Osnovi elektronike
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
nalazi u prelaznoj zoni karakteristike prenosa. Kružno pojačanje je veliko i pozitivno. Vrlo mala<br />
promena napona u nekom čvoru koji je obuhvaćen petljom kružnog pojačanja izazvaće dalje<br />
pojačanje (regeneraciju) te promene, što na kraju rezultuje ulaskom jednog invertora u stanje<br />
logičke jedinice na izlazu, a drugog u stanje logičke nule na izlazu. Dakle, vrlo mala promena<br />
napona v<br />
i2 = vu<br />
izazvaće, zavisno od svog polariteta, prelaz iz radne tačke C u tačku A ili B.<br />
Zato se za radne tačke A i B kaže da su stabilne, a za tačku C da je nestabilna ili metastabilna.<br />
Vu<br />
Vi1<br />
V i1<br />
, V<br />
i2<br />
V i2<br />
V i2<br />
B<br />
Vi2<br />
= Vu<br />
V<br />
i2 = f(Vu<br />
)<br />
Vi2<br />
V i1<br />
A<br />
C<br />
Vu<br />
(a) (b) (c)<br />
Slika 11.17 a) Serijska veza dva invertora, b) izlazni naponi invertora u funkciji ulaznog napona,<br />
c) određivanje radnih tačaka bistabilnog kola.<br />
Da bi se bistabilno kolo izvelo iz stabilnog stanja, mora se dovesti u režim kada je kružno<br />
pojačanje veće od 1 da bi se stvorio regenerativni efekat. Potrebno je, dakle, dovesti invertore u<br />
pojačavački režim. To se može ostvariti dovođenjem pobudnog (okidnog) (engl. trigger) impulsa<br />
u kolo. Da bi obezbedio promenu stanja pobudni impuls mora imati odgovarajući polaritet,<br />
dovoljnu amplitudu i dovoljno trajanje. U principu se okidni impuls može uneti bilo gde u petlju<br />
povratne sprege, ali je, iz praktičnih razloga, najjednostavnije umesto invertora upotrebiti<br />
dvoulazna NI ili NILI logička kola i pobudni impuls dovesti na slobodni ulaz kola.<br />
Dakle, bistabilna kola imaju dva stabilna stanja u kojima ostaju nedefinisano dugo do<br />
dovođenja odgovarajuće pobude. Postoje dve vrste bistabilnih kola. Kod kola prve vrste, koja se<br />
nazivaju leč kola (engl. latch) ili transparentna kola, izlaz stalno prati promene na ulazima dok se<br />
ne dovede pobudni signal koji zamrzava stanje na izlazu. Kod kola druge vrste, koja se nazivaju<br />
flipflopovi, stanje na izlazu se menja samo posle dovođenja odgovarajuće ivice pobudnog signala<br />
i posle toga se ne menja. Uu literaturi i u katalozima vrlo često se ne pravi razlika između ove<br />
dve klase bistabilnih okidnih kola, pa se kola iz obe vrste nazivaju flipflopovima.<br />
Vu<br />
11.6.1 SR leč<br />
Na slici 11.18a je prikazano bistabilno kolo realizovano sa NILI logičkim kolima koje se<br />
naziva SR leč kolo. Slobodni ulazi logičkih kola označeni su sa S i R, a izlazi sa Q i Q jer<br />
moraju biti komplementarni. Kada su izlazni nivoi Q = 1 i Q = 0 , kaže se da je leč kolo<br />
setovano, dok se za slučaj kada je Q = 0 i Q = 1 kaže da je leč kolo resetovano. Na slici 11.18b<br />
je prikazan grafički simbol za SR leč kolo.<br />
S<br />
Q<br />
S<br />
Q<br />
R<br />
Q<br />
R<br />
Q<br />
(a) (b)<br />
Slika 11.18: SR leč kolo sa NILI kolima, a) Šema kola, b) Grafički simbol.<br />
115