong>predsjednik</strong>u Općinskog<br />
<strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong>, stiže podrška od<br />
Milana Tegeltije, <strong>predsjednik</strong>a<br />
Udru ženja sudija Bosne i Hercegovine,<br />
Božane Banduka, predsjednice<br />
Udruženja sudija FBiH,<br />
te Hajrije Hadžiomerović-Muftić,<br />
predsjednice Udruženja tužila -<br />
ca/tu žitelja FBiH. Oni su jednoglasno<br />
podržali <strong>predsjednik</strong>a u<br />
njegovim nastojanjima da u potpunosti<br />
implementira Zakon o<br />
platama i naknadama sudija i tu -<br />
žilaca u FBiH te istraje u zakonitosti<br />
i ustavnosti.<br />
- 13.03.2012. god. Održana van -<br />
redna press konferencija Općinskog<br />
<strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong>, a u vezi sa<br />
neisplaćenim platama sudijama i<br />
tužiocima;<br />
- 14.03.2012. god. - Predsjednik<br />
Salihović upućuje dopis premijeru<br />
Vlade Kantona <strong>Sarajevu</strong> te<br />
ministru finansija Kantona Sarajevo<br />
od kojih zahtijeva da se isplati<br />
plata sudijama i stručnim<br />
saradnicima ovog <strong>suda</strong> kojima je<br />
nanesena šteta i teže povrijeđena<br />
prava iz radnog odnosa te se radi<br />
o krivičnim djelima Zloupotrebe<br />
položaja ili ovlaštenja iz člana<br />
383. KZ FBiH i Povreda prava iz<br />
radnog odnosa iz člana 280. KZ<br />
FBiH.<br />
8<br />
Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba
- 16.03.2012. god. Održan sastanak<br />
Timova za upravljanje pro -<br />
mjenama Općinskog <strong>suda</strong> u Sa -<br />
ra jevu i Osnovnog <strong>suda</strong> u Banjoj<br />
Luci. Kolegij <strong>predsjednik</strong>a Op -<br />
ćinskog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong> donio je<br />
Zaključak kojim se u cijelosti podržava<br />
naredba <strong>predsjednik</strong>a <strong>suda</strong><br />
da se plate sudija i stručnih saradnika<br />
za mjesec februar 2012. godine<br />
isplate u skladu sa Zakonom<br />
o platama sudija i tužilaca, te da<br />
se dosljedno ispoštuju odredbe 6.<br />
istog Zakona, od nos no, da se bez<br />
odlaganja pristupi isplati po naredbi<br />
od 12.03.2012. god. Kolegij<br />
<strong>predsjednik</strong>a odjeljenja Osnovnog<br />
sdua u Banjoj Luci donio je<br />
Zaključak kojim se daje puna podrška<br />
<strong>Goran</strong>u Saliho viću, <strong>predsjednik</strong>u<br />
Općinskog su da u <strong>Sarajevu</strong>,<br />
na istrajavanju da se plate<br />
sudijama i stručnim sa radnicima<br />
isplaćuju dosljedno prim jenom<br />
Zakona o platama su dija i tužilaca<br />
u FBiH.<br />
- 20.03.2012. god. <strong>predsjednik</strong><br />
Salihović uputio dopis Evropskoj<br />
komisiji, Delegaciji EU te OHRu<br />
u kojem je tražio podršku u vezi<br />
sa isplatama plata sudijama i tu -<br />
ži ocima.<br />
- 21.03.2012. god. Općinski sud<br />
u <strong>Sarajevu</strong> šalje svim medijima<br />
Saopćenje za javnost u kojem ističe<br />
da se Finansijsko nasilje nad<br />
Općinskim sudom u <strong>Sarajevu</strong><br />
nas tavlja od strane ministra finansija<br />
KS koji se sveti sudu tako što,<br />
osim nepuštanja plata za sudije,<br />
blokira rad <strong>suda</strong> neplaćanjem nijednog<br />
računa niti fakture.<br />
- 22.03.2012. god. Općinski sud<br />
u <strong>Sarajevu</strong> dostavlja Ministarstvu<br />
finansija KS rješenja za 111 su -<br />
dija i 30 stručnih saradnika kako<br />
bi se izvršila isplata plata za fe -<br />
bruar 2012. god.<br />
- 22.03.2012. god. Općinski sud<br />
u <strong>Sarajevu</strong> izdaje Saopćenje za<br />
javnost u kojem se navodi da je<br />
Mi nistarstvo finansija KS odblo -<br />
kiralo rad Općinskog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong><br />
isplatom preko milion KM,<br />
ali februarske plate sudijama i<br />
stručnim saradnicima još uvijek<br />
neisplaćene.<br />
- 22.03.2012. god. Udruženje<br />
sudija u BiH objavljuje Saop šte -<br />
nje za javnosti kojim daje punu<br />
podršku Općinskom sudu u <strong>Sarajevu</strong><br />
u istrajavanju u poštivanju<br />
us tavnosti i zakonitosti i njihovom<br />
konzistentnom provo đe nju i<br />
u pogledu obračuna i isplate plata<br />
nosiocima pravosudnih funk cija.<br />
- 28.03.2012. god. konač no isplaćene<br />
plate sudijama i stručnim<br />
saradnicima Općinskog <strong>suda</strong> u<br />
<strong>Sarajevu</strong>, u skladu sa Ustavom<br />
FBiH i Zakonom. <br />
Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba 9
Tokom pet mjeseci 2012. godine<br />
u Općinskom sudu u <strong>Sarajevu</strong><br />
savladan kompletan priliv i smanjeni<br />
zaostaci - Ostvarena norma 177,74%<br />
a početku 2012. godine u Općinskom sudu u<br />
<strong>Sarajevu</strong> bilo je ukupno 829.988 neriješenih<br />
predmeta. Tokom prvih pet mjeseci zaprimljeno<br />
je 81.607 novih predmeta tako da je u radu bilo<br />
911.595 neriješenih predmeta. Od tog broja riješeno<br />
je 83.665, dok je neriješenih ostalo 827.930 predmeta.<br />
Od tog broja 785.274 ili 94,85% su komunalni<br />
predmeti, dok je 42.656 ili 5,15% strukturnih predmeta.<br />
Ostvarena norma na nivou <strong>suda</strong> iznosi<br />
177,74%. <br />
OPĆINSKI SUD U SARAJEVU<br />
Tabela I - Protok predmeta za pet mjeseci 2012. godine<br />
Vrsta predmeta<br />
Broj neriješenih<br />
predmeta na<br />
početku perioda<br />
Broj primljenih<br />
predmeta tokom<br />
izvještajnog<br />
perioda<br />
Ukupan broj<br />
svih predmeta<br />
u radu<br />
Broj predmeta<br />
koji su riješeni<br />
u izvještajnom<br />
periodu<br />
Broj<br />
neriješenih<br />
predmeta<br />
Period potreban<br />
za eliminaciju<br />
nerješenih<br />
predmeta<br />
I II III = I+II IV V = III-IV VI = V/IV<br />
Parnično odjeljenje - (19 sudija) - prosjek 234 predmeta po ref. - bilo 3000<br />
P 3.706 1.869 5.575 2.088 3.487 1,67<br />
Radni 699 431 1.130 207 923 4,46<br />
Porodični 29 0 29 0 29 #DIV/0!<br />
Ukupno 4.434 2.300 6.734 2.295 4.439 1,93<br />
Radno odjeljenje - (15 sudija) - prosjek 294 predmeta po referatu - bilo 3000<br />
P 563 98 661 573 88 0,15<br />
Radni 3.496 1.945 5.441 1.118 4.323 3,87<br />
Porodični 5 0 5 2 3 1,50<br />
Ukupno 4.064 2.043 6.107 1.693 4.414 2,61<br />
Porodično odjeljenje - (5 sudija) - prosjek 154 predmeta po referatu - bilo 2974<br />
P 6 0 6 1 5 5,00<br />
Radni 47 1 48 4 44 11,00<br />
Porodični 714 459 1.173 451 722 1,60<br />
Ukupno 767 460 1.227 456 771 1,69<br />
Privredno odjeljenje - (10 sudija) - prosjek 252 predmeta po referatu - bilo 3122<br />
Ps 2.062 1.020 3.082 996 2.086 2,09<br />
L 382 103 485 125 360 2,88<br />
St 55 24 79 9 70 7,78<br />
Ukupno 2.499 1.147 3.646 1.130 2.516 2,23<br />
10<br />
Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba
Krivično odjeljenje - (12 sudija) - prosjek 142 predmeta po referatu - bilo 545<br />
K 1.233 664 1.897 866 1.031 1,19<br />
Kpp 160 699 859 726 133 0,18<br />
Kps 293 697 990 589 401 0,68<br />
Kr 0 0 0 0 0 #DIV/0!<br />
Km 159 52 211 82 129 1,57<br />
Kv 19 707 726 719 7 0,01<br />
Kp 0 0 0 0 0 #DIV/0!<br />
Ukupno 1.864 2.819 4.683 2.982 1.701 0,57<br />
IKS 285 284 569 266 303 1,14<br />
Izvršno odjeljenje - " I " - (20 sudija) - prosjek 905 pred./ref. - bilo 60000<br />
I 12.787 5.105 17.892 5.068 12.824 2,53<br />
Ip 1.273 105 1.378 330 1.048 3,18<br />
POM 18 12 30 1 29 29,00<br />
RTV 4.476 0 4.476 283 4.193 14,82<br />
Ukupno 18.554 5.222 23.776 5.682 18.094 3,18<br />
Izvršno odjeljenje - " Ip " - (4 sudija) - prosjek 710 pred./ref. - bilo 60000<br />
I 1.651 7 1.658 340 1.318 3,88<br />
Ip 1.349 897 2.246 728 1.518 2,09<br />
POM 3 1 4 1 3 3,00<br />
Ukupno 3.003 905 3.908 1.069 2.839 2,66<br />
Vanparnično odjeljenje - (3 sudija V ref.) - prosjek 115 pred./ref. - bilo 3008<br />
V 341 454 795 449 346 0,77<br />
O 2.322 2.481 4.803 2.922 1.881 0,64<br />
Ostalo* 0 18 18 18 0 0,00<br />
Ukupno 2.663 2.953 5.616 3.389 2.227 0,66<br />
Prekršajno odjeljenje - Privreda (6 sudija) - 399 prosjek pred./ref. - bilo 4000<br />
Pr- Ips 2.911 1.171 4.082 1.687 2.395 1,42<br />
Ukupno 2.911 1.171 4.082 1.687 2.395 1,42<br />
Prekršajno odjeljenje - Opšta nad. (11 sudija) - 232 prosjek pred./ref. - bilo 4000<br />
Pr- Ips 3.483 2.104 5.587 3.031 2.556 0,84<br />
Ukupno 3.483 2.104 5.587 3.031 2.556 0,84<br />
Registar - (4 sudija) - prosjek 76 predmeta po referatu - bilo 562<br />
Registracija<br />
poslovnih 308 2.178 2.486 2.184 302 0,14<br />
subjekata<br />
ZK referat - (26 referenata) - prosjek 3,8 predmeta po referatu - bilo 4200<br />
ZK predmeti 94 11.007 11.101 11.002 99 0,01<br />
Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba 11
Odjeljenje za sporove male vrijednosti - (18 str.sar.) - prosjek 7460 /ref<br />
Mal 129.580 13.476 143.056 14.498 128.558 8,87<br />
Mals 6.203 1.640 7.843 2.115 5.728 2,71<br />
PL 0 0 0 0 0 #DIV/0!<br />
PLP 0 0 0 0 0 #DIV/0!<br />
POM 0 0 0 0 0 #DIV/0!<br />
Ukupno 135.783 15.116 150.899 16.613 134.286 8,08<br />
Izvršno odjeljenje po vjerodostojnim ispravama (3 str.sar.) prosjek 216996 /ref.<br />
I 628.645 31.898 660.543 30.186 630.357 20,88<br />
Ip 20.631 0 20.631 0 20.631 #DIV/0!<br />
Ostalo* 0 0 0 0 0 #DIV/0!<br />
Ukupno 649.276 31.898 681.174 30.186 650.988 21,57<br />
Ukupno 829.988 81.607 911.595 83.665 827.930 9,90<br />
V MJESECI 2012.g.<br />
OD UKUPNO 827.930 NERIJEŠENIH PREDMETA,<br />
785.274 ILI 94,85 % ČINE KOMUNALNI PREDMETI,<br />
DOK JE 42.656 ILI 5.15% STRUKTURNIH PREDMETA.<br />
2011.g.<br />
OD UKUPNO 829.988 NERIJEŠENIH PREDMETA,<br />
785.059 ILI 94,59% ČINE KOMUNALNI PREDMETI,<br />
DOK JE 44.929 ILI 5,41% STRUKTURNIH PREDMETA.<br />
42.656 Struktura<br />
-20.933 Izvršni - struktura<br />
-4.951 Prekršaji<br />
-99 ZK<br />
-302 Registar<br />
303 Iks - referat<br />
16.068 1,94% - parnica i krivica -<br />
44.929 Struktura<br />
-21.557 Izvršni - struktura<br />
-6.394 Prekršaji<br />
-94 ZK<br />
-308 Registar<br />
-285 Iks - referat<br />
16.291 1,96% - parnica i krivica -<br />
Ostvarena norma po odjeljenjima:<br />
Odjeljenje<br />
Norma<br />
Parnično 103,00%<br />
Radno 113,88%<br />
Porodično 141,91%<br />
Privredno 99,00%<br />
Krivično 227,68%<br />
Izvršno - " I " 94,44%<br />
Izvršno - " Ip " 88,14%<br />
Vanparnično 127,14%<br />
Prekršajno - Privreda 111,07%<br />
Prekršajno - Opšta nadležnost 99,10%<br />
Registracija poslovnih subjekata 181,80%<br />
Odjeljenje za sporove male vrijednosti 159,97%<br />
Izvršno - po vjerodostojnim ispravama 839,80%<br />
ZK 101,48%<br />
NORMA SUDA 177,74%<br />
12<br />
Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba
IZVJEŠTAJ O RJEŠAVANJU PO ZAHTJEVIMA O ČINJENICAMA IZ SUDSKE EVIDENCIJE<br />
Vrsta zahtjeva<br />
Broj neriješenih<br />
predmeta na<br />
početku perioda<br />
Broj primljenih<br />
predmeta tokom<br />
izvještajnog perioda<br />
Ukupan<br />
broj svih predmeta<br />
u radu<br />
Broj predmeta<br />
koji su riješeni u<br />
izvještajnom periodu<br />
Broj neriješenih<br />
predmeta<br />
Su 0 0 0<br />
Su-M 0 0 0<br />
Registar privrednih<br />
društava-RF 21 3109 3130 3117 13<br />
Prekršajno odjeljenje<br />
(uvjerenja) 0 3870 3870 3870 0<br />
Krivično odjeljenje 0 1212 1212 1212 0<br />
Stečaj i Likvidacija 0 1289 1289 1289 0<br />
ZK - Izvodci 0 30810 30810 30810 0<br />
Zk -RZ 0 3095 3095 3095 0<br />
Apostile 0 0 0 0 0<br />
Ostalo ("P", rod.<br />
i posl. Sposob) 0 124 124 124 0<br />
Ukupno 21 43509 43530 43517 13<br />
STRUKTURA NERIJEŠENIH PREDMETA NA DAN 31.05.2012. godine<br />
KOMUNALNI<br />
PREDMETI:<br />
785.274<br />
94,85%<br />
STRUKTURA:<br />
26.588<br />
3,21%<br />
PARNICA I KRIVICA:<br />
16.068<br />
1,94%<br />
Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba 13
Detalji sa sastanka<br />
Uz prisustvo eksperata delegacije Evropske<br />
Unije, u sarajevskom Općinskom sudu<br />
održani sastanci na temu „Unapređenje<br />
edukacije nosilaca pravosudnih funkcija<br />
i unapređenje statusa stručnog i<br />
administrativnog osoblja u sudovima“<br />
UMultimedijalnoj sali Općinskog<br />
<strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong> 23.02.<br />
2012. godine održano je ne -<br />
ko liko sastanaka kojima su prisustvovala<br />
dva eksperta delegacije<br />
Evrop ske Unije, Alexander Shu -<br />
mov ski i profesor Allesandro Simoni,<br />
Amra Jašarević, zamjenica<br />
direktora Se kretarijata VSTV<br />
BiH, te predstav nici Kantonalnog<br />
i Op ćinskog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong>.<br />
Prvi sastanak koji je održan bio<br />
je na temu „Unapređenje edu ka -<br />
cije nosilaca pravosudnih funk -<br />
cija“, a istom su prisustvovali<br />
Go ran Salihović, <strong>predsjednik</strong> Op -<br />
ćinskog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong>, Beg zada<br />
Gavran kape tanović Saliha gić,<br />
pred sjednica Kan tonalnog su da u<br />
<strong>Sarajevu</strong>, te po troje su dija-edu -<br />
katora iz oba pome nuta <strong>suda</strong>. Ono<br />
što je interesovalo eks perte bilo je<br />
kakva je saradnja ova dva <strong>suda</strong> sa<br />
centrima za edu ka ciju sudija i tu -<br />
žilaca, koji su nedo staci, šta bi<br />
trebalo promijeniti i sl.<br />
Predsjednik Salihović je rekao<br />
da je saradnja sa centrima za edu -<br />
ka ci ju dobra s tim što bi trebalo<br />
pospje šiti obuku i uvesti neke<br />
promjene. Posebno je naglasio da<br />
u centrima ne ma odgovarajuće<br />
sale za obuku, iste su poprilično<br />
male i neadekvat ne te se u takvim<br />
uslovima ne može boraviti cijeli<br />
dan. Konstantan pro blem je i<br />
kvalitet tema edukacije. Govoreći<br />
o trenutnim nedostacima unutar<br />
centara za edukaciju, ali i o edu -<br />
kacijama, <strong>predsjednik</strong> Salihović<br />
je predložio sljedeće:<br />
- Odabrati kvalitetne, odgovarajuće<br />
teme koje su najviše po -<br />
trebne u praksi ali koje bi trebale<br />
14<br />
Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba
iti atraktivne i edukatorima i<br />
učesnicima edukacije;<br />
- Obezbijediti finansijska sredstva<br />
te omogućiti da se edu ka -<br />
cije održavaju četiri puta go -<br />
diš nje na četiri različite loka ci je<br />
u BiH, a kojima bi prisus tvo -<br />
vale, po mogućnosti, sve sudije<br />
iz oba entiteta, omogućiti da se<br />
sudije iz različitih dijelova BiH<br />
međusobno upoznaju i druže;<br />
- Pokušati uspostaviti i regionalnu<br />
saradnju te na edukacije<br />
pozivati i sudije iz regiona kako<br />
bi se razmjenjivala različita is -<br />
kustva iz oblasti prava;<br />
Kada je riječ o problemu edu ka -<br />
cije sudija, ali i edukatora, sudijeedukatori<br />
Općinskog i Kantonal -<br />
nog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong> na sastanku<br />
su istakli sljedeće probleme:<br />
- Nedostatak finansijskih sredstava<br />
- Mnoge sudije ne mogu<br />
prisustvovati edukaciji jer sudo -<br />
vi u budžetima nemaju dovoljno<br />
novca da im snose troškove boravka;<br />
- Problem u nedostatku adekvatnog<br />
prostora za edukaciju;<br />
- Neadekvatne i istrošene teme;<br />
- Različita metodologija izlaga -<br />
nja od strane edukatora;<br />
- Nepostojanje odgovarajućih<br />
eks perata iz određenih oblasti<br />
prava;<br />
- Nepostojanje adekvatne edu ka -<br />
cije za edukatore.<br />
svo je znanje, finansijski ih podstaknuti<br />
te ih osloboditi od nekih<br />
obaveza u sudu kako bi imali više<br />
vremena po sve titi se edukaciji s<br />
obzirom da zbog suđenja i drugih<br />
obaveza u sudu nemaju dovoljno<br />
vremena.<br />
Drugi sastanak održan je sa<br />
predstavnicima stručnih saradnika,<br />
pri pravnika i pripravnikavolontera<br />
Kantonalnog i Općinskog<br />
<strong>suda</strong> u Sa rajevu. Razgova -<br />
ralo se o ulozi struč nih saradnika<br />
i njihovim ov laštenjima, načinu<br />
izbora i edu ka ciji. Zaključeno je<br />
da stručni sarad nici imaju kapacitet<br />
da samo stalno rješavaju<br />
predmete manje složenosti i pomažu<br />
sudijama u radu kod slo -<br />
ženih predmeta. Tako đer, nagla -<br />
šena je inicijativa da struč ni sa -<br />
radnici ne ulaze u omjer ukup nog<br />
administrativno-tehnič kog osob -<br />
lja u sudovima te da se uvede zakonska<br />
obaveza zapošljavanja<br />
stručnih saradnika u skladu sa<br />
brojem sudija u sudu.<br />
Na sastanku je bilo riječi i o edu -<br />
kaciji gdje je naglašeno da po -<br />
četna obuka koju provode centri<br />
za edu kaciju sudija i tužilaca je<br />
jako dob ra za pripravnike i stru -<br />
čne sa rad nike početnike dok bi<br />
stručnim sa radnicima sa dužim<br />
radnim stažom trebala biti dostupna<br />
edukacija predviđena za su -<br />
dije i tužioce. Svi pripravnici i<br />
pri pravnici-volonteri zaposleni u<br />
pravosuđu bi trebali biti obuhvaćeni<br />
početnom obukom ko ju<br />
provode CEST-ovi.<br />
Treći sastanak je održan sa se -<br />
kretarima sudova i šefovima pi -<br />
sarnica Općinskog i Kantonalnog<br />
<strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong>. Na sastanku je<br />
bilo go vora o položaju sudske administracije<br />
u okviru pravosuđa.<br />
Oba sekretara sudova su istakla<br />
da bi sudska administracija trebala<br />
dijeliti sudbinu pravosuđa te<br />
da je posao sudske administracije<br />
postao složeniji i odgovorniji u<br />
odnosu na administraciju u upravi,<br />
koja ima bolji materijalni<br />
položaj. Istaknuto je i da je dobar<br />
dio sudske administracije u ok vi -<br />
ru reforme pravosuđa ostao us -<br />
kraćen za bilo kakve vidove usa -<br />
vršavanja i osposobljava nja, a što<br />
je neophodno u daljem pro cesu<br />
reformi.<br />
Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong>, vlas -<br />
titim resursima organizuje usa -<br />
vršavanja, ali bi se u daljem pro -<br />
cesu u ovo trebalo uključiti i<br />
VSTV BiH, kao što je primjer sa<br />
sudskim izvršiteljima. <br />
Posebno je naglašeno da bi<br />
edukatore trebalo također edukovati<br />
iz oblasti vještina edukacije<br />
ka ko bi što bolje prezentovali<br />
Sudije Općinskog i Kantonalnog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong><br />
Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba 15
Otvoren rekonstruisani i nadograđeni objekat<br />
Općinskog <strong>suda</strong> i Zemljišno-knjižnog ureda u Bugojnu<br />
Katica Soldo, Predsjednica Općinskog <strong>suda</strong> u Bugojnu, presijeca svečanu vrpcu<br />
z prisustvo velikog broja gos -<br />
tiju, predstavnika VSTV-a<br />
BiH, predstavnika Vlade<br />
SBK-a, ministara, načelnika, sudija<br />
i mnogih drugih, 12.12.2011. godi -<br />
ne svečanom ceremonijom otvoren<br />
je rekonstruisani i nadograđeni obje<br />
kat Općinskog <strong>suda</strong> i Zemljišnoknjižnog<br />
ureda u Bugojnu. Prisutnima<br />
su se tom prilikom obratili:<br />
- Predsjednica Općinskog <strong>suda</strong> u<br />
Bugojnu, Katica Soldo<br />
- Predsjednica Kantonalnog <strong>suda</strong><br />
u Novom Travniku, Katica Jozak –<br />
Mađar<br />
- Ispred Federalnog ministarstva<br />
pravde, Edib Mehmedović,<br />
rukovodilac Jedinice za implementaciju<br />
Projekta Svjetske banke<br />
za Zemljišno-knjižnu administraciju<br />
- Ispred VTSV-a, Danijela Mikić,<br />
potpredsjednica<br />
Katica Soldo, predsjednica Op ćinskog<br />
<strong>suda</strong> u Bugojnu, u svom obra -<br />
ćanju prisutnima istakla je ka ko je<br />
sretna i ponosna jer je ostva rila svoj<br />
strateški cilj, a to je iz gradnja zem -<br />
ljišno-knjižnog ureda u sudu, uvo -<br />
đenje knjiženja etažnog vlasništva,<br />
što se već dvije godine uspješno i<br />
radi, te poboljšanje uslo va rada<br />
svim uposlenim i podići standarde<br />
pružanja usluga građa nima na visoki<br />
nivo, što je uosta lom zacrtano<br />
kao jedan od prio ritetnih zadataka<br />
cjelokupne refor me pravosuđa u<br />
na šoj zemlji, a kao i jedan od stra -<br />
teški ciljeva VSTV-a BiH.<br />
„Ovaj projekt koji smo završili<br />
uspješno bio je mnogo zahtjevan iz<br />
više razloga, prije svega finansijski,<br />
a finansije su glavni pokretač ili<br />
kočnica svega. Međutim, finansij -<br />
sku podršku i u ovim kriznim i teš -<br />
kim vremenima smo cijelo vrijeme<br />
imali od Vlade našeg kantona, a<br />
isto tako i Svjetske banke i Federal -<br />
nog ministarstva pravde, pa im se<br />
ovom prilikom zahvaljujem. Ovaj<br />
projekt bio je zahtjevan i u arhitektonskom<br />
smislu, što najbolje znaju<br />
naši projektanti ACDE studija, jer<br />
je samo njima poznato koliko su<br />
napora uložili dok su osmislili ovaj<br />
projekt, pa se i njima na uspješnom<br />
projektu zahvaljujem” – istakla je<br />
predsjednica Soldo.<br />
Ukratko o samom Projektu<br />
Trajao je nekoliko godina, a njegovu<br />
realizaciju pratile su brojne<br />
poteškoće koje su se u hodu rje ša -<br />
vale i to zajedničkim snagama Op -<br />
ćinskog <strong>suda</strong> Bugojno te Općine<br />
Bugojno, kao suvlasnika zgrade.<br />
Do 1975. godine ova zgrada bila je<br />
hotel za samce, hotel „Bosna“, u<br />
vlasništvu preduzeća „Slavko Ro -<br />
dić“. Iste godine vlasti u Bugojnu<br />
odlučile su da pronađu lokaciju<br />
16<br />
Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba
kako bi sve općinske institucije bile<br />
pod zajedničkim krovom. Općina i<br />
Sud te 1975. godine kupuju zgradu<br />
spomenutog hotela i nakon adap ta -<br />
cije s radom počinju ovdje zajedničke<br />
institucije.<br />
Vrijeme je, naravno, učinilo svoje<br />
i trebalo je zgradu preurediti i re -<br />
konstruirati. Da bi se uopće krenulo<br />
s projektom obnove i rekonstrukcije,<br />
morali su se, prije svega, riješiti<br />
imovinsko-pravni odnosi s<br />
obzirom da se ugovor o kupoprodaji<br />
iz 1975. godine nije mogao<br />
provesti u zemljišnim knjigama.<br />
Godine 2003., nakon provedene<br />
privatizacije, uknjiženi su u zem -<br />
ljišne knjige kao suvlasnici, pravni<br />
sljedbenici „Slavka Rodića“ - privatizirana<br />
preduzeća, njih devet<br />
koja su tada osporavala pravo vlasništva<br />
Općini i Sudu.<br />
Napokon se spor završio sudskim<br />
postupkom 2005. godine. Presudom<br />
su se kao suvlasnici uknjižili<br />
Općina Bugojno, sa 6/7 i Sud 1/7.<br />
Slijedi procedura donošenja odluke<br />
o rekonstrukciji zgrade, kako dijela<br />
Općine tako i Suda. Građevinski<br />
fakultet iz Sarajeva uradio je ela -<br />
borat o mogućnostima rekonstrukcije<br />
i nadogradnje zemljišno-knjižnog<br />
ureda iznad Kristalne dvorane<br />
(Općina Bugojno).<br />
Uslijedio je nešto duži period<br />
provođenja postupka javne na bav -<br />
ke i izvođenja radova koji je ta ko -<br />
đer uz poteškoće trajao godinu i pol<br />
dana. Prvi ugovor zaključen je uz<br />
saglasnost vlade SBK-a 24. septembra<br />
2008. godine i radovi su<br />
mogli početi. Vrijednost prve faze<br />
iznosila je 909.093,23 KM. U dru -<br />
gu fazu projekta uključeni su i donatori,<br />
Svjetska banka preko Fe -<br />
de ralnog ministarstva pravde, i uspješno<br />
se završava Projekat i op -<br />
rema Zemljišno-knjižni ured. Na -<br />
kon toga pristupilo se zaključenju<br />
novog ugovora sa izvođačima ra -<br />
dova za rekonstrukciju Suda,<br />
izradu novih sudnica i pisarnice što<br />
je također financirala Kantonalna<br />
vlada u iznosu od 845.032.49 KM.<br />
Danas imamo modernu, adaptiranu<br />
zgradu na radost, ne samo uposlenih,<br />
nego i svih korisnika<br />
us luga Općinskog <strong>suda</strong> i Zem ljiš -<br />
no-knjižnog ureda.<br />
Izvođač radova firma "Komotin"<br />
iz Jajca, a vrijednost projekta je<br />
1.700.000.KM. <br />
Detalji sa svečane ceremonije<br />
Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba 17
Detalji sa održanog seminara<br />
Sudije i stručni saradnici Općinskog <strong>suda</strong><br />
u <strong>Sarajevu</strong> i Osnovnog <strong>suda</strong> u Banjoj Luci<br />
prisustvovali seminaru iz oblasti medijacije<br />
organizaciji Udruženja su di -<br />
ja BiH i Udruženja medijatora<br />
u BiH, 23.03.2012.<br />
go dine u hotelu „Hollywood“ na<br />
Ilidži odr žan je seminar za sudije<br />
i stručne saradnike Općinskog<br />
<strong>suda</strong> u Saraje vu i Osnovnog <strong>suda</strong><br />
u Banjoj Lu ci. Tema seminara bi -<br />
la je „Medijacija u BiH, principi i<br />
postupak medija cije, analiza po -<br />
tre ba za oba veznom medijacijom“,<br />
te komparativna ana liza<br />
upo rednog zakono dav stva, od -<br />
nosno, medijacijskih prak si zemalja<br />
EU i Kanade, kojim je regulisan<br />
obavezni postupak me dijacije,<br />
s ci ljem promjene percepcije<br />
profesio nalne javnosti, radi<br />
stvaranja mogućnosti akceptiranja<br />
izmjena i do puna naše postojeće<br />
zakonske regulative koja će<br />
biti us klađena sa obaveznom ev -<br />
ropskom direktivom. Cilj seminara<br />
bio je upoznati sudije i<br />
struč ne saradnike o po duzetim<br />
ak tivnostima usmje re nim na iz -<br />
mjene i dopune zakonske regulative<br />
te edu ciranje o upućivanju<br />
predmeta na medijaciju.<br />
Seminar je održan u vezi sa implementacijom<br />
projekta „Zagovaranje<br />
izmjene zakonskih i pod -<br />
za konskih akata u smislu oba ve -<br />
zujuće medijacije kao efikasnog<br />
na čina rješavanja sporova iz ugo -<br />
vornih odnosa (svih javnih preduzeća<br />
koja pružaju usluge vode,<br />
električne energije, gri janja, tele -<br />
ko munikacija), sporova iz na k na -<br />
da šteta nastalih između pravnih<br />
lica, pravnih i fizičkih lica, od nos -<br />
no fizičkih lica“.<br />
Prisutnima se obratila Jasmina<br />
Skopljak, rukovodilac Projekta<br />
(USBIH) koja je informisala<br />
učes nike o Projektu i aktivnostima<br />
Projekta.<br />
Gđa Smiljka Gavrić, rukovodilac<br />
Projekta ispred Udruženja me -<br />
dijatora u BiH, dala je nešto više<br />
informacija o samom osnivanju<br />
Udru ženja medijatora (2002. godine),<br />
ulozi Udruženja u BiH te o<br />
prav nom okviru, stavljajući akcenat<br />
na: Zakon o postupku medijacije,<br />
Za kon o prijenosu poslova<br />
medijacije na UMBIH, Zakon o<br />
parničnom postupku BiH (član<br />
53.), Zakon o prekršajima BiH<br />
(član 22.), Zakon o krivičnom<br />
18<br />
Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba
postupku FBiH i RS (članovi 212.<br />
i 108.).<br />
U daljem izlaganju prisutne je<br />
upoznala sa proteklim Pilot projektima<br />
(Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong><br />
i Osnovni sud u Banjoj Luci) u<br />
kojima je sporazumom riješeno<br />
350 predmeta, odnosno oslo bo đe -<br />
no 18 milio na KM te da je zadovoljstvo<br />
stranaka bilo 98%. Ona<br />
je navela i Preporuke Vijeća Ev -<br />
rope: O po ro dičnoj medijaciji<br />
(98)1; O medija ciji u krivičnim<br />
stvarima (99)19; O medijaciji u<br />
građanskim stvarima (2002)10; O<br />
alternativama parni čenju između<br />
administrativnih vlas ti i privatnih<br />
stranaka(2001)9.<br />
Gđa Gavrić je naročitu pažnju u<br />
svom izlaganju posvetila Evropskoj<br />
direktivi o medijaciji iz<br />
2008. godine te Rezoluciji Evropskog<br />
Parlamenta 2011/2026 od<br />
13.09.2011.g. (Parlament podsje -<br />
ća da je cilj Direktive da se promoviše<br />
prijateljska nagodba u<br />
spo rovima, podržava korištenje<br />
medijacije i iz balansiran odnos iz -<br />
među medija cije i sudske procedure).<br />
Kada je riječ o principima i<br />
postupku medijacije, gđa Gavrić<br />
je navela da su osnovni principi<br />
medijacije dobrovoljnost, povjerljivost<br />
i nepristras nost, te da je<br />
su prednosti me dijacije to što je to<br />
neformalan, brz, jeftin postupak u<br />
kojem svi dobivaju, a ono što je<br />
naj bitnije je da sporazum o na -<br />
god bi ima snagu iz vršne isprave!<br />
Nakon toga učesnici su po gle da -<br />
li UMBIH-ovu video simula ciju<br />
postupka medijacije.<br />
Gđa Sanela Rondić, sutkinja<br />
Op ćinskog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong>, predsta<br />
vila je „Analizu potreba za<br />
oba veznom medijacijom“ (autori<br />
Sa nela Rondić i Arijana Ljuca),<br />
polazeći od zaključka da je sve -<br />
ukupno gledano, razvoj nepristras<br />
nog, nezavisnog, efikasnog i<br />
odgo vornog pravosuđa u skladu<br />
sa ev ropskim standardima i dalje<br />
u ranoj fazi te da je potrebno<br />
ubrzati provedbu Strategije za reformu<br />
sektora pravde. Pri tome,<br />
potrebno je uvesti promjene u zakonodav<br />
stvu. U daljem izlaganju<br />
navela je primjer novog Zakona o<br />
obligaci onim odnosima, koji je u<br />
fazi na crta, pa bi postojala realnija<br />
mogućnost da se nadležnom<br />
tijelu dostavi prijedlog izmjene i<br />
dopune Nacrta odredaba koji upućuju<br />
na mogućnost ostvarivanja<br />
ugroženih subjektivnih prava<br />
pred sudom, na način da prvobitno<br />
prethodi postupak medijacije,<br />
pa ako se ne postigne spo -<br />
razum, povjerilac, odnosno druga<br />
ugovorna strana, može svoje pra -<br />
vo ostvarivati pred nadležnim su -<br />
dom. Podložni sporovi za rješa -<br />
vanje u postupku medijacije bili<br />
bi naročito oni koji proizilaze iz<br />
zakonske obaveze plaćanja cijene<br />
za pruženu komunalnu uslugu,<br />
usluge toplotne energije... U pri -<br />
log uvođenja obavezne medijacije<br />
u konkretne norme materijalnog<br />
prava, gđa Rondić je navela i preporuke<br />
Vijeća Evrope: Preporuka<br />
R(98)1 O porodičnom posredo -<br />
vanju, Preporuka R(2001)9 O alternativama<br />
parničnom postupku<br />
između pravnih tijela i pravnih<br />
stranaka, Preporuka R(2002)10 O<br />
medijaciji u građanskim predmetima.<br />
Zaključak izlaganja je da<br />
treba odabrati ključne sudove u<br />
kojima bi se (u fazi prijema tužbe)<br />
odvajali sporovi iz obligacionih<br />
odnosa, isti bi se dostavljali medijatorima,<br />
a što bi bio pokazatelj<br />
potrebe izmjena i dopuna materijalnih<br />
propisa kojima je normirana<br />
ta oblast.<br />
Gđa Arijana Ljuca, sutkinja Op -<br />
ćinskog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong>, predstavila<br />
je Komparativnu analizu<br />
medijatorske prakse u Kanadi i<br />
ze mljama Evropske Unije (Polj-<br />
ska, Italija, Engleska, Francuska,<br />
Njemačka, Švicarska...). Autori<br />
su: Smiljka Gavrić, Sanela Ron -<br />
dić, Arijana Ljuca i Dražen Stajić.<br />
Cilj analize je da doprinese procesu<br />
donošenja odluka u vezi sa<br />
osmišljavanjem uvođenja obavez -<br />
ne medijacije u BiH. Osnovno<br />
po lazište ove studije je Evropska<br />
direktiva o medijaciji 2008/52/EC<br />
koja propisuje obaveznu mo guć -<br />
nost medijacije u građanskim i<br />
ko mercijalnim prekograničnim<br />
sporovima te da se obaveznost<br />
mo že uvesti kada su u pitanju<br />
sporovi u zemlji. U svom izlaga -<br />
nju posebnu pažnju je dala Italiji<br />
u kojoj je 20.03.2012.godine na<br />
snagu stupio novi zakon koji oba -<br />
vezuje stranke u sporu da traže<br />
medijaciju. Zakonom su uvedena<br />
dva postupka medijacije, obave -<br />
zujući (odnosi se na svojinska<br />
prava, raspodjelu imovine, zaos -<br />
tavštinu i naslijeđe, zajmove, stanarsko<br />
pravo, klevetu u me dijima...)<br />
i neobavezujući postupak<br />
(koji se odnosi na bilo koju gra -<br />
đansku i trgovačku parnicu). <br />
Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba 19
Delegacija Republike Turske<br />
posjetila Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong><br />
oran Salihović, <strong>predsjednik</strong><br />
Općinskog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong>,<br />
<strong>primio</strong> je u posjetu 29.03.<br />
2012. godine delegaciju Republike<br />
Turske u sastavu: Mustafa<br />
Ozcan - <strong>predsjednik</strong> Upravnog<br />
odbora Sema bolnice u Istanbulu,<br />
gospodin Sadik Kes meci, <strong>predsjednik</strong><br />
Upravnog odbora Fatih<br />
uni verziteta u Istanbulu, gospodin<br />
Mehmet Mutlu, <strong>predsjednik</strong> Upravnog<br />
odbora Bosna Sema obrazovnih<br />
institucija, gospodin Ibra -<br />
him Bayram, član Upravnog odbora<br />
Bosna Sema obrazovnih institucija,<br />
gospodin Ali Dokumaci,<br />
generalni direktor Fidan Tourizm<br />
te gospodin Orhan Hadžagić, gene<br />
ralni sekretar Burč univerziteta.<br />
Sastanku su prisustvovali i Biljana<br />
Novak, predsjednica Općinskog<br />
<strong>suda</strong> u Tuzli, <strong>Goran</strong> Dujić,<br />
<strong>predsjednik</strong> Općinskog <strong>suda</strong> u<br />
Travniku, Zinaida Pračić, sudija<br />
Općinskog <strong>suda</strong> u Bihaću, Boris -<br />
lav Petrović, dekan Pravnog fa -<br />
kul teta u <strong>Sarajevu</strong> te Adela Bej -<br />
tović, šef Kabineta <strong>predsjednik</strong>a<br />
Općinskog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong>.<br />
U svom uvodnom obraćanju<br />
<strong>predsjednik</strong> Salihović se zahvalio<br />
gostima na dolasku te ukratko re -<br />
kao nekoliko rečenica o sudu i organizaciji<br />
rada. Upoznao je pris -<br />
utne o trenutnom stanju u sudu,<br />
realizovanim projektima kao i<br />
budućim planovima i aktivnostima<br />
koje za cilj imaju potpunu<br />
ažurnosti svih sudskih odjeljenja.<br />
Na sastanku je dogovoreno da se<br />
intenzivira saradnja između Republike<br />
Turske i BiH na području<br />
pravosuđa, a naročito na polju<br />
edu kacije sudija.<br />
Predsjednik Salihović je istakao<br />
da je studijska posjeta pravosudnim<br />
institucijama Republike Tur -<br />
s ke u 2011. godini bila veoma ko -<br />
risna za predstavnike bh. pravosuđa.<br />
Predsjednici i sudije općinskih<br />
i osnovnih sudova u Sa rajevu,<br />
Banjoj Luci, Tuzli, Trav ni -<br />
ku, Prijedoru, Mostaru i Bihaću te<br />
Borislav Petrović, dekan Prav nog<br />
fakulteta u <strong>Sarajevu</strong>, imali su priliku<br />
posjetiti i upoznati se sa ra -<br />
dom najznačajnijih pravosudnih<br />
institucija u Izmiru i Istanbulu.<br />
Nakon kratkog sastanka u Kabinetu<br />
<strong>predsjednik</strong>a Salihovića, tur -<br />
ska delegacija je imala priliku<br />
obići zgradu Općinskog <strong>suda</strong> u<br />
Sa rajevu te vidjeti rekonstruisane<br />
dijelove zgrade, savremeno op -<br />
rem ljene sudnice, šalter-salu te<br />
sobu za zaštićene svjedoke. <br />
20<br />
Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba
Ambasador Saudijske Arabije u BiH<br />
posjetio Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong><br />
ospodin Eid Mohammed Althakafi,<br />
ambasador Kralje vine<br />
Saudijske Arabije u BiH, posjetio<br />
je 03.04.2012. godine Općinski<br />
sud u <strong>Sarajevu</strong>. Cilj posjete bio je uspostavljanje<br />
sa rad nje kako sa po me -<br />
nutom Ambasadom, tako i sa Kra -<br />
ljevinom Saudijskom Arabijom.<br />
Ambasadora je <strong>primio</strong> <strong>Goran</strong> Sa lihović,<br />
<strong>predsjednik</strong> Općinskog <strong>suda</strong> u<br />
<strong>Sarajevu</strong>, a sastanku su pri sustvovali<br />
i zamjenica <strong>predsjednik</strong>a, Altijana Še -<br />
ta, predsjednica Parničnog odjeljenja<br />
<strong>suda</strong>, te Ismeta Huremović, šefica<br />
Zem ljišno-knjižnog odjeljenja <strong>suda</strong>.<br />
Predsjednik Salihović je infor misao<br />
ambasadora o historijatu su da, na či -<br />
nu organizacije rada te nadležnostima.<br />
Salihović je po seb no naglasio<br />
da je ovaj sud ne kada bio najgori u<br />
regiji s ob zirom na veliki broj neriješenih<br />
predmeta, korupciju i lošu organizaciju<br />
rada. Promjenom me -<br />
nadžmenta došlo je do značajnog napretka<br />
te se sada može s pravom reći<br />
da je Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> jedan<br />
od najboljih u regiji. Uz pomoć donatora<br />
Palata pravde je rekonstrui -<br />
sana, sudnice su oprem ljene savre -<br />
menom opremom te su samim tim<br />
poboljšani i uslovi rada. Sve to je doprinijelo<br />
da je sud potpuno ažuran<br />
gotovo u svim referatima. Ono što<br />
predstavlja problem u ovom sudu su<br />
neriješeni komunalni predmeti koji<br />
čine preko 95% neriješenih predme -<br />
Ambasador na sastanku u kabinetu <strong>predsjednik</strong>a Salihovića<br />
S lijeve strane: Ambasador Saudijske Arabije i Fikret Mehović, prevodilac Općinskog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong><br />
ta. Također je naglašen problem finansiranja<br />
pravosuđa jer se putem<br />
bu džeta vrši pritisak na sudove.<br />
Pred sjednik je rekao da je sud imao<br />
problem sa pla ta ma sudija ali da je<br />
sada taj problem riješen.<br />
Tokom sastanka dogovorena je sa -<br />
radnja sa ambasadom Kralje vine<br />
Sau dijske Arabije u BiH, a <strong>predsjednik</strong><br />
<strong>suda</strong> je iskazao po tre bu za teh -<br />
ničkom i materijalnom pomoći koji<br />
su potrebni ovome sudu kako bi se<br />
što više doprinijelo ažurnosti <strong>suda</strong> ali<br />
i pobo lj šanju usluga prema fizičkim i<br />
pravnim licima kao korisnicima sudskih<br />
usluga. Sud je otvoren i za obli -<br />
ke saradnje kao što su raz mjena is -<br />
kustava sa predstavni ci ma pravosuđa<br />
Kraljevine Sau dijske Arabije kroz organizovanje<br />
studijskih posjeta.<br />
Ambasador se zahvalio na prijemu<br />
i rekao da je posjeta Općinskom sudu<br />
u <strong>Sarajevu</strong> ujedno nje gova prva posjeta<br />
pravosudnim organima u BiH. U<br />
svom obra ća nju prisutnima amba sa -<br />
dor je istakao da je Saudijska Arabija<br />
uvi jek pomagala BiH, bilo materijal -<br />
no ili tehnički, i tokom rata ali i na -<br />
kon rata. Po završetku rata konti -<br />
nuirano je nastavila pomagati obnovu<br />
BiH i u tu svrhu je u obliku bespovratnih<br />
sredstava ili veoma povoljnih<br />
zajmova mnogo novca donirala<br />
Bosni i Hercegovini, a značajan doprinos<br />
dala je u obnovi i jačanju privrede<br />
naše zemlje. Kraljevina Saudijska<br />
Arabija je inače jedan od velikih<br />
donatora te je zemljama koje su<br />
u razvoju (među kojima je i BiH) do -<br />
nirala do sada ukupno 6,8 milijardi<br />
dolara. Ambasador je rekao da je<br />
spreman podržati svaki prijedlog<br />
<strong>predsjednik</strong>a Salihovića, a koji se<br />
odnosi na jačanje bh. pravosuđa. S<br />
tim u vezi je dogovoreno da se uspostavi<br />
saradnja između ovog <strong>suda</strong> i<br />
sudova u Sau dijskoj Arabiji, a što će<br />
se odno si ti na studijske posjete i raz -<br />
mjene iskustava.<br />
Rezultat posjete ambasadora ovom<br />
sudu je donacija od 5.000 KM koju<br />
je dao za popravku sudskih prostorija<br />
oštećenih tokom velikih snježnih padavina<br />
u februaru ove godine. <br />
Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba 21
<strong>Goran</strong> Salihović, <strong>predsjednik</strong><br />
Općinskog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong>,<br />
<strong>primio</strong> u posjetu ambasadora<br />
Republike Turske u BiH<br />
<strong>Goran</strong> Salihović, <strong>predsjednik</strong> Općinskog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong>, i Ahmed Yildiz, ambasador Republike Turske u BiH<br />
hmed Yildiz, ambasador Republike<br />
Turske u BiH, posjetio<br />
je Općinski sud u Sa rajevu<br />
i tom prilikom se susreo sa<br />
Go ranom Salihovićem, <strong>predsjednik</strong>om<br />
<strong>suda</strong>. Cilj posjete bio je uspostavljanje<br />
saradnje sa pravo -<br />
sudnim institucijama u Republici<br />
Turskoj.<br />
Predsjednik Salihović je obavijestio<br />
ambasadora o trenutnim aktivnostima<br />
koje se provode u ovome<br />
sudu, a koje za cilj imaju postizanje<br />
potpune ažurnosti sudskih<br />
odjeljenja i pospješivanje usluga<br />
prema građanima. Shodno tome,<br />
ambasador je istakao da je Republika<br />
Turska spremna pomoći<br />
ovome sudu te da je zainteresovan<br />
i za uspostavljanje saradnje<br />
iz među bh. i turskih pravosudnih<br />
institucija. Po završetku sastanka<br />
ambasador je imao priliku obići<br />
zgradu <strong>suda</strong>. <br />
22<br />
Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba
Detalji sa sastanka<br />
Sudije Udruge hrvatskih <strong>suda</strong>ca, ogranak<br />
Rijeka, posjetile sarajevsku Palatu pravde<br />
organizaciji Udruženja su di ja<br />
u Federaciji BiH, sudije Udru -<br />
ge hrvatskih <strong>suda</strong>ca, ogranak<br />
Rijeka, posjetile su 20.04.2012. godine<br />
Kantonalni i Općinski sud u<br />
<strong>Sarajevu</strong>. Cilj posjete bio je upoznavanje<br />
sa sistemom dostave pismena<br />
u krivičnim i parničnim pred -<br />
metima, razmjena iskustava iz ovih<br />
oblasti, ali i upoznavanje sa mog<br />
pra vosudnog sistema Republi ke Hrvatske<br />
i BiH. Sastanak je odr žan u<br />
Multimedijalnoj sali, a istom su prisustvovale<br />
i sudije Kantonalnog i<br />
Općinskog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong>.<br />
Prisutne je prvo pozdravila Beg -<br />
zada Gavrankapetanović Salihagić,<br />
predsjednica Kantonalnog <strong>suda</strong> u<br />
<strong>Sarajevu</strong>, koja je gostima poželjela<br />
dobrodošlicu, a zatim ih informi -<br />
sala o načinu i organizaciji rada<br />
Kantonalnog <strong>suda</strong>. U ime <strong>Goran</strong>a<br />
Sa lihovića, <strong>predsjednik</strong>a Općinskog<br />
<strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong>, prisutnima se<br />
obratila Adela Bejtović, šef Kabineta,<br />
koja je ukratko predstavila rad<br />
i nadležnosti sarajevskog Općinskog<br />
<strong>suda</strong>. Ispred Udruženja sudija<br />
Federacije BiH, goste je pozdravila<br />
Božana Banduka, predsjednica Ud -<br />
ru ženja koja ujedno vrši i funkciju<br />
predsjednice Općinskog <strong>suda</strong> u Ki -<br />
se ljaku. Ona je goste informisala o<br />
nadležnostima Udruženja, njego -<br />
vim aktivnostima i broju članova.<br />
Vesna Katarinčić, dopredsjednica<br />
Udruge hrvatskih <strong>suda</strong>ca i predsjed<br />
nica Općinskog <strong>suda</strong> u Opatiji,<br />
u ime gostiju se zahvalila na prije -<br />
mu te predstavila rad Udruge. Predsjednica<br />
Katarinčič je istakla da se<br />
sudije u Republici Hrvatskoj uglav -<br />
nom sreću sa istim problemima kao<br />
i sudije iz BiH, a to je problem sa<br />
izvršnom vlasti i finansijski problemi.<br />
Udruga broji oko 1200 čla -<br />
nova, a razlog velikog broja sudija<br />
u Udruzi je veliki broj ogranaka ko -<br />
je Udruga ima. Udruga hrvatskih<br />
su daca osnovana je 11. aprila 1991.<br />
godine tada još pod nazivom Druš -<br />
tvo hrvatskih <strong>suda</strong>ca, kao dobrovoljno<br />
strukovno udruženje sudija<br />
u Republici Hrvatskoj.<br />
Zadatak Udruge je, između ostalog,<br />
očuvanje i jačanje nezavisnosti<br />
sudija, pružanje zaštite sudijama<br />
koji bi bili neosnovano pozivani na<br />
odgovornost zbog obavljanja sudij -<br />
ske funkcije, zalaganje za jačanje<br />
ugleda i ostvarivanje doličnog<br />
druš tvenog položaja sudija kao i<br />
vođenje brige o društvenim i materijalnim<br />
interesima sudija. Osim<br />
toga, Udruga je sebi za cilj stavila i<br />
poticanje reformi u organizaciji<br />
sud stva i djelatnosti pravosuđa<br />
uopće, sudjelovanje sudija u pripre-<br />
Nastavak na 20. stranici >><br />
Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba 23
Nastavak sa 19. stranice >><br />
manju zakona s područja pravosuđa,<br />
unaprjeđenje stručnosti su di -<br />
ja, zauzimanje za dosljedno pošti -<br />
vanje ustavnosti i zakonitosti te za<br />
jačanje Republike Hrvatske kao<br />
pravne države. Udruga djeluje na<br />
području cijele Republike Hrvatske<br />
s članstvom sudija svih nivoa i nad -<br />
ležnosti, a organizovana je po og -<br />
ran cima.<br />
Tokom radnog dijela sastanka<br />
predstavljen je način dostave pismena<br />
u parničnom i krivičnom postupku,<br />
a u skladu sa Zakonom o<br />
parničnom postupku i Zakona o<br />
krivičnom postupku Republike Hr -<br />
vatske i BiH.<br />
Fatima Mrdović, sutkinja Kantonalnog<br />
<strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong>, govorila je<br />
o načinu dostave pismena u skladu<br />
sa Zakonom o parničnom postupku<br />
Federacije BiH, dok je Helena Ran -<br />
dić, sutkinja Parničnog odjeljenja<br />
Općinskog <strong>suda</strong> u Rijeci, predsta -<br />
vila pravila dostave u skladu sa<br />
Par ničnim postupkom RH. Ona je<br />
istakla da je današnji ZPP Republike<br />
Hrvatske zapravo stari savezni<br />
zakon koji je pretrpio određene<br />
izmjene. Sutkinja Randić je detalj -<br />
nije govorila o dostavi putem jav -<br />
S lijeve strane: Božana Banduka, predsjednica Udruženja sudija FBiH,<br />
i Begzada Gavrankapetanović Salihagić, predsjednica Kantonalnog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong><br />
nog bilježnika-notara i elektronskoj<br />
dostavi koje naš ZPP ne poznaje, o<br />
načinu dostave fizičkim i pravnim<br />
licima te o načinu dostave pismena<br />
osobama u inostranstvu, ustanova -<br />
ma u inostranstvu i strancima u Republici<br />
Hrvatskoj. U svom izlaga -<br />
nju obje sutkinje su posebnu pažnju<br />
posvetile problemima u efikasnosti<br />
dostave pismena.<br />
O dostavi pismena u krivičnom<br />
postupku govorile su Dalida Bur -<br />
zić, sutkinja Krivičnog odjeljenja<br />
Kantonalnog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong>,<br />
i Da mira Delost, sutkinja Krivič -<br />
nog od je ljenja Općinskog <strong>suda</strong> u<br />
Rijeci. Sutkinje su ukratko predstavile<br />
zakone o krivičnom postupku<br />
BiH i RH te informisale<br />
prisutne o načinu dostave pismena<br />
u skladu sa po me nutim zakonima.<br />
Po završetku radnog dijela sastanka,<br />
sudije iz RH su imale priliku<br />
obići Palatu pravde, vidjeti sudske<br />
sudnice, biblioteku i sobu za<br />
svjedoke. <br />
Sudije u obilasku jedne od sudnica Općinskog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong><br />
24<br />
Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba
Detalji sa sastanka<br />
Održan sastanak sa norveškim<br />
ekspertima za pitanja medijacije<br />
Multimedijalnoj sali Općinskog<br />
<strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong> 25.04.2012. godine<br />
održan je sastanak predstavnika<br />
Općinskog i Kantonalnog<br />
<strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong> sa norveškim eks -<br />
pertima za pitanja medijacije. Povod<br />
za sastanak bio je upoznavanje eks -<br />
pe rata sa organizacijom, radom i ostvarenim<br />
rezultatima sarajevskog Općinskog<br />
i Kantonalnog <strong>suda</strong>, ali i razmatranje<br />
pitanja primjene instituta<br />
medijacije u dva pomenuta <strong>suda</strong>.<br />
Osim eksperata, sastanku su prisus -<br />
tvovali <strong>Goran</strong> Salihović, <strong>predsjednik</strong><br />
Općinskog <strong>suda</strong> u Sa rajevu, Begzada<br />
Gavrankape tano vić Salihagić, predsjednica<br />
Katonalnog <strong>suda</strong> u Saraje -<br />
vu, sudije Parničnog i Privrednog<br />
od jeljenja oba <strong>suda</strong> te predstavnici<br />
Vi sokog sudskog i tužilačkog vijeća<br />
BiH.<br />
Predsjednik Salihović je infor misao<br />
prisutne o samom razvoju medijacije<br />
u BiH istakavši da je 2002. godine<br />
formirano Udruže nje medijatora BiH<br />
koje je bilo inicijator i nosilac aktivnosti<br />
na stvaranju pravnog okvira i<br />
promocije medijacije kao alternativ -<br />
nog načina rješavanja sporova. Glav -<br />
ni cilj Udruženja bio je stva ranje us -<br />
lova za uvođenje medijacije u sistem<br />
rješavanja sporova radi bržeg i efi -<br />
kasnijeg pristupa pravdi za gra đane i<br />
pravna lica, koja zadovoljavajući interese<br />
stra na u sporu može pomoći<br />
raste re ćenju sudova od neriješenih<br />
pred meta. Nakon formiranja Udru že -<br />
nja, 2003. godine usvojeni su zakoni<br />
o parničnom i krivičnom pos tupku u<br />
RS i FBiH koji su predvidjeli mo -<br />
gućnost da sudija, ukoliko ocijeni da<br />
je to svrsis hod no, može predložiti<br />
stran kama rje šavanje spora medijacijom<br />
te da isti prijedlog sporazumno<br />
mo gu predložiti i stranke. Ove dopu -<br />
ne procesnih zakona bile su ključ ne<br />
u razvoju medijacije u BiH.<br />
Zakon o postupku medijacije us vojen<br />
je polovinom 2004. godine. Predsjednik<br />
Salihović je naglasio da se<br />
radi o veoma dobrom zako nu koji<br />
detaljno definiše postupak medijacije,<br />
principe i ulogu medijatora u<br />
procesu i rokove ukoliko je sudski<br />
pos tupak u toku, a sporazum o na -<br />
god bi sklopljen u postupku medijacije<br />
ima snagu iz vršne isprave.<br />
Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> i Osnovni<br />
sud u Banjoj Luci bili su prvi sudovi<br />
u kojima je pokrenut pilot projekat<br />
primjene medija cije. Prema procedurama<br />
pilot projekta, u ova dva <strong>suda</strong><br />
stran kama je predlagana medijacija u<br />
sporovima pokrenutim pred ovim sudovima.<br />
Ukoliko bi stranke prihva -<br />
tile medijaciju, sud bi ih upu tio na<br />
cen tre za medijaciju gdje bi se zaka -<br />
zao i proveo postupak u saradnji sa<br />
me dijatorom. Tokom realizacije<br />
ovog pilot projekta, Općinski sud u<br />
<strong>Sarajevu</strong> i Osnovni sud u Banjoj<br />
Luci „oslobodili“ su ukupno 23 mili -<br />
ona KM kroz medijaciju. Međutim,<br />
medijacija je slabo bila prihvaćena, a<br />
Nastavak na 22. stranici >><br />
Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba 25
Nastavak sa 20. stranice >><br />
neki od razloga su slaba medijska<br />
kampanja (trebalo se više raditi isticanju<br />
prednosti medijacije u odnosu<br />
na redovan postupak pred sudom) te<br />
ma la stimulacija za su dije. Da bi me -<br />
dijacija postigla svoje efekte, po treb -<br />
no je više raditi na njenoj promociji,<br />
potrebno dodatno obučiti sudije o<br />
me dija ciji, stimulisati sudije, od nos -<br />
no, normirati predmete riješene me -<br />
di jacijom tako da, naprimjer, jedan<br />
predmet medijacije bude kao tri riješena<br />
sudska predmeta, identifikovati<br />
predmete koji su pogodni za<br />
medijaciju te u tom pogledu razmisliti<br />
o uvođenu obavezne medijacije u<br />
zakon – istakao je Salihović.<br />
Wiggo Storhaug Larssen, <strong>suda</strong>c<br />
Ape lacionog <strong>suda</strong> u Gulatingu, Nor -<br />
veška, rekao je da sudska na godba u<br />
zemljama Skandinavije ima veoma<br />
dugu tradiciju. Godine 1977. po kre -<br />
nut je pilot projekat sudske nagodbe<br />
u šest sudova u Norveškoj, a isti je<br />
uspješno pro veden. Uspostavom no -<br />
vih procedura početkom 21. stoljeća,<br />
fokus je još više stavljen na medijaciju<br />
kojom se bave svi norveški ok -<br />
ruž ni sudovi ali i Apelacioni sud.<br />
Glavni fokus je stavljen na pitanje<br />
medijacije putem sudija-medijatora.<br />
Mnogi stari neriješeni predmeti završeni<br />
su medijacijom.<br />
Sudije Parničnog i Privrednog odje -<br />
ljenja Općinskog i Kantonal nog <strong>suda</strong><br />
u <strong>Sarajevu</strong> imale su mo gućnost raz -<br />
mijeniti ideje i is kustva sa gostima iz<br />
Norveške, a na temu medijacije. Na<br />
kraju sastanka <strong>predsjednik</strong> Salihović<br />
je predložio da se krene u pilot projekat<br />
kojim će biti obuhvaćen op ćinski<br />
sud u Mostaru, <strong>Sarajevu</strong>, Tuzli i<br />
Osnovni sud u Banjoj Lu ci, da se organizuje<br />
obuka za su dije koji će raditi<br />
na predmetima medijacije, da se<br />
razmotri mo gućnosti izmjena i do -<br />
puna nekih odredbi te da se organi -<br />
zu je stu dijska posjeta sudovima u<br />
Nor veš koj kako bi se praktično mog -<br />
lo vidjeti kako sudije rješavaju predmete<br />
medijacijom.<br />
Po završetku sastanka eksperti su<br />
imali mogućnost obići zgradu <strong>suda</strong>,<br />
vidjeti prostoriju za medijaciju te<br />
savremeno opremljene sudnice. Vla -<br />
da Kraljevine Nor veš ke uložila je<br />
mno go novca u rekonstrukciju zgra -<br />
de Općinskog i Kantonalnog <strong>suda</strong> u<br />
<strong>Sarajevu</strong> zahvaljujući čemu su stvo -<br />
reni odlični uslovi za rad. <br />
Sudije Kantonalnog i Općinskog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong> zajedno sa ekspertima iz Norveške<br />
Delegaciju su činili:<br />
1. gdin Rune Lium,<br />
<strong>suda</strong>c Okružnog <strong>suda</strong><br />
u Trondheimu<br />
2. gđa Marianne<br />
Fallan Kristensen,<br />
sutkinja Okružnog <strong>suda</strong><br />
u Trondheimu<br />
3. gdin Wiggo Storhaug Larssen,<br />
<strong>suda</strong>c Apelacionog <strong>suda</strong><br />
u Gulatingu<br />
4. gdin Audun Hognes Berg,<br />
predstavnik Norveške<br />
sudske administracije<br />
5. gđa Ingvild<br />
Grindeland Andersen,<br />
predstavnica Norveške<br />
sudske administracije<br />
6. Ana Bilić, šef jedinice<br />
za efikasnost pravosuđa,<br />
VSTV<br />
7. Vesna Pirija,<br />
pravni savjetnik, VSTV<br />
8. Slavko Biljuš,<br />
prevoditelj, VSTV<br />
26<br />
Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba
Norveški eksperti za<br />
pitanja izvršenja posjetili<br />
Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong><br />
okviru realizacije aktivnosti<br />
Pro jekta unapređenja efikasnosti<br />
pravosuđa koji djeluje pri<br />
Visokom sudskom i tužilačkom vijeću<br />
BiH, predviđene su odre đe ne<br />
mjere sa ciljem unapređenja efi kasnosti<br />
rada sudova u izvršnom pos -<br />
tupku. U tom pravcu u periodu od<br />
23. do 26. aprila 2012. godine Bos -<br />
nu i Hercegovinu su posjetili eksperti<br />
za pitanja izvršenja u Kraljevini Nor -<br />
veškoj, Alexandera De ya, direktor<br />
Ureda za izvršenje u Os lu, koji dje -<br />
luje u okviru Minis tarstva unutraš -<br />
njih poslova Kralje vine Nor veške, i<br />
Anne Vinje, izvršna sutkinja <strong>suda</strong> u<br />
Oslu koja već dugo sarađuje sa Projektom.<br />
Posjeta norveških eksperata Op ćinskom<br />
sudu u <strong>Sarajevu</strong> organizovana<br />
je 23.04.2012.godine sa po četkom u<br />
10 sati. Cilj posjete bio je da ekspert<br />
Ureda za izvršenje napravi analizu<br />
postojeće organizacije i načina rada<br />
službe izvr ši telja i predloži even tualne<br />
mjere za daljnju saradnju.<br />
Gosti su pokazali interesovanje za<br />
trenutnu organizaciju i način rada<br />
službe, način zaduženja i razduženja<br />
sudskih izvršitelja sa sudskim nalozima,<br />
upotreba postojećih IT sistema,<br />
rad na terenu te konfliktne situacije<br />
sa kojima se suočavaju sudski iz vr ši -<br />
telji u toku provođenja rješenja o iz -<br />
vršenju.<br />
Sastanak se održao u prostoru sud -<br />
ske biblioteke uz prisustvo:<br />
Ispred Općinskog <strong>suda</strong><br />
u <strong>Sarajevu</strong>:<br />
Janja Jovanović (šef izvršnog odje -<br />
ljenja), Anabela Bogdan-Krstović<br />
(še fica Izvršnog odjeljenja za rješavanje<br />
po vjerodostojnim ispravama),<br />
Elvis Zornić (koordinator sudskih<br />
izvršitelja) i Mujo Đulanćić (sudski<br />
izvršitelj), drugi predstavnici sudskih<br />
izvršitelja<br />
Ispred Općinskog <strong>suda</strong> u Zenici:<br />
Ejub Smajlović (šef sudskih iz vr ši -<br />
telja) i Erdan Džogović (sudski iz -<br />
vršitelj)<br />
Ispred Osnovnog <strong>suda</strong> u Bijeljini:<br />
Stojan Pantić (sudski izvršilac)<br />
Gdje je sa gostima održana dis ku -<br />
sija I razmjena iskustava.<br />
Zaključak sa sastanka je da služba<br />
sudskih izvršitelja Općinskog <strong>suda</strong> u<br />
<strong>Sarajevu</strong> radi profesionalno i u skla -<br />
du sa zakonom te da sudski izvršitelji<br />
obavljaju svoje obaveze profesio -<br />
nalno.<br />
Također su istakli da će u budućem<br />
periodu biti moguće ostvariti zajedničke<br />
projekte putem službe i Udru -<br />
ženja.<br />
U okviru planirane posjete goste je<br />
<strong>primio</strong> <strong>Goran</strong> Salihović, <strong>predsjednik</strong><br />
sarajevskog Općinskog <strong>suda</strong>, a organizovan<br />
je i kratki sastanak u kancelariji<br />
Udruženja sudskih izvršitelja u<br />
BiH sa Predsjednikom Udruženja i<br />
članovima Upravnog odbora Udru -<br />
ženja. <br />
Detalji sa sastanka<br />
Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba 27
Na Vlašiću održan 12. sastanak Timova za<br />
upravljanje promjenama Općinskog <strong>suda</strong><br />
u <strong>Sarajevu</strong> i Osnovnog <strong>suda</strong> u Banjoj Luci<br />
ajednički sastanak timova za upravljanje<br />
promjenama Općinskog<br />
<strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong> i Osnovnog <strong>suda</strong><br />
u Banjoj Luci održan je 15. i 16.03.<br />
2012. godine na Vlašiću. Ovo je<br />
ujed no i 12.-ti sastanak po redu, a<br />
istom su prisustvovali <strong>Goran</strong> Salihović,<br />
<strong>predsjednik</strong> Općinskog <strong>suda</strong> u<br />
<strong>Sarajevu</strong>, Milan Tegeltija, <strong>predsjednik</strong><br />
Osnovnog <strong>suda</strong> u Banjoj Luci,<br />
predsjednici sudskih odjeljenja oba<br />
<strong>suda</strong> te predstavnici OSCE-a i<br />
USAID-a.<br />
Tokom dva radna dana analizirani<br />
su zaključci sa prethodno održanog<br />
sastanka TZUP-a dva pomenuta su -<br />
da, a predsjednici sudskih odjeljenja<br />
predstavili su izvještaje o radu sudskih<br />
odjeljenja za 2011. godinu i prva<br />
dva mjeseca 2012. godine.<br />
Predstavnici USAID-a prezentovali<br />
su rezultate rada Radne grupe Viso -<br />
kog sudskog i tužilačkog vijeća BiH<br />
za izradu optimalnih i predvidivih<br />
rokova za rješavanje predmeta u sudovima<br />
i tužilaštvima BiH. Poseban<br />
akcenat su stavili na reformu u<br />
oblasti pravosuđa, a koja se odnosi<br />
na jačanje nezavisnosti učinkovitosti<br />
bh. pravosuđa. Na sastanku su doneseni<br />
i sljedeći zaključci:<br />
Nastaviti sa kontinuitetom sastanaka<br />
Timova ova dva <strong>suda</strong><br />
1.<br />
dva puta godišnje na kojima se, iz -<br />
među ostalog, analizira godišnji i<br />
polugodišnji izvještaj o radu ovih sudo<br />
va i najaktuelnija dešavanja u vezi<br />
sa radom pravosuđa;<br />
Aktuelizirati uvođenje platnih<br />
2. razreda za sudije i insistirati na<br />
ubrzanju aktivnosti oko izmjena Zakona<br />
o platama sudija i tužilaca i zakonskog<br />
regulisanja drugih primanja<br />
(naknade za odvojeni život, za prije -<br />
voz, za ishranu, za smrtne slučajeve<br />
i teške bolesti) što je regulisano za<br />
državne službenike;<br />
Da se kod izbora sudskih struč -<br />
3. nih saradnika (u Federaciji BiH)<br />
od strane VSTV BiH obezbije de veći<br />
uticaji predsjednicima sudo va;<br />
Pokrenuti aktivnosti na izmjeni<br />
4. zakonskih odredbi koje regulišu<br />
materijalni položaj, izbor i mandat<br />
stručnih saradnika i pokrenuti pitanje<br />
statusa stručnih saradanika u Republici<br />
Srpskoj (nakon odluke Ustavnog<br />
<strong>suda</strong> RS-a da ne mogu samostalno<br />
postupati u sudskim postupcima);<br />
Stalno aktuelizirati potrebu za<br />
5. mijenjanjem IKT opreme, zbog<br />
zastarjelosti i amortizacije;<br />
Detalji sa sastanka<br />
28<br />
Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba
Na „K“ referatu posebnu pažnju<br />
6. obratiti na zastaru krivičnih<br />
pred meta, zbog čega se obavezuju<br />
predsjednici krivičnih odjeljenja da<br />
mjesečno prate šta su sudije uradile<br />
u predmetima kojima prijeti zastara<br />
pošto CMS nije u mogućnosti izbaci -<br />
ti ove podatke (zastara u „K“ referatu<br />
je najčešće posljedica sporosti tužilaštva);<br />
Zahtijevati od VSTV-a BiH da<br />
7. se promjeni norma za kazneni<br />
nalog jer kazneni nalog nije faza u<br />
krivičnom postupku već je poseban<br />
postupak regulisan glavom XXV<br />
ZKP-a FBiH i ne može nositi oznaku<br />
faze KPS, već oznaku „K“ kao<br />
ranije. Postupak izdavanja kaznenog<br />
naloga sadrži u sebi KPS fazu, a ne<br />
obratno, jer se prilikom saslušanja<br />
optuženog, između ostalog, traži izjašnjenje<br />
optuženog o krivici kao što<br />
se radi u KPS fazi. Ročište za saslu -<br />
šanje optuženog traje duže nego ro -<br />
čište za izjašnjenje o krivici, a kod<br />
kaznenog naloga potrebno je napisati<br />
i presudu;<br />
Na krivičnom i prekršajnom re -<br />
8. feratu zadužiti referente da redov<br />
no vrše provjeru u evidenciji i<br />
službenom zabilješkom konstatuju<br />
da li se protiv istog okrivljenog vodi<br />
više krivičnih ili prekršajnih postupaka<br />
kod više sudija istog <strong>suda</strong>, a u<br />
cilju spajanja i vođenja jedinstvenog<br />
postupka i svrsishodnosti postupka<br />
Izvršiti usaglašavanje norme za<br />
9. sudske izvršitelje ova dva <strong>suda</strong><br />
(zadatak <strong>predsjednik</strong>a izvršnih odje -<br />
ljenja);<br />
Inicirati VSTV-u da se anga -<br />
10.<br />
žuje i ubrza aktivnosti oko<br />
donošenja Zakona o stvarnim pravima<br />
u Federaciji BiH, odnosno, iz -<br />
mjene i dopune ovog zakona u RS-u<br />
u pogledu uspostave prava svojine u<br />
zemljišnim knjigama<br />
11.<br />
Od VSTV-a se traži da inicira<br />
potrebu za ocjenom ustavnosti<br />
Zakona o katastru Republike<br />
Srpske<br />
Zatražiti od VSTV-a da se<br />
12. obezbijedi pridržavanje ev -<br />
ropskih standarda u pravosuđu BH i<br />
da se kroz reformisani sistem obezbijedi<br />
puna uposlenost sudija u malim<br />
sudovima u smislu njihovog dodat -<br />
nog angažovanja u većim sudovima<br />
Zahtjev VSTV-u za izmjene<br />
13. Pravilnika o izboru članova<br />
VSTV-a u pogledu sastava i načina<br />
izbora članova VSTV-a kako bi se<br />
regulisalo da se sudije – članovi vijeća<br />
biraju na direktan i neposredan<br />
način iz reda kandidata koje predlože<br />
sudovi na svim nivoima, a da u iz -<br />
boru sudija učestvuju i odlučuju sve<br />
sudije putem neposrednog glasa nja<br />
kako bi se obezbijedila sudska nezavisnost<br />
i nepristrasnost u izboru čla -<br />
nova VSTV-a, a poštujući nacionalne<br />
i druge kriterije<br />
14.<br />
Tražiti od VSTV-a da nam<br />
da odgovor na naše primjed -<br />
be na novi Pravilnik o normama su -<br />
dija i uputiti zahtjev da se u ovaj<br />
Pra vilnik ugrade specifičnosti pojedinih<br />
sudskih postupaka koje su date<br />
u komentarima ova dva <strong>suda</strong>, pošto<br />
predviđena norma ne ide na specijalizaciju<br />
ovih sudova, te da u izradi<br />
izmjene ovog Pravilnika učestvuju<br />
iskusne sudije – predstavnici iz ova<br />
dva <strong>suda</strong><br />
15.<br />
Izmjene Zakona o izvršnom<br />
postupku koje su u toku u<br />
Republici Srpskoj, trebaju biti usa -<br />
gla šene i jednoobrazne u oba entiteta<br />
Razmotriti eventualnu po -<br />
16. tre bu o formiranju Odjeljenja<br />
za maloljetnike i u Općinskom<br />
sudu u <strong>Sarajevu</strong>, kao kod Osnovnog<br />
<strong>suda</strong> BL.<br />
Predlaže se VSTV-u da pre -<br />
17. ma Vladi Federacije inicira<br />
donošenje odgovarajućih propisa o<br />
ustanovljenju vladine Agencije za<br />
mir no rješavanje radnih sporova (kao<br />
u RS-u)<br />
Traži se od VSTV-a da istraje<br />
na principu: Ukini-Su -<br />
18.<br />
di, kod drugostepenih sudova, po gotovo<br />
da se to obezbijedi u slučajevima<br />
ponovljenih žalbi;<br />
Utvrđuje se zajednički stav<br />
19. ova dva <strong>suda</strong> da se Prijedlozi<br />
za protuizvršenje zavode u fazu<br />
II pod istim brojem predmeta;<br />
Uvijek isticati potrebu rje -<br />
20. ša vanja komunalnih predmeta<br />
izvan <strong>suda</strong>, bar u nekom prvo -<br />
stepenom postupku;<br />
Razmotriti prijedlog da se<br />
21. protest mjenica radi u vanparničnom<br />
postupku;<br />
Zadužuju se predsjednici<br />
22.<br />
pre kršajnih odjeljenja da se<br />
aktivno uključe i daju doprinos oko<br />
eventualnih izmjena odredbi o do -<br />
stav ljanju u Zakonu o prekršajima;<br />
23.<br />
Konstatuje se da postoji<br />
trend povećanja ažurnosti i<br />
kvaliteta rada ova dva <strong>suda</strong> kroz doprinose<br />
koji su rezultat razmjene is -<br />
kustava sa zajedničkih sastanaka Ti -<br />
mova za upravljanje promjenama, te<br />
ostaje obaveza <strong>predsjednik</strong>a sudova<br />
u iznalaženju donatorskih sredstava<br />
za nastavak ovih susreta. <br />
Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba 29
Nedim Ćosić, stručni saradnik Općinskog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong>; Mirsada Helić, predsjednica Odjeljenja za rješavanje sporova<br />
male vrijednosti Općinskog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong>; Maida Čehajić, predstavnica Atlantske inicijative; Sanela Rondić, sutkinja Općinskog<br />
<strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong>; Aida Trožić, viša stručna saradnica Centra za edukaciju sudija i tužilaca FBiH<br />
U Odjeljenju za rješavanje sporova male<br />
vrijednosti na Ilidži održan sastanak sa predstavnicama<br />
Atlantske inicijative i CEST-a FBiH<br />
aida Čehajić, predstavnica<br />
Atlantske inicijative, i Aida<br />
Tro žić, viša stručna saradni<br />
ca Centra za edukaciju sudija i<br />
tužilaca FBiH, posjetile su 09.05.<br />
2012. godine Odjeljenje za rješavanje<br />
spo rova male vrijednosti na<br />
Ilidži i tom prilikom održale sastanak<br />
sa stručnim saradnicima sa -<br />
rajevskog Općinskog <strong>suda</strong>. Sas -<br />
tanku je trebala prisustvovati i<br />
Kathrin Quesada, koordinatorica<br />
projekta DCAF-a (Geneva Centre<br />
for the De mocratic Control of<br />
Armed For ces) ali je zbog bolesti<br />
bila sprije čena.<br />
Tema sastanka bila je ravnoprav<br />
nost spolova, položaj žena u<br />
pravosuđu te dodatna obuka<br />
stručnih sa radnika s ciljem da se<br />
identifikuju potrebe i želje struč -<br />
nih saradnika za dodatnom edu -<br />
kacijom u pogledu zvanja koje<br />
obavljaju ali i u vezi sa sticanjem<br />
dodanih zna nja iz segmen ta rodnih<br />
odnosa kroz reformu pravosuđa,<br />
a putem seminara i edu kativnih<br />
radionica.<br />
Prisutnima se prvo obratila su -<br />
dija Mirsada Helić, predsjednica<br />
Odje ljenja za rješavanje sporova<br />
male vrijednosti, koja je prisutnima<br />
po že ljela dobrodošlicu te<br />
predstavila način organizacije i<br />
rad Odjeljenja istaknuvši da u<br />
Odjeljenju radi 19 stručnih saradnika<br />
koji su u svom referatu za -<br />
duženi sa preko 2.000 predmeta i<br />
koji presude donose sa mostalno.<br />
U protekloj godini od velikog<br />
bro ja spisa koji su upućeni na višu<br />
instancu, samo dvije presude su<br />
ukinute, dok su ostale potvrđene.<br />
Ovaj podatak dovoljno pokazuje<br />
ko liko su ove mlade kolegice i<br />
ko le ge stručne i obučene u svom<br />
pos lu. „Smatramo da je potrebno<br />
pru žiti mogućnosti ovim mladim<br />
i pers pektivnim kolegicama i ko -<br />
le gama u pogledu profesionalnog<br />
raz voja, komunikacije i razmjene<br />
iskustava putem seminara i konfe<br />
rencija te im pružiti podršku u<br />
svim slučajevima diskriminacije”<br />
– istak la je sudija Helić.<br />
Prisutne je pozdravio i Nedim<br />
Ćo sić, <strong>predsjednik</strong> Udruženja<br />
struč nih saradnika/savjetnika u<br />
sudovima i tužilaštvima BiH. On<br />
je predstavio rad Udruženja, tre -<br />
nutne aktivnosti i buduće plano -<br />
ve. „Zainteresovani smo za svaki<br />
oblik saradnje sa nevladinim i<br />
30<br />
Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba
vladinim organizacijama, naro či -<br />
to u oblasti dodatne obuke struč -<br />
nih saradnika” – rekao je Ćosić.<br />
Maida Čehajić, predstavnica Atlantske<br />
inicijative, govorila je o<br />
ravnopravnosti spolova u pravosudnim<br />
institucijama. Jedna od te -<br />
ma bila je i dodatna obuka stručnih<br />
saradnika iz oblasti ravnopravnosti<br />
spolova. Čehajić je istakla<br />
da je u saradnji sa CEST-om<br />
FBiH i uz finansijsku podršku<br />
Atlantske inicijative moguće dogovoriti<br />
odgo va rajuće dodatne<br />
seminare i treninge što je po tvr -<br />
dila i Aida Trožić, viša stručna<br />
saradnica Centra za edu ka ciju<br />
sudija i tužilaca FBiH. Stručni<br />
saradnici su na sastanku zatražili<br />
da im se omogući prisustvo se mi -<br />
na rima na koje idu sudije te da im<br />
se omogući da sami sebi oda beru<br />
edu katora iz određenih pravnih<br />
oblasti. U vezi sa tim, Sanela<br />
Ron dić, sutkinja Općinskog <strong>suda</strong><br />
u <strong>Sarajevu</strong>, istakla je da bi se<br />
pred stavnici CEST-a trebali maksimalno<br />
angažovati na obezbjeđivanju<br />
kvali tetnih edukatora iz<br />
oblasti ugo vornih obligacija, nak -<br />
nade štete i Zakona o parničnom<br />
postupku.<br />
Na kraju sastanka je dogovoreno<br />
da se nastavi sa saradnjom iz -<br />
među Udruženja stručnih saradnika/savjetnika<br />
u sudovima i tu -<br />
žilaštvima BiH s jedne strane, te<br />
sa Atlant skom inicijativom i<br />
CEST-om FBiH, s druge strane<br />
kako bi se ugo vorile buduće aktivnosti.<br />
O Atlantskoj inicijativi<br />
Udruženje građana Atlantska<br />
inicijativa iz Sarajeva je nevladina<br />
i neprofitna organizacija za<br />
promicanje evroatlantske ideje u<br />
Bosni i Hercegovini i podršku naporima<br />
za integraciju BiH u Sje -<br />
veroatlant ski savez (NATO) i<br />
Evropsku uniju.<br />
Cilj Atlantske inicijative je svojim<br />
aktivnostima doprinijeti stva -<br />
ranju društva znanja u BiH koje<br />
će omogućiti građanima da<br />
ključne odluke o svojoj i bu duć -<br />
nosti zemlje donose na temelju<br />
informiranog mišljenja i činje ni -<br />
ca, a ne na te melju predra<strong>suda</strong>,<br />
jednostranih interpretacija, propagandističkih,<br />
ide o loških ili dogmatskih<br />
postavki.<br />
Osnivači i članovi Atlantske inicijative<br />
su članovi akademske zajednice<br />
– profesori, asistenti i<br />
stu denti više fakulteta Univer zi -<br />
teta u <strong>Sarajevu</strong>, kao i građani koji<br />
svojim znanjima i različitim aktivnostima<br />
žele objasniti važnost<br />
euroatlantske integracije BiH, te<br />
dubinu i značaj političkih, eko -<br />
nomskih, sigurnosnih i društvenih<br />
promjena koje će ta integracija<br />
donijeti. <br />
Stručni saradnici Odjeljenja za sporove male vrijednosti na Ilidži<br />
Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba 31
Detalji sa održanog Okruglog stola<br />
Uz finansijsku podršku USAID-a,<br />
Udruženje sudija BiH i Udruženje<br />
medijatora BiH uspješno realizovali Projekat<br />
periodu od 01.09.2011. do<br />
01.05.2012. godine realizovan<br />
je Projekat „Zagovaranje<br />
izmjene zakonskih i podzakonskih<br />
akata u smislu uvođenja<br />
obavezujuće medijacije kao efi -<br />
kasnog načina rješavanja sporova<br />
iz ugovornih odnosa, kao i spo ro -<br />
va koji proizilaze iz nakade štete<br />
između fizičkih lica, pravnih lica,<br />
fizičkih i pravnih lica“.<br />
Navedeni Projekat realizovalo je<br />
Udruženje sudija BiH, Udruženje<br />
medijatora BiH, a u saradnji sa<br />
USAID-om. Projekat je imao šest<br />
aktivnosti:<br />
- Pojedinačni sastanci sa cilj -<br />
nim grupama - Organizovano je<br />
5 poje dinačnih sastanaka sa<br />
VSTV, Ministarstvima pravde<br />
BiH, FBiH, RS, KS, komunalnim<br />
preduzećima i predsjednicima<br />
Osnov nog <strong>suda</strong> u Banja Luci i<br />
Op ćin skom sudu u <strong>Sarajevu</strong> g.<br />
Milanom Tegeltijom i g. <strong>Goran</strong>om<br />
Salihovićem.<br />
- Okrugli sto sa predstav ni -<br />
cima ciljnih grupa - Tema Ok -<br />
ruglog stola bila je izmjena i<br />
dopuna, kao i otkanjanje nedostataka<br />
u postojećoj zakonskoj<br />
regulativi, uvođe nje obligatorne<br />
medijacije u sudove u BiH.<br />
- Izrada Komparativne analize<br />
medijacijskih praksi u Evropi i<br />
Kanadi - Na izradi analize učes -<br />
tvovali su predstavnici oba ud ru -<br />
ženja. Predstavnice USBIH bile<br />
su gđe Sanela Rondić i Arijana<br />
Ljuca, sutkinje Općinskog <strong>suda</strong> u<br />
<strong>Sarajevu</strong>. Komparativna analiza<br />
je dobila sve pohvale od strane<br />
32<br />
Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba
USAID-a i zbog nje je produženo<br />
trajanje Projekta do 31.05.2012.<br />
godine, a u cilju njenog publikovanja/štampanja.<br />
Također, autori<br />
Komparativne analize pozvani su<br />
na regionalno 10. savjetovanje,<br />
koje će se održati u Neumu 22. i<br />
23. juna, kako bi prezentovali istu<br />
na navedenom savjetovanju.<br />
- Javno zagovaranje medijacije,<br />
na način da su u okviru<br />
Općinskog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong> i<br />
Osnovnog <strong>suda</strong> u Banja Luci<br />
formirani javni punktovi, na<br />
kojima su građani dobivali direktne<br />
informacije o medijaciji<br />
i načinu rješavanja sporova pu -<br />
tem iste - U svrhu realizovanja<br />
ove aktivnosti Jasmina Skopljak i<br />
Adnan Karić, asistent, sa predstavnikom<br />
UMBIH posjetili su<br />
Banja Luku/Osnovni sud u BL.<br />
- Seminar za sudije i stručne<br />
saradnike - Ova aktivnost je<br />
imala za cilj da se profesionalna<br />
javnost upozna sa samim Projektom<br />
i načinom rješavanja sporova<br />
putem medijacije. Seminar je organizovan<br />
u hotelu „Hollywood“,<br />
u <strong>Sarajevu</strong>.<br />
- Posljednja aktivnost Projekta<br />
bio je Okrugli sto sa svim<br />
učesnicima, na kojem je prezentovan<br />
Projekat i njegove provedene<br />
aktivnosti. <br />
S desne strane: Andre LaBier, policijski savjetnik i konsultant u ICITAP-u<br />
Uskoro provođenje ankete<br />
o sigurnosti/bezbjednosti<br />
nositelja pravosudnih funkcija<br />
u Bosni i Hercegovini<br />
oran Salihović, <strong>predsjednik</strong><br />
Općinskog <strong>suda</strong> u Saraje -<br />
vu, održao je 14.05.2012.<br />
godine sastanak s Andre La-<br />
Bierom, policijskim savjetni -<br />
kom i konsultantom u ICITAP-u<br />
(International Criminal Investigative<br />
Training Assistance Program).Tom<br />
prilikom razgovarali<br />
su na temu sigurnosti nositelja<br />
pravosudnih funkcija u Bosni i<br />
Hercegovini i u vezi sa tim dogovoreno<br />
je da se u sarajevskom<br />
Općinskom sudu provede anketa<br />
na osnovu koje će se dobiti<br />
uvid koliko se sudije osjećaju<br />
sigurno prilikom obavljanja<br />
svoje <strong>suda</strong>čke dužnosti. Predsjednik<br />
Salihović je rekao da će<br />
pružiti potpunu podršku i po -<br />
moć kako bi se provela anketa u<br />
ovom sudu koji broji 110 sudija.<br />
Temelj svakog demokratskog<br />
društva je nezavisno i nepristrasno<br />
pravosuđe, što nije mo -<br />
guće ostvariti ukoliko isto vremeno<br />
nisu stvoreni preduslovi<br />
da pravosudne institucije i nosioci<br />
pravosudnih funkcija budu<br />
sigurni od napada i prijetnji.<br />
Rukovodeći se navedenim, Visoko<br />
sudsko i tužilačko vijeće<br />
Bosne i Hercegovine je na sjednici<br />
održanoj dana 14.07.2011.<br />
godine usvojilo Smjernice standarda<br />
i mjera sigurnosti pravosudnih<br />
institucija i nosilaca pra -<br />
vosudnih funkcija u Bosni i Hercegovini<br />
(Odluka broj 08-02-<br />
2423/2011 od 26.07.2011. godine).<br />
U cilju što kvalitetnije implementacije<br />
navedenih smjernica<br />
potrebno je doći do određenih<br />
podataka putem anketiranja no -<br />
sitelja pravosudnih funkcija, a<br />
što će u skorijem vremenu biti i<br />
realizovano. <br />
Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba 33
Ambasadorica na sastanku u sarajevskom Općinskom sudu<br />
<strong>Goran</strong> Salihović, <strong>predsjednik</strong> Općinskog<br />
<strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong>, <strong>primio</strong> u posjetu<br />
NJ.E. Mariu Auroru Mejia Errasquin<br />
pćinski sud u <strong>Sarajevu</strong> posjetila<br />
je 21.05.2012. godine<br />
Nj.E. Maria Aurora Mejia<br />
Errasquin, nedavno imenovana<br />
ambasadorica Kraljevine Španije<br />
u BiH. Cilj njene posjete bio je<br />
nastavak saradnje koju je Sud uspostavio<br />
sa Kraljevinom Španijom<br />
još prije 4 godine. S obzirom<br />
da se radilo o prvoj posjeti ambasadorice<br />
ovom sudu, <strong>predsjednik</strong><br />
Salihović je informisao o<br />
aktuelnim dešavanjima ali i o historijatu<br />
<strong>suda</strong>, načinu organizacije<br />
rada te ostvarenim rezultatima.<br />
Na sastanku je bilo riječi i o<br />
stanju u bh. pravosuđu te o nedavnim<br />
pokušajima da se neovisno<br />
pravosuđe kontroliše putem<br />
budžeta od strane izvršne vlasti.<br />
Predsjednik Salihović je po seb -<br />
no istakao saradnju sa Kraljevinom<br />
Španijom kada je riječ o realizaciji<br />
Projekta „CLIO”. Kralje -<br />
vina Španija je donirala sredstva<br />
i opremu za realizaciju pomenutog<br />
Projekta u Zemljišnoknjiž -<br />
nom uredu Općinskog <strong>suda</strong> u<br />
<strong>Sarajevu</strong>. Riječ je o skeniranju<br />
starih zemljišnih knjiga i njiho -<br />
vom arhiviranju. U vezi sa tim u<br />
nekoliko navrata je u Sud dolazila<br />
delegacija Kraljevine Španije ko -<br />
ja je sudsko osoblje obučila za rad<br />
na skeniranju zemljišnih knjiga.<br />
Predsjednik Salihović se zahvalio<br />
na pomoći pruženoj i istakao ka -<br />
ko se nada da će i u budućnosti<br />
saradnja ovog <strong>suda</strong> s Ambasadom<br />
biti dobra kao i do sada.<br />
Ambasadorica se zahvalila <strong>predsjednik</strong>u<br />
na prijemu i naglasila<br />
kako je upoznata sa dosadašnjom<br />
saradnjom Općinskog <strong>suda</strong> u Sa -<br />
ra jevu i ambasade Kraljevine<br />
Špa nije u BiH. „Ja sam mnogo<br />
zainteresovana za saradnju sa<br />
ovim sudom i nadam se da ćemo<br />
uspješno sarađivati kao što je to<br />
do sada bilo sa drugim amba sa -<br />
dorima. Kada je riječ o bh. pravosuđu,<br />
svakako možete računati na<br />
moju pomoć i podršku“.<br />
Na kraju sastanka je dogovoreno<br />
da Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> posjete<br />
sudije iz <strong>suda</strong> u Barseloni ili<br />
Madridu kako bi razmijenili is -<br />
kustva iz oblasti prava. Amba sa -<br />
dorica je po završetku sastanka<br />
obišla ZK ured <strong>suda</strong> te vidjela na<br />
koji način se radi skeniranje zem -<br />
ljišnih knjiga. <br />
34<br />
Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba
Stečajni postupak nad imovinom<br />
„Granit” dd Jablanica u stečaju nastavljen<br />
tečajni postupak nad „GRA -<br />
NIT“ dd Jablanica je vje ro -<br />
vatno izazvao do sada naj -<br />
ve ću pozornost cjelokupne jav -<br />
nosti u Bosni i Hercegovini. U<br />
tom postupku su vršeni pritisci na<br />
Hakiju Zajmovića, postupajućeg<br />
sudiju, kako to do sada vjerovatno<br />
nije bilo ni u jednom sudskom<br />
postupku u BiH. Naime, od zaprimanja<br />
predmeta u sudu pa sve do<br />
uvođenja stečajnog upravnika u<br />
posjed imovine stečajnog duž ni -<br />
ka, putem podnesaka, svim vrsta -<br />
ma medija, putem državnih insti -<br />
tucija, javnim okupljanjima i sl.<br />
vršen je pritisak na stečajnog su -<br />
diju da donese nezakonite odluke<br />
i obustavi stečajni postupak za što<br />
nije bilo zakonskih uslova.<br />
Nakon što su odbijeni svi pravni<br />
lijekovi, pa i apelacija, protiv odluka<br />
koje je u stečajnom postupku<br />
nad „GRANIT” dd Jablanica u<br />
stečaju donio sudija Hakija Zajmović,<br />
stečajni postupak koji je<br />
bio u zastoju nastavljen je na<br />
način što je stečajni upravnik ušao<br />
u posjed imovine i počeo obav -<br />
ljati poslove u skladu sa Zakonom<br />
o stečajnom postupku.<br />
Sudija je u toku ovog postupka<br />
pokazao principijelnost u primje -<br />
ni Zakona i nije podlegao vjero -<br />
vatno najvećim pritiscima koji su<br />
ikada u jednom sudskom postup -<br />
ku u Bosni i Hercegovini vršeni<br />
prema jednom sudiji.<br />
Nakon što je stečajni postupak<br />
koji je bio u zastoju nastavljen,<br />
stečajni sudija se zahvalio <strong>predsjednik</strong>u<br />
<strong>suda</strong> i svim kolegama<br />
ovog <strong>suda</strong> koji su mu davali to -<br />
kom cijelog postupka bezrezerv -<br />
nu podršku.<br />
Zahvaljujući zakonitim odlu ka -<br />
ma ovog <strong>suda</strong>, stečajni upravnik<br />
je nakon ulaska u posjed imovine<br />
Sudija Hakija Zajmović<br />
u „GRANIT” dd Jablanica u ste -<br />
čaju organizovao proizvodnju ta -<br />
ko da je ovaj dužnik nastavio sa<br />
poslovanjem, a u toku stečajnog<br />
postupka će se regulisati duž nič -<br />
ko-povjerilački odnosi između<br />
po vjerilaca i stečajnog dužnika te<br />
uvesti zakonito poslovanje u<br />
ovom privrednom društvu.<br />
Ovaj sudski postupak svakako je<br />
odaslao pozitivnu poruku i po -<br />
kazao da svi oni koji žele nezakonito<br />
spriječiti provođenje ovak -<br />
ve vrste sudskih postupaka neće<br />
uspjeti u tome. <br />
In memoriam<br />
Uposlenici Općinskog su da u Sa -<br />
rajevu 05.04.2012. go di ne ostali<br />
su bez svoje rad ne kolegice, sut ki -<br />
nje Vermine Hadžihasano vić, ko ja<br />
je još 1995. godine započela svoj<br />
rad u ovome sudu. Tokom rada kao<br />
šef značajno je doprinijela funkcio -<br />
nalnosti i ažurnosti u radu ZK odje -<br />
ljenja, ali i Krivičnog odjeljenja u ko -<br />
jem je radila kao sutkinja. Bila je veliki<br />
poznavalac prava ali i dobar čovjek,<br />
prijatelj. Njen odlazak predstavlja<br />
veliki gubitak, ne samo za<br />
njenu porodicu i prijatelje, nego i za<br />
cijeli kolektiv sarajevskog Op ćin skog<br />
<strong>suda</strong>. Ne možemo riječi ma iskazati<br />
bol, tugu i prazninu nas talu odlas -<br />
kom sudije Vermine, ali ćemo je<br />
vječ no pamtiti i sjećati je se po do -<br />
bru. Neka joj je vječiti rahmet. <br />
Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba 35
<strong>Goran</strong> Salihović, pot<strong>predsjednik</strong><br />
Udruženja sudija BiH:<br />
Sudije nemaju nikakvu zaštitu<br />
“Raditi predmet od marku-dvije je van svake pameti, jer postupak košta 70 KM”<br />
utem strukturalnog dijaloga s<br />
Briselom bh. pravosuđe prvo<br />
kreće u integraciju s Evro -<br />
pom, izjavio je u intervjuu za<br />
„Dnevni avaz” <strong>Goran</strong> Salihović,<br />
<strong>predsjednik</strong> Općinskog <strong>suda</strong> u<br />
<strong>Sarajevu</strong> i pot<strong>predsjednik</strong> Udru -<br />
ženja sudija BiH.<br />
Došli smo do evropskog nivoa<br />
izbora imenovanja, razrješenja<br />
sudija. Nijedan političar, nijedna<br />
politička stranka ne može utjecati<br />
na to. Druga stvar koja je bitna, a<br />
koju smo morali transformirati<br />
jesu reformski zakoni. Sljedeći<br />
korak je transformacija Visokog<br />
sudskog i tužilačkog vijeća u tom<br />
smislu da se ojača. Također,<br />
Evropska komisija traži i formiranje<br />
apelacionog kao drugostepenog<br />
<strong>suda</strong> pri Sudu BiH. To<br />
trebamo uraditi, eventualno da se<br />
napravi i Vrhovni sud BiH - kaže<br />
Salihović govoreći o reformi pra -<br />
vosuđa.<br />
Kakav je sad društveni i eko -<br />
nomski položaj članova pravosudnog<br />
sistema, posebno sudija,<br />
imajući u vidu da ste i ranije upozoravali<br />
da stvari stoje na<br />
mrtvoj tački?<br />
U jednom periodu situacija je<br />
bila frustrirajuća za sudije i tu -<br />
žioce, jer su administraciji plaće<br />
10 i više puta skočile u odnosu na<br />
pravosuđe. Od 500 maraka političaru<br />
u parlamentu plaća je porasla<br />
na osam hiljada, a sudiji je<br />
sedam godina bila zamrznuta i<br />
Salihović: Prvi krećemo u EU integracije<br />
iznosila je 2.400 KM. Sudije mo -<br />
raju imati računicu da rade taj<br />
posao jer, kada odete u mjesto u<br />
ko jem ne živite, imate određene<br />
troškove koji vašu plaću umanjuju<br />
najmanje za 1.000 KM, pa je<br />
veoma teško živjeti s onih 1.400,<br />
1.500 KM, koliko ostane.<br />
Koliko su u BiH ispoštovani<br />
principi efikasnosti i nezavisnos -<br />
ti pravosuđa?<br />
Negdje imamo opravdanih, a<br />
negdje neopravdanih nezadovolj -<br />
stava. U suštini, mi smo devet godina<br />
u reformi, dosta smo postigli<br />
u odnosu na ono od čega smo<br />
krenuli. Međutim, ima predmeta<br />
koji su stari po 20-30 godina.<br />
Toga je sve manje, radimo na<br />
efikasnosti.<br />
Vrše li se na sudije pritisci, je li<br />
njihova sigurnost ugrožena?<br />
Sudije nemaju nikakvu zaštitu,<br />
to se rijetko koristi. Prepušteni<br />
smo sami sebi, iako radimo<br />
odgovoran posao koji je zahtjevan,<br />
u smislu da u svakom momentu<br />
može doći do ataka na<br />
sudiju. U posljednje vrijeme je<br />
bilo takvih slučajeva.<br />
O čemu se, konkretno, radilo?<br />
Evo, recimo, sada je od jedne<br />
sut kinje pretučen muž, je li to sa -<br />
da povezano s njom...<br />
Kako komentirate navode o<br />
navodnoj prisutnosti korupcije u<br />
pravosuđu?<br />
Tvrdim da u pravosuđu nema<br />
korupcije. Sudija s plaćom od<br />
2.400 KM do kraja života treba<br />
zaraditi dva miliona maraka. Ja ne<br />
znam ko je toliko lud da primi<br />
mito i da nema tih dva miliona.<br />
Po meni, te cijene nema. Druga<br />
stvar, sudije su moralne osobe.<br />
Moguće je da postoje pojedinci,<br />
ali volio bih da se bilo koje ime<br />
spomene, da se to utvrdi... Ne<br />
znam da je ikada ijedno ime<br />
spomenuto.<br />
Nagomilani komunalni predmeti<br />
su ogroman problem, koliko<br />
se postiglo u njihovom rješava -<br />
nju?<br />
Mi tražimo da se ti predmeti<br />
izmjeste iz pravosuđa, što je i stav<br />
Evropske komisije. To trebaju raditi<br />
alternativni organi, agencije,<br />
izvršitelji, medijatori..., a da se u<br />
posljednjoj, fazi žalbe, uključi<br />
sud. Politika se mora uključiti u<br />
ovaj problem ozbiljnije. U ranijem<br />
periodu bilo je dosta čuvanja<br />
socijalnog mira putem ovih predmeta.<br />
36<br />
Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba
Na koji je to način čuvan socijalni<br />
mir, je li neko sugerirao da<br />
ti predmeti budu ostavljani po<br />
strani?<br />
Nije nama sugerirano, ali to je,<br />
jednostavno, ostavljeno po strani,<br />
zato što dođe šleper predmeta i ne<br />
možete ništa uraditi. Kada bi sve<br />
sudije u BiH radile te predmete,<br />
trebalo bi nam 38 godina. Mi smo<br />
u sarajevskom sudu uspjeli više<br />
od milion predmeta smanjiti na<br />
broj od oko 600.000. To je ogroman<br />
posao, a radite predmet od<br />
marku-dvije. To je van svake pa -<br />
meti, jer postupak košta 70 KM.<br />
Drugi<br />
o nama<br />
…<br />
U predmetima ratnih zločina<br />
često čujemo žalbe udruženja žrtava,<br />
pogotovo na visine kazni...<br />
Normalno je da su visine kazni<br />
za žrtve upitne, one mogu biti ne -<br />
zadovoljne. Međutim, imamo žal -<br />
be, korektiv koji će reći je li<br />
kazna dobra ili nije. Po meni, ako<br />
drugostepeni sud kaže da je kazna<br />
takva, moramo imati povjerenje u<br />
pravosuđe, moramo vjerovati<br />
sudu.<br />
Ima li osuđenika koji plaćaju<br />
da ne bi išli u zatvor, što je,<br />
također, moguće?<br />
To je zaživjelo, imamo predmeta<br />
u kojima je zatvorska kazna zamijenjena<br />
određenom sumom nov -<br />
ca. U suštini, to je velika pomoć i<br />
prihod za sudove. U zamjenu za<br />
dan zatvora plaća se 100 KM, što<br />
znači da godina košta 36.000<br />
KM. Ima slučajeva da neko plati<br />
36.000. <br />
(Dnevni avaz,<br />
Autor Benamin TURKOVIĆ)<br />
Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba 37
38<br />
Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba