Izdavanje Priručnika za razvoj i upravljanje ljudskim ... - Posao.ba

Izdavanje Priručnika za razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima pod nazivom „Praktični vodič kroz upravljanje ljudskim resursima“
realizirao je proMENTE u saradnji sa Privrednom/Gospodarskom komorom Federacije Bosne i Hercegovine i Privrednom komorom
Republike Srpske. Projekat je finansijski podržala Vlada Velike Britanije.
Priručnik je napisan s namjerom da se na što jednostavniji način ponude savremena i stručna pozitivna iskustva u upravljanju ljudskim
potencijalima, posebno kada je riječ o malim i srednjim preduzećima. Priručnik obuhvata sve bitne teme vezane za upravljanje ljudskim
potencijalima iz perspektive bosanskohercegovačke firme. Detaljan je, praktičan i atraktivan, a za njegovo korištenje nije potrebno ranije
znanje ili trening iz oblasti razvoja i upravljanja ljudskim potencijalima. Uz Priručnik se nalazi i CD sa prilozima koji su prateći materijal za
svaku predstavljenu oblast. Prilozi su u obliku radnog lista/upitnika/zadataka koji omogućavaju praktičnu primjenu napisanog.
Kome je namijenjen?
• Top menadžmentu kompanije koji želi da vidi objedinjen pregled ključnih pojmova o upravljanju ljudskim resursima
• Menadžerima ljudskih potencijala, službama za selekciju i regrutiranje uposlenika, trening menadžerima, direktorima personala...
• Svim profesionalcima koji rade u službi ljudskih resursa koji žele da obogate i osvježe svoje znanje
Pomoć stručnjaka
Osim Priručnika proMENTE je obezbijedio internet stranicu www.promente.org/timzauspjeh i besplatnu telefonsku liniju za pomoć
menadžerima ljudskih potencijala malih i srednjih preduzeća HELP LINE +387 33 556 876. Pitanja mogu biti iz različitih oblasti menadžmenta
ljudskih potencijala na koja će odgovoriti eksperti iz oblasti menadžmenta ljudskih potencijala, psihologije rada, prava, ekonomije
itd.
Kako do Priručnika?
Priručnik je štampan u 2000 kopija, na tri službena jezika Bosne i Hercegovine. Komore BiH će dostaviti besplatan primjerak bosanskohercegovačkim
malim i srednjim preduzećima i ostalim relevantnim institucijama. Priručnik možete preuzeti i sa web stranice
www.promente.org/timzauspjeh.
Sa web stranice http://www.promente.org/formular preuzmite Formular za povratnu informaciju o Priručniku. Molimo Vas da ispunite ovaj
formular i iznesete svoje mišljenje o korisnosti i značaju informacija iz Priručnika za Vaš rad, rad Vaših zaposlenika ili kolega. Vaše
mišljenje, sugestije i ideje su od velikog značaja za ažuriranje Priručnika. Popunjeni formular pošaljite na adresu proMENTE-a Kranjčevičeva
35/4, 71 000 Sarajevo, BiH, ili putem faxa na +387 33 556 866 ili putem e-mail-a na hrm@promente.org.
TIM ZA USPJEH │ Praktični vodič kroz upravljanje ljudskim potencijalima

8 │ BEzBjEdNoSt Na radNom mjEStU
Primjeri uspješne prakse iz Bosne i Hercegovine
BaNjalUčKa Pivara ad
Banjalučka pivara AD je kompanija koja se bavi proizvodnjom i prodajom piva. Osnovana je
1873 godine. Većinski vlasnik kompanije je Altima Investment fond iz Velike Britanije.
Banjalučka pivara AD posjeduje veliki broj distributera na teritoriji Republike Srpske, a u planu
je proširenje na teritoriju čitave Bosne i Hercegovine. Jedan dio proizvodnje se izvozi u Švajcarsku.
Način na koji Banjalučka pivara ad osigurava radnu sredinu kako bi bila dobra po zdravlje
i bezbjednost zaposlenika.
Svi radnici Pivare koji rade u proizvodnim pogonima moraju imati minimum obuke u EHS-u i u
davanju prve pomoći. Takođe svi radnici moraju koristiti odgovarajuću zaštitnu opremu i uniformu
koju im poslodavac obezbjeđuje. Propisani pravilnici i procedure obavezna su literatura za svakog
radnika koji dolazi u novi sektor.
dragana Simović,
HR Manager
85
Uvod │ tim za USPjEH

malo zaStraŠUjUćE StatiStiKE:
Svake tri i po minute neko u Evropskoj
Uniji umre zbog uzroka vezanih za rad i
radne uslove. Više od 167.000 mrtvih
svake godine rezultat su ili nesreća na
poslu (7.500) ili profesionalnih oboljenja
(159.500).
Svake četiri i po sekunde jedan zaposlenik
u Evropskoj Uniji doživi nesreću zbog koje
mora ostati kod kuće najmanje tri radna
dana. Broj nesreća na radnom mjestu koje
dovode do odsustava tri ili više dana iznosi
više od 7 miliona svake godine.
http://osha.europa.eu/
“Pa kako da to vidim? Ima li neka ograda
ili neko upozorenje?”
“Ma gospođo, šta će vam ograda i upozorenje?!
Morate vi gledati šta se događa.”
Autorica je poslušala policajca i pogledala
šta se dešava. Građevinski radnici su iz
kariola s prvog sprata bacali građevinski
otpad u kamion, dok su ispod njih ljudi slobodno
prolazili i gledali šta se radi. Od
sedmerice radnika jedan je imao šljem,
jedan je nosio zaštitne rukavice, a ostali
nisu imali nikakvu zaštitnu opremu na sebi
iako rade vrlo rizičan posao. Toliko o bezbjednosnim
procedurama u Bosni i
Hercegovini.
Iza ove statistike leže ogromni troškovi:
▪iza svakog broja nalaze se ljudi, njihove
porodice i njihove sudbine;
▪troškovi za firme (plaćena bolovanja, troškovi
osiguranja, smanjena produktivnost, odlazak zaposlenika,
pad motivacije i slično);
▪troškovi za društvo (veće opterećenje zdravstvenog
sistema).
Sigurno se pitate otkud ova tema u
priručniku koji se bavi upravljanjem ljudskim potencijalima.
Razlog je sljedeći: bezbjednost na
radnom mjestu jedan je od najbitnijih uslova koje
svaki poslodavac mora da poštuje po zakonu i
pravilima i da konstantno radi na unapređivanju
bezbjednosti u firmi. Ali, bezbjednost na poslu
nije samo pitanje pravila i procedura, tо је, prije
svega, pitanje percepcije rizika i stava. Da bi zaposlenici
ispoljavali sigurna ponašanja, oni
moraju da razviju pozitivan stav i da ga prihvate
PrimjEr:
Prije nekoliko dana jedna od autorica ovog
priručnika pokušavala je da parkira automobil
na trotoaru u vrlo prometnoj ulici u
Sarajevu (kao što sigurno znate, iako je to
prekršaj, na tom trotoaru je parkirano
svaki dan najmanje stotinjak automobila).
Odjednom izlazi policajac i kaže:
“Ne možete tu ostaviti auto. Zar ne vidite
da se na zgradi izvode građevinski
radovi?”
kao nešto svoje a ne kao nešto nametnuto.
Koji su to razlozi zbog kojih zaposlenici ne
poštuju bezbjednosne procedure i šta vi možete
učiniti da takvo ponašanje jednom zauvijek
postane dio organizacione kulture?
Percepcija rizika je svijest o opasnostima u
okolini i predstavlja jedan od elemenata uspješnog
bezbjednosnog ponašanja (niska percepcija
rizika povezana je s rizičnim ponašanjima).
Ali, percepcija rizika nije jako povezana sa bezbjednosnim
ponašanjima. Npr. zaposlenici mogu
poštovati bezbjednosne procedure jer su na to
natjerani, a da vjeruju da je nivo rizika vrlo nizak.
Ili mogu vjerovati da postoji rizik, ali su uvjereni
da se njima neće dogoditi ništa i da zato ne poštuju
bezbjednosne procedure.
Winstein (1988, prema Chniel, 2000) je
definisao koje su faze u percepciji rizika:
1. svijest da postoji rizik,
2. svijest da su drugi izloženi riziku od
povređivanja,
3. svijest da smo sami izloženi riziku od
povređivanja,
4. donošenje odluke da se ponašamo
preventivno,
5. pokazivanje preventivnog ponašanja.
razmiSlitE:
Mogli bismo reći da su stanovnici BiH
pravi primjer građana koji nemaju svijest o
riziku. Pretrčavamo ulice, prelazimo crveno
svjetlo, vozimo djecu u automobilu tako da
ona stoje između dva prednja sjedala... I
onda se pitamo kako se samo dešavaju
tolike nesreće sa smrtnim ishodima?!
zaPamtitE:
Bitno je da znate da između ponašanja i svjesnosti o riziku ne postoji neka jaka veza, ali da
će bezbjedno ponašanje sigurno biti češće i konzistentnije kod onih zaposlenika koji imaju
razvijenu svijest o rizicima kojima su izloženi na poslu.
Bezbjednost na radnom mjestu │ tim za USPjEH
86

“Mislim da je nemoguće da imate sjajne
produkte bez sjajne radne okoline.
Sve je povezano – kvalitet proizvoda,
kvalitet usluga, kvalitet radnih uslova i
kvalitet života vaših zaposlenika.”
Yvon Chouinard,
izvršna direktorica, Patagonia
Prilikom procjenjivanja rizičnosti ljudi se vrlo
nepouzdani. Istraživanja (Kahneman, Slovic i
Tversky, 1982) pokazuju da se ljudi, kada procjenjuju
rizik pojave rijetkih događaja (kao što
su nesreće na radu), ne ponašaju racionalno
nego koriste neka “zdravorazumska” pravila u
pro-cjenjivanju da li će se nešto desiti ili neće.
Npr. kada procjenjuju hoće li ih udariti cigla ako
ne nose šljem, oni pomisle: “Ma to se dešava
samo neopreznim i baksuzima. Ako paziš kako
hodaš, to ti se ne može desiti.”. Ni stručnjaci
nisu imuni na ovakve 'procjene'. Oni, budući da
su stručnjaci, pokazuju čak preveliku uvjerenost
u istinitost svojih predviđanja.
Kao što vidite, nije mudro osloniti se na
procjene zaposlenika da li treba da nose zaštitnu
opremu ili ne. Zato vi morate djelovati dvojako:
kao kontrolor i kao edukator. Ali, prije nego
li počnete djelovati prema zaposlenicima, odnosno
kako biste preventivno djelovali, morate
izvršiti kvalitetnu procjenu rizika.
zaPamtitE:
Procjena rizika jedan je od kamena temeljaca u definisanju okvira djelovanja i procedura u
oblasti bezbjednosti i zdravlja.
OSH
Vrlo često se dešava da firme ne naprave
kvalitetnu procjenu rizika na radnim mjestima,
jer to zahtijeva izdvajanje novca, što može biti
luksuz za male i srednje firme.
Vaše djelovanje kao kontrolora je da osmislite
kazne za one koji ne koriste zaštitnu
opremu i ne poštuju bezbjednosne procedure.
Kako napraviti procjenu rizika za radna
mjesta u vašoj organizaciji?
Ne postoje neka univerzalna pravila niti regulative
u Evropskoj Uniji koje morate strogo
poštovati. Ali, postoje dva osnovna principa prilikom
procjene rizika:
▪Treba strukturisati procjenu tako da osigurate
da sve relevantne rizike i opasnosti budu registrovane
(da ne previdite neke zadatke kao
što su čišćenje koje se obavlja nakon završenog
radnog vremena. Upravo zato što je van radnog
vremena, ovakav zadatak može biti zaboravljen).
▪Kada prepoznate postojanje određenog rizika,
prvo razmislite kako ga možete eliminisati. Tek
ako ustanovite da ne postoji mogućnost eliminacije
rizika, onda razmišljajte o zaštiti i zaštitnoj
opremi.
8.1 UNaPrEđENjE BEzBjEdNoSti Na
PoSlU
KoraK 1: idENtifiKacija riziKa U Svim
aSPEKtima PoSla
Naravno, prvi korak je identifikacija rizika i
osoba podložnih rizicima. To možete učiniti na
razne načine:
▪Posmatrajte – prošetajte firmom, fabrikom ili
odjelom, i pogledajte šta bi moglo izazvati štetu.
▪Pitajte zaposlenike s kojim problemima se susreću.
Najbrži i najsigurniji način da dobijete detalje
o problemu je da pitate o njima svoje
zaposlenike. Oni će znati koje procedure generalno
poštuju, koje procedure ne poštuju i kako
rješavaju situacije u kojima su ugroženi, te koje
preventivne mjere preduzimaju sami.
▪Sistematski pratite sve aspekte rada:
-Pratite šta se stvarno dešava na radnom
mjestu za vrijeme radne aktivnosti jer to može
biti različito od uputstava.
-Razmislite o rijetkim operacijama. To su one
operacije koje se lako previde.
-Uzmite u obzir neplanirane, ali predvidljive događaje
kao što su zastoji u poslu.
-Ne zaboravite na dugoročne posljedice po
zdravlje kao što je nivo buke, izloženost opasnim
supstancama, te kompleksnije, ali manje
vidljive rizike kao što su psihosocijalni negativni
uticaji na poslu.
▪Pregledajte sve registrovane nesreće i oboljenja
na radu.
▪Identifikujte osobe koje su izložene riziku.
▪Za svaki identifikovani rizik važno je znati ko su
osobe koje mogu biti povrijeđene. Tako ćete
lakše ustanoviti kako riješiti rizike i opasnosti.
Ovdje se ne podrazumijeva da napravite listu
zaposlenika po imenu i prezimenu, nego grupe
ljudi kao što su “zaposlenici koji rade u skladištu”
ili “prolaznici”, “čistači” i sl. Obratite posebnu
pažnju na:
-rizike koji mogu biti vezani za spol (npr. je li neki
rizik veći za žene ili muškarce),
-zaposlenike sa posebnim potrebama,
-mlade ili starije,
-trudnice ili dojilje,
87
tim za USPjEH │ Praktični vodič kroz upravljanje ljudskim potencijalima

-netrenirane zaposlenike, početnike,
-sezonske ili privremene zaposlenike.
Vrlo je važno identifikovati kako zaposlenici
mogu biti oštećeni, odnosno koje vrste povreda
ili oboljenja se mogu pojaviti.
KoraK 2: ProcjENa i raNgiraNjE
riziKa
Nakon što ste identifikovali rizike, sada
treba da ih procijenite i odredite koji od svih njih
su prioritetni za rješavanje. Za procjenu nivoa
rizika koristite sljedeće kriterije:
▪Koliko je vjerovatno da neki rizik postane
uzrokom štete? (npr. možete koristiti skalu
“skoro nemoguće”, “moguće, ali ne previše
vjerovatno”, “vjerovatno” ili “neizbježno”);
▪Koliko ozbiljna je potencijalna šteta? (npr. vrlo
mala šteta, incident bez povrede, mala povreda,
npr. posjekotina, ozbiljna povreda − lom, amputacija,
hronično oboljenje, povreda sa smrtnim
ishodom);
▪Koliko često i koliki broj radnika je izložen ovim
rizicima?
razmiSlitE:
Za većinu procjena rizika nije potrebna
nikakva posebna ekspertiza ili komplikovana
tehnika. Ovo je posebno tačno za
poslove s malim rizicima i za poslove gdje
su rizici i opasnosti već dobro poznati i za
koje postoje mehanizimi kontrole (zakonske
uredbe, dostupna oprema i
slično), tako da nema nikakvog razloga da
ne uradite procjenu rizika sami unutar
svoje firme.
Ukoliko procijenite da su radna mjesta u
vašoj firmi ipak izložena većim i kompleksnijim,
a manje vidljivim rizicima, potražite
pomoć stručnjaka.
SavjEt:
U Prilogu 25 nalazi se upitnik za identifikaciju
nepravilnosti na radnom mjestu po
pitanju bezbjednosti, kao i moguće preventivne
mjere, što vam može poslužiti
kao osnova za Korak 2 i Korak 3.
KoraK 3: doNoŠENjE odlUKE o
PrEvENtivNim aKtivNoStima
Sada znate rizike i njihovu ozbiljnost. Vrijeme
je da razradite preventivne i zaštitne mjere.
Razmislite o sljedećim pitanjima:
▪Da li se rizik može prevenirati?
▪Da li se rizik može ukinuti?
ovo se može uraditi na različite načine:
▪Procijenite da li je zadatak ili posao koji nosi
rizik neophodan. Ukoliko nije, onda ga možete i
ukinuti.
▪Uklanjanje rizičnog dijela.
▪Korištenje drugačijih preparata ili procesa rada.
Ukoliko rizik nije moguće izbjeći, kako ga
možete smanjiti tako da zdravlje i životi ljudi nisu
ugroženi? Tu možete:
▪raditi na smanjivanju rizika na samom izvoru;
▪prilagoditi rad zaposleniku, posebno u opisu
radnih mjesta, odabiru opreme, odabiru radnih
procedura (izbjegavanje monotonije i ustaljenog
rasporeda rada);
▪prilagođavati se tehnološkom napretku – novija
oprema je obično i sigurnija;
▪razvijati dobre i primjenjive politike prevencije
zdravlja na radnom mjestu, koja pokriva
tehnologiju, organizaciju posla, radne uslove,
odnose među zaposlenicima i druge faktore u
radnom okruženju;
▪davati kolektivnim mjerama zaštite prioritet u
odnosu na individualne protektivne mjere (npr.
kontrola izloženosti dimu kroz postavljanje zajedničkog
ventilatora, a ne korištenje ličnih usisivača
dima);
▪davati adekvatna uputstva zaposlenicima.
PažNja:
Prilikom odlučivanja o tome šta da uradite
na smanjenju rizika obavezno konsultujte
zakone, standarde i pravilnike vezane za
zaštitu na radu. Ali budite svjesni da rizici
nisu samo oni opisani u ovim dokumentima;
rizici mogu biti manje vidljivi a jednako
opasni (npr. nesređeni međuljudski
odnosi).
PažNja:
Vodite računa da rješavajući jedan ne
izazovete drugi problem. Na primjer, rješavajući
problem buke, odlučite da promijenite
prozore i postavite staklene zidove,
a time dovodite do problema sa
ventilacijom.
Bezbjednost na radnom mjestu │ tim za USPjEH
88

Motivišite svoje zaposlenike tako što
ćete poboljšati uslove rada. Navešćemo
okolinske faktore koji pomažu
ljudima da se osjećaju dobro i da rade
uspješno. Nedostatak ovih faktora
može biti izvor stresa i nezadovoljstva.
▪Biljke u radnim prostorijama
▪Uokvirene umjetničke slike
▪Čisti očuvani tepisi
▪Adekvatna ventilacija i osvjetljenje
▪Dovoljno prostora za sastanke i
druženje
▪Privatnost
▪Udoban prostor za rad
▪Ispravna i adekvatna oprema
▪Prijatna recepcija
▪Adekvatni prostori za ručavanje
▪Soba za rekreaciju
KoraK 4: aKcija
Sada ste sve smislili; još treba provesti
smišljeno: tu se pojavljuje najviše problema.
Vjerovatno je poslodavac iz naše početne priče
razradio taktiku prevencije, ali je 'pao' na njenom
provođenju.
Efikasno provođenje podrazumijeva plan
koji precizira:
▪Spisak mjera koje će biti provedene.
▪Sredstva namijenjena za te svrhe (vrijeme,
novac, ljudi..).
▪Ko šta radi i kada to radi.
▪Kada aktivnosti treba da budu potpuno
provedene.
▪Datumi revizije uspješnosti provedenih mjera.
Ovdje je sada izuzetno važno uključiti zaposlenike
u proces:
▪Informišite ih o mjerama koje će biti provedene,
način na koji će biti provedene i ko su odgovorne
osobe za njihovo provođenje.
▪Organizujte obuku i podučite ih o mjerama i
procedurama. Nemojte pretpostaviti da će im se
“samo kazati”.
▪Dopustite im da postave sva pitanja koja imaju
i riješite sve njihove nedoumice.
▪Na početku provođenja podstičite svoje zaposlenike
što više. Nagrađujte dobro ponašanje.
Organizujte nagradnu igru za one koji se drže
procedura; npr. oni koji ih se budu pridržavali
biće nagrađeni izvjesnim novčanim iznosom, ili
ćete izvući nekoliko sretnih dobitnika. Pokažite
im šta se dešava zaposlenicima koji ne poštuju
mjere zaštite na radu.
KoraK 5:PratitE i ocjENjUjtE
ProvođENjE i NaPrEdovaNjE
Ovo je vrlo važan korak jer vam jedino on
osigurava da zaposlenici usvoje procedure i
ponašaju se u skladu s njima. Takođe, praćenje
i ocjenjivanje vam omogućava da uvidite dobre
i loše strane nove prakse i da je po potrebi
mijenjate.
Važno je da znate da procjena rizika i upravljanje
rizikom nije događaj. To je stalni proces
podložan promjenama; treba pratiti i revidirati
aktivnosti zato što se:
▪mijenja stepen rizika,
▪dešavaju promjene koje utiču na percepciju
rizika (uvođenje novih procedura, opreme ili materijala,
promjene u organizaciji rada, nove
radne situacije, nove kancelarije),
▪može desiti da postoji i neka druga, sekundarna
šteta koju treba otkloniti,
▪mogu desiti promjene u legislativi,
▪mogu otkriti i druge stvari kao što su “umalo
nesreće” (greške ili neplanirani događaji koji u
nekom trenutku nisu rezultirali nesrećom ili štetom
ali su lako mogli).
KoraK 6: doKUmENtovaNjE ProcjENE
riziKa i ProvEdENiH mjEra
Sve dosad navedeno gubi na važnosti ako
nemate adekvatno dokumentovano ono što ste
radili. Dokumentacija bi trebala u najkraćem da
sadrži:
▪ime i funkciju osobe koja je provodila procjenu,
▪rizike i opasnosti koji su identifikovani,
▪grupe radnika pod posebnim rizikom,
▪neophodne mjere zaštite,
▪detalje o mjerama zaštite kao i imena osoba
zaduženih za provođenje mjera,
▪detalje o praćenju i ocjenjivanju mjera, uključujući
datume praćenja i imena osoba koje su
pratile i ocjenjivale,
▪detalje o uključivanju zaposlenika i njihovih
predstavnika u proces procjene rizika.
NE zaBoravitE:
Izvještaji o procjeni treba da budu bazirani
i na konsultacijama i učešću zaposlenika,
a sve informacije iz izvještaja da budu na
raspolaganju svim zaposlenicima.
89
tim za USPjEH │ Praktični vodič kroz upravljanje ljudskim potencijalima

8.2 SavjEti za oSoBE KojE ProvodE
ProcjENU riziKa
Prikupite što više informacija o:
▪već poznatim rizicima i opasnostima za radna
mjesta u vašoj organizaciji, kao i uslovima u kojima
se oni javljaju;
▪materijalima, opremi i tehnologiji koji se koriste
na poslu;
▪procedurama i organizaciji posla, te interakciji
zaposlenika u vezi s materijalima koji se koriste;
▪vrstama, učestalosti, dužini trajanja i vjerovatnoći
izloženosti opasnostima;
▪zakonskim standardima i pravilima vezanim za
zaštitu na radu;
▪tome šta se smatra dobrom praksom tamo gdje
nema zakonskih standarda.
zaPamtitE:
Ko god je uključen u procjenu rizika, bilo da je to vaš zaposlenik ili vanjski konsultant, osigurajte
da obavezno razgovara sa zaposlenicima i drugim osobama, npr. preduzimačima koji
provode neke dijelove posla.
Tamo gdje na jednom mjestu rade vaši zaposlenici i zaposlenici drugih poslodavaca, pobrinite
se da vaši zaposlenici poštuju bezbjednosne procedure i ne podlegnu uticaju drugih koji
eventualno ne slijede uputstva zaštite na radu
PravNi SavjEt - BEzBjEdNoSt Na radNom mjEStU
Postupanje sa zaposlenicima kod kojih postoji umanjena radna
sposobnost
Postupanje sa zaposlenicima kod kojih postoji umanjena radna
sposobnost definisano je u članovima 64, 65, 66 i 67 zakona o radu
fBiH (Službene novine federacije BiH br. 43/99, 32/00 i 23/03), te
članovima 80, 81 i 82 zakona o radu republike Srpske (Službeni glasnik
Republike Srpske br. 38/2000, 40/2000 – Odluka, 41/2000 – ispr..,
47/2002, 38/03 i 66/03). Zakon o radu nalaže poslodavcu da u pismenoj
formi ponudi zaposleniku radna mjesta koja on može obavljati nakon
umanjenja radne sposobnosti 3 . Takođe, Zakon o radu daje prednost zaposlenicima
kod kojih postoji umanjena radna sposobnost kada je u pitanju
edukacija zaposlenika. Kada je u pitanju otkaz ugovora o radu
zaposlenicima sa umanjenom radnom sposobnošću, to je moguće samo
uz prethodnu saglasnost savjeta/vijeća zaposlenika, odnosno sindikata
kod poslodavaca kod kojih ne postoji savjet/vijeće zaposlenika. Ostala pitanja
vezana za novčane naknade i sl. regulisana su zakonom o penzijskom
i invalidskom osiguranju (Službene novine FBiH br. 29/98)
3 U ovim slučajevima najčešće postoji nerazumijevanje između poslodavca i zaposlenika; ono je rezultat neadekvatnog rješenja o invalidnosti II kategorije koje izdaje nadležna zdravstvena ustanova.
Naime, rješenja o invalidnosti su u najvećem broju slučajeva nedorečena i neadekvatna i nisu primjenjiva na kompaniju, a ne daju ni dovoljno informacija o zdravstvenom stanju zaposlenika. Stoga se
preporučuje da svaka kompanija ima na raspolaganju stručna lica (ljekare, zaštitu na radu i sl.), koja su kompetentna da odrede na kojim radnim mjestima ova lica mogu raditi.
Bezbjednost na radnom mjestu │ tim za USPjEH
90