Osnovi elektronike
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
⎛W ⎞ V −V<br />
I k V V I<br />
⎝ ⎠<br />
1<br />
2<br />
DD D<br />
D1<br />
=<br />
n ⎜ ⎟( GS<br />
−<br />
t<br />
) =<br />
REF<br />
=<br />
L1<br />
R<br />
(10.1)<br />
Pošto tranzistori T 1 i T 2 imaju isti napon V GS<br />
, izborom radne tačke tranzitora T 2 u<br />
zasićenju, dobija se jednačina za izlaznu struju:<br />
⎛W<br />
⎞<br />
2<br />
2<br />
IO = ID2<br />
= kn⎜<br />
⎟( VGS −Vt)<br />
⎝ L2<br />
⎠<br />
Kombinacijom prethodne dve jednačine, konačno se dobija:<br />
(10.2)<br />
I<br />
I W L<br />
O<br />
REF<br />
2 2<br />
= (10.3)<br />
W L<br />
1 1<br />
Odnos I<br />
O<br />
I<br />
REF<br />
se naziva strujno pojačanje strujnog izvora.<br />
Dakle, izborom referentne struje I REF<br />
i postavljanjem radne tačke prvog tranzistora da<br />
obezbedi tu struju, može se obezbediti željena izlazna struja podešavanjem geometrijskih<br />
dimenzija oba tranzistora. Ako su tranzistori identični, onda je I<br />
O<br />
= I<br />
REF<br />
, pa je ovakvo kolo<br />
dobilo naziv strujno ogledalo.<br />
Da bi se opisano kolo ponašalo kao strujni izvor, neophodno je da tranzistor T 2 radi u<br />
zasićenju, čime je obezbeđena velika izlazna otpornost. Dakle, kolo na koje se priključuje strujni<br />
izvor mora obezbediti minimalni napon na drejnu drugog tranzistora:<br />
V ≥V − V<br />
(10.4)<br />
D2<br />
GS t<br />
Na jedan referentni tranzistor T 1 se može vezati više različitih tranzistora T 1 , T 2 , …, čime<br />
se može dobiti više različitih konstantnih struja u istom kolu. Takođe, upotrebom PMOS<br />
tranzistora, može se ostvariti izlazna struja suprotnog smera. Oba ova principa su ilustrovana na<br />
slici 10.2.<br />
V DD<br />
I D1<br />
T 4<br />
T 5<br />
I 4<br />
I 5<br />
V DD<br />
I REF<br />
R<br />
I D1<br />
I 2<br />
T 3<br />
I 3<br />
T 1<br />
T 2<br />
Slika 10.2: Strujni izvori sa NMOS i PMOS tranzistorima.<br />
Za kolo na slici 10.2 lako se mogu napisati jednačine:<br />
85