MIROVINSKI VODIC prilog HUL-u - Hrvatski zavod za mirovinsko ...

OTVORENI TELEFON: 0800 63 63 63 (RADNIM DANOM OD 8 DO 16 SATI) CALL CENTAR: 01 - 48 91 666 (RADNIM DANOM OD 8 DO 16 SATI)
MIROVINSKI VODIČ
P R I L O G
HRVATSKOM
UMIROVLJENIČKOM
LISTU
GODINA II., BROJ 12, PROSINAC 2005.
SADRŽAJ
• Informacije o povratu obeštećenja daje HPB - Invest i HZMO
• Održani hrvatsko-njemački razgovori tijela za vezu
• Ponovno određivanje mirovine radi podataka o plaći za
1994. i 1995. godinu
• Obavijestite HZMO o skorom odlasku u mirovinu
• Prije zahtjeva za mirovinu- utvrdite inozemni staž
• Izvješće o radu Zavoda za 2004. na sjednici Sabora
• Nakon sklopljenog Ugovora, izbjegnuto je dvostruko
oporezivanje između Hrvatske i Slovenije
• Statistika
Informacije o povratu obeštećenja daje
HPB - Invest i HZMO
Upravni odbor Umirovljeničkog fonda je na sjednici od 15.
studenoga 2005. izabrao HPB-Invest d.o.o. za Društvo za
upravljanje Umirovljeničkim fondom. Nakon odabira Društva,
HZMO je, 23. studenoga 2005. predao Društvu bazu
podataka za ukupno 677 411 korisnika mirovine za koje se
radio izračun obeštećenja, od toga je 426 309 ostvarilo pravo
na obeštećenje.
Prve obavijesti s potrebnom dokumentacijom i uputama,
krenule su 29. studenoga 2005. na kućne adrese umirovljenika.
Ako pošiljka, u određenom roku ne bude dostavljena primatelju,
vratit će se u HPB - Invest koji je otvorio i besplatni info- telefon
za umirovljenike, broj: 0800-8005, i na taj broj se mogu prijaviti
promjene o osobnim i adresnim podacima, jer će im se pošiljke
ponovo poslati, kao i telefon za pozive iz inozemstva 00385
1 6610 225. Ako se umirovljenik ne očituje o načinu otplate
duga (isplata polovice duga
u roku dvije godine, ili cijele
svote u roku osam godina,
s počekom od dvije godine)
u zadanom roku od 30
dana, smatrat će se da se
odlučio za isplatu polovice
duga u roku dvije godine,
na četiri rate. Onima koji
predsjednik Uprave Investicijskog
društva HPB Invest d.o.o. Hrvatske
poštanske banke Dominik Lice i
ravnatelj HZMO-a Mile Rukavina
su se odlučili za isplatu
polovice duga u kraćem
roku, prva četvrtina duga
isplatit će se krajem lipnja
ili početkom srpnja 2006. godine.
Kada se umirovljenici izjasne o modelu duga koji su izabrali,
te nakon što se formira baza podataka o nasljednicima,
umirovljenici će dobiti i potvrdu o udjelu (tijekom svibnja 2006.)
unutar koje će na svotu duga biti dodana i kamata, a na temelju
koje će ostvariti pravo na isplatu. Zakonom o umirovljeničkom
fondu utvrđeno je da pravo na isplatu duga imaju isključivo
članovi Fonda s potvrdom o udjelu, odnosno nasljednici
prvoga nasljednog reda, koji to pravo mogu dokazati rješenjem
o nasljeđivanju. Pravo na povrat duga ne može se steći
prodajom potvrde o udjelu, ne može se darovati, niti ta potvrda
može biti zalog za kredit.
Nasljednici prvoga nasljednog reda, umrlih u razdoblju od
5. kolovoza 2004. godine i nadalje, koji imaju pravo na
obeštećenje, trebaju se žurno javiti na broj besplatnog telefona
0800-8005 i/ili presliku ostavinske dokumentacije poslati na
adresu HPB -Invest d.o.o, Jurišićeva 4, poštanski pretinac
1609, 10000 Zagreb, ili, u krajnjem slučaju, poslati smrtovnicu
na istu adresu, kako bi im se mogla dostaviti dokumentacija i
rezervirati imovina Fonda.
Nasljednicima preporučamo da se o visini obeštećenja što
prije raspitaju na šalterima područnih službi HZMO-a, gdje će
dobiti sve potrebne upute, a nasljednici iz inozemstva trebaju
se javiti u Središnju službu HZMO-a, Mihanovićeva 3, 10000
Zagreb. Objašnjenje o izračunu svote obeštećenja korisnici
mogu dobiti od zaposlenika u prostorijama područnih služba
Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Radi ispunjenja
ove obveze Zavod će u ime HPB - Invest d.o.o. Društva za
upravljanje Umirovljeničkim fondom u svim svojim područnim
službama posebno označiti mjesta za pružanje informacija.
Korisnici mirovina koji su dobili obavijest o članstvu i visini
svote obeštećenja i koji smatraju da im nije pravilno izračunata
svota obeštećenja, mogu u roku od osam dana podnijeti
zahtjev za ponovni izračun. Također, i korisnici mirovina koji
nisu dobili obavijest o izračunu svote obeštećenja, a smatraju
da pripadaju u krug osoba koje imaju pravo na izračun
svote obeštećenja, mogu podnijeti zahtjev za izračun svote
obeštećenja. Potrebne tiskanice zahtjeva za izračun svote
obeštećenja, nalaze se na posebno označenim mjestima u
područnim službama Zavoda, na šalterima HPB - Invest d.o.o.
Društva za upravljanje Umirovljeničkim fondom. Popunjene
zahtjeve (tiskanice) potrebno je, što prije predati na šalterima
Društva za upravljanje Umirovljeničkim fondom, u prostorijama
područnih službi Zavoda ili poštom na adresu područne službe
iz koje se isplaćuje mirovina. Umirovljenici koji su pokrenuli
sudski postupak zbog isplate duga također imaju pravo
na obeštećenje te im se preporučuje da se, ako to žele, u
posebnoj izjavi očituju da odustaju od tužbe i izjavu pošalju
HPB – Invest d.o.o. ili sudu kod kojeg vode postupak.
Dragi umirovljenici,
evo, iza nas ostaje još jedna godina i u čekanju Božića i
Nove godine prizivamo blagost, mir i praštanje kako bismo
lakše napravili godišnje pospremanje u vlastitom životu.
Ako sa svime što vam se dogodilo u ovoj godini i niste
zadovoljni, nemojte dopustiti da vas obuzme malodušnost,
jer tko gleda naprijed ima snage obraniti se od stresova,
bolesti i pritisaka, može odvažno krenuti od početka.
Blagoslovljen Božić i sretnu Novu
2006. godinu, uz dobro zdravlje i
puno zadovoljstva želi vam
Vaše Uredništvo
M I R O V I N S K I V O D I Č H Z M O 1

OTVORENI TELEFON: 0800 63 63 63 (RADNIM DANOM OD 8 DO 16 SATI) CALL CENTAR: 01 - 48 91 666 (RADNIM DANOM OD 8 DO 16 SATI)
Održani hrvatsko-njemački razgovori
tijela za vezu
U Središnjoj službi u Zagrebu, od 28. do 30. studenoga
2005. održani su hrvatsko-njemački razgovori tijela za vezu
s područja mirovinskog osiguranja.
U ime delegacije iz Njemačke, Hrvatski zavod za mirovinsko
osiguranje posjetili su Gerhard Witthoft- direktor LVA; Josef
Sternecker – vladin direktor,
voditelj područja za
naddržavno i međudržavno
pravo o socijalnom
osiguranju; Bruno Gura i
Sebastian Rieger – vladini
savjetnici i Carlo Walter-
Ljiljana Marković i Gerhard
Witthoft na razgovorima u Zagrebu
prevoditelj. Delegaciju
Njemačke u ime Zavoda
primili su Mile Rukavina -
ravnatelj Hrvatskog zavoda
za mirovinsko osiguranje, Ljiljana Marković
- pomoćnica ravnatelja za provedbu međunarodnih ugovora o
socijalnom osiguranju, načelnice: Teodora Simić Vakanović,
Ksenija Milić Štrkalj, Lenka Pirić i Jadranka Sjekloća, viši
koordinatori Duška Potočnjak Karavanić i Tomislav Solomun
i Rubinka Šuprinović, prevoditeljica. Tijekom razgovora
obrađeno je više tema koje su od posebne važnosti za
provedbu Ugovora o socijalno osiguranju između Republike
Hrvatske i Savezne Republike Njemačke. Razmijenjene
su informacije o zakonskim promjenama na području
mirovinskog osiguranja obje države ugovornice, te izrađen
prijedlog teksta Dodatnog sporazuma u vezi s izmjenom
i dopunom članka 10. Administrativnog sporazuma o
provedbi Ugovora o socijalnom osiguranju. Uz obrazloženje
dosadašnjeg načina postupanja u pružanju administrativne
i pravne pomoći pri traženju povrata preplaćene njemačke
mirovine, dane su informacije i o propisima koji reguliraju
nezaposlenost, školski sustav prilagođen bolonjskom
procesu, te oblicima stručnog obrazovanja u srednjim
školama u Republici Hrvatskoj, što je od posebne važnosti
za isplatu obiteljskih mirovina za djecu. Razgovori između
predstavnika hrvatskog i njemačkog nositelja mirovinskog
osiguranja tradicionalno se održavaju već 30 godina, a
ta suradnja je jamstvo žurnog rješavanja svih prijepornih
pitanja u provedbi Ugovora o socijalnom osiguranju između
Republike Hrvatske i Savezne Republike Njemačke od 24.
studenoga 1997. na području mirovinskog osiguranja.
Ponovno određivanje mirovine radi
podataka o plaći za 1994. i 1995. godinu
Umirovljenicima kojima su u izračunu mirovinske osnovice
u obračun ušle 1994. i 1995. godina poznato je da im je za
te dvije godine pogrešno izračunata mirovinska osnovica,
jer je plaća koja služi za izračun mirovinske osnovice
bila umanjena za doprinose iz plaće i porez na dohodak.
Kada je Ustavni sud svojom
Odlukom od 2. prosinca 1998.
ukinuo odredbu kojom je tako bila
defi nirana mirovinska osnovica,
korisnici mirovina koji su mirovinu
ostvarili nakon 1. siječnja 1995.
imali su pravo na ponovno
određivanje mirovine. Tada je bio
određen i rok od šest mjeseci od
objave Odluke Ustavnog suda,
za podnošenje zahtjeva korisnika
mirovine, i zahtjevi su se mogli
podnositi do 16. lipnja 1999.
Mnogi umirovljenici u tom roku podnijeli su zahtjev, priložili
novu tiskanicu za plaće- M-8, za sporne godine i dobili
novo rješenje s većom mirovinom. Neki umirovljenici nisu
znali za tu mogućnost, a neki su zahtjeve podnijeli poslije
utvrđenog roka, te su podnijeli tužbe Upravnom sudu.
Nakon više presuda, Upravni sud RH zauzeo je načelno
pravno stajalište prema kojemu nema zapreke za izmjenu
pravomoćnog rješenja, na temelju članka 122. stavka
1. Zakona o mirovinskom osiguranju, i nakon proteka
utvrđenog roka za podnošenje zahtjeva.
Zbog toga je u Zavodu promijenjena praksa rješavanja ovih
zahtjeva i područnim službama dane su upute, da u skladu
sa stajalištem Upravnog suda pozitivno rješavaju svaki
takav zahtjev i ponovo određuju mirovinu.
Nakon što su u novim rješenjima umirovljenici dobili veće
mirovine, nestalo je i bojazni nekih umirovljenika da će im
prema novom izračunu, mirovina biti manja nego što su je
imali prije podnošenja zahtjeva.
Sve područne službe Zavoda upoznate su s ovim
promjenama i pozitivno rješavaju sve zahtjeve umirovljenika,
podnesene nakon ranije utvrđenog roka od šest mjeseci.
PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA RUJAN 4.352 KUNE
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom kod pravnih osoba u Hrvatskoj za rujan ove godine iznosila je
4.352 kn, objavio je krajem studenoga Državni zavod za statistiku. U usporedbi s prosječnom neto plaćom za kolovoz to
je smanjenje za 65 kuna ili za oko 1,4 posto.
Za razdoblje od siječnja do rujna 2005. prosječna mjesečna isplaćena neto plaća iznosila je 4.345 kn, što je u odnosu
na isto razdoblje 2004. nominalno više za 4,9 posto, a realno za 1,7 posto. Prema prvim podacima Državnog zavoda za
statistiku, prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama zarujan iznosila je 6.202 kn. U odnosu na
mjesec prije prosječna je bruto plaća za rujan bila manja za 1,6 posto ili za 104 kn. Državni zavod za statistiku objavio je i
prve rezultate o stopi registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj za listopad koja iznosi 17,5 posto. To je povećanje u odnosu
na mjesec prije budući je stopa registrirane nezaposlenost za rujan iznosila 17,2 posto.
2 M I R O V I N S K I V O D I Č H Z M O

OTVORENI TELEFON: 0800 63 63 63 (RADNIM DANOM OD 8 DO 16 SATI) CALL CENTAR: 01 - 48 91 666 (RADNIM DANOM OD 8 DO 16 SATI)
OBAVIJESTI - Za brže ostvarivanje prava
Obavijestite HZMO o skorom odlasku u
mirovinu
Kako bi se osiguralo brže ostvarivanje prava na mirovinu
u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, moguće je
pokretanje postupka pretkompletiranja . Tiskanica »Obavijest
o namjeri podnošenja zahtjeva za priznanje prava na
starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu» dostupna je,
osim na internetskoj stranici Zavoda, i u područnim službama
i ispostavama, a omogućuje budućim umirovljenicima da šest
mjeseci prije podnošenja zahtjeva za mirovinu obavijeste
Zavod o namjeri odlaska u starosnu ili prijevremenu starosnu
mirovinu, te brže ostvare svoje pravo kada podnesu zahtjev za
mirovinu.
Postupak se pokreće podnošenjem obavijesti o namjeri
podnošenja zahtjeva za priznanje prava na starosnu ili
prijevremenu starosnu mirovinu nadležnoj područnoj službi
HZMO-a. Nadležna je područna služba HZMO-a na području
na kojem je osoba koja podnosi zahtjev bila posljednji put
osigurana, a ako je od posljednjeg osiguranja proteklo više
od 12 mjeseci, nadležna je područna služba na području koje
je prebivalište osobe koja podnosi zahtjev. Ako je prebivalište
podnositelja zahtjeva u inozemstvu, nadležna je područna
služba na čijem je području bilo posljednje osiguranje.
Obavijest osiguranika ne smatra se zahtjevom za priznanje
prava već se osigurava mogućnost prikupljanja nedostajućih
podataka za osiguranike koji idu u mirovinu kako bi im se,
nakon podnošenja zahtjeva, što prije donijelo rješenje i isplatila
mirovina.
Zahtjev za priznanje prava na starosnu i prijevremenu starosnu
mirovinu može se podnijeti najranije dva mjeseca prije prestanka
osiguranja. Uz popunjenu obavijest potrebno je priložiti: radnu
knjižicu ili ovjerenu presliku radne knjižice; izjavu odnosno
dokaze o stažu osiguranja ostvarenom u inozemstvu ako je
osiguranik radio u inozemstvu, te drugi dokazi o stažu koji nije
u potpunosti utvrđen ili upisan u radnu knjižicu.
Prije zahtjeva za mirovinu
- utvrdite inozemni staž
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje poziva osobe koje su
radile u inozemstvu, a u sljedećih pet godina ispunjavaju uvjete
za ostvarivanje prava na mirovinu iz hrvatskog osiguranja,
da se jave područnim službama Zavoda, prema mjestu
prebivališta i podnesu zahtjeve za utvrđivanje staža osiguranja
koji su navršili u inozemstvu kako bi se izbjegli problemi
dugotrajnosti postupka rješavanja o pravu na mirovinu. To je
posebno važno za sve one koji su radili u državama koje su
nastale raspadom bivše Jugoslavije da pravodobno podnesu
zahtjeve za utvrđivanje staža, jer razdoblja zaposlenja dok
su radili u Makedoniji, Sloveniji, Bosni i Hercegovini ili Srbiji i
Crnoj Gori, koja su upisana u radnoj knjižici, moraju obvezno
biti potvrđena od strane nositelja mirovinskog osiguranja te
države. Također podsjećamo da se sve dvojezične potvrde
o životu mogu ovjeriti u područnim službama ili ispostavama
HZMO-a. Međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju
i administrativnim sporazumima koje je sklopila i primjenjuje
Republika Hrvatska, propisano je besplatno pružanje pravne
pomoći.
AKTUALNO
Izvješće o radu Zavoda za 2004. na
sjednici Sabora
O izvješću o radu Hrvatskog zavoda za mirovinsko
osiguranje za 2004., raspravljali su
22. studenoga 2005. zastupnici u
Hrvatskom saboru, ocjenjujući kako
je izvješće dobro, ali da je stanje u
mirovinskom sustavu loše.
U raspravi su zastupnici naglasili da
su svote mirovina izuzetno niske u
odnosu na plaće, te da je potrebno povećati prihode od
doprinosa, kako zapošljavanjem tako i suzbijanjem crnog
tržišta rada. Istaknuto je i da HZMO mora biti više od
tehničkog servisa Državne riznice te da bi trebao imati
ulogu predlagača mirovinskih sustava unutar mirovinske
reforme. Upozoreno je i na probleme umirovljenika koji
su mirovinu stekli u državama bivše Jugoslavije, a danas
žive u Hrvatskoj, te sve teži položaj novih umirovljenika.
Ravnatelj Zavoda, Mile Rukavina, najavio je skori preustroj
službe kako bi Zavod postao moderna javna ustanova.
Rasprava o Izvješću je zaključena 22. studenoga 2005.,
a 29. studenoga je donesen zaključak da se većinom
glasova prihvaća Izvješće.
Nakon sklopljenog Ugovora, izbjegnuto je
dvostruko oporezivanje između Hrvatske i
Slovenije
U povodu stupanja na snagu Ugovora između Republike
Hrvatske i Republike Slovenije o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja i sprečavanja izbjegavanja plaćanja poreza
na dohodak i na imovinu, Vlada Republike Hrvatske u svojem
priopćenju od 14. studenoga 2005., pozdravila je ovaj
sporazum kao važan poticaj daljnjem razvoju gospodarske
suradnje i povećanju investicija, te suradnji na ostvarivanju
najviše razine zaštite socijalnih prava svojih državljana.
Vlada RH je također upozorila na poseban učinak
ovoga Ugovora na položaj hrvatskih umirovljenika
koji su prava s naslova mirovinskog osiguranja stekli
u Republici Sloveniji, jer se njihove mirovine više
neće umanjivati za porez na dohodak, prema slovenskom
zakonodavstvu, i to od 1. prosinca 2005.
Slijedom odredbi Ugovora,
pravo oporezivanja mirovina hrvatskih
građana, ostvarenih u
Sloveniji, ima Republika Hrvatska,
kao država njihovog prebivališta.
Potpisan na prvoj zajedničkoj sjednici
Vlada Republike Hrvatske i
Republike Slovenije 10. lipnja 2005.
godine na Brijunima, ovaj Ugovor
čini središnji dio paketa konkretnih
poticaja, usmjerenih prema ostvarivanju dobrih partnerskih
odnosa.
M I R O V I N S K I V O D I Č H Z M O 3

OTVORENI TELEFON: 0800 63 63 63 (RADNIM DANOM OD 8 DO 16 SATI) CALL CENTAR: 01 - 48 91 666 (RADNIM DANOM OD 8 DO 16 SATI)
PREGLED BROJA KORISNIKA I PROSJEČNIH SVOTA MIROVINA U STUDENOME 2005.
VRSTE MIROVINA BROJ KORISNIKA PROSJEČNA MIROVINA UMANJENA ZA POREZ
I PRIREZ
I. KORISNICI MIROVINA PREMA ZAKONU O MIROVINSKOM OSIGURANJU
Starosna 561638 2.049,08
Invalidska 234300 1.640,87
Obiteljska 229540 1.597,53
UKUPNO 1025478 1.854,74
II.HRVATSKA VOJSKA (Prema: ZOMIOVO, Odluci i Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i
ovlaštenih službenih osoba)
Starosna 1719 4.338,80
Invalidska 9216 2.587,47
Obiteljska 358 4.065,88
UKUPNO 11293 2.900,92
III. HRVATSKI BRANITELJI I PRIVREMENE NAKNADE HRVATSKIH BRANITELJA (PREMA ZOPHBDR)
Najniža mirovina (čl.31. st.3. ZOPHBDR)* 23 1.877,85
Invalidska 26901 5.024,93
Obiteljska 12113 6.728,86
UKUPNO 39037 5.551,80
Privremene naknade** hrvatskih branitelja
isplaćene samo automatskim putem
5721 3.895,43
NAPOMENA : U svotu mirovine koja je isplaćena za mjesec ožujak 2004. godine, uračunava se svota dodatka uz mirovinu (100,00 kn i 6% od
isplaćene mirovine za lipanj 1998. godine) i dalje se isplaćuje kao mirovina korisniku, prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju (“Narodne novine “ broj 30/2004). Svote mirovina umanjene su za porez i prirez, prema Zakonu o porezu na dohodak (“Narodne novine”
broj 177/2004.), osim obiteljskih mirovina, prema članku 9. stavak 1. točka 7. i članku 53. stavak 2.
* Najniža mirovina priznata prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ( “Narodne novine” broj 174/
2004. ), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2005.
** Privremene naknade hrvatskih branitelja nisu ukuljučene u ukupan broj korisnika mirovina (donošenjem konačnog riješenja o invalidskoj mirovini
uključuju se u broj korisnika inalidskih mirovina). U prosječnu mirovinu hrvatskih branitelja uključen je dodatak uz mirovinu, prema Zakonu o pravima
hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (“ Narodne novine “ broj 94/2001).
KORISNICI MIROVINA I VISINE MIROVINA, PREMA VRSTAMA MIROVINA U STUDENOME 2005.
kn
SKUPINE
SVOTA
MIROVINA
BROJ
KORISNIKA
M I R O V I N A
UKUPNO STAROSNA INVALIDSKA OBITELJSKA
PROSJEČNA
MIROVINA
BROJ
KORISNIKA
PROSJEČNA
MIROVINA
BROJ
KORISNIKA
PROSJEČNA
MIROVINA
BROJ
KORISNIKA
PROSJEČNA
MIROVINA
0 1 2 3 4 5 6 7 8
do - 500,00 53211 280,20 25536 270,21 19273 277,80 8402 316,04
500,01 - 1.000,00 121058 724,91 61796 706,22 23256 723,27 36006 758,06
1.000,01 - 1.500,00 159323 1.249,37 61716 1.234,49 53425 1.261,08 44182 1.256,01
1.500,01 - 2.000,00 304913 1.669,10 135168 1.674,27 75731 1.661,27 94014 1.667,97
2.000,01 - 4.000,00 354265 2.638,09 250456 2.665,29 58994 2.577,90 44815 2.565,27
4.000,01 - 8.000,00 32333 4.737,61 26614 4.768,38 3613 4.687,80 2106 4.434,21
veće od - 8.000,00 375 9.544,79 352 9.539,00 8 10.033,12 15 9.420,22
UKUPNO 1025478 1.854,74 561638 2.049,08 234300 1.640,87 229540 1.597,53
NAPOMENA:
U svote mirovina uključen je zaštitni dodatak uz mirovinu, prema Zakonu
o mirovinskom i invalidskom osiguranju (ZOMIO) koji se primjenjivao do
31. prosinca 1998.
U broj korisnika mirovina nisu uključeni korisnici mirovina Hrvatske vojske
i hrvatskih branitelja.
Svote mirovina umanjene su za porez i prirez prema Zakonu o porezu
na dohodak (“Narodne novine” broj 177/2004.), osim obiteljskih mirovina,
prema članku 9. stavku 1. točki 7. i članku 53. stavku 2.
NAKLADNIK:
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje - Središnja služba
A. Mihanovića 3, 10 000 ZAGREB
w w w . m i r o v i n s k o . h r
Za nakladnika: Mile Rukavina
Urednik priloga: Marica Imprić - Jurić
Suradnik: Goran Krstičević
Lektorica: Boška Žedelj
Uređuje Odjel za odnose s javnošću
tel: 01/4595-156, 01/4595-269
fax: 01/4595-168
4 M I R O V I N S K I V O D I Č H Z M O