1J089K

Empowered lives.
Resilient nations.
VIa DInarIca
prirodno povezuje
UNITED NATIONS DEVELOPMENT PROGRAMME CROATIA
PROGRAM UJEDINJENIH NARODA ZA RAZVOJ HRVATSKA

Što je
VIa DInarIca?
2
VIa DInarIca

Via Dinarica je međunarodni projekt kojemu su cilj unaprjeđivanje,
razvoj i povezivanje potencijala Dinarskoga gorja. Projekt potiče
i omogućuje održiv razvoj ponude i potencijala usklađenim
djelovanjem zemalja i naroda koje prirodno povezuje Dinarsko
gorje, uz očuvanje prirodne i kulturne raznolikosti tog prostora.
Projekt je potaknut uspješnim primjerom Via Alpine, puta koji je
umrežavanjem osam alpskih država kroz europske i druge fondove
omogućio ulaganje značajnih sredstava u razvoj alpske regije i
njezinih potencijala. Prostor Dinarskog gorja ima sve preduvjete
da se na sličan način, uz osmišljeno korištenje i uvažavanje
specifičnosti, unaprijede potencijali.
Projekt Via Dinarica inicirao je Program Ujedinjenih naroda za
razvoj (UNDP) iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske.
UNDP kao nositelj projekta gradi mrežu partnera i suradnika na
nacionalnoj razini. U Hrvatskoj su kao ključni dionici za razvoj
projekta Via Dinarica prepoznati Ministarstvo zaštite okoliša
i prirode (MZOIP), Hrvatski planinarski savez (HPS), Hrvatska
gorska služba spašavanja (HGSS) i Svjetski fond za zaštitu prirode
(WWF).
VIa DInarIca 3

Dinaridi
prirodno povezuju
Dinarsko gorje prirodno povezuje sedam zemalja na prostoru
jugoistočne Europe - Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu,
Crnu Goru, Srbiju, Kosovo i Albaniju.
Projekt Via Dinarica ukazuje na potencijale koje regija ima, kako
za regionalni razvoj i pustolovni turizam, tako i za sportske
i društvene djelatnosti u planinskim područjima. Jedna od
zadaća projekta Via Dinarica upravo je regionalno povezivanje
kroz međunarodnu suradnju te razmjena iskustava u upravljanju
i korištenju regionalnih i lokalnih potencijala planinskih prostora.
DOBRA
PRIČA
Agroturizam. Tradicionalno, stanovnici
planinskih dijelova Velebita, najizduženije
planine u Dinaridima, bavili su se stočarstvom.
Nakon nekoliko desetljeća raseljavanja, trend
napuštanja planinaskih područja danas je sve
intenzivniji. Ipak, među onima koji o(p)staju,
možemo pronaći i primjere koji pokazuju kako
spoj poljoprivrede i turizma može osigurati
razvoj lokalnih područja.
4
VIa DInarIca

Via Dinarica je put namijenjen planinarima, izletnicima i pustolovima
koji posjećuju Dinaride kao turisti, ali istodobno i platforma za razvoj i
unaprjeđenje životnih i radnih uvjeta za ljude koji u Dinaridima žive.
U turističkom smislu, dinarske planine imaju izuzetan prirodni
potencijal jer su iznimno atraktivne i raznolike, a razmjerno su lako
pristupačne. U pogledu razvoja ponude putem Via Dinarice, treba
međutim, istaknuti da usmjerenje nije razvoj masovnog turizma, a
posebno ne pod cijenu nepovoljnih utjecaja na prirodu, već održiv
razvoj kroz povezivanje postojećih i novih potencijala u funkcionalnu
cjelinu.
Središnji motiv Via Dinarice je regionalno povezivanje u ostvarenju
zajedničkih razvojnih ciljeva. Taj motiv izražen je kroz projektni moto
Via Dinarice - eng. »Connecting naturally« - prirodno povezuje.
VIa DInarIca 5

SLOVENIJA
Snežnik
Gorski
kotar
HRVATSKA
Dinarsko gorje
K a p e l a
Velebit
BOSNA I
HERCEGOVINA
Vlašić
Dinara
Mosor
Biokovo
Prenj
Orjen
D i n a r s k o g o r j e
Jadransko more
Bjelašnica
Treskavica
Maglić
Durmitor
Zlatibor
SRBIJA
CRNA
GORA
Bjelasica
Prokletije
KOSOVO
ALBANIJA
Među narodima koje kao okosnica povezuje Dinarsko gorje postoje
snažne povijesne i kulturne veze te brojne sličnosti koje proizlaze
iz stoljetnih povijesnih doticaja. Ta povezanost dobar je temelj za
projektno povezivanje u razvoju prostora koji ti narodi dijele.
Govoreći o povijesnim i kulturnim obilježjima dinarskog prostora,
ne treba zaboraviti da upravo naziv Dinarskoga gorja ima korjene
u nazivu ilirskog plemena Dindari koje je obitavalo na širokom
dinarskom prostoru prije doseljenja Slavena. Ime je također
sačuvano u nazivu dviju hrvatskih planina (Dinara kod Knina i Dinara
kod Omiša). Vrh planine Dinare, visok 1831 metar, ujedno je i najviša
točka u Hrvatskoj i kao takva ima posebno nacionalno značenje.
Na području koje povezuje Via Dinarica već postoji razmjena znanja
i iskustva, ali ima mnogo potencijala da se iskustva o uređivanju
putova, upravljanju turističkom ponudom i edukaciji prenose među
svima koji su zainteresirani za unaprjeđenje dinarskog prostora.
6
VIa DInarIca

OPG Anić iz Krasna godišnje proizvede oko 3.300
kg različitih vrsta kravljeg sira, od čega više od
polovice prodaje na samom gospodarstvu, prije svega
zahvaljujući izvrsnoj suradnji s NP Sjeverni Velebit
koji svojim posjetiteljima predlažu posjet obiteljskim
poljoprivrednim gospodarstvima koja imaju ponudu
domaćih proizvoda. Jedan je to od primjera koji
pokazuje kako zaštićena područja mogu djelovati kao
generatori lokalnog razvoja.
DOBRA
PRIČA
VIa DInarIca 7

Bogatstvo
satkano u raznolikosti
Dinarsko gorje je gorski sustav mlađih ulančanih planina
nastalih alpskom orogenezom u jugoistočnoj Europi. Dinaridi se
pružaju u dužinu od 645 km od rijeke Soče i Trnovskog Gozda na
sjeverozapadu pa do rijeke Drim i Prokletija u sjevernoj Albaniji,
između jadranske obale i rijeke Save.
Neposredno zaleđe istočnojadranske obale počevši od Rijeke u
Hrvatskoj pa do Bara u Crnoj Gori čine strme primorske planine
dinarskog krasa, što je najveće kraško područje u Europi. Planine
Velebit (1753 m), Biokovo (1762 m) i Dinara (1831 m) najviše su
planine u hrvatskim Dinaridima. Najviši vrh svih Dinarida je Maja
Jezerces (2694 m) uz granicu Albanije i Crne Gore. Većina planina
Dinarida pruža se smjerom sjeverozapad - jugoistok.
8
VIa DInarIca

Dinaridi u brojkama
• 200 planina
• 240 vrhova viših od 2000 m
• 20 nacionalnih parkova
• 19 lokaliteta svjetske
baštine pod zaštitom UNESCO-a
• 2200 km riječnih tokova
• 200 prirodnih jezera
• 15000 speleoloških objekata
• 38000 registriranih biljnih i
životinjskih vrsta
• 70000 srednjovjekovnih spomenika
i drugih arheoloških lokaliteta
Dinarski naj
• Najveće krško područje na
svijetu
• Najdublji kanjon u Europi - Tara
• Dvije posljednje europske
prašume: Perućica i Biogradska
gora
• Najviši vrh: Maja Jezerce
• Najveće planine: Velebit,
Dinara, Biokovo, Maglić,
Durmitor Prokletije
VIa DInarIca 9

Put od
milijun koraka
Kako bi bili u mogućnosti osmisliti kvalitetan i relevantan projekt,
temeljen na stvarnim potrebama i potencijalima dinarskog
područja, međunarodni projektni tim poduzeo je u razdoblju od
lipnja do prosinca 2013. terensko istraživanje i konzultirao se s
relevantnim dionicima.
Ravnajući se spoznajom da se jedino s gojzericama na nogama i
kamerom u rukama, posjetom ljudima koji unapređuju i čuvaju te
krajeve može steći realna slika i upoznati se s njihovom ponudom
te promovirati njihove potrebe, terensko istraživanje provedeno je
u svim zemljama koje povezuje Dinarsko gorje.
10
VIa DInarIca

DOBRA
PRIČA
Utočište medvjeda Kuterevo osmišljeno
je prije svega radi zaštite medvjeda i
njegovog staništa, ali kroz svojih 20-
tak godina postojanja prerastao je u
projekt koji ima velik značaj za lokalnu
zajednicu. Godišnje, utočište posjeti oko
20.000 posjetitelja, što je potaknulo razvoj
Volonterske postaje, smještajnih kapciteta i
ugostiteljskih objekata.
Pri obilasku puta dugog milijun koraka projektni tim ostvario je brojne
srdačne kontakte i uspješno započeo ostvarivati prirodno povezivanje među
ljudima i institucijama koji djeluju u Dinaridima, što je jedna od glavnih niti
vodilja projekta Via Dinarica. Nositelj projekta Walking the Via Dinarica bilo
je Udruženje avanturističkog turizma ATA (BiH), a voditelj projektnog tima
Kenan Muftić. Provedbeni partner u obilasku hrvatskog dijela Dinarida bila je
Stanica planinarskih vodiča Zagreb, stručna udruga članova HPS-a, volontera
školovanjih za vodičku djelatnost u planinarstvu. Značajnu podršku pružile
su stanice planinarskih vodiča Split, Šibenik, Zadar, Lika i Rijeka.
Istraživanjem UNDP-a utvrđeno je da je Hrvatska u smislu resursa
najrazvijena od svih država koje su uključene u Via Dinaricu i ima važnu
ulogu prenošenja znanja i iskustva u regiju, ali i dalje postoji velika
potreba i prostor za dodatna unaprjeđenja, posebno u smještajne
objekte te cjelokupnu ponudu lokalnog stanovništva. Također, UNDP je
identificirao Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Republike Hrvatske,
Hrvatski planinarski savez, Hrvatsku gorsku službu spašavanja i WWF kao
najrelevantnije čimbenike u daljnjem razvoju planinarstva i planinskog
turizma te predložio daljnje zajedničke napore i aktivnosti.
VIa DInarIca 11

Potencijali
za održivi razvoj
Budući da su Dinaridi pretežito brdsko-planinski prostor,
razumljivo je da su prirodni i društveni potencijali uglavnom
slabije razvijeni nego u urbanim i primorskim turistički
orijentiranim sredinama. U brdsko-planinskom prostoru
izraziti su procesi depopulacije te starenja stanovništva, ali i
transformacija djelatnosti kojima se stanovništvo bavi.
Upravo u tim okolnostima, ali i neospornoj ljepoti dinarskih
krajobraza i očuvanoj prirodi, mogu se prepoznati specifični
potencijali za projekte održivog razvoja.
12
VIa DInarIca
Turistička agencija Rajna Marina
Marasovića u Starigradu Paklenici bavi
se izvođenjem izleta u obliku pješačkih i
biciklističkih tura te foto safarija na području
PP Velebit i NP Paklenica. Smatraju da
za razvoj ovakvih, izuzetno atraktivnih
programa postoji velik interes i da bi se,
uz kvalitetne agencije koje rade uz najviše
standarde sigurnosti, dio turista koji posjećuju
obalu odlučio posjetiti planinaska područja.
DOBRA
PRIČA

Via Dinarica je idealna platforma za kvalitetno, učinkovito i
održivo ostvarenje prepoznatih razvojnih ciljeva:
• zaštita i promocija prirodnih vrijednosti, kulturnih posebnosti
i ukupne ponude Dinarida, izrada i distribucija zemljovida te
tiskanih višejezičnih vodiča;
• poticanje zelenog poduzetništva utemeljenog na prirodnim
resursima, kulturi i tradiciji koji čine iduzetnu priliku za
povećanje razvojnih mogućnosti u skladu s EU politikom
ruralnog razvoja;
• uređenje ključnih postojećih turističkih, izletničkih,
planinarskih i drugih objekata u brdsko-planinskim područjima,
s posebnom pažnjom na ekološke standarde, poput
energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije, pravilnog
postupanja s otpadom i sl.;
• uređenje planinarskih, pješačkih i drugih putova te sustava
signalizacije, uz osnaživanje sustava održavanja;
• uspostava i osnaživanje mreže izvođača posebnih programa
školovanja i rekreacije u pustolovnom turizmu.
VIa DInarIca 13

U dinarskoj regiji, Europskoj uniji i zemljama koje Dinaridi
povezuju postoje brojne inicijative kojima je cilj održiv
regionalni razvoj, a danas su, više nego ikad prije, dostupni
europski, nacionalni, međunarodni i regionalni fondovi na koje
zainteresirani mogu aplicirati kako bi razvijali svoju osnovnu
djelatnost te ujedno osnaživali ukupnu infrastrukturu.
Projektom Via Dinarica želi im se pružiti stručna podrška u
osmišljavanju, aplikaciji i provođenju projekata.
Planinska područja su u pravilu najslabije razvijena i zato
se najviše mogu unaprijediti kroz odgovarajuće programe.
Dinarsko područje treba upravo takav oblik razvoja, no željeni
efekt može se postići samo uključivanjem zainteresiranih
dionika i međunarodnom suradnjom partnera na ostvarenju
zajedničkih razvojnih ciljeva.
Uključite se i tijek projekta pratite na www.viadinarica.com!
14
VIa DInarIca

Ramića dvori, smješteni u Nacionalnom
parku Paklenica na južnom Velebitu pokazuju
kako čak i smještajni kapaciteti do kojih se
može doći samo kroz nekoliko sati pjašačenja
mogu imati popunjen kapacitet. Domaći
specijaliteti uz pogled na padine Velebita
privlače brojne ljubitelje prirode, kako iz
Hrvatske, tako i iz drugih zemalja. Među
njima je najviše posjetitelja upravo iz zemalja
koje povezuju dinarske planine.
DOBRA
PRIČA
VIa DInarIca 15

Projekt Via Dinarica u Hrvatskoj
Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP)
Radnička 41, HR 10000 Zagreb
www.hr.undp.org
Partneri i suradnici
Ministarstvo zaštite okoliša i prirode RH
Hrvatski planinarski savez
Hrvatska gorska služba spašavanja
Stanica planinarskih vodiča Zagreb
Javne ustanove nacionalnih parkova i
parkova prirode dinarskog područja
web
www.viadinarica.com
Nakladnik UNDP Hrvatska
Priredili Alan Čaplar,
Dorijan Klasnić i Tim Clancy
Fotografije Elma Okić © Via Dinarica
Grafička priprema Urednik d.o.o., Zagreb
Tisak ACT PRINTLAB, Čakovec