Osnovi elektronike

18.03.2015 Views

Primenom Omovog zakona, snaga na otporniku se može izraziti i primenom ekvivalentnih izraza: Specijalni slučajevi otpornosti: 2 2 2 V 2 I P = RI = GV R = = G (3.5) R = 0 ( G =∞ ) (3.6) Ovaj slučaj se naziva kratak spoj. Napon između pristupa kod kratkog spoja je jednak nuli, a struja može imati ma kakvu vrednost. G = 0 ( R =∞ ) (3.7) Ovaj slučaj se naziva otvorena veza. Napon između pristupa kod otvorene veze može imati ma kakvu vrednost, a struja je jednaka nuli. 3.2 Električno kolo Električno kolo predstavlja interkonekciju dva ili više elemenata. Povezivanje elemenata se vrši provodnicima čija se otpornost može zanemariti. A B R 1 V + C I R 2 R 3 D Slika 3.2: Primer jednog električnog kola. Pre nego što formulišemo osnovne zakone koji opisuju ponašanje električnih kola, moramo se upoznati sa nekoliko definicija osnovnih termina: Čvor kola je tačka spajanja dva ili više elemenata kola (A, B, C, D, na sl. 3.2). Grana je deo kola koji sadrži samo jedan element i čvorove na krajevima elementa (AB, AC, BC, BD, CD, na sl. 3.2). Petlja predstavlja ma koji zatvoreni put kroz kolo kod koga se kroz jedan čvor može proći samo jednom (ACBA, BCDB, ACDBA, na sl. 3.2). Kontura predstavlja petlju koji ne sadrži u sebi neku drugu petlju (ACBA, BCDB, na sl. 3.2). 12

3.3 Prvi (strujni) Kirhofov zakon Nemački fizičar Gustav Kirhof je još sredinom 19. veka formulisao dva osnovna zakona koji opisuju ponašanje električnih kola. Prvi Kirhofov zakon se odnosi na struje u kolu i glasi: Algebarska suma struja koje utiču u ma koji čvor kola jednaka je nuli. N ∑ I j = 0 (3.8) j= 1 gde je I j struja j-te grane koja ulazi u čvor, dok je N broj grana koje ulaze u čvor. Po konvenciji se struje čija je referentna orijentacija ka čvoru uzimaju se sa pozitivnim predznakom, dok se struje čija je referentna orijentacija od čvora uzimaju sa negativnim predznakom. Alternativna formulacija prvog Kirhofovog zakona glasi: čvora. Suma struja koje utiču u ma koji čvor kola jednaka je sumi struja koje ističu iz istog 3.4 Drugi (naponski) Kirhofov zakon Drugi Kirhofov zakon se odnosi na napone u kolu i glasi: Algebarska suma napona u bilo kojoj petlji kola jednaka je nuli. N ∑ Vj = 0 (3.9) j= 1 gde je V j napon na j-toj grani petlje koja ukupno ima N grana. Po konvenciji se naponi na granama čija je referentna orijentacija suprotna orijentaciji petlje uzimaju se sa pozitivnim predznakom, dok se naponi na granama čija je referentna orijentacija ista sa orijentacijom petlje uzimaju sa negativnim predznakom. 3.5 Paralelna i serijska veza otpornika Prvi i drugi Kirhofov zakon opisuju stanje svakog električnog kola. Međutim, kada se primene na kola sa samo jednim parom čvorova, ili na kola sa samo jednom petljom, oni daju neke vrlo korisne rezultate, koji se mogu primeniti za uprošćavanje električnih kola. 3.5.1 Serijska (redna) veza otpornika Ako se N otpornika tako poveže tako da se u svakom čvoru stiču samo po dva otpornika (osim kod prvog i poslednjeg čvora), takva veza se naziva serijska ili redna veza otpornika i prikazana je na slici 3.3a. Za jedinu petlju u kolu se može napisati jednačina po drugom Kirhofovom zakonu: V = RI + R I + + R I = ( R + R + + R ) I (3.10) 1 s 2 s N s 1 2 N s 13

Primenom Omovog zakona, snaga na otporniku se može izraziti i primenom<br />

ekvivalentnih izraza:<br />

Specijalni slučajevi otpornosti:<br />

2 2<br />

2 V<br />

2 I<br />

P = RI = GV<br />

R<br />

= = G<br />

(3.5)<br />

R = 0 ( G =∞ )<br />

(3.6)<br />

Ovaj slučaj se naziva kratak spoj. Napon između pristupa kod kratkog spoja je jednak<br />

nuli, a struja može imati ma kakvu vrednost.<br />

G = 0 ( R =∞ )<br />

(3.7)<br />

Ovaj slučaj se naziva otvorena veza. Napon između pristupa kod otvorene veze može<br />

imati ma kakvu vrednost, a struja je jednaka nuli.<br />

3.2 Električno kolo<br />

Električno kolo predstavlja interkonekciju dva ili više elemenata. Povezivanje elemenata<br />

se vrši provodnicima čija se otpornost može zanemariti.<br />

A<br />

B<br />

R 1<br />

V<br />

+<br />

C<br />

I<br />

R 2<br />

R 3<br />

D<br />

Slika 3.2: Primer jednog električnog kola.<br />

Pre nego što formulišemo osnovne zakone koji opisuju ponašanje električnih kola,<br />

moramo se upoznati sa nekoliko definicija osnovnih termina:<br />

Čvor kola je tačka spajanja dva ili više elemenata kola (A, B, C, D, na sl. 3.2).<br />

Grana je deo kola koji sadrži samo jedan element i čvorove na krajevima elementa (AB,<br />

AC, BC, BD, CD, na sl. 3.2).<br />

Petlja predstavlja ma koji zatvoreni put kroz kolo kod koga se kroz jedan čvor može<br />

proći samo jednom (ACBA, BCDB, ACDBA, na sl. 3.2).<br />

Kontura predstavlja petlju koji ne sadrži u sebi neku drugu petlju (ACBA, BCDB, na sl.<br />

3.2).<br />

12

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!