detaljni izvedbeni nastavni planovi - SveuÄiliÅ¡ni odjel za studije ...

SVEUČILIŠTE U SPLITU 

SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STUDIJE MORA 

DETALJNI IZVEDBENI NASTAVNI PLANOVI 

DIPLOMSKI STUDIJ MORSKO RIBARSTVO

Naziv predmeta INTEGRALNO UPRAVLJANJE OBALNIM ZONAMA 

Kod predmeta 

SMB501 

Satnica predmeta 

30/15/0 

(P/S/V) 

ECTS 

4 ECTS (2 za predavanja i samostalno učenje; 2 za seminare i kolokvije) 

(uz obrazloženje) 

Status predmeta 

obavezan X izborni 

(označiti X) 

temeljni napredni X specijalistički 

Studijski program i 

Morsko ribarstvo / diplomski studij 

razina studija 

Godina/semestar I. (godina) / I. (semestar) 

Preduvjeti za upis Temeljna znanja iz fizike, kemije i biologije mora 

Jezik poduke i 

Hrvatski jezik 

mogućnost praćenja na 

Moguća prilagodba na engleski jezik 

drugim jezicima 

Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Ivan Katavić, redoviti profesor 

Voditelj seminara Prof. dr. sc. Ivan Katavić, redoviti profesor 

O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o 

pohađaju nastave, obveze studenata...) 

Glavni ciljevi predmeta su upoznavanje sa suvremenim pristupom planiranju i upravljanju obalnim zonama s ciljem 

održivog korištenja i zaštite resursa. Posebna se pozornost usmjerava na takvo planiranje i upravljanje obalnim 

prostorom i njegovim potencijalima koje teži sinergijskoj kompatibilnosti i smanjenju sukobljenosti različitih 

korisnika. Nastava se organizira prema tematskim cjelinama a uključuje kompleksne sveobuhvatne aspekte planiranja 

i upravljanja obalnog prostora u odnosu na konvencionalno sektorsko planiranje, a sve s ciljem unapređenja održivog 

gospodarskog razvoja, očuvanja i zaštite prirodnih bogatstava, razriješenja sukobljenosti i zaštite javne sigurnosti. 

Studenti se detaljno upoznaju s aktivnostima i postupcima u IUOZ-u te instrumentima i financijskim aspektima 

implementacije i aktivnog uključivanja administrativnih struktura i ostalih dionika. Posebno se obrađuje 

infrastrukturna podrška mjerama zaštite i unapređenja prostora i resursa, te upoznavanje s potencijalno dostupnim 

financijskim izvorima. Planiraju se kombinirani oblici provođenja nastave kroz predavanja praćena audio-vizualnim 

pomagalima u blok satovima, poticajne rasprave i zaključivanja uz posjet specijaliziranoj agenciji 

UNEP/MAP/PAP/RAC u Splitu. Analiziraju se kritične točke, dostignuća i po(r)uke u primjeni IUOZ-a. Raspravljaju 

se specifičnost i primjena IUOZ-a u Sredozemlju, i napose integralno upravljanje s fokusom na akvakulturu i turizam. 

Pohađanje nastave je obvezno (tolerira se određeni broj opravdanih izostanaka, ne više od 20%). Studenti su obvezni 

aktivno sudjelovati na seminarskim izlaganjima. 

Popis obavezne literature 

1. Cicin-Sain, B. and Knecht, R.W. 1998. Integrated Coastal and Ocean Management:Concepts and Practices. 

Washington, DC: Islan Press, 517 pp. 

2. Katavic, I., Herstad, T-J., Kryvi, H., White, P., Franičević, V., and Skakelja, N. 2005. Guidelines to marine 

aquaculture planning, integration and monitoring in Croatia, Project: “Coastal Zone Management Plan for Croatia, 

Zagreb, 2005, 78 pp. 

3. Katavić, I., Predavanja iz kolegija Integralno upravljanje obalnim zonama CD* 

* CD sadrži: Power Point prezentacije svih predavanja, literaturne izvore-odabrane članke iz znanstvenih i stručnih 

časopisa s linkovima vezanim za predmetnu problematiku, zakonodavnu regulativu koja prati predmetnu problematiku 

s posebnim obzirom na Sredozemlje i R. Hrvatsku. 

Popis izborne literature 

1. Chua, T. E. , 2006. The Dynamics of Integrated Coastal Management. Practical Applications in the Sustainable 

Coastal Development in East Asia, GEF/UNDP/IMO Regional Programme on PEMSEA, 486pp. 

2. FAO, 1998. Integrated coastl area management and agriculture, forestry and fisheries. FAO Guidelines, Rome, 

1998 

3. Katavic, I. et al. 1996. Integrated Coastal Area Management – with special references on aquaculture, PAP, 1996, 

32pp. 

4. UNEP/MAP/PAP. 2001. White paper:Coastal Zone Management in the Mediterranean. Split, Priority Actions

Programe, 74pp. 

5. UNEP.1995. Guidelines for Inteegrated Management of Coastal and Marine Areas – With Special Reference to the 

Mediterranena Basin. UNEP Regional Seas Reports and Studies no.161. Split, Croatia,PAP/RAC (MAP-UNEP). 

6. The contribution of science to integrated coastal management, GESAMP, Rep. Stud. (65), 1997. 

7. Internet izvori: http://www.globaloceans.org/story/icmmgt.html, 

http://www.fao.org/docrep/W8440e/W8440e03.htm, www.pap-thecoastcentre.org (publications). 

Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja) 

Predavanje 1. Uvod – definicija i ciljevi. 

Odmak od konvenicionalnog sektorskog planiranja. Upoznavanje s izrazima i pojmovima u IUOZ. 

Predavanje 2. Osnove uređenja prostora. 

Dokumenti prostornog uređenja. Ciljevi i načela prostornih planova. Metode rada. Sadržaj prostornih planova. 

Specifičnosti planova općina i gradova. Detaljni plan uređenja prostora. 

Predavanje 3.Temeljna obilježja obalnog prostora. 

Populacijski pritisak i ekonomski rast kao vektori promjena u obalnom prostoru. Obilježja otočnog prostora. 

Aktivnosti i pritisci različitih korisnika. 

Predavanje 4. Povijesni koncept IUOZ-a. 

Važniji događaji u Svijetu, Europi i Sredozemlju. Propisi i inicijative koje su prethodili IUOZ-u. UN konferencija o 

okolišu (Stocholm 1972) i UN konferencija o okolišu i razvoju (Rio 1992) Načela o okolišu, razvoju i socijalnim 

pitanjima. 

Predavanje 5. UN regionalni program za Sredozemlje. 

Barcelonska konferencija, MAP I i MAP II. Infrastrukturna i logistička podrška zaštiti i razvoju Sredozemlja kroz 

akcijski plan. Protokoli, načela i obveze. 

Predavanje 6. Održivi razvoj i zaštita. 

Definicija, polazište, ciljevi i principi održivog razvoja. Upravljanje aktivnostima u ekosustavu (Ekosustav Based 

Management). Primjena EBM u sektoru ribarstva. 

Predavanje 7. Tipične aktivnosti u implementaciji IUOZ-a. 

Planiranje prostorom. Unapređenje gospodarskog razvoja. Očuvanje i zaštita prirodnih bogatstava. Razrješenje 

sukobljenosti. Zaštita javne sigurnosti. 

Predavanje 8. IUOZ aktivnosti i postupci. 

Segmentiranje obalnog pojasa u zasebne cjeline (područja) prema zonama i lokacijama. Izrada i sadržaj konceptualnog 

dokumenta. Podloge i njihova analiza (GIS). Međusektorska analiza. Izrada Strategije. Prenošenje strategije u 

sektorske planove. 

Predavanje 9. Financiranje IUOZ-a. 

Financijske potrebe za troškove administrativnih struktura i predviđenih mjera zaštite. Potencijalni financijski izvori i 

dostupni fondovi: (a) tijela i institucije UN sustava; (b) ostali izvori. 

Predavanje 10. Instrumenti primjene IUOZ-a. 

Regulacijski i ekonomski instrumenti. Financijske, tehničke i administrativne potrebe za implementaciju IUOZ. 

Kritične točke u primjeni IUOZ-a. 

Predavanje 11. Međunarodni instrumenti za upravljanje i zaštitu morskog prostora i njegovih živih i neživih 

bogatstava. 

UN tijela, komisije, udruženja za zaštitu prirode i prirodnih bogatstava. Obvezujući i 'dobrovoljni' instrumenti i 

međunarodni sporazumi. 

Predavanje 12. Primjena IUOZ-a u Sredozemlju. 

Protokol. Specifičnost priobalnog i morskog prostora Sredozemlja. Aktivnosti, pritisci i konflikti. Posljedice po 

budući razvoj i zaštitu okoliša. 

Predavanja 13. Integralno upravljanje za sektor akvakulture. 

Podloge i neophodne pretpostavke. Analiza podataka. Kriteriji za zoniranje uzgajališta ribe i školjkaša. Provođenje 

postupka zoniranja: primjer IUOZ-a u Zadarskoj županiji. 

Predavanje 14. Procjena utjecaja na okoliš. 

PUO za projektni zadatak. Strateška procjena (SPUO) na planove i programe. OPCIJSKI! – Ukoliko studenti budu 

upisali izborni kolegij na temu PUO tada će se održati predavanje na temu 'Integralnih upravljanja morskim 

prostorima'.

Predavanje 15. Integralno upravljanje obalnim zonama – Dostignuća i Po(r)uke. 

IUOP koncept, pristup i funkcioniranje. Korisne lekcije i delikatna iskustva u primjeni IUOZ-a. IUOZ postulati kao 

obrazac za buduće programe planiranja i upravljanja priobaljem. 

Seminari 

Tijekom semestra svaki od studenata je dužan izraditi seminar na zadanu temu i prezentirati ga pred studentima. 

Studenti se potiču na raspravu. 

Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja) 

Usmenom ispitu prethodi uspješno izrađen i prezentiran seminarski rad koji je obvezujući za sve studente. 

Zainteresiranost pokazana aktivnim sudjelovanjem u raspravama te uspješnost izvršavanja zadataka se vrednuju. 

Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...) 

Informacije o nastavnim materijalima, dodatnoj literaturi, studentskim obvezama, načinu ocjenjivanja i terminima 

konzultacija studenti dobivaju na prvom satu predavanja. 

Naziv predmeta PRIMIJENJENA IHTIOLOGIJA 

Kod predmeta 

SMR412 


(P/S/V) 

30/30/0 

ECTS 


5 ECTS (2 predavanje, 3 seminari) 



(označiti X) 

temeljni X napredni specijalistički 





Preduvjeti za upis 


mogućnost praćenja na Hrvatski i engleski jezik 


Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Sanja Matić Skoko, izvanredni profesor 

Voditelj seminara Prof. dr. sc. Sanja Matić Skoko, izvanredni profesor 



Cilj je upoznati studente s osnovama primijenjene ihtiologije: kako sve znanstveno i relevantno iz područja ihtiologije 

(područje prirodnih znanosti: grana biologije) upotrijebiti kako bi se razumno gospodarilo ribljim resursima s jedne 

strane, a s druge kako bi se zaštitili ti isti resursi, staništa i cijela ribolovom devastirana, a biološki gledano vrijedna 

područja. Kroz povijest, ribolov se brzo razvijao zbog rasta ljudske populacije koja traži puno hrane i zato jer je razvoj 

tehnologije pojednostavnio ulov, procesuiranje, raspodjelu i prodaju. Trenutno se u morskom ribolovu lovi 90 

milijuna tona ribe godišnje, što je oko 80% ukupne riblje produkcije. No, mnoge glavne grane ribarstva su prelovljene, 

uglavnom zbog iznimno visokog broja uključenih ribara. Ribolov nije statičan: on se razvija, raste i bori, kolabira, 

dovodi do propasti i opet uspostavlja bilo na drugom području bilo imajući drugi objekt ulova. Prelov vodi smanjenju 

riblje produkcije, zarade i zapošljavanja. To je razlog zašto vlade diljem svijeta interveniraju i gospodare ribarstvom. 

Gospodarenje nastoji maksimalizirati specifični biološki, socijalni i ekonomski benefit iz ribarstva. No, kako bi se 

moglo pravilno gospodariti, moraju biti poznati ciljevi gospodarenja. Bez jasnih ciljeva, nemoguće je procijeniti 

uspjeh ili neuspjeh gospodarenja, ili stvoriti strategiju gospodarenja. Ciljevi mogu biti biološki, ekonomski, i socijalni. 

Postoji pojačani pritisak na ciljeve koji minimaliziraju učinke ribolova na morski okoliš i smanjuju utjecaj na vrste i 

staništa u smislu zaštite. Posao gospodarstvenika je ujediniti ciljeve gospodarenja i savjete ribarstvenih znanstvenika 

koji to čine mogućim. Kolegij objedinjuje sve biološke i socio-ekonomske probleme koje svjetsko ribarstvo 

proživljava. Ipak, osnovni je cilj pomoći studentima u razvijanju vještina za kritičko razumijevanje tema iz ovog

iznimno važnog područja kao i učiniti ih sposobnima da samostalno raspravljaju o gorućim temama iz domaćeg i 

svjetskog ribarstva. Nastava je organizirana u obliku predavanja i seminara. Aktivno sudjelovanje studenta u 

nastavnom programu nastoji se postići interaktivnim predavanjima, video klipovima te prezentacijom relevantnih 

znanstvenih radova iz područja primijenjene ihtiologije koji u datom trenutku zapanjuju širu javnost. Predavanja su 

obavezna. Seminari su koncipirani tako da prate teme predavanja. Na seminarima student s nastavnikom aktivno 

raspravlja o trenutnim 'vrućim' temama iz područja primijenjene ihtiologije. Nastavnik studentima daje skupinu 

najnovijih znanstvenih radova iz svjetski poznatih časopisa koje studenti moraju pročitati s razumijevanjem, obraditi i 

prezentirati temu. Student je obvezan pripremiti gradivo o kojem se raspravlja na predavanjima i seminarima. 

Nastavnik ocjenjuje sudjelovanje studenta u radu seminara (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja 

problema, zaključivanje, prezentacija itd.). 'Zarađeni' bodovi pribrajaju se bodovima dobivenim na završnom ispitu iz 

dotičnog predmeta. Ovisno o broju studenata seminari se izvode samostalno ili u grupama. 


1. Jennings, S, Kaiser, M., Reynolds, J.D., 2003. Marine Fisheries Ecology. Blackwell Publishing, Oxford. 393p. 

2. King, M. 2007. Fisheries Biology, Assessment and Managament. Blackwell Publishing, Oxford. 328p. 


1. Moyle, P.B. and Cech, J.J.Jr, 1996. Fishes. An introduction to ichthyology. Prentice Hall, New Jersey, 589p. 

2. Fisheries Managament and Ecology. Willey-Blackwell Journal. 


Predavanje 1. Ekologija morskog ribarstva. (2 sata) 

Povijest ribarstva; Kontrola otvorenog mora; Novi trendovi; Ribarstvena znanost; Načini iskorištavanja; 

Gospodarenje. 

Ishodi učenja: Student mora poznavati osnove ribarstvene znanosti, zakonskih okvira i svjetske prakse gospodarenja. 

Predavanje 2. Ekologija mora i produkcijski procesi. (2 sata) 

Primarna proizvodnja; Stope primarne proizvodnje; Upwelling i fronte; Heterotrofna proizvodnja; Prijenos kroz 

trofički lanac i njegova učinkovitost; Uloga bakterija; Hranidbena strategija; Korištenje asimilirane energije; Procjene 

proizvodnje; Povezivanje primarne proizvodnje i ulova. 

Ishodi učenja: Studenti su upoznati s osnovama ekologije mora i produkcijskih procesa kako bi razumjeli prijenos 

energije kroz trofički lanac i produkcijske mogućnosti. 

Predavanje 3. Lovljene vrste organizama, njihove životne strategije i raspodjela. (2 sata) 

Ribe; Beskralješnjaci; Životne strategije: spol, promjena spola, rast, zrelost, životni vijek, fekunditet i razmnožavanje; 

Prostorna i vremenska raspodjela; Migracije; Prijenos ličinki; Metapopulacije. 

Ishodi učenja: Na kraju predavanja, student mora biti sposoban odgovoriti na osnovna ihtiološka pitanja vezana uz 

biologiju glavnih lovljenih vrsta. 

Predavanje 4. Prostorna i vremenska struktura populacije. (2 sata) 

Novačenje; Odnos jedinki u mrijestu i novaka; Smrtnost tijekom najranijih životnih faza; Depenzacija; Reguliranje 

ribljih populacija; Korištenje staništa s obzirom na gustoću. 

Ishodi učenja: Student mora znati osnove novačenja, razumjeti modele vezane za novačenje i stečena znanja 

primijeniti na primjerima. 

Predavanje 5. Ribolovni alati i tehnike. (2 sata) 

Od skupljanja plodova do satelitske navigacije; Komercijalni ribolovni alati; Povlačni ribolovni alati - aktivni; Statični 

(pasivni) ribolovni alati; Ostale ribolovne tehnike; Mjere zaštite. 

Ishodi učenja: Student mora poznavati osnovne ribolovne alate i tehnike te negativne učinke koji isti mogu proizvesti 

po lovljene ciljane i ne ciljane organizme. 

Predavanje 6. Ribari: Socioekonomija i humana ekologija. (2 sata) 

Motivacija ribara: hrana i profit; Modifikacije ponašanja: socijalni razlozi i vjera; Konflikti: kompeticija za ribom, 

ratovi, ribari u političkim procesima; Tradicionalni oblici gospodarenja; Pravo mora; Ribolovno pravo; Navike. 

Ishodi učenja: Student mora razumjeti osnove socioekonomije vezano uz ribarstvo. Nakon predavanja mora biti 

sposoban javno argumentirano raspravljati o navedenoj temi vezano uz Mediteran i Jadran. 

Predavanje 7. Procjena stocka jedne vrste. (2 sata) 

Surplus produkcijski modeli: stabilnost, modeli populacijskog rasta, ažuriranje podataka, modeli u akciji; Delaydifference 

modeli; VPA metode; Statističke metode: ulov po starosti; YPR modeli; Novačenje; Rizik i nesigurnost 

modela; Multispecies modeli; Modeli ekosustava; Odnosi predacije i kompeticije: modeli.

Ishodi učenja: Na kraju predavanja, student mora razumjeti osnovne postavke svih navedenih modela. 

Predavanje 8. Kako doći do podataka o stocku i odrediti njegovu dinamiku populacije? (2 sata) 

Identifikacija stocka; Koncept stocka, Dinamika stocka, Uzorkovanje, Dužinsko-maseni odnos, Starost, Rast, 

Fekunditet; Smrtnost; Greške procjene. 

Ishodi učenja: Na kraju predavanja, student mora razumjeti osnovne postavke svih navedenih modela. 

Predavanje 9. Podaci o obilju vrsta i ribolovnom naporu. (2 sata) 

Obilje; Planiranje terena i eksperimenata; Visual census; Akustični modeli; Koćarska istraživanja; Metode markiranja 

i ponovnog ulova; Modeli proizvodnje jaja. 

Ishodi učenja: Na kraju predavanja student mora razumjeti osnovne postavke svih navedenih modela. 

Predavanje 10. Bioekonomija. (2 sata) 

Vrijednost ribarstva; Trgovina organizmima; Vrijednost ulova i zaposlenost; Bioekonomski modeli; Opisna 

bioekonomija; Optimalne lovne strategije; Ekonomski ciljevi. Ciljevi gospodarenja. 

Ishodi učenja: Student mora razumjeti osnove bioekonomije vezano uz ribarstvo. Nakon predavanja mora biti 

sposoban javno argumentirano raspravljati o navedenoj temi vezano uz Mediteran i Jadran. 

Predavanje 11. Utjecaj ribarstva na populacije i zajednice. (2 sata) 

Osjetljivost na ribolov: Ponašanje, Životne strategije; Intraspecifični učinci: Starost i veličina; Razmnožavanje; 

Genetska struktura; Učinci na zajednice: Raznolikost; Struktura zajednice; Veličina; Kompeticija i trofički odnosi. 

Ishodi učenja: Student mora poznavati sve negativne učinke koje ribarstvo može imati na populacije i zajednice riba u 

svjetskim morima i oceanima. 

Predavanje 12. Prilov i otpad. (2 sata) 

Ulov; Otpad; Prilov; Definicije; Razlozi odbacivanja; Alternative odbacivanju; Ribolov i prilov; Slučajni ulovi: 

Morske ptice; Morske kornjače; Morske zmije; Morski sisavci; Metode smanjivanja prilova; Ribolov 'duhova'; 

Sociokulturne razlike. 

Ishodi učenja: Student mora poznavati sve negativne učinke koje ribarstvo može imati na populacije i zajednice ne 

ciljanih vrsta riba, kao i drugih morskih organizama koji predstavljaju bilo slučajni ulov bilo otpad, u svim svjetskim 

morima i oceanima. 

Predavanje 13. Utjecaj na bentoske zajednice, staništa i koraljne grebene. (2 sata) 

Unošenje 'poremećaja'; Prirodni i ribolovni poremećaji; Neposredni učinci alata na morsko dno; Učinci pasivnih alata; 

Dugotrajni učinci; Promjene populacija; Posredni učinci na staništa: Gubitak morskog dna, Koraljni grebeni; Suživot 

riba i ostalih morskih organizama: ptice i sisavci. 

Ishodi učenja: Student mora poznavati sve negativne učinke koje ribarstvo, posebice kočarenje, može imati na 

bentoske zajednice, staništa, a posebice na koraljne grebene. 

Predavanje 14. Uloga akvakulture. (2 sata) 

Akvakultura: što se uzgaja; Proizvodni sustavi; Ishrana; Mogućnosti širenja; Primjeri. 

Ishodi učenja: Student mora znati kako se stečena ihtiološka znanja primjenjuju u praksi. Uloga akvakulture kao one 

koja mora nadomjestiti nedostatak hrane na svjetskoj tržnici i one koja će omogućiti smanjenje ribolovnog napora na 

prelovljene populacije divljih riba. 

Predavanje 15. Gospodarenje i zaštita. (2 sata) 

Ciljevi gospodarenja, strategije i akcije; Od cilja do akcije; Kontrola ulova; Kontrola ribolovnog napora; Tehničke 

mjere; Poboljšanja. 

Ishodi učenja: Student mora znati kako se stečena znanja primjenjuju u praksi. S jedne strane mora razumjeti mjere 

razumnog korištenje resursa (ribarstvo i akvakultura), a s druge strane mora znati kako se primjenjuju znanja o 

biologiji i ekologiji riba u svrhu konzervacijske ekologije: uspostava zaštićenih područja, zaštita staništa i vrsta. 

Student mora znati sve načine kontrole ulova i ribolovnog napora u svjetskoj praksi. 

Seminari 1 - 5. Dinamika iskorištavanih populacija. (10 sati) 

Ishodi učenja: Student ili grupa dobije 10 recentnih znanstvenih radova iz najpoznatijih svjetskih časopisa koji 

obrađuju navedenu tematiku (čine cjelinu) kako bi se studenti upoznali s najnovijim dostignućima, metodama i 

otkrićima na tom području. Svaki student predaje seminar u pisanom obliku s jasno definiranim uvodom, raspravom i 

literaturom, dok su rezultati zapravo primjeri iz navedenih znanstvenih radova te javno prezentira rad pred kolegama 

uz obavezna pitanja. 

Seminari 6 - 10. Ekologija morskog ribarstva. (10 sati)






Seminari 11 - 15. Gospodarenje i zaštita. (10 sati) 







Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom ispitu. Tijekom nastave 

student može ostvariti 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova. Tijekom nastave vrednuje se a) pohađanje nastave 

(do 4 boda), b) aktivnost u nastavi (do 16 bodova) te c) dosadašnje usvojeno znanje i njegova primjena (do 50 bodova 

kroz tri grupe seminara). Na završnom, pismenom ispitu provjeravaju se ključne, specifične kompetencije koje se 

utvrđuju za svaku cjelinu. Završnom ispitu mogu pristupiti studenti koji su tijekom nastave ostvarili najmanje 40 

bodova. Konačna ocjena utvrđuje se na temelju relativne raspodjele: izvrstan (5) (10% najboljih studenata), vrlo dobar 

(4) (sljedećih 25% studenata), dobar (3) (sljedećih 30% studenata), dovoljan (2) (sljedećih 25% studenata). Završni 

ispit se održava usmeno / pismeno ovisno o broju studenata. U oba slučaja prag za prolaznost je minimalno ostvarenih 

60% točnih odgovora. Ocjena dobar (3) je rezultat 70%, a vrlo dobar (4) 80% točnosti odgovora na postavljena 

pitanja. Ocjena izvrstan (5) je rezultat visoke točnosti (>90%), ali i iskazanog logičkog zaključivanja i povezivanja 

ekoloških činjenica. 


Sve informacije o kolegiju mogu se dobiti na stranicama Sveučilišnog odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu 

(http://more.unist.hr). Kontaktiranje s nastavnikom se uspostavlja putem e-maila: sanja@izor.hr. Usmene konzultacije 

nastavnik održava jednom tjedno prije redovnog termina nastave iz navedenog kolegija. 

Naziv predmeta GOSPODARSKI RIBOLOV NA MORU 

Kod predmeta 

SMR405 


(P/S/V) 

60/30/30 

ECTS 


10 ECTS (4 za predavanja, seminare i vježbe, 6 za samostalno učenje i konzultacije) 


obavezan izborni X 

(označiti X) 





Godina/semestar I. (godina) / I. i II. (semestar) 



mogućnost praćenja na Hrvatski jezik 


Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Alen Soldo, izvanredni profesor 

Voditelj 

vježbi/seminara 



Savladavanjem ovog predmeta stječu se praktična i teoretska znanja i vještine koje su potrebne da se može razumijeti

problematika iz djelatnosti gospodarskog ribolova na moru i njegovog živog bogatstva i obavljati poslovi koji se 

odnose na racionalno gospodarenje tim bogatstvima i ocjenu djelovanja gospodarskog ribolova na stanje naselja 

morskih organizama, reguliranje ribolova, projektiranje, konstruiranje i izradu ribolovnih alata, obavljanje i 

organiziranje gospodarskog ribolova, kao i obavljanje inspekcijskog nadzora nad primjenom propisa iz oblasti 

morskog ribarstva. 


- 


- 


- 


- 


- 

Naziv predmeta 

Kod predmeta 


(P/S/V) 

ECTS 



(označiti X) 



Godina/semestar 





Nositelj predmeta 

Voditelj 


UZGOJ RIBA I DRUGIH MORSKIH ORGANIZAMA 

SMR406 

60/15/15 

8 ECTS (5 za predavanja i vježbe, 3 za samostalno učenje i konzultacije) 




I. (godina) / I. i II. (semestar) 

Temeljna znanja iz fizike i kemije mora, biologije i ekologije morskih organizama, 

osnove embriologije i genetike 



Prof. dr. sc. Ivan Katavić, redoviti profesor 




Glavni ciljevi predmeta su dobivanje teoretskih i praktičnih znanja za stjecanje kompetencija u kontroliranom uzgoju 

morskih organizama. Studenti će biti upoznati s najnovijim metodama i tehnikama rada u marikulturi, dostignućima, 

razvojnim trendovima i perspektivama, s posebnim obzirom na strateška usmjerenja u Europi, napose u zemljama 

Sredozemlja. Kroz ovaj temeljni kolegij bit će dotataknuti svi važni aspekti marikulture koji će pripremiti studente za 

primanje budućih naprednih i specijalističkih znanja iz područja marikulture. Nastava se organizira prema tematskim 

cjelinama koje uključuju abiotske, biotske i zootehničke čimbenike, na koje se nastavljaju, prostorni, reprodukcijski i 

nutricionistički segmenti, a završava se sa soci-ekološkim i ekonomskim (marketinško-tržišnim) razmatranjima 

industrije uzgoja. Planiraju se kombinirani oblici provođenja nastave kroz predavanja praćena audio-vizualnim 

pomagalima u blok satovima, poticajne rasprave i zaključivanja uz terenski rad, pokazne i auditorne vježbe. Pohađanje 

nastave je obvezno (tolerira se određeni broj opravdanih izostanaka, ne više od 20%). Studenti su obvezni sudjelovati 

na vježbama i izraditi seminarski rad i to tekstualno i u PPT, komunicirati s kolegicama i kolegama te ga prezentirati 

uz raspravu.

1. Katavić, I., Predavanja iz kolegija Marikulture: CD* 

2. Katavić, I. , e-book Marikultura 

3. Bogut, I., Horvath, L. Adamek, Z., Katavić, I. 2006. Ribogojstvo. Sveučilište u Osijeku, Mostaru i Splitu, 523 p. 

4. Katavić, I. 2011. Zootehnika u marikulturi. U: Zootehnika (Kralik i sur.), Sv. Osjek, Zagreb, Mostar, 750 str. 

*CD - uključuje nastavne materijale koji se sastoje od PPT prezentacija, priloga (knjige – udžbenike dostupne u PDF, 

različiti tekstove i web adrese iz problematike marikulture). 


1. FAO, 2008. Understanding and applying risk analysis in aquaculture. (Eds) Bondad-Rerantaso, M.G., Arthur, J.R. 

and Subasinghe, R.P. FAO Tech. Paper No. 519, 304pp. 

2. FOESA, 2011. Sustainability indicators for aquaculture sea cages in the Mediteranean. FOESA, Madrid, Spain, 

116pp. 

3. FAO, 2008. Integrated mariculture – a global review. FAO Technical Paper, Rpme, 529. 

4. Gezelius, S.S. and Raagjaer, J. (eds.), 2008. Making Fisheries Management Work. Implementation of policies for 

sustainable Fishing. Springer, 235pp. 

5. Ottolenghi, F., Silvestri, C., Giordano, P., Lovatelli, A., New, M.B. (2004). Capture-based aquaculture. The 

fattening of eels, groupers, tunas and yellowtails. Rome, FAO, 385p. 

6. Hindisyde, N.T. Ross, L.G. Badjeck, M-C. And Allison, E.H., 2008. The effect of climate change on world 

aquaculture: a global perspective. Department for International Development (DIFID), 151pp. 

7. UNEP/MAP-CP/RAC, 2009. Sustainable Fisheries in the Mediterranena, 143 pp. Available also at: www. cprac.org 

8. Soto, D., Aquilar-Manjarrez, J. and Hishamunda, N. (eds). Building an ecosystem approach to aquaculture. FAO 

Fisheries and Aquaculture Proceedings. No. 14. Rome, FAO. 2008. 221p. 

9. Aoyama, J. 2009. Life History and Evolution of Migration in Catadomous Eels (Genus Anquila). Aqua-BioSci. 

Monogr. (ABSM), Vol. 2, No1, pp. 1-21. Dostupno također (www.terrapub.co.jp/onlinemonographs/absm/) 

10. Odabrani članci iz znanstvenih i stručnih časopisa 


Predavanje 1. Stanje, trendovi i perspektive u kontekstu recentnih okolnosti. 

Ishodi učenja: Upoznati se s povjesnim ishodištima evolutivnog razvoja uzgoja u moru. Razumijeti globalne okolnosti 

u svjetskom ribarstvu s posebnim obzirom na uzroke i posljedice ribolovnih kapaciteta i ribolovnog pritiska. Upoznati 

se s globalnim okolnostima i trendovima koji diktiraju razvoj sektora marikulture. Objasniti mjesto i ulogu 

marikulture u funkciji zadovoljenja rastućih potreba čovječanstva za limitiranim proizvodima mora. Upoznati se sa 

značenjem ribe u ljudskoj prehrani kao i rizike za zdravlje potrošača. Upoznati mogućnosti transfera tehnologija i 

znanja iz drugih sektora, poput novih biotehnoloških rješenja, nanotehnologije, primjenjena genetika i dr. Razvojni 

trendovi i perspektive marikulture. 

Predavanje 2. Ciljevi i razvojna usmjerenja marikulture. 

Ishodi učenja: Objasniti mjesto i ulogu marikulture u kontekstu stagnacije ulovnog ribarstva. Upoznati potencijale 

marikulturne industrije u proizvodnji visoko vrijednih bjelančevina za rastuće potrebe čovječanstva. Razumjeti 

ekološko, gospodarsko (ekonomsko) i društveno (socijalno) značenje marikulture. Razumijeti značenje ekološke 

svijesti i svijesti o potrebi korištenja hrane sa zdravstvenim aspektom (visokonezasićene masne kiseline – koronarne 

bolesti, dijabetes itd.) kao značajnog vektora povećanja potrošnje ribe i ribama sličnih morskih organizama. 

Predavanje 3. Povijesni pokušaji uzgoja u moru (2). 

Ishodi učenja: Upoznati se s povijesnim okolnostima koji su doveli do zakretanja ulovnog ribarstva prema uzgojnom. 

Razumjeti interakciju ribolova s marikulturom – temeljne varijable. Osvijestiti prirodne limite ribolova, razloge i 

posljedice ribolovnog pritiska na stanje prirodnih populacija. 

Predavanje 4. Tipologija i kategorizacija uzgojnih sustava. 

Ishodi učenja: Upoznati se s tipologijom i klasifikacijom sustava za uzgoj ribe i drugih morskih organizama. Shvatiti 

osobitosti ekstenzivnog – poluintenzivnog – intenzivnog i superintenzivnog uzgoja; zatim 

polikulture/monokulture/integrirane marikulture. S obzirom na mjesto uzgoja, upoznati se sa osobitostima kopnenih i 

morskih tehničko-tehnoloških riješenja. Opisati uzgojne sustave, namjene i funkcionalne karakteristike: lagunarni 

uzgoj, ribnjaci, protočni kanali, bazenski uzgoj, uzgoj u silosima; zatim uzgoj u plutajućim kavezima – uzobalni 

(inshore) i pučinski (offshore); uzgoj školjkaša na plutajućim linijskim pergolarima. 

Predavanje 5. Intenzifikacija ekstenzivnog uzgoja i zakretanje prema monokulturi.

Ishodi učenja: Upoznati se s tehničko tehnološkim specifičnostima ekstenzivnog uzgoja, kao i vektorima njegove 

intenzifikacije (poluintenzivni uzgoj). Prepoznati indikatore i limitirajuće čimbenike intenzifikacije. Razumjeti 

tehničko-tehnološka i zootehnička riješenja intenzivnog uzgoja na kopnu i moru. Objasniti principe na kojima se 

temelje recirkulacijski i protočni sustavi kao i njihovu praktičnu primjenu. 

Predavanje 6. Uzgojne metode i objekti za uzgoj ribe. 

Ishodi učenja: Upoznati se s praktičnom primjenom kopnenih sustava. Upravljanje proizvodnjom u ribnjacima, 

protočnim kanalima i silosima. Razumjeti specifičnosti ribnjačarske proizvodnje (ekstenzivni ili poluintenzivni 

kopneni sustav s polikulturnom proizvodnjom) u odnosu na intenzivne kopnene sustave dizajnirane za monokultru. 

Upoznati se s povijesnim razvojem i praktičnom primjenom uzgoja u moru. Objasniti konstrukcijska obilježja 

kaveznog uzgoja, sidrenje i sidrene sustave. Upoznati se s osnovnim principima primjene uzobalnih i pučinskih 

tehnologija. Razumjeti sile koje djeluju na kavezne instalacije i njihov utjecaj na sigurnost. Razumjeti rizike kao 

posljedicu ranjivosti kaveznih sustava na okolišne uvjete. Upravljanje kaveznom proizvodnjom: mlađ, predrast, 

konzumna proizvodnja i komercijalizacija. 

Predavanje 7. More kao uzgojni medij – okolišni čimbenici marikulture. 

Ishodi učenja: Obnoviti osnovna znanja o fiziografskim i hidrološkim osobitostima morskog okoliša. Upoznati se s 

utjecajem promjenjivih okolišnih čimbenika na fiziologiju morskih organizama. Razumijeti biokemijske procese 

razgradnje organske tvari i kruženje remineraliziranih sastavnica u morskom ekosustavu. Odgovor različitih razvojnih 

stadija uzgajanih organizama na pojedine ekološke čimbenike (T, Sal, pH, O 2, CO 2 , turbiditet, svijetlo i fotoperiod) s 

posebnim obzirom na njihov sinergijski učinak. Promjena uvjeta uzgoja uslijed metaboličkih produkata: dušični 

spojevi - amonifikacija, nitrifikacija i denitrifikacija. Upoznati se s toksičnim supstancama i njihovim utjecajem na 

uzgajane organizme i sigurnost ljudske prehrane. 

Predavanje 8. Kriteriji za ocjenu i izbor potencijalno interesantnih vrsta u marikulturi. 

Ishodi učenja: Upoznati se s dosadašnjom praksom – promašajima i pokušajima izbora vrsta potencijalno pogodnih za 

uvođenje u marikulturu. Definiranje poželjnih bioloških, ekoloških i ekonomsko-tržišnih kriterija. Razumijevanje 

prioriteta u kriterijalnoj analizi (stopa rasta, ponašanje, indeks konverzije, struktura endoskeleta). Reprodukcijska 

obilježja presudna za kompletiranje biološkog ciklusa u zatočeništvu - reproduktivna fiziologija, fekunditet, poticana 

(inducirana) gametogeneza, inkubacija i uzgoj ranih razvojnih stadija. 

Predavanje 9. Poticani (inducirani) mrijest hormonalnom terapijom priobalnih (lubin, komarča i drugi 

sparidi) i pučinskih vrsta riba (tuna, gof) u zatočeništvu. 

Ishodi učenja: Upoznati se s metodama i tehnikama poticane (inducirane) gametogeneze kod morskih riba u 

zatočeništvu. Objasniti fiziološke mehanizme i učinke manipulacije ekološkim čimbenicima (temp. i fotoperiod) u 

spolnom sazrijevanju riba. Upoznati se s praktičnom primjenom hormonalne terapije kod priobalnih i pučinskih vrsta 

riba. Embriogeneza i inkubacijske tehnike ('čista' voda; 'zelena' voda; mezokozm tehnika). Opisati larvalni razvoj – 

ambijentalni uvjeti, endogena i egzogena ishrana. 

Predavanja 10. Primjenjena genetika i endokrinologija u marikulturi. 

Ishodi učenja: Obnoviti temeljna znanja iz osnova genetike i endokrinologije. Upoznati osnovne endokrinološke 

procese kod riba s posebnim obzirom na funkcionalnu vertikalu: hipotalamus-hipofiza-spolne žljezde. Upoznati 

metode i ciljeve selekcijskog postupka u marikulturi na željeni fenotip manipulacije genima. Upoznati metode i 

tehnike kromosomske manipulacije kod riba u odnosu na manipulacije genima ('genetski inžinjering'). Razumjeti 

mogućnosti unakrsnog križanja-hibridizacije, metode i tehnike poliploidije, gino i androgeneze. Razmotriti 

potencijalne mogućnosti i koristi od triploida u marikulturi. Razmotriti mogućnosti i posljedice genetskog 

inžinjenringa (transfer gena jednog organizma u genom drugoga). 

Predavanje 11. Poremećaji u reprodukciji i proizvodnji mlađi. 

Ishodi učenja: Opisati najčešće uzročnike virusnih, bakterijskih i gljivičnih, te ihtioparazitskih bolesti. Upoznati se s 

temeljnim načelima dijagnostike u marikulturi. Objasniti principe preventivnog djelovanja i kurativne terapije. 

Upoznati se s malformacijama i uzrocima istih u gametogenezi, embrionalnom i postnatalnom razvoju ranih razvojnih 

stadija. Objasniti uzroke i kasnije posljedice vertebralnih deformacija. Upoznati se s uzrocima malformacija 

plivajućeg mjehura – hipertrofija, bolest zračnih mjehurića (BZM). 

Predavanje 12. Tehničko-tehnološke pretpostavke uzgoja beskralješnjaka s posebnim obzirom na uzgoj 

školjkaša. 

Ishodi učenja: Upoznati se sa statusom i perspektivama uzgoja beskralješnjaka - školjkaši, puževi, glavonošci, rakovi. 

Objasniti tehnologiju uzgoja školjkaša na linijskim pergolarima. Razumjeti specifičnosti uzgoja kamenice i dagnji.

Shvatiti varijable za procjenu nosivog kapaciteta okoliša za uzgoj školjkaša. Definirati eliminacijske kriterije. 

Upoznati se sa zoniranjem prostora za marikulturu. Odabir lokacija za kavezni uzgoj. Prostorno – planske i ekološke 

pretpostavke kaveskog uzgoja. Eliminacijski kriteriji; Postupak i procedure. 

Predavanje 13. Prostorne pretpostavke – zoniranje za kavezni uzgoj ribe i izbor lokacija. 

Ishodi učenja: Upoznati se s prevladavajućim aktivnostima i procesima u obalnom području. Upoznati se s osnovnim 

prostorno-planskim dokumentima koji prethode projektnom zahvatu u obalnom prostoru. Objasniti postupke i principe 

zoniranja dijelova pomorskog dobra (baza podataka, alati za obradu –Geografki Informacijski Sustav). Navesti 

temeljne biofizikalne i socio-ekonomske kriterije relevantne za zoniranje morskih područja za marikulturu. Upoznati 

se s primjenom eliminacijskih kriterija u postupku zoniranja. Vježbati opcijske scenarije izborne procedure i radnje 

koje prethode koncesioniranju dijelova pomorskog dobra (lokacijske dozvole, Studija o procjeni utjecaja na okoliš, 

koncesija, povlastica). 

Predavanje 14. Zoniranje obalnih prostora za uzgoj školjakša na linijskim pergolarima. 

Ishodi učenja: Razumjeti specifične potrebe školjkaša kao filtratora. Upoznati bitna tehničko-tehnološka obilježja 

uzgojnih sustava za dvoljušturne školjkaše (bivalvia). Definirati kriterije za ocjenu povoljnosti zona za uzgoj 

školjkaša. Upoznati se s međunarodnim standardima – ekološkim i higijensko sanitarnim. Znati osnovne 

laboratorijske testove za bakteriološku detekciju i biotoksine (miš - test v.s. analitičke metode). 

Predavanje 15. Funkcionalna obilježja mrijestilišta za proizvodnju mlađi morskih riba i školjkaša. 

Ishodi učenja: Upoznati se s osnovnim konstrukcijskim elementima mrijestilišta. Poznavati osnovne uvjete za 

kondicioniranje matičnog materijala. Kondicioniranje vode u reciklažnom sustavu u odnosu na promjenjive okolišne 

čimbenike. Razumjeti funkcioniranje mrijestilišta – fitoplankton, zooplankton, inkubacijski proces, uzgoj i ishrana 

ranih razvojnih stadija. Usvojiti načela upravljanja matičnim stokovima. 

Predavanje 16. Hranidba riba i organski unos u okoliš. 

Ishodi učenja: Upoznati se s osnovnim komponentama u ribljoj hrani i specifičnostima probavnog sustava riba – 

mikroflora i čimbenici koji utječu na mikrofloru u probavilu riba. Objasniti temeljna načela i postavke hranidbe riba. 

Razmotriti čimbenike važne za izbor sastavnica hrane; makro i mikrokonstituenti; odnos probavnih proteina i 

probavne energije; profil esencijalnih masnih kiselina. Alternativne sirovine – krvno brašno (hemoglobin u prahu) i 

biljni proteini u ishrani karnivora. Usvojiti temeljne principe hranidbe riba – kada i kako hraniti; maksimalna (ad 

libitum) u odnosu na optimalnu (reduciranu) hranidbu. Aditivi, toksini i antimetabolici u ribljoj hrani – koristi i 

posljedice. 

Predavanje 17. Otpad i kvantificiranje otpada unesenog hranidbom ribe. 

Ishodi učenja: Razumjeti funkcioniranje morskog ekosustava. Objasniti podrijetlo i značenje organskog unosa 

marikulturom u akvatički ekosustav. Opisati utjecaje organskog unosa na kemizam vodenog stupca, nektonske i 

bentoske životne zajednice, te na kemizam sedimenta i meiofaunu. Razumjeti relacije između Probavnih Proteina (PP) 

i Probavne Energije (PE) u odnosu na emisiju N-spojeva u morski ekosustav. Upoznati ostale potencijalno negativne 

utjecaje kaveznog uzgoja na okoliš. Definirati parametre procjene prihvatnog (holding) i nosivog kapaciteta 

uzgajališta (carrying capacity). Upoznati se s metodama kvantificiranja unosa nutrijenata (N, P). Upoznati mogućnosti 

smanjenja negativnog utjecja uzgojnih aktivnosti na morski okoliš. 

Predavanje 18. Kapacitet uzgajališta. Koliko ribe u uzgoju? 

Ishodi učenja: Upoznati limitirajuće čimbenike i posljedice intenzifikacije pri uzgoju riba i školjkaša. Razumjeti 

produkcijski, ekološki i sociološki kapacitet ekosustava za marikulturu. Naučiti kvantificirati nutrijente temeljem 

hidroloških i bioloških metoda - izračun količine nutrijenata u vodi i sedimentu u odnosu na ugrađene nutriente u 

ribu. Raspraviti prostornu varijablu utjecaja. 

Predavanje 19. Mogući utjecaji uzgoja na biodiverzitet. 

Ishodi učenja: Razumjeti posljedice selekcije poželjnih fenotipova u marikulturi s obzirom na izvjesnost križanja 

prebjega s autohtonim nativnim populacijama i 'genetsko zagađenje'. Objasniti posljedice smanjenje heterozigotnosti 

uz povećano ispoljavanje recesivnih gena. Moguće ublažavanje posljedica primjenom odgovarajućih metoda 

primjenjene genetike; kromosomske manipulacije u marikulturi (usmjeravanje spola, poliploidija, hibridizacija). 

Predavanje 20. Smanjenje negativnih utjecaja na okoliš. 

Ishodi učenja: Upoznati mogućnosti prevencije putem odabira ekološki poželjnijeg sastava hranidbenih komponenti i 

formulacijom hrane, optimizacijom hranidbe, i izborom optimalnih lokacija za uzgoj. Razumjeti značenje sustavne 

kontrole i praćenja stanja u okolišu (monitoring). Objasniti odgovor bentoskih biocenoza na organski unos. Upoznati 

mogućnosti oporavka morskog ekosustava nakon prestanka uzgojnih aktivnosti.

Predavanje 21. Marikultura temeljena na ribolovu. 

Ishodi učenja: Definicija i ciljevi marikulture temeljene na ribolovu. Održivost proizvodnje temeljene na ribolovu - 

status i perspektive. Biološki, socijalni i ekonomski čimbenici marikulture temeljene na ribolovu. Razumjeti 

pretpostake održivosti uzgoja temeljenog na ribolovu. Upoznati osnovna bioekološka obilježja vrsta s posebnim 

osvrtom na njihovu reprodukciju. Opisati zootehnike uzgoja. 

Predavanje 22. Tuna (Thunnus thynnus) u kontroliranom uzgoju – status, trendovi i perspektive. 

Ishodi učenja: Razumjeti temeljna obilježja fam. Tunidae i njihovo značenje u ribarstvu. Raspraviti relacije između 

ribolovnih kapaciteta i ribolovnih mogućnosti ulova i uzgoja plavoperajnog tuna. Upoznati se s naporima 

međunarodne zajednice u pravcu obnove stokova plavoperajne tune u Atlantiku. Upoznati se s međunarodnim i 

regionalnim tijelima odgovornim za razumno upravljanje stokovima tuna. Upoznati se s marketinškim pricipima 

specijaliziranog sushi i sashimi tržišta. Definirati pojam kvalitete, kriterije za ocjenu iste. Upoznati se s principima 

dražbovne ponude u trženju tuna (video prezentacije – ocjena kvalitete i dražbovno trženje). 

Predavanje 23. Proizvodnja u kavezima – tov u odnosu na stvarni uzgoj. 

Ishodi učenja: Razumijeti prevladavajuću praksu, principe i ciljeve tova (fattening) i stvarnog uzgoja (farming) tuna. 

Upoznati se s temeljnim bioekološkim i ekonomskim varijablama kaveskog uzgoja tuna. Predstaviti strukuru i sastav 

ulovljenih tuna u Jadranu u odnosu na dužinsko- maseni prirast tijekom vremena. Test case: Kavezni uzgoj juvenilne 

tune u Hrvatskoj. 

Predavanje 24. Domestikacija i potencijalne mogućnosti reprodukcije tuna u kontroliranim uvjetima – status i 

perspektive. 

Ishodi učenja: Upoznati napore znanstvene i stručne zajednice na uspostavi održive kontrolirane proizvodnje tuna 

putem kompletiranja biološkog ciklusa u zatočeništvu. Upoznati se s iskustvima kontrolirane reprodukcije pacifičke 

tune (Th. thynnus orientalis) na Kinki University, Japan. Upoznati se s EU i nacionalnim programima induciranog 

mrijesta plavoperajnog tuna. Razumjeti otvorena pitanja, uska grla i neriješene zootehničke probleme u reprodukciji 

pučinskih vrsta riba. 

Predavanje 25. Poribljavanje – ribolov temeljen na uzgoju. 

Ishodi učenja: Upoznati se s definicijom i ishodišnim ciljevima poribljavanja. Upoznati trenutna dostignuća, trendove 

i domete. Definiranje elementarnih kriterija za izbor vrsta pogodnih za poribljavanje. Objasniti otvorena pitanja, rizike 

i tehnike upravaljanja rizicima uslijed proribljavanja. 

Predavanje 26. Kontrola i praćenje promjena u okolišu kao posljedica uzgoja (monitoring). 

Ishodi učenja: Definirati metode, ciljeve i temeljne principe monitoringa u marikulturi. Upoznati specifičnosti 

monitoringa kaveznih uzgajališta ribe i uzgoja školjkaša na linijskim pergolarima. Upoznati se s različitim scenarijima 

i parametrima monitoriranja školjkarskih zona (monitoring = site specific). 

Predavanje 27. Trendovi u uzgoju uzgoja ribe i drugih proizvoda mora u EU. 

Ishodi učenja: Upoznati stanje industrije uzgoja, izgledne mogućnosti, slabosti, prilike i ograničenja. Upoznati 

specifičnosti EU tržišta ribom. Upoznati se sa strateškim ciljevima i budućim usmjernjima EU marikulture. Upoznati 

proivodne, tržišne i standarde zaštite potrošača (certificiranje, označavanje, sljedivost). 

Predavanje 28. Marikultura Sredozemlja – stanje, trendovi i perspektive. 

Ishodi učenja: Povijesni i evolutivni razvoj uzgoja morskih organizama u Sredozemlju (lagunarni - valikultura). 

Načela i principi intenzifikacija kroz kavezni uzgoj. Razumjeti okolišne specifičnosti Sredozemlja u kontekstu razvoja 

marikulture. Upoznati se s neriješenim pitanjima i zabludama. Objasniti načela bio-ekološke i socio-ekonomske 

valorizacije učinaka diversifikacije uvođenja novih vrsta i davanja dodatne vrijednosti proizvodima. 

Predavanje 29. Rizici i upravljanje rizicima u marikulturi. 

Ishodi učenja: Upoznati se s najčešćim rizicima: proizvodnim, tehničkim, ekonomskim, socijalnim i političkim 

rizicima. Razumjeti temeljne principe upravljanja rizicima. Mjesto i uloga osiguranja/reosiguranja u upravljanju 

rizicima u marikulturi. Osiguravateljna praksa i osiguravateljno pokriće u marikulturi. Evaluacija uzroka i posljedica 

štetnih događanja na kavezni uzgoj ribe. 

Predavanje 30. Integrirana multitrofička marikultura. 

Ishodi učenja: Upoznati smisao integrirane proizvodnje u marikulturi – ekonomsku i socioekonomsku dimenziju. 

Razumjeti funkcioniranje morskog ekosustava u uvjetima multitrofičke proizvodnje. Objasniti prednosti i ograničenja 

integrirane marikulture. Raspraviti dosadašnja iskustva u svijetu i mogućnosti primjene multitrofičke marikulture u 

Sredozemlju.

Vježbe 

Ishodi učenja: Upoznavanje s uzgojnim sustavima, uzgojnim tehnikama i tehnologijama na kopnu. Razumijevanje 

zootehničkih osobitosti recirkulacijske tehnologije. Mrijestilište IOR-a (5) sati. Upoznavanje s metodama i tehnikama 

reprodukcije školjkaša. Upoznavanje s procesima monitoringa i purifikacije školjkaša. Razumijevanje zootehničkih 

specifičnosti školjkarske proizvodnje. Malostonski zaljev – MariBic (5 sati). Upoznavanje sa zootehničkim 

komponentama mrjestilišta za proizvodnju mlađi komercijalnih vrsta morske ribe. Razumijevanje procesa kontrolirane 

reprodukcije, induciranog mrijesta, inkubacije, i uzgoja ranih razvojnih faza morskih riba. Upoznavanje s 

ihtiopatološkim aspektom kontrolirane reprodukcije morskih riba. Komercijalno mrijestilište CENMAR – Nin (kod 

Zadra) (5 sati). 

Seminari 

Tematski okvir seminarskih radnji: 'Identifikacija relevantnih čimbenika značajnih za gospodarsku, ekološku i 

društvenu održivost marikulture'. 

Obrazloženje: Nadovezujući se na prethodne informacije pružene tijekom predavanja pristupamo praktičnoj primjeni i 

razradi istih kroz niz seminarskih radnji. Cilj je prepoznati mogućnosti, izazove i trenutnu praksu u području 

kontroliranog uzgoja morskih organizama, okolišnih utjecaja na uzgajane organizme i samog uzgoja na okoliš. 

Opis zadatka: Zadatak svakog studenta jeste da obradi jednu tematsku cjelinu u okviru zadanog okvira, bilo da je riječ 

o biološkom, ekološkom, ekonomsko-tržišnom ili zakonodavno-pravnom aspektu marikulture, s posebnim obzirom na 

mjere unapređenja istih i eventualne posljedice po druge aktivnosti i prirodni okoliš. Studenti se upućuju na korištenje 

grafičkih prikaza, gdje god je to primjereno. 

Seminarska radnja ne treba prelaziti 7 stranica, uključivo tablice, grafove, slike i izvore kojima se student koristi 

(bibliografija). U definiranju sadržajnog koncepta koristiti se tezama/uputa priloženim pojedinoj seminarskoj temi. U 

slučaju potrebe za daljnjim pojašnjenjima tjekom izrade seminarske radnje studenti se upućuju na predmetnog 

nastavnika i komunikaciju putem na e-pošte: katavic@izor.hr 

Slijedeći korak je izrada PPT prezentacije na zadanu temu. Sugerira se da ista ne treba prelaziti 25 slajdova. 

Seminarski uradak je potrebno komunicirati kolegama i predmetnom nastavniku. Svaki student je dužan izraditi kratki 

kritički osvrt na primljeni seminarski rad (do 1 stranice teksta). PPT prezentacija podrazumijeva i raspravu. 

Seminarska radnja je jedan od preduvjeta za polaganje ispita i njena izvedba utječe na ocjenu ispita. 

Seminarske radnje: Studentima se daju mogućnosti da sami, prema svojim sklonostima odaberu jednu od ponuđenih 

tema koju će obraditi u svojoj seminarskoj radnji. Predmetni nastavnik za svaku radnju osigurava temeljne literaturne 

izvore, a studenti se upućuju da dodatne potraže putem interneta i/ili u biblioteci IOR-a. U nastavku se donose naslovi 

nekih: 

1. Neriješena pitanja i problemi zatvaranja životnog ciklusa jegulje u zatočeništvu 

2. Pučinska (offshore) tehnologija za uzgoj ribe – trendovi i perspektive 

3. Živa hrana u ishrani ranih razvojnih stadija morskih organizama – problemi,perspektive i trendovi 

4. Spolna diferencijacija riba – mehanizmi djelovanja endogenih i egzogenih čimbenika 

5. Integrirana marikultura – s posebnim obzirom na primjenu u Sredozemlju 

6. EU regulativa o akvakulturi s posebnim obzirom na dobrobit uzgajanih organizama 

7. Uzgoj temeljen na respektu funkcionalnog ekosustava (EBA) 

8. Ekološki rizici u marikulturi 

9. Klimatske promjene i njihov utjecaj na akvakulturu 

10. Primjenjena genetike u akvakulturi. 


Na ukupnu ocjenu utječe zalaganje i uspješnost studenata u izvršavanju zadataka tijekom predavanja i praktičnih 

vježbi. Temeljni princip ocjenivanja jeste provjera znanja usvojenog na predavanjima s maksimalnih 60% konačne 

ocjene, a po 20% na praktičnim vježbama i seminarima. Ispit se u principu sastoji od pismenog i usmenog dijela. 

Pismeni ispit podrazumijeva provjeru znanja gradiva iz predavanja, a sastoji se od zadataka u kojima se traže opcijska 

rješenja putem zaokruživanja, nadopunjavanja, opisivanja, i/ili identificiranja na slici ili grafici. Redovan rad tijekom 

semestra se vrednuje omogućavanjem polaganja semestralnih ispita u vidu parcijalnih kolokvija tijekom izvođenja 

teoretske i praktične nastave. Provjera praktičnog znanja usvojenog na vježbama se odvija pismenim putem. Uspješno 

savladan praktični rad je preduvjet za pristupanje završnom ispitu. Ispit se sastoji od zadataka na zaokruživanje, 

nadopunjavanje, opisivanje, označavanje te s računskim operacijama. Postotak uspješno riješenih zadataka se koristi

za izračunavanje ostvarenih bodova na ispitu iz praktičnih vježbi (max 20%). 

Način vrednovanja i prikupljanje bodova na kolokvijima, odnosno na završnom ispitu je slijedeći: 

90% - 100% - ocjena izvstan (5) 

80% - 90% - ocjena vrlo dobar (4) 

70% - 80% - ocjena dobar (3) 

60% - 70% - ocjena dovoljan (2) 

Split. Centre for the training of fishing personnel from developing countries, 107 pp. 

2. Depeche, J. et R. Billard. 1994. Embryology in fish. A review. Editions speciales de la Societe francaise 

d'ichthyologie, 123 pp. 

3. Fishery Science, The Unique Contributions of Early Life Stages. Fuiman LA, Werner RG (ed.) Blackwell Science. 

p 324. 


1. Anonymus, 1983. Ontogeny and systematics of fishes. Based on an International Symposium dedicated to the 

Memory of E.H. Ahlstrom. Special Publication Number 1, American Society of Ichthyologists and Herpetologists, 

NMFS, NOAA and USDC. 755 pp. 


Predavanje 1. Uvod. 

Ishodi učenja: Razumijevanje pojma ihtioplanktona. Značaj istraživanja ihtioplanktona. 

Predavanje 2. Reproduktivni organi riba 

Ishodi učenja: Saznanja o spolnim organima riba, oogenezi i oplodnji kod riba. Usvojiti pojmove ranih razvojnih 

stadija (oplođena jaja, ličinke, poslijeličinke i nedorasle ribe). 

Predavanje 3. Struktura ribljeg jaja 

Ishodi učenja: Usvojiti pojmove o strukturi jaja kod riba. 

Predavanje 4. Oblik i veličina ribljih jaja. Fekunditet. 

Ishodi učenja: Saznanja o oblicima i veličinama ribljih jaja kao i o pojmu fekunditeta. 

Predavanje 5. Vrijeme i mjesto mriještenja riba. Oplodnja. 

Ishodi učenja: Usvojiti saznanja o vremenu i mjestu mriještenja kod riba kao i o samom procesu oplodnje (tipovima) 

kod riba. 

Predavanje 6. Embrionalni razvoj 

Ishodi učenja: Usvojiti saznanja o osnovnim embrionalnim procesima kod riba. 

Predavanje 7. Rani razvojni stadiji (ličinke i postličinka) i rast 

Ishodi učenja: Saznanja o ranim razvojnim stadijima kod riba: ličinke i postličinke. Osnovne osobitosti svakog od 

pojedinih stadija. 

Predavanje 8. Mortalitet i preživljavanje. 

Ishodi učenja: Saznanja o mortalitetu te značaju za obnavljanje populacija. Primjena i značaj u ribarstvenim 

istraživanjima. 

Predavanje 9. Određivanje starosti ličinki i postličinki. 

Ishodi učenja: Usvojiti saznanja o određivanju starosti ličinki i postličinki na temelju dnevnih naraštajnih prstenova u 

otolitima. Značaj određivanja starosti u procjenama stanja populacija. 

Predavanje 10. Odnos populacija-obnavljanje. 

Ishodi učenja: Objasniti pojmove selidba i novačenje, te oblike ponašanja nedoraslih stadija riba tijekom ovih procesa. 

Hipoteze. 

Predavanje 11. Alati za uzorkovanje ihtioplanktona. 

Ishodi učenja: Objasniti metode i tehnike prikupljanja uzoraka ranih razvojnih stadija riba. Terenski rad, laboratorijski 

rad. Opis glavnih alata za prikupljanje ihtioplanktona. 

Predavanje 12. Strategija uzorkovanja ihtioplanktona. 

Ishodi učenja: Izradba strategije za uzorkovanje ihtioplanktona u ribarstveno-ekološkim istraživanjima. 

Predavanje 13. Konzerviranje i procesiranje uzorka. 

Ishodi učenja: Usvojiti načine konzerviranja kao i daljnjeg procesiranja uzorka ihtioplanktona. Značaj za metodu 

procjenu biomase ribe. 

Predavanje 14. Procjena biomase na osnovi produkcije jaja i ličinki. 

Ishodi učenja: Upoznavanje sa osnovnim metodama za procjene biomase riba. Osnovne prednosti i nedostaci metode. 

Predavanje 15. Procjena biomase na osnovi produkcije jaja i ličinki. 

Ishodi učenja: Detaljnija razrada metode procjene biomase na osnovi produkcije jaja i ličinki. Značaj za ribarstvenobiološka 

istraživanja. 

Vježba 1. Laboratorijsko upoznavanje sa ranim razvojnim stadijima riba. 

Ishodi učenja: Objasniti pojam rani razvojni stadiji. Iz konkretnih uzoraka ihtioplanktona prikupljenih širom Jadrana

izolirati pojedine faze ranih razvojnih stadija koje je potrebno prepoznati, nacrtati i obilježiti tjelesne dijelove. 

Vježbe 2 – 6. Prve faze životnog ciklusa riba, laboratorijski rad. 

Ishodi učenja: Objasniti pojam rani razvojni stadiji. Iz konkretnih uzoraka ihtioplanktona prikupljenih širom Jadrana 


Vježba 7. Metode i tehnike uzorkovanja ranih razvojnih stadija riba. 

Ishodi učenja: Metode i tehnike prikupljanja uzoraka ranih razvojnih stadija riba koji su objašnjeni na predavanjima 

prikazati na terenu. Terenski rad – opisati alate za prikupljanje nedoraslih stadija Na terenu prikazati lov mrežom na 

različitim staništima i način pohranjivanja uzoraka u prethodno označene posude. 


Ishodi učenja: Terenski rad – opisati alate za prikupljanje nedoraslih stadija. 

Vježba 9. Laboratorijsko određivanje ulovljenih vrsta. 

Ishodi učenja: Objasniti taksonomske ključeve za određivanje vrsta riba na primjeru ulovljenih vrsta na terenu. 


Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom ispitu. Svaki student mora 

proći pismeni kolokvij da bi izašao na ispit. Rad studenata se vrednuje i ocjenjuje na završnom ispitu na kojem student 

može ostvariti 10 bodova. Završni ispit je u pismenom obliku i njime se provjerava usvojeno znanje koje se utvrđuje 

za svaku cjelinu. Konačna ocjena se utvrđuje bodovanjem odgovora: 

ocjena izvrstan (5) – više od 80% pozitivno ocijenjenih odgovora 

ocjena vrlo dobar (4) – 80% pozitivno ocijenjenih odgovora 

ocjena dobar (3) – 70% pozitivno ocijenjenih odgovora 

ocjena dovoljan (2) – 60% pozitivno ocijenjenih odgovora 

ocjena nedovoljan (1) – 50% i manje od 50% pozitivno ocijenjenih odgovora. 


Nastavnik stoji na raspolaganju studentima svaki radni dan za djelatnog vremena. Nastavni sadržaji i obavijesti vezane 

uz kolegij mogu se pronaći na oglasnoj ploči IOR-a u Splitu kao i na web stranicama Sveučilišnog odjela za studije 

mora Sveučilišta u Splitu. 

Naziv predmeta TEHNIKE PODVODNIH ISTRAŽIVANJA 

Kod predmeta 

SMR209 


(P/S/V) 

30/0/15 

ECTS 


4 ECTS (1,5 za predavanja i vježbe, 2,5 za samostalno učenje) 



(označiti X) 

temeljni napredni specijalistički X 





Preduvjeti za upis Osnove biologije, fizike i kemije mora 


mogućnost praćenja na Hrvatski jezik, a prema potrebi i engleski jezik 



Voditelj vježbi 

Igor Glavičić, predavač 



Savladavanjem ovog predmeta studenti imaju priliku za daljnje usavršavanje u ronjenju, naprednim ronilačkim 

kategorijama i vještinama. Po uspješno završenom ispitu (praktičnom, pismenom i usmenom) studenti stječu zvanje 

ronioca R1* ili R2*, tj. OWD (Open Water Diver) ili AOWD (Advanced Open Water Diver) međunarodno priznate 

ronilačke kvalifikacije. Također, stječu znanje o najnovijim metodama i tehnikama podvodnih istraživanja u biologiji i

iotehnologiji. Nastava se temelji na predavanjima, vježbama i praktičnom radu na bazenu i moru. Održavanje nastave 

se provodi putem predavanja, vježbi te seminara, koja su redovita tjedna. Predavanja su frontalna s korištenjem video 

priloga ili putem Power Point prezentacije, a nakon predavanja će se voditi rasprava. Vježbe su pokazne i auditorne, 

održavaju se na bazenu i u moru. 


1. Soldo, A. Tehnika podvodnih istraživanja. Skripta. 

2. Drašinac, G., Glavičić, I.: Ronjenje s autonomnom ronilačkom opremom, udžbenik u izradi 

3. Gošević, S. (1990.): Ronjenje u sigurnosti, JUMENA, Zagreb 


1. Richardson, D. (2003.): The encyclopedia of recreational diving, Published by PADI, USA 

2. Examining underwater visual census techniques for the assessment of population structure and biodiversity in 

temperate coastal marine protected areas. (Ed. N. Barrett and C. Buxton). Technical Report Series, No. 11, Tasmanian 

Aquaculture and Fisheries Institute, 2002. 

3. Jackson, J. (2000.): Autonomno ronjenje, New holland publisher ltd, London 


Predavanje 1: Povijest ronjenja. 

Ishodi učenja: Znati početke ronjenja kroz povijest, Aristotelovo zvone, peraje Leonarda da Vincija, početke rada na 

usavršavanju ronilačkog zvona od Haleya pa nadalje, usavršavanje autonomnog ronilačkog aparata, Siebeovo odijelo i 

kaciga, rebreather, rad na prvoj podvodnoj kameri. 

Predavanje 2: Podjela ronjenja. 

Ishodi učenja: Znati razlikovati osnovne ronilačke kategorije, razlikovati ronjenje na dah od površinskog ronjenja, 

ronjenje sa zrakom u odnosu na ronjenje s mješavinama plinova, kisikom, ronjenje u saturaciji, te znati podjelu 

ronjenja obzirom na radne aktivnosti ispod površine. 

Predavanje 3: Fizika ronjenja. 

Ishodi učenja: Znati što se dešava s vidom i sluhom pod vodom, promjenama tlak pod vodom i s mjenjanjem dubine, 

osnovne fizikalne zakone, termoregulaciju, biomehaniku kretanja pod vodom. 

Predavanje 4: Fiziologija ronjenja. 

Ishodi učenja: Znati osnovne karakteristike zraka za disanje te karakterisitke ostalih udisajnih plinova, utjecaj 

hiperbaričnih uvjeta na tjelesna tkiva i šupljine, specifičnosti funkcioniranja disajnog i kardiovaskularnog sustava u 

hiperbaričnim uvjetima. 

Predavanje 5: Medicina ronjenja. 

Ishodi učenja: Znati razlikovati simptome dekompresijske bolesti od barotraume. Znati razlikovati uzroke nastajanja 

ronilačkih bolesti, znati mehanizme djelovanja dekompresijske bolesti i barotraume, znati uzroke nastajanja narkoze 

dušikom, znati razlike simptoma za barotraumatsku plinsku emboliju, medijastinalni emfizem, potkožni emfizem i 

pneumotoraks, znati prvu pomoć za ronilačka oboljenja. 

Predavanje 6: Saturacija plinova. 

Ishodi učenja: Znati osnovne karakteristike plinova za disanje i uzroke njihova različita djelovanja na ljudsko tijelo, 

razvoj i primjenu ronilačkih tablica, uzroke toksičnosti i simptome trovanja kisikom, ugljičnim dioksidom, ugljičnim 

monoksidom. 

Predavanje 7: Oprema za ronjenje. 

Ishodi učenja: Znati osnovnu opremu za ronjenje s autonomnom ronilačkom opremom, znati razlikovati karakteristike 

opreme, način uporabe, funkcioniranje i principe rada opreme, zaštitu i održavanje. 

Predavanje 8: Prva pomoć i spašavanje. 

Ishodi učenja: Znati načine izvlačenja unesrećenog ronioca na površinu, znati pružiti pomoć onesvještenom roniocu na 

površini, znati načine transporta unesrećenog ronioca, metode prve pomoći za različita oboljenja. 

Predavanje 9: Podvodna video i foto oprema. 

Ishodi učenja: Znati osnovnu video i foto opremu za podvodna snimanja; tehnike snimanja, korištenje umjetne 

rasvjete, karakteristike umjetne rasvjete. 

Predavanje 10: Uzimanje i obrada podataka. 

Ishodi učenja: Znati osnovne tehnike vizualnog cenzusa, metodu kvadrata, metodu točke, metodu transekta, znati 

software za obradu podataka, primjenu rezultata u procjeni veličine populacija i ostalih bioloških podataka; 

standardizaciju metoda; način vršenja kratkoročnih i dugoročnih istraživanja.

Predavanje 11: Ostali instrumenti i uređaji. 

Ishodi učenja: Znati kategorije podvodnih vozila za podvodna istraživanja (podmornice, AUV, ROV), podvodne 

uređaje i instrumente; stacionarne kamere; znati načine snimanja djelovanja stacionarnih i pokretnih ribolovnih alata. 

Vježba 1: Fizikalni zakoni ronjenja. 

Ishodi učenja: Znati Henryev, Daltonov i Boyle-Marriotov zakon, razlikovati djelovanje dubine, obzirom na utjecaj 

dušika i kisika, znati brzinu ronjenja i načine izranjanja. 

Vježba 2: Fiziologija ronjenja. 

Ishodi učenja: Znati utjecaj plinova na tijelo, djelovanje plinova u ovisnosti o dubini i promjenama tlaka, temperaturi 

vode i koeficijentu topljivosti. 

Vježba 3: Medicina ronjenja. 

Ishodi učenja: Prepoznati simptome dekompresijske bolesti i barotraume te narkoze dušikom, znati načine ronjenja 

kojima se smanjuje mogućnost oboljenja, znati nedozvoljena ronjenja, znati zakonitosti ronjenja u granicama 

sigurnosne krivulje. 

Vježba 4: Oprema. 

Ishodi učenja: Znati pravilno obući ronilačko odijelo i ABC opremu, znati sastaviti autonomni ronilački aparat, načine 

oblačenja i skidanja, znati pravilno ga rastaviti i znati načine održavanja i čiščenja. 

Vježba 5: Ulazak u vodu i disanje pod vodom. 

Ishodi učenja: Znati sve načine pravilnog ulaska u vodu s ronilačkim aparatom te korištenje ronilačkog aparata pod 

vodom za disanje, znati se balansirati na površini. 

Vježba 6: Osnovne vježbe ronjenja. 

Ishodi učenja: Znati skinuti masku i opet je postaviti pod vodom, znati održavati neutralnu plovnost, znati skinuti 

aparat i ponovno ga obući pod vodom. 

Vježba 7: Kretanje pod vodom. 

Ishodi učenja: Znati se kretati pod vodom, načine upotrebljavanja peraja, skidanje olova i slobodan izron. 

Vježba 8: Prva pomoć pod vodom. 

Ishodi učenja: Znati davati bratsko disanje, znati naći izgubljeni regulator, bratsko disanje do površine, odvlačenje 

unesrećenog do plovila ili obale. 

Vježba 9: Kretanje u moru. 

Ishodi učenja: Znati ponoviti sve naučeno u prirodnom okruženju do 18 m dubine. 

Vježba 10: Tehnike podvodnih istraživanja. 

Ishodi učenja: Znati praktično primjeniti metode kvadrata, točke i transekta, te upotrijebiti podvodnu foto i video 

opremu. 


Znanje se provjerava putem pismenih kolokvija, kao i putem provjere praktičnog znanja. Konačno znanje se utvrđuje i 

ocjenjuje na ispitu, koji se polaže usmeno. 


Sve konzultacije s nastavnikom se mogu odraditi u unaprijed određenom terminu, ili putem e-maila i telefona. 


Kod predmeta 


(P/S/V) 

ECTS 



(označiti X) 




RAZMNOŽAVANJE MORSKIH ORGANIZAMA 

SMR409 

30/0/30 

5 ECTS (2 za predavanje i vježbe, 3 za samostalno učenje uz konzultacije) 




I. (godina) / I. (semestar)







Kompetencije iz opće biologije, ribarstvene biologije i ekologije te fiziologije morskih 

organizama 

Hrvatski jezik, a u dogovoru sa studentima i predstojnikom studija postoji mogućnost 

praćenja nastave na engleskom jeziku 

Doc. dr. sc. Josipa Ferri 

Doc. dr. sc. Josipa Ferri 



Osnovni cilj kolegija Razmnožavanje morskih organizama je upoznati studente s brojnim aspektima razmnožavanja 

morskih organizama. Po završetku kolegija, studenti bi trebali jasno razumjeti različite oblike i strategije 

razmnožavanja morskih organizama, reproduktivne cikluse riba i drugih morskih organizama, zatim regulaciju 

razmnožavanja riba (uloga okolišnih čimbenika i hormona) te reproduktivne strategije riba u zatočeništvu (s 

naglaskom na hormonalne terapije koje pomažu u rješavanju poremećaja u reprodukciji riba u zatočeništvu). Nastava 

kolegija Razmnožavanje morskih organizama se organizira u obliku predavanja i laboratorijskih vježbi koje prate i 

nadopunjuju predavanja (Power Point prezentacije i praktičan rad), a na oba se oblika nastave potiče aktivno 

sudjelovanje studenata kroz pitanja i komentare. Studenti su obavezni pohađati nastavu (i predavanja i laboratorijske 

vježbe), aktivno sudjelovati u nastavnom procesu te položiti ispit. Prisutnost na nastavi će se evidentirati svaki sat (i 

predavanja i laboratorijske vježbe), a studentu su dozvoljena dva neopravdana izostanka s predavanja i jedan 

neopravdani izostanak s laboratorijskih vježbi. Izostanak je opravdan u slučaju bolesti ili određene aktivnosti na 

Odjelu, a student je dužan donijeti pisanu potvrdu. Uredan dolazak na sve oblike nastave te poštivanje prethodno 

navedenih pravila je uvjet za potpis. 


1. Miller BS, Kendall AW. 2009. Early Life History of Marine Fishes (Chapter 1 – Fish Reproduction). University of 

California Press, 376 str. 

2. Lukšienė D, Svedäng H. 1997. A review on fish reproduction with special reference to temperature anomalies. 

Fiskeriverket, 36 str. 

3. Eddy FB, Handy RD. 2012. Ecological and Environmental Physiology of Fish. Oxford University Press, 264 str. 


1. Hill RW, Wyse GA, Anderson M. 2008. Animal Physiology (Second Edition). Sinauer Associates, 770 str. 

2. Farrell A. 2011. Encyclopedia of Fish Physiology (First Edition). Academic Press, 2272 str. 


Predavanje 1: Općenito o razmnožavanju morskih organizama. (3 sata) 

Ishodi učenja: Utvrditi osnovne aspekte razmnožavanja različitih morskih organizama. Procijeniti važnost istraživanja 

reproduktivne biologije vrsta. 

Predavanje 2: Raznolikost oblika i strategija razmnožavanja kod riba. (3 sata) 

Ishodi učenja: Utvrditi osnovne oblike i strategije razmnožavanja riba. Otkriti razlike između oviparije, ovoviviparije i 

viviparije te utvrditi primjere vrsta za koje su karakteristične navedene strategije kao i njihove prednosti i nedostatke. 

Utvrditi razliku između semeloparnosti i iteroparnosti te znati njihove prednosti i nedostatke. 

Predavanje 3: Reproduktivni ciklus riba. (6 sati) 

Ishodi učenja: Otkriti osnovne faze reproduktivnog ciklusa riba. Utvrditi dva modela diferencijacije spola kod riba te 

razlikovati gonohorist-diferencirane i gonohorist-nediferencirane vrste. Otkriti osnovne procese tijekom 

previtelogeneze, vitelogeneze i završnog sazrijevanja oocita. Razlikovati perinuklerani stadij oocita, stadij kortikalnih 

alveola oocita, vitelogene oocite i oocite u stadiju migracije jezgre te utvrditi za koju su od faza oogeneze značajne. 

Prosuditi ulogu Leydigovih i Sertolijevih stanica u gonadama mužjaka. Utvrditi svaku fazu spermatogeneze. 

Razlikovati spermatogonije, spermatociste, spermatocite i spermatozoide te otkriti za koju su od faza spermatogeneze 

značajne. Razlikovati lobularni i tubularni tip testisa riba. Otkriti različite tipove razvoja gonada (sinkroni, grupnosinkroni 

i asinkroni). 

Predavanje 4: Regulacija razmnožavanja riba: okolišni čimbenici. (3 sata) 

Ishodi učenja: Utvrditi ulogu brojnih okolišnih čimbenika na razmnožavanje riba. 

Predavanje 5: Regulacija razmnožavanja riba: hormoni. (6 sati) 

Ishodi učenja: Otkriti reproduktivnu os kod riba. Procijeniti ulogu hipotalamusa i hipofize na proces razmnožavanja

iba. Razlikovati ulogu GnRH i GTH hormona. Utvrditi ulogu FSH, LH, estradiola, 11-ketotestosterona te steroida 

koji inducira sazrijevanje u reproduktivnom ciklusu mužjaka i ženki riba. 

Predavanje 6: Razmnožavanje riba i akvakultura. (3 sata) 

Ishodi učenja: Procijeniti važnost poznavanja reproduktivnih strategija riba u zatočeništvu. Utvrditi najčešće 

poremećaje u reprodukciji riba u zatočeništvu. Otkriti uzroke poremećaja u reprodukciji riba te načine kako ih 

minimalizirati. Procijeniti tri osnovna tipa poremećaja u reprodukciji ženki i dva osnovna tipa poremećaja u 

reprodukciji mužjaka u zatočeništvu. Utvrditi razvoj hormonalnih terapija koje poništavaju poremećaje u reprodukciji 

riba u zatočeništvu te koju hormonalnu terapiju koristiti za određeni tip poremećaja. 

Predavanje 7: Reproduktivno ponašanje riba. (3 sata) 

Ishodi učenja: Utvrditi različite oblike reproduktivnog ponašanja riba. Otkriti različite oblike udvaranja, od vizualnog 

prepoznavanja, preko udvaranja mužjaka do udvaranja ženki. Otkriti promjenu spola kao oblik reproduktivnog 

ponašanja te primjere socijalno kontrolirane protoandrije, protoginije i sinkronog hermafroditizma. Utvrditi različite 

oblike roditeljske skrbi, od skrivanja jaja, čuvanja jaja te hranjenja netom izvaljene ribe. Prosuditi zašto puno mužjaka 

riba brine za svoje potomstvo. 

Predavanje 8: Reproduktivne značajke drugih morskih organizama. (3 sata) 

Ishodi učenja: Otkriti principe razmnožavanja rakova, glavonožaca i školjkaša. 

Vježba 1: Metode istraživanja reproduktivnih značajki morskih organizama. (3 sata) 

Ishodi učenja: Utvrditi kako istraživati reproduktivne značajke morskih organizama. Otkriti osnovne principe svih 

metoda istraživanja reproduktivnih značajki morskih organizama. 

Vježba 2: Istraživanje reproduktivnih značajki riba – spol i stupanj zrelosti gonada. (3 sata) 

Ishodi učenja: Utvrditi spol i stupanj zrelosti gonada nekoliko vrsta riba. Procijeniti nekoliko različitih skala prema 

kojima se određuje stupanj zrelosti gonada riba. Izračunati omjer spolova na obrađeni dio populacije nekoliko vrsta 

riba. 

Vježba 3: Istraživanje reproduktivnih značajki riba – prva spolna zrelost i GSI. (3 sata) 

Ishodi učenja: Izračunati vrijeme dostizanja prve spolne zrelosti za nekoliko vrsta riba. Utvrditi vrijednosti 

gonadosomatskog indeksa za nekoliko vrsta riba (iz prethodno određenih vrijednosti mase tijela i mase gonada ribe). 

Objasniti navedene reproduktivne značajke iz rezultata nekoliko prethodnih istraživanja (iz literature). 

Vježba 4: Istraživanje reproduktivnih značajki riba – fekunditet i promjer oocita. (3 sata) 

Ishodi učenja: Odrediti vrijednosti fekunditeta za ženke nekoliko vrsta riba. Izmjeriti promjere oocita prethodno 

konzerviranim ovarijima za nekoliko vrsta riba. Otkriti vezu između fekunditeta i dužine ribe, starosti ribe te mase 

gonada ribe. 

Vježba 5: Analiza histoloških preparata gonada riba – ženke. (3 sata) 

Ishodi učenja: Otkriti jednogodišnji ciklus razvoja spolnih stanica ženki. Utvrditi sve razvojne stadije spolnih stanica 

ženki. 

Vježba 6: Analiza histoloških preparata gonada riba – mužjaci. (3 sata) 

Ishodi učenja: Otkriti jednogodišnji ciklus razvoja spolnih stanica ženki. Utvrditi sve razvojne stadije spolnih stanica 

mužjaka. 

Vježba 7: Istraživanje reproduktivnih značajki rakova. (3 sata) 

Ishodi učenja: Utvrditi spol i stupanj zrelosti gonada nekoliko vrsta rakova. Odrediti masu gonada i fekunditet ženki 

(ako je to moguće) nekoliko vrsta rakova. Prosuditi kako analizirati i objasniti dobivene rezultate (na probnom 

analiziranom uzorku). Otkriti rezultate istraživanja iz literature o reproduktivnim značajkama rakova. 

Vježba 8: Istraživanje reproduktivnih značajki rakova – histološki preparati. (3 sata) 

Ishodi učenja: Utvrditi jednogodišnji reproduktivni ciklus određene vrste raka. 

Vježba 9: Istraživanje reproduktivnih značajki školjkaša. (3 sata) 

Ishodi učenja: Otkriti reproduktivne značajke nekoliko različitih vrsta školjkaša. Utvrditi rezultate istraživanja iz 

literature o reproduktivnim značajkama školjkaša. 

Vježba 10: Istraživanje reproduktivnih značajki školjkaša – histološki preparati. (3 sata) 

Ishodi učenja: Utvrditi jednogodišnji reproduktivni ciklus određene vrste školjkaša. Otkriti razvojne stadije tijekom 

analize histoloških preparata. 


Na kraju kolegija Razmnožavanje morskih organizama studenti dobivaju konačnu ocjenu na temelju rezultata ispita

koji se sastoji od gradiva odslušanog i na predavanjima i na laboratorijskim vježbama. Ispit se sastoji od pitanja na 

zaokruživanje, nadopunjavanje, zatim onih na koje je potreban dati opisan odgovor te onih kod kojih treba odlučiti da 

li je pojedina navedena tvrdnja točna ili netočna. Student je dužan ostvariti minimalan rezultat od 61% na svakom 

ispitu, a ako student izlazi više puta na pojedini ispit, kao rezultat se uzima prosjek svih prethodno ostvarenih rezultata 

koji također za prolaz treba biti veći od 61% (prvi izlazak na ispit 1 – 33,3% i drugi izlazak na ispit 1 – 66,7%: prosjek 

rezultata ispita 1 – 50% što nije dovoljno za prolaz). Konačna ocjena će se određivati prema kriteriju:

sadržajem kolegija. Uvod u kolegij. 

Ishodi učenja: Student mora objasniti pojam i poznavati podjelu ekologije, te ekološku hijerarhiju. Student mora 

razumjeti pojam i vremenske obrasce bioraznolikosti, teoriju evolucije i prirodnog odabira vrsta, kao i teoriju 

rekapitulacije. Razumjeti bogatstvo vrsta i razliku između mora i kopna u bogatstvu vrsta (May, 1994). Razumjeti 

geološku raznolikost. Poznavati gradijente bogatstva vrsta i faktore koji su u korelaciji s bogatstvom vrsta. Razumjeti: 

paradoks obogaćivanja i paradoks planktona, heterogenost okoliša, te vremensku hipotezu. Poznavati značajke 

ekoloških čimbenika. Objasniti: faktore opstanka, opće pravilo djelovanja ekoloških faktora (Thinemann, 1926), 

ekološki spektar vrste, ekološku plastičnost vrste, endeme, kozmopolitske vrste, relikte, ekološku stabilnost 

ekosustava, ekološku katastrofu i ekološku štetu. 

Predavanje 2. Osobine mora kao životne sredine. 

Ishodi učenja: Znati podjelu oceana. Objasniti nastanak oceana, teoriju tektonike ploča (Wegener) i teoriju širenja 

morskog dna (Hass). Poznavati karakteristike mora kao životne sredine. Poznavati podjelu mora na zone i 

karakteristike ekoloških čimbenika u pojedinim zonama. Poznavati edafičke čimbenike i osobine života na morskom 

dnu ovisno o tipu dna. Poznavati raspored organizama u moru. Poznavati kako se organizmi u pelagosu dijele s 

obzirom na način kretanja. Objasniti u čemu je važnost fitoplanktona. Objasniti o kojim faktorima ovisi sezonsko 

kolebanje planktona i opisati godišnji ciklus planktona. Opisati kako su organizmi prilagođeni životu u nektonu. 

Poznavati podjelu bentoskih organizama prema pokretljivosti. Znati što su edafički čimbenici. Objasniti o čemu ovise 

karakteristike biljaka i životinja koje žive na morskom dnu. Objasniti kako različiti uvjeti života utječu na vertikalnu 

razdiobu organizama. 

Predavanje 3. Ekološki čimbenici u moru I. 

Ishodi učenja: Objasniti kako temperatura utječe na morske organizme. Opisati ovisnost temperature mora o: 

geografskom položaju, dubini i sezoni, te zašto dolazi do porasta temperature u dubinama. Objasniti što su termoklina, 

halkoklina i piknoklina. Objasniti o čemu ovisi gustoća morske vode, termohalinu konvekciju i biološku važnost 

piknokline. Objasniti kako se mijenja tlak u morskom stupcu i kako su morski organizmi tome prilagođeni. Poznavati 

koeficijent apsorpcije, podjelu morskog područja s obzirom na mogućnost fotosinteze, kako svjetlost utječe na 

rasprostranjenost organizama u moru i kako se organizmi prilagođavaju jakoj ili slaboj osvijetljenosti. 

Predavanje 4. Ekološki čimbenici u moru II. 

Ishodi učenja: Poznavati nastanak morskih struja, podjelu struja i kako struje utječu na morske organizme. Razumjeti 

čemu služe planktonski indikatori. Objasniti kako se organizmi prilagođavaju izloženosti valovima. Poznavati 

kemijski sastav morske vode, salinitet, promjenu saliniteta u oceanima, hranjive soli u oceanima. Opisati kako se vrši 

obogaćivanje mora hranjivim solima. Poznavati plinove otopljene u moru, objasniti kako se koncentracija kisika 

mijenja s dubinom, te kako nastaju hipoksija i anoksija. Opisati u kojim je sve oblicima prisutan ugljik dioksid, te 

kruženje ugljik dioksida u moru. Opisati kako se regulira pH vrijednost morske vode i kako organizmi reguliraju svoju 

pH vrijednost. 

Predavanje 5. Ekološki čimbenici u moru III. 

Ishodi učenja: Poznavati biotičke ekološke faktore i opisati kakav je učinak svakog od njih za pojedini organizam – 

neutralan, negativan ili pozitivan. Objasniti vrste natjecanja unutar interspecijske kompeticije. Razumjeti moguće 

posljedice kompeticije. 

Predavanje 6. Film The tree of life. 

Ishodi učenja: Razumjeti pojam biološka raznolikost (taksonomska, genetska varijabilnost i varijabilnost ekosustava), 

te procese specijacije i nestanka vrsta. Razumjeti praćenje vremenskih promjena preko fosilnih nalaza. Razumjeti 

ekološku izolaciju kao evolucijski mehanizam u nastanku novih vrsta. Razumjeti Darwinovu teoriju o evoluciji i 

prirodnom odabiru. Prema Darwinovoj teoriji varijacije unutar vrsta pojavljuju se slučajno i preživljavanje ili 

izumiranje organizama određeno je sposobnošću da se adaptiraju na okoliš. Razumjeti Haeckelovu rekapitulacijsku 

teoriju - ontogenija je paralelna filogeniji. 

Predavanje 7. Zaštita okoliša. 

Ishodi učenja: Definirati čime se bavi zaštita okoliša. Znati kako se zovu Ministarstvo i Agencija koje se brinu o zaštiti 

okoliša u RH, te kako se zove tijelo koje se brine zaštitom prirode u RH. Objasniti razliku između zagađenja i 

onečišćenja. Nabrojiti i objasniti strategije i principe zaštite okoliša. Znati što je litoralizacija, koji su izvori 

onečišćenja, te vrste onečišćivača/zagađivača mora. 

Predavanje 8. Razni oblici degradacije morskog okoliša kao posljedica antropogenih djelatnosti. 

Ishodi učenja: Student mora poznavati suvremene probleme, te znati objasniti razloge tih problema i navesti moguća

ješenja. Nabrojati štetne posljedice upotrebe fosilnih goriva. Objasniti mehanizme nastajanja i posljedice kiselih kiša, 

efekta staklenika. Znati objasniti posljedice globalnog zatopljenja. Znati što je Kyoto protokol i na koji način je 

regulirana emisija štetnih plinova. Znati koje tvari uništavaju ozon i što je Montreal protokol. Objasniti posljedice 

antropogenih djelatnosti: jaružanja, desalinizacije, ribolova i marikulture, nautičkog turirma, pomorskog prijevoza 

(emisija štetnih plinova, balasne vode, smeće s brodova, zagađenje uljima). 

Predavanje 9. Opasnosti koje prijete moru s brodova. 

Ishodi učenja: Navesti sve opasnosti koje prijete morima s brodova. Znati što regulira MARPOL konvencija. 

Poznavati postupke sa smećem na brodovima i dokumentaciju koja prati postupke. Poznavati postupke smanjenja 

emisije štetnih plinova s brodova, te kojom je konvencijom regulirana emisija štetnih plinova s brodova. Navesti 

štetne učinke prenošenja i iskrcavanja balastnih voda, te primjer širenja invazivnih vrsta. Znati međunarodnu 

konvenciju i nacionalni propis RH koji se tiču balastnih voda. Opisati metodu izmjene balastnih voda na otvorenom 

moru i objasniti na kojem se principu zasniva. Znati koji su spojevi zabranjeni za upotrebu u protivobraštajnim 

premazima brodova i zašto, te naziv konvencije koja regulira ovo pitanje. Opisati moguća zagađenja s brodova za 

krstarenje. 

Predavanje 10. Ulje kao zagađivač mora. 

Ishodi učenja: Znati definirati što su ulja i što je nafta po kemijskom sastavu. Poznavati izvore ulja u more. Poznavati 

kako fizikalno-kemijska svojstva ulja utječu na ponašanje ulja u morskom okolišu. Opisati procese s uljima u moru. 

Objasniti o čemu ovisi opseg štete na okoliš kao posljedica izljeva nafte. Objasniti na primjeru havarije broda Exxon 

Valdez. Objasniti opasnost mogućih štetnih učinaka nafte na morske organizme. Objasniti kako nafta djeluje na 

pojedine morske organizme. Opisati kako je sve moguće zaštititi morske organizme nakon izljeva nafte u more. 

Predavanje 11. Preventivne i operativne mjere zaštite morskog okoliša od izljeva ulja. 

Ishodi učenja: Klasificirati i opisati metode zadržavanja naftne mrlje. Poznavati prednosti i mane pojedinih metoda 

zadržavanja ulja. Klasificirati i opisati metode uklanjanja naftne mrlje. Poznavati prednosti i mane pojedinih metoda 

zadržavanja ulja. Klasificirati i opisati metode raspršivanja naftne mrlje. Poznavati prednosti i mane pojedinih metoda 

raspršivanja ulja. Opisati postupke prijevoza, skladištenja i postupanja s prikupljenim uljem (rješavanje problema 

onečišćenog materijala, okoliša). Poznavati postupak dovođenja incidentnog područja u prvobitno stanje. Poznavati 

planove djelovanja u slučaju onečišćenja. 

Predavanje 12. Zaštita prirode. 

Ishodi učenja: Navesti i opisati poremećaje prirodnih staništa. Objasniti Naturu 2000 i Smaragdnu mrežu. Znati što je 

to crveni popis, kako i tko ga publicira. Znati što je IUCN, koliko i koje su kategorije ugroženosti postoji prema 

IUCN. Poznavati pet kvantitativnih kriterija za razvrstavanje svojti u određenu kategoriju ugroženosti. Znati po čemu 

se razlikuju kategorije ugroženosti u svjetskom crvenom popisu od onog za RH. Znati tko je započeo projekt Crvena 

knjiga u RH. Znati koji su kriteriji za proglašavanje vrste: zaštićenom i strogo zaštićenom prema zakonu o zaštiti 

prirode. 

Predavanje 13. Zaštita prirode II. 

Ishodi učenja: Objasniti u čemu je važnost livada posidonije. Objasniti zašto su trpovi posebno zaštićeni u RH. 

Navesti ugrožene vrste i visinu kazne prema Pravilniku o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na 

zaštićenim životinjskim vrstama: Mollusca, Reptilia, Mammalia. Objasniti Shrimp-Turtle Case i Tuna-Dolphin Case, 

te TED. Poznavati Crvenu knjigu morskih riba RH. Navesti kriterije ugroženosti, te vrste koje spadaju u kritično 

ugrožene vrsta zajedno s razlozima ugroženosti i mogućim rješenjima. 

Predavanje 14. Međunarodne organizacije, konvencije, programi i planovi u službi zaštite okoliša. Održivi 

razvoj. ICZM. 

Ishodi učenja: Poznavati konvencije i zakone RH kojima se štiti okoliš, a pogotovo morski okoliš. Objasniti princip no 

cure no pay i novi princip Konvencije o spašavanju. Student mora razumjeti princip održivog razvoja, odnosno mjere 

razumnog korištenje resursa u svrhu njihovog očuvanja. Objasniti Lokal agendu 21 Konferencije UN o zaštiti okoliša i 

razvoju (Rio de Janeiro, 1992). Objasniti što je ICZM. Navesti primjere izostanka ICZM i primjere dobre prakse. 

Ocijeniti sadašnje stanje hrvatskog priobalja i mogućnosti. 

Predavanje 15. Film The end of the line. 

Ishodi učenja: Razumjeti utjecaj ribolova na smanjenje bioraznolikosti u moru (prelov i prilov) na primjeru bakalara u 

Sjevernom Atlantiku i Atlantske plavoperajne tune, važnost zaštite ugroženih vrsta, te društveno-ekonomski kontekst. 

Seminari. Studenti odabiru teme koje su vezane uz sadržaj kolegija sukladno svom interesu.

Ishodi učenja: Student u obliku Power Point prezentacije iznosi svoj seminarski rad s ciljem da prepozna i objasni 

bitne činjenice (analiza i sinteza, te podučavanje). Također ga se potiče na samostalnost u radu (sposobnost 

pronalaženja informacija i razvijanje kritičkog mišljenja) i daje prilika za učenje kako prezentirati vlastiti rad. 


Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave (pohađanje nastave, aktivnost na nastavi, izrada 

i prezentacija seminarskog rada) i na završnom ispitu. Pravo na potpis imaju studenti koji su tijekom semestra 

prisustvovali na minimum 80% nastave i uspješno izradili i izložili seminarski rad. Polaganje ispita je pismeno. Prag 

za prolaznost je minimalno riješenih 50% na završnom pismenom ispitu. Ocjenjivanje pismenog ispita je relativno: 

izvrstan (5) 15% najboljih studenata, vrlo dobar (4) 35% studenata, dobar (3) 35% studenata, dovoljan (2) 15% 

studenata. Konačnu ocjenu čini 75% ocjene završnog testa i 25% ocjene seminara. 

Primjeri ispitnih pitanja: 

1. (engl. Pollution) nastaje unošenjem, ispuštanjem ili odlaganjem opasnih tvari, energije ili 

drugih uzročnika u količinama iznad dozvoljenih graničnih vrijednosti, time se dovode u opasnost život i 

zdravlje ljudi i stanje okoliša ili uslijed kojeg mogu nastupiti poremećaji u gospodarstvu ili drugim 

područjima. 

2. Objasnite princip Polluter Pays u zaštiti okoliša. 

3. Koju važnu promjenu u načelu spašavanja donosi Konvencija o spašavanju (London, 1989)? 



(http://more.unist.hr). Kontaktiranje s nastavnikom se uspostavlja putem e-maila: gjelic@pfst.hr. Usmene konzultacije 

nastavnik održava jednom tjedno prema rasporedu. 

Naziv predmeta PARAZITOLOGIJA MORSKIH ORGANIZAMA 

Kod predmeta 

SMB215 


(P/S/V) 

15/0/30 

ECTS 


4 ECTS (predavanja, seminari, konzultacije, samostalno učenje) 



(označiti X) 






Preduvjeti za upis Temeljna znanja iz biologije morskih organizama 


mogućnost praćenja na Hrvatski jezik, a prema potrebi i engleski jezik 


Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Ivona Mladineo, izvanredni profesor 


Prof. dr. sc. Ivona Mladineo, izvanredni profesor 



Predmet upoznaje studenta s okolnostima odnosa nametnik-domaćin, vrstama takvih zajednica i pojavi nametničkih 

bolesti u intenzivnom uzgoju vodenih organizama. Naglasak je na nametnicima koji se s vodenih organizama mogu 

prenijeti na čovjeka. Cilj predmeta je osposobljavanje studenta za prepoznavanje nametničkih sustava u uzgojnoj 

sredini koji su potencijalno štetni po domaćina, odnosno mjera kojima se nametnici u akvakulturi mogu držati pod 

kontrolom. Student će moći prepoznati osnovne grupe nametnika koje se javljaju u intenzivnom uzgoju riba i 

školjkaša, metode sprječavanja i mogućnosti liječenja. Moći će prepoznati zoonotične nametnike, te upoznati metode 

sprječavanja infekcije čovjeka kao potrošača proizvoda mora. Nastava je organizirana u vidu predavanja, odnosno 

vježbi gdje student prepoznaje pojedine skupine nametnika prema njihovim osnovnim morfološkim osobinama.

Obveza studenta je donošenje bilježnice i olovki u boji za crtanje preparata i njihovo označavanje. 


1. Fish pathology. Heinz-Hermann Reichenbach-Klinke, 1964. 

2. Fish Diseases and Disorders, Volume 1: Protozoan and Metazoan Infections. Woo, 1995. 

3. Protozoan parasites of fishes. Lom & Dykova, 1992. 

4. Parasitofauna of Monte Negro fish. Radujković & Raibaut, 1989. 

5. Evolutionary biology of host-parasite relationships: theory meets reality. Poulin, Morand, Skorping, 2000. 


1. A monograph on the isopods of North America. Richardson, 1905. 

2. Keys to the trematoda, volume 1. Gibson, Jones, Bray, 2001. 


Predavanje 1. Priroda nametnika: ekonomska, medicinska i ekološka značajnost. Definicija parazitizma. 

Nazivi u parazitologiji. 

Ishodi učenja: Razlikovanje parazitizma od ostalih životnih zajednica (simbioze, komenzalizma, foreze, mutualizma, 

predatorstva); razumijevanje uloge nametnika u čovjekovoj svakodnevnici, odnosno u čitavom ekosustavu. 

Predavanje 2. Priroda nametnika (nastavak): vrste životnih ciklusa nematnika. Vrste domaćina nametnika. 

Adaptacije nametnika na nametnički način života. Parazitizam kao izvor bioraznolikosti i vodeća sila evolucije. 

Ishodi učenja: Razlikovanje načina prijenosa i života nametnika; razumijevanje prilagodbi pojedinih nametničkih 

grupa s obzirom na osobine domaćina; razumijevanje evolucijskog pritiska na nametnike uslijed njihovog opstanka. 

Predavanja 3 i 4. Protista I: osobine, morfologija i bolesti morskih organizama i ljudi uzrokovanih 

nametnicima iz grupe Sarcomastigophora: Flagellata (Amyloodinium ocelatuma), Kinetoplastida 

(Trypanosoma, Cryptobia, Trypanoplasma), Opalinata, Sarcodina (Paramoeba). 

Ishodi učenja: Razlikovanje najpatogenijih i najtipičnijih predstavnika grupe Sarcomatigophora. 

Predavanja 5 i 6. Protista II: osobine, morfologija i bolesti morskih organizama i ljudi uzrokovanih 

nametnicima iz grupe Apicomplexa: Coccidia (Eimeria, Goussia, Aggregata, Cryptosporidium). Toxoplazmoza 

morskih organizama i čovjeka. 

Ishodi učenja: Razlikovanje najpatogenijh i najtipičnijih predstavnika grupe Apicomplexa. 

Predavanja 7 i 8. Protista III: osobine, morfologija i bolesti morskih organizama i ljudi uzrokovanih 

nametnicima iz grupe Microsporidia. Microsporidioze riba i rakova. Encephalitozoon u čovjeka. 

Ishodi učenja: Razlikovanje najpatogenijh i najtipičnijih predstavnika grupe Microsporidia. 

Predavanja 9 i 10. Protista IV: osobine, morfologija i bolesti morskih organizama i ljudi uzrokovanih 

nametnicima iz grupe Ciliata. Balantidium, Trichodina, Trichodinella, sesilni cilijati morskih organizama. 

Ishodi učenja: Razlikovanje najpatogenijh i najtipičnijih predstavnika grupe Ciliata. 

Predavanja 11 i 12. Myxozoa: morfologija, vrste u akvakulturi (Sphaerospora, Polysporoplasma, 

Enteromyxum, Myxobolus, Ceratomyxa) i klinička slika bolesti, preventiva i liječenje. Myxozoe koje uzrokuju 

postmortalne promjene u filetima ribe. 

Ishodi učenja: Razlikovanje najpatogenijh i najtipičnijih predstavnika grupe Myxozoa. 

Predavanja 13 i 14. Plošnjaci: osobine, životni ciklus, vrste adaptacija, niše parazitiranja i uloga trofičkog lanca 

u prijenosu. Turbellaria u beskralježnjaka. 

Ishodi učenja: Razlikovanje najpatogenijh i najtipičnijih predstavnika grupe virnjaka. 

Predavanja 15 i 16. Jednorodni metilji: morfologija, osobine životnog ciklusa i vrste adaptacija. 

Polypisthocotylea (Sparicotyle). Monopisthocotylea (Diplectanum, Furnestinia i Lamellodiscus u bijele ribe, 

Hexostoma i Tristomella u tune, Benedenia u gofa). Bolesti u kavezne ribe, patohistologija promjena. 

Ishodi učenja: Razlikovanje najpatogenijh i najtipičnijih predstavnika grupe jednorodnih metilja. 

Predavanje 17. Aspidogastrea: živi fosili. Dvorodni metilji (I): morfologija, osobine životnog ciklusa i vrste 

adaptacija. Struktura spolnog sustava, niše parazitiranja. Manipulacija ponašanja domaćina. Vrste cerkarija. 

Ishodi učenja: Razlikovanje trbuhožljebaca i dvorodnih metilja; razumijevanje životnog ciklusa dvorodnih metilja i 

raznolikosti njihovih adaptacija. 

Predavanje 18. Dvorodni metilji (II): Didymozoa u tune. Zoonotični digenea: Opisthorchis, Clonorchis, 

Metorchis, Schistosoma. 'Plivačev svrab' u ljudi. 

Ishodi učenja: Razlikovanje pojedinih vrsta Digenea u riba i čovjeka. 

Predavanja 19 i 20. Cestoda (I): Cestodaria i Eucestoda. Osobitosti životnog ciklusa, morfologije, ekologije i

niša parazitiranja trakavica vodenih organizama. 

Ishodi učenja: Razumijevanje biologije i ekologije prijenosa trakavica kroz trofički lanac. 

Predavanja 21 i 22. Cestoda (II): najčešće trakavice morske ribe. Morske trakavice u ljudi (Diphyllobothrium, 

Diplogonoporus, Trypanorhyncha). 

Ishodi učenja: Razumijevanje prijenosa trakavica s morskih organizama na čovjeka; metode preventive i liječenja. 

Predavanja 23 i 24. Acantocephala: morfologija, biologija, ekologija, domaćini i patologija kukičnjaka. 

Infekcije čovjeka. 

Ishodi učenja: Razlikovanje kukičnjaka od ostalih plošnjaka. 

Predavanja 25 i 26. Nematoda: morfologija, biologija, ekologija, domaćini i patologija oblića. Infekcije čovjeka 

(Anisakis, Trichinella). 

Ishodi učenja: Razlikovanje oblića od ostalih makroparazita. 

Predavanja 27 i 28. Crustacea: morfologija, biologija, ekologija, domaćini i patologija račića. Copepoda, 

Isopoda (Cymothoida, Epicaridia, Gnathiida), Branchiura. 

Ishodi učenja: Razlikovanje i razumijevanje pojedinih grupa nametničkih račića. 

Predavanja 29 i 30. Fosilni nametnici i manje skupine nametnika: Porifera, Cnidaria, Hirudinea. Nametničke 

školjke, puževi, ptice i ribe. 

Ishodi učenja: Razlikovanje i razumijevanje manje učestalih nametničkih zajednica. 

Vježbe 1 i 2. Parazitološka pretraga: metode uzorkovanja, pohrana i transport uzoraka. Metode u 

parazitologiji: od strugotina tkiva do molekularne identifikacije. 

Ishodi učenja: Izvesti parazitološku pretragu i izolirati nametnika iz tkiva (bez identifikacije), pohraniti nametnika za 

histološku, mikroskopsku i molekularnu analizu. 

Vježbe 3 i 4. Protista: morfološke osobine. 

Ishodi učenja: Iz mikroskopskih preparata, nacrtati i označiti strukture Protista. 

Vježbe 5 i 6. Myxozoa: morfološke osobine. 

Ishodi učenja: Iz mikroskopskih preparata, nacrtati i označiti strukture Myxozoa. Razudbom ribe, izolirati i 

identificirati Myxozoa. 

Vježbe 7 i 8. Jednorodni metilji i virnjaci: morfološke osobine. 

Ishodi učenja: Iz mikroskopskih preparata, nacrtati i označiti strukture jednorodnih metilja i virnjaka. Razudbom ribe i 

školjke, izolirati i identificirati jednorodne metilje, odnosno virnjake. 

Vježbe 9 i 10. Dvorodni metilji: morfološke osobine. 

Ishodi učenja: Iz mikroskopskih preparata, nacrtati i označiti strukture dvorodnih metilja. 

Vježbe 11 i 12. Trakavice: morfološke osobine. 

Ishodi učenja: Iz mikroskopskih i histoloških preparata, nacrtati i označiti strukture trakavica. 

Vježbe 13 i 14. Oblići: morfološke osobine. 

Ishodi učenja: Iz mikroskopskih i histoloških preparata, odnosno razudbe plave ribe nacrtati i označiti strukture 

Anisakis. 

Vježba 15. Nametnički račići: morfološke osobine. 

Ishodi učenja: Iz trajnih preparata pod lupom nacrtati i označiti strukture isopodnog račića. 


Nakon savladavanja osnova parazitologije, naglasak kolegija biti će na terenskom uzorkovanju i vlastitoj pripremi 

parazitoloških preparata s obzirom na interese ili afinitete studenta (nametnici uzgojene ribe, školjaka, hobotnica ili 

divlje ribe). Ispit se sastoji iz usmene prezentacije odabrane teme s prezentacijom vlastite parazitološke zbirke. 

Preduvjet pristupu ispita je položeni kolokviji prepoznavanja preparata najčešćih nametnika i pismeni kolokvij općeg 

djela parazitologije. 


Sve konzultacije s nastavnikom se mogu odraditi preko e-maila mladineo@izor.hr.

Naziv predmeta TEHNOLOGIJA HLAĐENJA I SMRZAVANJA MORSKIH ORGANIZAMA 

Kod predmeta 

SMR413 


30/0/15 

(P/S/V) 

ECTS 

3 ECTS (1 za predavanja, 1 za praktični rad, 1 za samostalno učenje uz konzultacije) 




(označiti X) 






Preduvjeti za upis Poznavanje osnovnih pojmova iz kemije, biokemije i mikrobiologije 






Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Vida Šimat 


Doc. dr. sc. Vida Šimat 



Opis i cilj kolegija: Proizvodi ribarstva spadaju u visoko vrijedne namirnice i čine važan dio ljudske prehrane. Kako 

bi se potrošačima plasirali kvalitetni i zdravstveno ispravni proizvodi, potrebno je pravilno rukovanje proizvodima 

ribarstva od ulova do stola, te odabir pogodnih metoda konzerviranja. Hlađenje i smrzavanje su najčešće metode koje 

se koriste za kratkoročno, odnosno dugoročno konzerviranje proizvoda ribarstva. Upravo pravilna primjena tih 

postupaka osigurava kvalitetnu i zdravstveno ispravnu sirovinu, odnosno proizvode. Ciljevi ovog kolegija su i) 

razumijevanje tehnologije, principa i postupaka koji se koriste za hlađenje i smrzavanje proizvoda ribarstva, čime se 

studentima omogućuje stjecanje znanja o osiguranju kvaliteta svježih i smrznutih proizvoda ribarstva; ii) osiguravanje 

znanja potrebnih za rješavanje problema iz područja konzerviranja proizvoda ribarstva primjenom niskih temperatura, 

te za pravilno provođenje hladnog lanaca distribucije. 

Ishodi učenja: Po završetku kolegija, studenti bi trebali jasno razumjeti i savladati: 

- tehnologiju proizvodnje i primjena leda u hlađenju proizvoda ribarstva; 

- metode hlađenja proizvoda ribarstva; 

- metode smrzavanja proizvoda ribarstva i tehnološke osobine različitih uređaja za smrzavanje; 

- primjenu navedenih tehnologija na ribarskim plovilima i na kopnu; 

- metode ocjenjivanja kvalitete sirovine, tehnoloških procesa i finalnih proizvoda; 

- studenti dobivaju teoretsko i praktično znanje za primjenu, provođenje i rukovođenje naučenih tehnologija u cilju 

konzerviranja proizvoda ribarstva niskim temperaturama. 

Organizacija nastave: Nastava se izvodi u obliku predavanja (Power Point prezentacije, edukacijski filmovi) i 

praktičnih vježbi. Predavanja su zamišljena tako da potiču aktivno sudjelovanje studenta u nastavi kroz pitanja i 

komentare. Praktične vježbe (praktikum) su osmišljene na način da prate i nadopunjuju predavanja. Na praktikumu će 

se studenti upoznati s praktičnim radom i primjenom tehnologije konzerviranja proizvoda ribarstva na niskim 

temperaturama, te upoznati metode za ocjenu kvalitete smrznutih proizvoda. Studenti su na sat vježbi dužni ponijeti: 

olovku, bilježnicu, kalkulator i laboratorijsku kutu. 

Pohađanje nastave: Studenti su obavezni pohađati nastavu (i predavanja i vježbe), aktivno sudjelovati u nastavnom 

procesu te položiti ispit (vidi rubriku Ispit). Prisutnost na nastavi će se evidentirati svaki sat (predavanja i vježbe). 

Studentu je dozvoljen jedan neopravdan izostanak s vježbi i 2 izostanaka s predavanja. Izostanak je opravdan u slučaju 

bolesti ili određene aktivnosti na Odjelu, a nužno je donijeti pisanu potvrdu. Kašnjenje na nastavu (predavanja i 

vježbe) će se također evidentirati, pri čemu će se tri kašnjenja brojati kao jedan neopravdan izostanak. Stopostotna 

prisutnost na nastavi će se nagraditi s 2 boda. 


1. Johnston, W.A., Nicholson, F.J., Roger, A., Stroud, G.D. (1994) Freezing and refrigerated storage in fisheries. FAO 

Fisheries Technical Paper – 340, Food and Agriculture Organization of the United Nations, Rome, Italy. 

2. Tewari G., Juneja VK. (2007). Advances in thermal and non-thermal food preservation. Blackwell Publishing Ltd.

Oxford, UK. 

3. Huss, H.H., Ababouch, L., Gram, L. (2003). Assessment and Management of Seafood Safety and Quality. Fao 

Fisheries Technical Paper 444, Food and Agriculture Organization of the United Nations, Rome. 

4. Šoša B. (1989). Higijena i tehnologija prerade morske ribe, Školska knjiga, Zagreb. 

Sikorski ZE. (1990). Seafood: resources, nutritional composition and preservation, CRC Press, Inc. Boca Raton, 

Florida, SAD. 

5. Luten, JB., Borresen T., Oehlenschlager J. (1997). Seafood from producer to consumer. Integrated approach to 

quality. Elsevier, Amsterdam. 

6. Lovrić T. (2003). Procesi u prehrambenoj industriji, Hinus, Zagreb. 


1. Borresen T. (2008). Improving seafood products for the consumer, Woodhead Publishing Ltd., Cambridge, 

England. 

2. Martinez, I., James, D., Loreal, H. (2005) Application of modern analytical techniques to ensure seafood safety and 

authenticity. FAO, Rome, Italy. 

3. Bremner HA. (2002). Safety and quality issues in Fish Processing, CRC Press, Inc. Boca Raton, Florida, SAD. 


Predavanje 1: Uvodno predavanje. 

Upoznavanje studenata s općim stanjem ribarstva u nas i u svijetu, s posebnim osvrtom na proizvodnju smrznute ribe. 

Kratka povijest razvoja tehnologije smrzavanja. 

Predavanje 2: Promjene na biološkom tkivu tijekom hlađenja i smrzavanja. 

Opće značajke smrzavanja. Voda u tkivu i njena uloga i promjene tijekom smrzavanja. Promjene na bjelančevinama i 

mastima koje se odvijaju tijekom smrzavanja proizvoda ribarstva. 

Predavanja 3-5: Led u ribarstvu. Tehnologija i uređaji za proizvodnju leda. 

Struktura vode i leda, svojstva leda. Važnosti brzine hlađenja. Higijena leda. Uloga i vrste leda u ribarstvu. Tehničke 

osobine, kapaciteti i principi rada uređaja za proizvodnju leda u blokovima, ljuskastog, cjevastog, pločastog leda. 

Principi i proizvodnja, te uloga mokrog leda u hlađenju i transportu ribe. Razlike između leda iz slatke i morske vode. 

Sustavi za proizvodnju leda na ribarskim brodovima. Solarna postrojenja za proizvodnju leda. Skladišne potrebe za 

određene vrste leda. 

Predavanje 5: Rukovanje ulovom na ribarskom brodu. Metode transporta i prijema sirovina na kopnu. 

Selekcija, kategorizacija, iskrcaj i pravilno rukovanje proizvodima ribarstva na ribarskom brodu i tijekom iskrcaja. 

Pravilno poleđivanje pelagičnih i demerzalnih vrsta riba. Priprema proizvoda ribarstva za daljnju distribuciju. 

Predavanje 6: Hlađenje proizvoda ribarstva. Smrzavanje na ribarskom plovilu. 

Hlađenje ribe (osim ledom) zrakom, rashlađenom morskom vodom i pothlađivanje do -2°C. Pojave koje se javljaju 

kod rashlađivanja bioloških tkiva. Smrzavanje na moru: Zašto zamrznuti na moru? Tipovi zamrzivača, tehničke 

osobine, kapaciteti i principi rada uređaja za zamrzavanje na ribarskim plovilima. Postupci na plovilima: rukovanje 

ribom prije zamrzavanja, rukovanje smrznutom ribom, hladnjače na plovilima, istovar smrznute ribe. 

Predavanja 7-11: Konzerviranje ribe niskim temperaturama. 

Pojam krioskopne točke kod riba. Pojave kod zamrzavanja bioloških tkiva. Zone smrzavanja. Postupci zamrzavanja 

proizvoda ribarstva. Utjecaj brzine zamrzavanja na kvalitetu sirovine. Vrste uređaja za smrzavanje. Tehničke osobine, 

kapaciteti i principi rada uređaja za zamrzavanje u struji hladnog zraka, kontaktnim zamrzavanjem, imerzijom i 

raspršivanjem. Kombinirane metode smrzavanja. Vrste i radne temperature zamrzivača. Prostorni kapaciteti i uvjeti 

rada potrebni za provođenje procesa smrzavanja. Izračun rashladnog opterećenja zamrzivača. Rukovanje i skladištenje 

smrznute ribe. Organizacija hladnjača i uspostava pravilne cirkulacije zraka. Čimbenici koji utječu na rok skladištenja 

i promjene koje se odvijaju tijekom skladištenja smrznute ribe. Zaštita smrznute ribe. Načela transporta i pravilna 

distribucija smrznutih proizvoda ribarstva. 

Predavanja 12-13: Vrijeme smrzavanja i zaštita ribe nakon smrzavanja. 

Varijable koje utječu na vrijeme zamrzavanja. Izračun vremena smrzavanja. Zaštita i uvjeti skladištenja plave i bijele 

ribe. Glaziranje. Tehničke osobine, kapaciteti i principi rada uređaja za glaziranje. Ambalažni materijali i metode 

pakiranja smrznute ribe. Preporučene temperature skladištenja smrznutih proizvoda ribarstva. 

Predavanja 14-15: Kvaliteta smrznute hrane. Pravilni postupci odmrzavanja proizvoda ribarstva. 

Što se sve može smrzavati? Sigurnost i zdravstvena ispravnost smrznutih proizvoda ribarstva. Utjecaj procesa 

smrzavanja na bakterije, enzimatsku aktivnost i nametnike. Hranjive vrijednosti, vrijeme čuvanja i rok trajanja

smrznutih proizvoda ribarstva. Čimbenici koji utječu na vrijeme skladištenja. Promjene na smrznutoj hrani. Kaliranje 

tijekom skladištenja smrznute ribe. Analiza opasnosti i rizika tijekom različitih postupaka smrzavanja. Ocjena kakvoće 

smrznutih proizvoda ribarstva. 

Vježba 1. Lab vježba. Senzorska ocjena smrznutih proizvoda ribarstava. 

Analiza organoleptičkih svojstava različitih vrsta riba skladištenih tijekom različitih vremenskih period na 

temperaturama od -18 do -25°C sa svrhom upoznavanja studenata s principima i načinom provođenja senzorskih 

analiza smrznute ribe. 

Vježba 2. Izračun potrebnih kapaciteta hladnjača i komora za led ovisno o kapacitetima rada uređaja za 

smrzavanje i količini proizvoda ribarstva koji se smrzavaju. Zahtjevi za postrojenja za smrzavanje. 

Vježba 3. Izračun vremena smrzavanja za različite proizvode ribarstva koristeći Plankovu jednadžbu. 

Vježbe 4-5. Praktična vježba. Smrzavanje ribe u blokovima i kontaktno smrzavanje. 

Vježbe 6-7. Praktična vježba. Tunelsko smrzavanje proizvoda ribarstva. 

Vježbe 8-10. Praktična vježba. IQF, kombinirano smrzavanje postupkom u salamuri. 

Vježba 11. Instrumentalne metode koje se koriste za ocjenu smrznutih proizvoda ribarstva. 

Vježbe 12-13. Rukovođenje kvalitetom tijekom smrzavanja proizvoda ribarstva. Provedba HACCP sustava u 

proizvodnji smrznute ribe. 

Ishodi učenja vježbi: Znati senzorski ocijeniti kvalitetu smrznute ribe. Znati prepoznati proizvode ribarstva upitne 

kvalitete te odrediti potrebne daljnje radnje. Upoznati i razumjeti tehnološke zahtjeve za projektiranje tvornica za 

smrzavanje, potrebne kapacitete hladnjača i komora za led, uređaja i potrebne opreme. Poznavanje uloge temperature 

tijekom pohrane smrznute ribe. Upoznati metode koje se provode u području kontrole upravljanja proizvodnim 

procesima, kontrole kvalitete hrane, rukovođenja kvalitetom i zaštitom potrošača. 


Studenti su dužni riješiti sve zadatke iz vježbi, kako bi imali pravo pristupiti ispitu. Gradivo predmeta podijeljeno je u 

dvije cjeline. Studenti ove cjeline polažu odvojeno kroz dva pismena testa od kojih svaki nosi po 50 bodova, a sastoje 

se od gradiva odslušanog na predavanjima i na praktikumu. Da bi se jedna cjelina smatrala položenom potrebno je 

postići najmanje 50%. Ako student više puta izlazi na pojedini ispit, kao rezultat se uzima prosjek od svih prethodno 

ostvarenih rezultata (primjer: prvi izlazak na Ispit A: 15 bodova (33,3%); drugi izlazak na Ispit A: 30 bodova (66,7%); 

rezultat Ispita A: (15+30)/2 = 22,5 bodova (50%)). Na kraju semestra, ukoliko je student zadovoljan ocjenom ista se 

upisuje u indeks, u suprotnom može usmeno odgovarati za veću ocjenu. 

> 89 boda - izvrstan (5) 

76 – 88 boda - vrlo dobar (4) 

63 – 75 bodova - dobar (3) 

50 – 62 bodova - dovoljan (2) 

< 50 student nije zadovoljio. 

Primjeri ispitnog pitanja: 

1. Spojite pojedinu temperaturnu zonu smrzavanja i temperature na kojima se javljaju: 

Zona hlađenja od 4 do 8°C 

od 4 do 0°C 

Zona maksimalne kristalizacije 

do -1°C 

od -1 od -8°C 

Temperaturna zona smrzavanja 

od -8 do -29°C 

preko -30°C 

2. Brzim postupcima smrzavanja u ribljem tkivu nastaju: 

a) kristali različitih veličina 

b) veliki kristali 

c) uopće ne nastaju kristali 

d) mali kristali 

Dodatne bodove (maksimalno 2) student može dobiti ukoliko pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za predmet, 

uvijek je pripremljen/-na; postavlja pitanja i aktivno sudjeluje u raspravama, ispunjava sve terenske zadatke (vidi 

rubriku O predmetu > Pohađanje nastave). 

Uvjet za potpis: uredan dolazak na sve oblike nastave (vidi rubriku O predmetu > Pohađanje nastave).



konzultacija studenti dobivaju na prvom satu predavanja, te su dostupni na web stranicama Odjela za studije mora. 

Naziv predmeta GENETIKA POPULACIJA MORSKIH ORGANIZAMA 

Kod predmeta 

SMB407 


30/0/0 

(P/S/V) 

ECTS 

3 ECTS = 1 (za predavanje) i 2 (za samostalno učenje i konzultacije) 




(označiti X) 






Preduvjeti za upis Savladana problematika iz opće biologije, kemije te biologije i ekologije mora 




Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Jasna Maršić Lučić, izvanredni profesor 

Voditelj 




Student će se upoznati o osnovnim pojmovima te steći teoretska znanja iz genetike populacija, njene primjene u 

akvakulturi i zaštiti genetske raznolikosti prirodnih populacija morskih organizama. Usvojit će znanja o faktorima koji 

utječu na genetsku ravnotežu populacija, prostornu rasprostranjenost populacija (efektivna veličina populacije, 

izmjena gena između populacija iste vrste). Upoznat će se sa primjenom istraživanja genetike populacija u odnosu na 

okoliš: utjecaj uzgajališta na prirodne populacije. Upoznat će se s načinima određivanja genetske strukture hibridnih 

vrsta te njihov utjecaj na genetsku strukturu prirodnih populacija morskih organizama te molekularne metode 

određivanja genetske strukture populacija. Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Na predavanjima 

studenti stječu temeljna teorijska znanja iz problematike genetike populacija s naglaskom na morske organizme. 

Student je obvezan pripremiti gradivo o kojem se raspravlja na seminaru, a kroz seminar student će se upoznati i 

aktivno sudjelovati u raspravi o odnosima među populacijama obzirom na genetsku strukturu; o promjenama koje se 

mogu dešavati u prirodnim populacijama. Nastavnik ocjenjuje sudjelovanje studenta u radu seminara (pokazano 

znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje, itd), ocjena se pribrajaja ocjeni na završnom 

ispitu iz predmeta. Rad svake grupe studenata se nadgleda, a nastavnik ima pravo i dužnost pozivati na razgovor 

studente koji zakazuju u nastavi. Student je obavezan pohađati predavanja i seminare. 


1. Hartl, D.L. & ClarkA.G.: Principles of population genetics, Sinauer asssociates, Inc. 1997. 

2. Borojević, K. 1991. Geni i populacija, 2. izdanje Forum, Novi Sad, 544pp. 


1. Hedrick, P.W. 1983. Genetics of populations. Science Book Int. Inc. 630pp. 

2. Futuyma, D.J.: Evolutionary Biology, Sinauer associates, Inc. 1986. 


Predavanje 1. Uvod i kratka povijest genetike populacija. (2 sata) 

Ishodi učenja: Usvojiti i razumjeti osnovna načela genetike populacija, razumjeti pojam populacije u genetskom 

smislu i zakonitosti po kojima dolazi do genetskih promjena među populacijama. 

Predavanje 2: Geni u populaciji. (2 sata)

Ishodi učenja: Upoznavanje i usvajanje osnovnih zakonitosti u populacijskoj genetici (HW ravnoteža populacije; HW 

princip); panmiksija i slučajno križanje. Razumijevanje tipova neslučajnog križanja. 

Predavanje 3: Geni u populaciji. (2 sata) 

Ishodi učenja: Objasniti pojam vezanih geni, genetska neravnoteža (nesistematska i epistatska selekcija). 

Razumijevanje gametske neravnoteže (Linkage disequilibrium); promjene u frekvenciji gena u populaciji (efektivna 

veličina populacije). 

Predavanje 4: Geni u populaciji. (2 sata) 

Ishodi učenja: Upoznavanje sa modelima izmjene gena među populacijama. Razumijevanje promjene na genetskom 

nivou koje se mogu dešavati u izmjeni gena između populacija iste vrste. 

Predavanje 5. Tipovi rasprostranjenja populacija. (2 sata) 

Ishodi učenja: Usvojiti termine genetska smrt i genetsko opterećenje (mutacijsko opterećenje; segregacijsko 

opterećenje), te uvjete preživljavanja jedinki u okolišu; upoznavanje sa balansnom i klasičnom teorijom genetskog 

opterećenja. 

Predavanje 6. Tipovi rasprostranjenja populacija. (2 sata) 

Ishodi učenja: Usvajanje i razumijevanje tipova rasprostrajenosti populacija u prirodi: alopatrije, simpatrije, 

parapatrije te zemljopisne intergradacije. Razumijevanje modela rasta i regulacije populacija (deterministički, 

stohastički). 

Predavanje 7: Efektivna veličina populacije. (2 sata) 

Ishodi učenja: Razumijevanje i usvajanje načina izražavanja efektivnog broja jedinki u prirodnim populacijama; 

objašnjenje Wahlund-ovog efekta; objašnjenje Founder efekta. 

Predavanje 8: Faktori koji mijenjaju genetsku ravnotežu populacije. (2 sata) 

Ishodi učenja: Usvajanje sistematskih i slučajnih- nesistematskih promjena. 

Predavanje 9: Faktori koji mijenjaju genetsku ravnotežu populacije. (2 sata) 

Ishodi učenja: Razumijevanje utjecaja mutacija, migracija, selekcije i pojave genetskog drifta u prirodnim 

populacijama. 

Predavanje 10: Specifičnosti kretanja u malim popolacijama. (2 sata) 

Ishodi učenja: Razumijevanje genetskih promjena u malim populacijama. 

Predavanje 11: Heteroza ili Hibridna snaga. (2 sata) 

Ishodi učenja: Usvajanje i razumijevanje pojma heteroze. 

Predavanje 12: Primjena populacijsko – genetskih istraživanja u akvakulturi. (2 sata) 

Ishodi učenja: Usvajanje cjelina populacijske genetike važnih za akvakulturu. Određivanje heritabilnosti. Genetika 

alozima. 

Predavanje 13: Primjena populacijsko –genetskih istraživanja u ekologiji. (2 sata) 

Ishodi učenja: Razumijevanje genetske sličnosti i razlika između populacija morskih algi. Primjena genetske 

različitosti kao indikatora stanja ekosistema. Kvantitativna genetika – izučavanje interakcija genetike populacija i 

okoliša. 

Predavanje 14: Molekularne metode određivanja genetske strukture populacija. (2 sata) 

Ishodi učenja: Usvajanje klasičnih i molekularnih metoda za analizu DNA (lančana reakcija polimerazom; gel 

elektroforeza); metode za analizu polimorfizma DNA. 

Predavanje 15: Statistička obrada podataka. (2 sata) 

Ishodi učenja: Upoznavanje i usvajanje metoda i statističkih programa za računanje osnovnih parametara kojima 

opisujemo genetsku strukturu populacija; izračunavanje genetske bliskosti i udaljenosti populacija. 

Seminari – obrada zadanih tema npr.: Efekt mjera regulacije ribolova na genetsku strukturu ribljih populacija, 

Primjena molekularnih metoda u ribarstvu i akvakulturi, Genetska različitost populacija kao indikator stanja i 

održivosti ekosistema. Ostali seminari biraju se i obrađuju ovisno o aktualnosti nekog problema. 



vrednuje se: a) pohađanje nastave, b) samostalni rad i aktivnost u nastavi i tijekom seminara, c) usvojeno znanje. 

Znanje studenata se provjerava parcijalnim pismenim ispitima, nakon završenih cjelina. Na završnom, pismenom 

ispitu provjeravaju se ključne, specifične kompetencije koje se utvrđuju za svaku cjelinu. Provjere znanja odvijaju se 

putem pismenih parcijalnih ispita. Provjera znanja je kontuinuirana, tj. usvojena znanja provjeravaju se kontinuirano

tijekom cijelog semestra, a o terminu će studenti biti obaviješteni na vrijeme. Trajanje parcijalnog ispita je 90 minuta. 

Izlazak na parcijalne ispite je obavezan. Svaki parcijalni ispit se boduje i dobiva se ocjena koja ulazi u konačnu ocjenu 

predmeta. Za prolaz na parcijalnom ispitu potrebno je na pitanja odgovoriti s točnošću od najmanje 60%. 

Ocjena na parcijalnim ispitima formira se na temelju postignutog uspjeha prema sljedećem ključu: 

70 – 81 bod dovoljan (2) 

82 – 93 boda dobar (3) 

94 – 105 bodova vrlo dobar (4) 

106 – 120 bodova izvrstan (5). 

Za uspješan prolaz potrebno je: ispuniti sve nastavne obaveze (pohađanje predavanja i aktivno sudjelovanje tijekom 

seminara), tijekom semestra položiti dva parcijalna ispita. Konačnu ocjenu iz predmeta čine rezultati parcijalnih ispita, 

ocjene iz seminarskog rada te prisustvo i aktivno sudjelovanje u nastavi. 


Za sva pitanja vezana uz predmet ili pomoć u savladavanju gradiva studenti se mogu predmetnom nastavniku obratiti 

putem e-maila odnosno mogu doći na individualni razgovor. 

Naziv predmeta EUTROFIKACIJA, PROIZVODNOST MORA I RIBOLOV 

Kod predmeta 

SMR416 


(P/S/V) 

30/0/0 

ECTS 


3 ECTS (1 za predavanja, 2 za samostalno učenje i konzultacije) 



(označiti X) 










Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Ivona Marasović, redoviti profesor 

Voditelj 




Kroz ovaj kolegij studenti će upoznati pozitivne i negativne posljedice procesa eutrofikacije na ekosustav, odnosno 

utjecaj na primarnu i sekundarnu proizvodnju ekosustava. 


- 


- 


- 


- 


-

Naziv predmeta MODELIRANJE I SIMULACIJE U RIBARSTVU 

Kod predmeta 

SMR417 


30/0/15 

(P/S/V) 

ECTS 

4 ECTS (1,5 ECTS za predavanja, 2,5 ECTS za samostalno učenje i sudjelovanje na 

(uz obrazloženje) vježbama) 



(označiti X) 



Morsko ribarstvo / diplomski 





mogućnost praćenja na Hrvatski, engleski jezik 


Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Merica Slišković 


Doc. dr. sc. Merica Slišković 



Osnovna zadaća ovog predmeta je upoznavanje s metodologijom modeliranja, te primjenom sustavskog pristupa 

izrada modela različitih ribljih populacija u različitim uvjetima iskorištavanja. Naglasak nastave je na aplikativnoj 

primjeni stečenih znanja iz modeliranja u održivom upravljanju ribljim resursima. Nastava se izvodi u obliku 

predavanja i vježbi. Studenti su u obvezi pohađati minimalno 80% nastave. Potiče se aktivno sudjelovanje studenata 

održavanjem vježbi. Student je obvezan proučiti i prezentirati model koji predstavlja stvarnu studiju slučaja. 


1. Charles, T.: Sustainable Fishery Systems, Blackwell Science, 2001. 

2. Ford, A.: Modeling the Environment. An Introduction to System Dynamic Modeling the Environment systems, 

Island Press, 1999. 

3. Hannon, B.; Matthias, R.: Modeling Dynamics Biological Systems, Springer-Verlag, 1997. 


1. Garcia, J.M.: Theory and Practical Exercises of System Dynamics, Barcelona, 2011. 

2. Odum, H.T., Odum E.C.: Modeling for all scales, Academic press, 2000. 

3. Deaton, M.L.; Winebrake, J.J.: Dynamics Modeling of Environmental Systems, Springer Science, 2000. 


Predavanje 1. Sustavski pristup. Osnovne ideje sistemske dinamike. 

Ishodi učenja: Objasniti sustavski pristup. 

Predavanje 2. Osnovne ideje simulacije i pristupi simulacijskom modeliranju. 

Ishodi učenja: Objasniti osnovne ideje simulacije i pristupe simulacijskom modeliranju. 

Predavanje 3. Modeli i njihova klasifikacija. 

Ishodi učenja: Definirati vrste modela. 

Predavanje 4. Principi i metodologija modeliranja. 

Ishodi učenja: Opisati i objasniti proces i principe modeliranja. 

Predavanje 5. Raščlanjivanje sustava na njegove elemente, definiranje strukture sustava. 

Ishodi učenja: Definirati sustav i njegove elemente. 

Predavanje 6. Uzročno posljedične veze među elementima sustava. Pozitivne i negativne uzročno posljedične 

veze. 

Ishodi učenja: Odrediti uzročno posljedične veze unutar sustava i definirati njihov predznak. 

Predavanje 7. Kvalitativni (mentalno-verbalni) modeli. 

Ishodi učenja: Opisati i definirati strukturu sustava. 

Predavanje 8. Kvantitativni (matematički) modeli. 

Ishodi učenja: Numerički definirati elemente i odnose unutar sustava.

Predavanje 9. Strukturni modeli. 

Ishodi učenja: Upotrebom simulacijskih programskih paketa povezati elemente i odnose unutar sustava. 

Predavanje 10. Riblje populacije kao sustavi. 

Ishodi učenja: Definiranje elemenata i unutarnje strukture ribljih populacija kao sustava. 

Predavanje 11. Simuliranje ponašanja ribljih sustava. 

Ishodi učenja: Uočavanje dinamike ponašana ribljih sustava i definiranje ključnih elemenata koji određuju ponašanje 

sustava. 

Predavanja 12, 13, 14, 15. Modeliranje različitih ribljih populacija i simuliranje u različitim uvjetima 

iskorištavanja. 

Ishodi učenja: Analizirati rezultate simuliranja i definirati optimalno gospodarenje ribljim resursima. 

Vježba 1. Model za razumijevanje smanjenja riblje populacije. 

Ishodi učenja: Opisati strukturu i dinamiku ponašanja promatranog sustava. 

Vježba 2. Model pridnenih ribljih vrsta. 


Vježba 3. Model pelagijskih ribljh vrsta. 


Vježba 4. Model individualnog rasta riba. 

Ishodi učenja: Opisati strukturu promatranog sustava. 

Vježba 5. Model populacije školjkaša. 


Vježba 6. Model populacije škampa. 


Vježba 7. Model iskorištavanja populacije školjkaša. 

Ishodi učenja: Opisati strukturu i dinamiku ponašanja promatranog sustava u različitim uvjetima iskorištavanja. 

Vježba 8. Model iskorištavanja migratornih vrsta. 


Vježba 9. Model kaveznog uzgoja riba. 


Vježba 10. Model upravljanja ribljim resursima. 


Vježba 11. Model ITQ u svrhu obnavljanja ribljeg stocka. 

Ishodi učenja: Definirati ITQ i njegove prednosti. 

Vježba 12. Testiranje upravljačkih odluka kod iskorištavanja ribljih populacija. 


Vježba 13. Modeliranje obalnog ribolova u složenim ekosustavima. 


Vježba 14. Usporedba složenih i jednostavnih modela u ribarstvu. 

Ishodi učenja: Definirati razliku složenih i jednostavnih modela. 

Vježba 15. Model održivosti uzgoja riba. 

Ishodi učenja: Analizirati rezultate simuliranja i definirati održivost. 


Ispit se sastoji od samostalne izrade i obrane seminarskog rada. Izrada i obrana seminarskog rada se sastoji od izbora 

teme, proučavanja djelova zadane litareture, izrade samog rada, te obrane, odnosno prezentacije rada pred ostalim 

studentima. Ocjena seminarskog rada predstavlja uspješno izlaganje seminarskog rada iz kojeg je vidljivo da student 

velikim dijelom vlada materijom koju prezentira. Ocjena seminarskog formira najmanje 80% konačne ocjene. 

Preostali dio se formira na temelju ocjene zalaganja (aktivnost na nastavi, samostalnost u služenju literaturom i 

drugo). 


Nastavu izvodi doc. dr. sc. Merica Slišković nastavnica Pomorskog fakulteta u Splitu. Za sva pitanja studenti mogu 

kontaktirati putem e-mail merica@pfst.hr. Sve informacije o kolegiju studentima će biti dostupne na službenim 

Internet stranicama Sveučilišnog odjela za studije mora http://more.unist.hr

Naziv predmeta EKOLOGIJA ESTUARIJA 

Kod predmeta 

SMB408 


30/0/0 

(P/S/V) 

ECTS 

3 ECTS (1 za predavanja, 2 za samostalno učenje i konzultacije) 




(označiti X) 










Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Olja Vidjak 

Voditelj 




U kolegiju će se razmatrati slijedeće teme: povijest istraživanja, struktura i tipovi estuarija, morske mijene i dinamika 

vodenih masa, salinitet i ostali kemijski parametri, vegetacija i fauna dna, kvalitativno-kvantitativni sastav i biomasa 

planktona, makrobentos, mikrobentos, slatkovodna komponenta, terestrička komponenta, estuarijske ribe, ptice, 

paraziti i epibionti, lanci ishrane, migracije, zaštita. Karakteristike estuarija uz istočnu obalu Jadrana. 


- 


- 


- 


- 


- 


Kod predmeta 


(P/S/V) 

ECTS 



(označiti X) 






BOTANIKA MORA 

SMB209 

30/0/30 

5 ECTS (2 za predavanja, kolokviji i 3 za laboratorijske vježbe, terenski rad, kolokvije) 




I. (godina) / I. (semestar) 

Hrvatski jezik



Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Boris Antolić, izvanredni profesor 


Zvjezdana Popović, dipl. ing. 



Tijekom predavanja, praktičnih vježbi i terenskog rada studenti će biti upoznati s osnovama sistematike, biologije i 

ekologije morskih bentoskih algi i morskih cvjetnica. Upoznat će najznačajnije predstavnike bentoske flore 

Jadranskoga mora i Sredozemlja, kao i neke najvažnije predstavnike bentoskih algi i morskih cvjetnica u svjetskim 

morima i oceanima. Studenti će također biti upoznati sa sastavom i građom najznačajnijih fitobentoskih zajednica u 

Jadranu i Sredozemlju, kao i promjenama u njihovom sastavu i rasprostranjenosti koje su nastale kao posljedica 

onečišćenja mora ili unosa novih vrsta. U osnovnim crtama prikazati će se mogućnost iskorištavanja i proizvodnje 

bentoskih morskih algi i cvjetnica. Nastava za ovaj kolegij organizira se u obliku predavanja, praktičnih vježbi i 

terenskog rada. Studenti su obavezni prisustvovati cjelokupnoj nastavi ovog kolegija, a što se potvrđuje potpisima 

studenata u evidencijske liste. Predavanja se organiziraju putem Power Point prezentacije. Nakon svakog predavanja 

studentima se za lakše učenje i usvajanje gradiva dijeli održano predavanje u pisanom obliku. 


1. Hoek van den, C., Mann, D.G. & H.M.Jahns. 1995. Algae. An Introduction to Phycology. Cambridge University 

Press, Cambridge. 623 pp. 

2. Peres, J.M. & Gamulin-Brida, H. 1973. Biološka oceanografija. Školska knjiga, Zagreb, 493 pp. 

3. Lobban, C.S., Harrison, P.J. & M.J.Duncan. 1985. The physiological ecology of seaweeds. University Press, 

Cambridge, 242 pp. 


1. Ercegović, A. 1952. Jadranske cistozire. Fauna i flora Jadrana, Split, 212 pp. 

2. Ercegović, A. 1949. Život u moru. JAZU, 412 pp. 

3. Dawes, C.J. 1981. Marine botany. John Wiley & Sons, New York, 628 pp 


Predavanje 1. 

Uvodno predavanje u kojem će se studenti upoznati s: rasporedom živih organizama u moru; podjelom pojedinih 

područja u moru s detaljnijim prikazom bentoskog područja; osnovama taksonomske klasifikacije živog svijeta, te 

osnovama sistematike i nomenklature živih organizama; osnovama istraživanja sastava i rasprostranjenosti bentoske 

flore i vegetacije; metodikama istraživanja fitobentosa; osnovama oblikovanja herbarija morskih algi i cvjetnica; 

osnovnim ciljevima istraživanja fitobentosa; kratkom poviješću istraživanja fitobentosa; sastavom fitobentosa u 

svjetskim morima, Sredozemlju i Jadranu. 

Predavanje 2. 

U ovom predavanju obraditi će se sistematski odjeljak Cyanobacteria ili Cyanophyta (modrozelene alge) pri čemu će 

se posebna pozornost posvetiti: osnovnim značajkama građe stanice modrozelenih alga; značajkama pigmenata 

modrozelenih alga i njihovoj ulozi u stvaranju visokoenergetskih spojeva; pričuvnim tvarima kod modrozelenih alga; 

tipovima talusa kod modrozelenih alga; vrstama stanica kod modrozelenih alga i njihove značajke; razmnožavanju 

modozelenih alga; brojnosti i rasprostranjenosti modrozelenih alga; uporabi nekih modrozelenih alga; istematici 

modrozelenih alga. 

Predavanje 3. 

U ovom predavanju obraditi će se 1. dio sistematskog odjeljka Rhodophyta (crvene alge) pri čemu će se posebna 

pozornost posvetiti: brojnosti i rasprostranjenosti crvenih alga na Zemlji, u svjetskim morima, Sredozemlju i Jadranu; 

osnovnim značajkama građe talusa crvenih alga; pigmentima i kloroplastima kod crvenih alga; rezervnim tvarima kod 

crvenih alga; građi stanične stjenke kod crvenih alga i mogućnosti njihovog iskorištavanja; načinu i tipovima 

razmnožavanja crvenih alga; osnovnim značajkama (građa talusa, pigmenti, kloroplasti, rezervne tvari, 

razmnožavanje) sistematskog razreda Bangiophyceae, te u osnovnim crtama prikazati alge iz sistematskih redova 

Porphyridiales, Rodochaetales, Erythropeltidales i Bangiales; detaljnom prikazu razmnožavanja vrste Porphyra tenera 

(red Bangiales) kao primjer heteromorfne izmjene generacije kod diplohapliodnog razvojnog životnog ciklusa crvenih 

alga iz sistematskog razreda Bangiophyceae. 

Predavanje 4.


pozornost posvetiti: osnovnim značajkama (građa talusa, pigmenti, kloroplasti, rezervne tvari, razmnožavanje) 

sistematskog razreda Florideophyceae; detaljnom prikazu razmnožavanja vrste Audouinella (Acrochaetium) investiens 

(red Acrochaetiales) kao primjer izomorfne izmjene generacije kod diplohaploidnog razvojnog životnog ciklusa 

crvenih alga iz sistematskog razreda Florideophyceae; detaljnom prikazu razmnožavanja vrste Acrosymphyton 

purpuriferum (red Gigartinales) kao primjer heteromorfne izmjene generacije kod diplohaploidnog razvojnog životnog 

ciklusa crvenih alga iz sistematskog razreda Florideophyceae; osnovnim značajkama algi iz sistematskih redova 

Acrochaetiales, Palmariales, Nemaliales, Batrachospermales, Corallinales i Gelidiales, te prikazati najznačajnije 

predstavnike algi iz spomenutih redova. 

Predavanje 5. 


pozornost posvetiti: osnovnim značajkama algi iz sistematskih redova Gracilariales, Gigartinales, Rhodymeniales, 

Bonnemaisoniales i Ceramiales, te prikazati najznačajnije predstavnike algi iz spomenutih redova; nekim 

filogenetskim odnosima između sitematskih redova crvenih alga. 

Predavanje 6. 

U ovom predavanju obraditi će se 1. dio sistematskog odjeljka Heterokontophyta (Phaophyta; smeđe alge) pri čemu će 

se posebna pozornost posvetiti: brojnosti i rasprostranjenosti smeđih u svjetskim morima, Sredozemlju i Jadranu; 

osnovnim značajkama građe talusa smeđih alga; pigmentima i kloroplastima kod smeđih alga; rezervnim tvarima kod 

smeđih alga; građi stanične stjenke kod smeđih alga i mogućnosti njihovog iskorištavanja; načinu i tipovima 

razmnožavanja smeđih alga; osnovnim značajkama (građa talusa, razmnožavanje) alga iz redova Ectocarpales, 

Sphacelariales i Dictyotales, te prikazati najznačajnije predstavnike algi iz spomenutih redova; detaljnom prikazu 

razmnožavnja vrste Ectocarpus silikulosus (red Ectocarpales) kao primjer izomorfne izmjene generacije kod 

diplohapliodnog razvojnog životnog ciklusa smeđih alga. 

Predavanje 7. 

U ovom predavanju obraditi će se 2. dio sistematskog odjeljka Heterokontophyta (Phaophyta; smeđe alge) pri čemu će 

se posebna pozornost posvetiti: osnovnim značajkama algi iz sistematskih redova Scytosiphonales, Cutleriales, 

Dictyosiphonales, Chordariales, Desmarestiales, Sporochnales, Laminariales i Fucales, te prikazati najznačajnije 

predstavnike algi iz spomenutih redova; detaljnom prikazu razmnožavnja vrste Cutleria multifida (red Cutleriales) kao 

primjer heteromorfne izmjene generacije kod diplohapliodnog razvojnog životnog ciklusa smeđih alga; nekim 

filogenetskim odnosima između sitematskih redova smeđih alga. 

Predavanje 8. 

U ovom predavanju obraditi će se 1. dio sistematskog odjeljka Chlorophyta (zelene alge) pri čemu će se posebna 

pozornost posvetiti: brojnosti i rasprostranjenosti zelenih alga na Zemlji, u svjetskim morima, Sredozemlju i Jadranu; 

osnovnim značajkama građe talusa zelenih alga; pigmentima i kloroplastima kod zelenih alga; rezervnim tvarima kod 

crvenih alga; građi stanične stjenke kod zelenih alga; načinu i tipovima razmnožavanja zelenih alga; osnovnim 

značajkama (građa talusa, pigmenti, kloroplasti, rezervne tvari, razmnožavanje) sistematskog razreda Chlohrophyceae, 

te u osnovnim crtama prikazati alge iz sistematskih redova Volvocales, Chlorococcales, Chaetophorales i 

Oedogoniales; osnovnim značajkama (građa talusa, pigmenti, kloroplasti, rezervne tvari, razmnožavanje) sistematskog 

razreda Ulvophyceae, te u osnovnim crtama prikazati alge iz sistematskog reda Codiolales. 

Predavanje 9. 


pozornost posvetiti: osnovnim značajkama višestaničnih algi iz sistematskih redova Codiolales i Ulvales (sistematski 

razred Ulvophyceae), te prikazati najznačajnije predstavnike algi iz spomenutih redova; detaljnom prikazu 

razmnožavnja vrste Ulothrix zonata (red Codiolales) kao primjer heteromorfne izmjene generacije kod 

diplohapliodnog razvojnog životnog ciklusa zelenih alga, te razmnožavnja vrste Ulva latuca (red Ulvales) kao primjer 

izomorfne izmjene generacije kod diplohapliodnog razvojnog životnog ciklusa zelenih alga; osnovnim značajkama 

(građa talusa, pigmenti, kloroplasti, rezervne tvari, razmnožavanje) sistematskog razreda Cladophorophycae i 

sistematskog reda Cladophorales, te prikazati najznačajnije predstavnike algi iz spomenutog reda. 

Predavanje 10. 


pozornost posvetiti: osnovnim značajkama (građa talusa, pigmenti, kloroplasti, rezervne tvari, razmnožavanje) 

sistematskih razreda Bryopsidophyceae (sistematski redovi Bryopsidales i Halimedales) i Dasycladophyceae

(sistematski red Dasycladales), te prikazati najznačajnije predstavnike algi iz spomenutih redova. 


Prvi kolokvij (1. test). 


U ovom predavanju obraditi će se biljke iz sistematskog odjeljka Spermatophyta (Magnoliophyta; sjemenjače) pri 

čemu će se posebna pozornost posvetiti: morfologiji, biologiji i ekologiji morskih cvjetnica koje obitavaju u 

Jadranskom moru Posidonia oceanica, Cymodocea nodosa, Zostera marina i Zostera (Zosterella) noltii; detaljnom 

prikazu razmnožavanju vrste Posidonia oceanica; glavnim uzrocima uništavanja livada morskih cvjetnica. 


U ovom predavanju obraditi će se utjecaj abiotskih ekoloških čimbenika na sastav i rasprostranjenost bentoskih alga i 

morskih cvjetnica, prvenstveno u Jadranu, ali i u nekim drugim morima i oceanima. Ekološki čimbenici koji će se 

detaljno obraditi su: a) svjetlo; b) temperatura; c) slanost (salinitet); d) gibanje mora; e) fizikalna svojstva podloge; f) 

hranjive soli. 


U ovom predavanju prikazati će se u najkraćim crtama dubinski sastav i rasprostranjenost bentoske (pridnene) flore i 

vegetacije u Sredozemlju i nekim svjetskim morima, dok će se glavnina predavanja temeljiti na Ercegovičevoj 

dubinskoj raspodjeli bentoskih alga i morskih cvjetnica u Jadranu. Uz bitne ekološke čimbenike dati će se i vodeće 

svojte bentoskih alga i morskih cvjetnica koje sudjeluju u građi bentoske vegetacije na sljedećim bionomskim 

stepenicama: suralitoral; eulitoral (mediolitoral); gornji infralitoral; srednji infralitoral; donji infralitoral; elitoral. 


Drugi kolokvij (2. test). 

Vježba 1. (90 min) 

Na prvoj vježbi studenti se upoznaju s načinom rada, uzorkovanja i obrade materijala u laboratoriju također i s 

neophodnim priborom za vježbe iz Botanike mora. Odjeljak: Cyanophyta (Modrozelene alge). Kratke teorijske 

osnove, svježi materijali i mikroskopski preparati kolonijalnih oblika bez heterocisti i drugih specijaliziranih stanica 

roda Gloeocapsa,. nitastih oblika bez heterocisti i drugih specijaliziranih stanica roda Spirulina i Lyngbya te s nitastm 

oblicima sa heterocistama i drugim specijaliziranim stanicama roda Rivularia. 

Ishodi učenja: Na temelju teorijskih osnova usvojenih kroz predavanja i vježbe, shematskih prikaza građe, te vlastitih 

crteža i crteža mikroskopskih preparata pri različitim povećanjima studenti će moći prepoznavati i imenovati 

organizme i dijelove stanice Cyanophyta, te savladati osnovnu taksonomiju unutar ove skupine. 


Odjeljak: Rhodophyta (Crvene alge); Razred Bangiophyeae. Kratke teorijske osnove, svježi materijali i mikroskopski 

preparati vrsta Bangia atropurpurea i Porphyra leucosticta. 


crteža i crteža mikroskopskih preparata studenti će moći prepoznavati i imenovati organizme i dijelove stanice crvenih 

algi, te savladati osnovnu taksonomiju unutar ove skupine također će se upoznati s morfologijom habitusa, osnovnom 

anatomijom i rasplodnim strukturama crvenih algi. 


Odjeljak: Rhodophyta (Crvene alge); Razred Florideophyceae. Kratke teorijske osnove, svježi materijali i 

mikroskopski preparati vrsta Fosliella sp.; Liagora sp., Nemalion helminthoides, Lithophyllum sp., Corallina 

elongata, Titanoderma trochanter. 






Odjeljak: Rhodophyta (Crvene alge); Razred Florideophyceae. Kratke teorijske osnove, svježi materijali uz 

mikroskopske preparate vrsta Halymenia floresia, Hypnea musciformis, Peyssonnelia squamaria, Gelidium crinale i 

Gracilaria gracilis. 


crteža i crteža mikroskopskih preparata studenti će moći prepoznavati i imenovati organizme i dijelove stanice crvenih




Odjeljak: Rhodophyta (Crvene alge); Razred Florideophyceae. Kratke teorijske osnove, svježi materijali i 

mikroskopski preparati vrsta Fauchea repens, Ceramium ciliatum, Antithamnion sp., Womersleyella setacea, 

Asparagopsis armata/taxiformis. 






Odjeljak: Phaeophyta (Smeđe alge); Razred Phaeophyceae. Kratke teorijske osnove, svježi materijali i mikroskopski 

preparati vrsta Halopteris scoparia, Dictyota dichotoma, Dictyopteris polypodioides, Taonia atomaria, Padina 

pavonica. 


crteža i crteža mikroskopskih preparata studenti će moći prepoznavati i imenovati organizme i dijelove stanice smeđih 


anatomijom i rasplodnim strukturama smeđih algi. 



preparati vrsta Colpomenia sinuosa, Scytosiphon lomentaria i Asperococcus bulosus. 







preparati vrsta Ectocarpus sp. 






Proces herbarizacije i izrade herbarija. 

Ishodi učenja: Na temelju teorijskih osnova usvojenih kroz predavanja i vježbe studenti će moći samostalno izraditi 

vlastiti herbarij. 

min) 


preparati vrsta Cystoseira amentacea var. Spicata, Cystoseira crinitophylla, Cystoseira compressa, Cystoseira 

corniculata ssp. Laxior, Sargassum vulgare, Fucus virsoides. 






Odjeljak: Chlorophyta (Zelene alge); Razred: Ulvophyceae. Kratke teorijske osnove, svježi materijali i mikroskopski 

preparati vrsta Ulva rigida,Ulva intestinalis, Codium fragile, Codium fragile. 


crteža i crteža mikroskopskih preparata studenti će moći prepoznavati i imenovati organizme i dijelove stanice zelenih 


anatomijom i rasplodnim strukturama zelenih algi. 

Vježba 12. (90 min)

Odjeljak: Chlorophyta (Zelene alge); Razred: Ulvophyceae. Kratke teorijske osnove, svježi materijali i mikroskopski 

preparati vrsta Caulerpa prolifera, Caulerpa taxifolia, Caulerpa racemosa var. Cylindracea, Flabellia petiolata, 

Halimeda tuna i Valonia utricularis. 


crteža i crteža mikroskopskih preparata studenti će moći prepoznavati i imenovati organizme i dijelove stanice zelenih 


anatomijom i rasplodnim strukturama zelenih algi. 


Odjeljak: Tracheophyta (Sjemenjače) Razred: Monocotyledonae. Kratke teorijske osnove, svježi materijali i 

mikroskopski preparati vrsta Posidonia oceanica i Cymodocea nodosa. 


crteža i crteža mikroskopskih preparata studenti će moći prepoznavati i imenovati organizme i dijelove stanice 

morskih cvjetnica, te savladati osnovnu taksonomiju unutar ove skupine također će se upoznati s morfologijom 

habitusa, osnovnom anatomijom i rasplodnim strukturama morskih cvjetnica. 


Odjeljak: Tracheophyta (Sjemenjače) Razred: Monocotyledonae. Kratke teorijske osnove, svježi materijali i 

mikroskopski preparati vrsta : Zostera marina, Zostera noltii i Halophila stipulacea. 

Ishodi učenja: na temelju teorijskih osnova usvojenih kroz predavanja i vježbe, shematskih prikaza građe, te vlastitih 

crteža i crteža mikroskopskih preparata studenti će moći prepoznavati i imenovati organizme i dijelove stanice 

morskih cvjetnica, te savladati osnovnu taksonomiju unutar ove skupine također će se upoznati s morfologijom 

habitusa, osnovnom anatomijom i rasplodnim strukturama morskih cvjetnica. 


Izrada herbarija i prepoznavanje herbariziranog materijala, završni test. 


Ispiti se provode putem pismenih kolokvija (testova) tijekom trajanja predavanja i tijekom ispitnih rokova. Razlika u 

ispitima postoji samo u obimu gradiva koje studenti kolokvijem polažu. Tijekom trajanja predavanja prvi kolokvij (1. 

test) obuhvaća prvih 7 predavanja (Uvod, Cyanobacteria, Rhodophyta 1, 2, i 3, Heterokontophyta 1 i 2), a drugi 

kolokvij (2. test) preostalih 6 predavanja (Chlorophyta 1, 2 i 3, Spermatophyta, Ekološki čimbenici, Vegetacija), dok u 

ispitnim rokovima testovi obuhvaćaju cjelokupno gradivo. Ispitni testovi sastoje se od složenih pitanja u kojem svako 

potpitanje nosi određen dio boda. Za pozitivnu ocjenu potrebito je riješiti više od 50% točnih odgovora. Prolaz na 1. 

kolokviju omogućuje izlazak na 2. kolokvij, dok neuspješnost na 1. kolokviju usmjeruje studenta na polaganje testa iz 

cijelog gradiva. 

Primjer pitanja: 

1. Koja je od ovih tvrdnji točna za alge iz odjeljka Cyanophyta (Cyanobacteria) (1): 

a) to su samo višestanični organizmi 

b) imaju visoko diferencirani talus kod kojeg razlikujemo rizoid, filoid i kauloid 

c) to su jednostanični, kolonijalni i višestanični organizmi 

d) ponekad stvaraju organizaciju koja je slična parenhimu 

e) osnovna boja je klorofil a 

f) osnovna boja je fukoksantin 

2. Uz navedenu tvrdnju zaokružite je li ona točna (T) ili nije (N). (2) 

a) Najznačajnija pričuvna tvar kod cijanobakterija je cijanoficejski škrob (T ili N) 

b) Fotosintetski pigmenti su smješteni u tilakoidima (T ili N) 

c) Klorofil a i karotenoidi su topljivi u lipidima (T ili N) 

d) Neke modrozelene alge za asimilaciju CO 2 kao donatore elektrona koriste H 2 S ili H 2 (T ili N) 

Uz svako pitanje u zagradi je broj bodova koje student može osvojiti točnim rješenjem. U obzir se uzimaju samo točni 

odgovori. 


Studenti mogu kontaktirati s nastavnikom ili asistentom u bilo koje vrijeme koje njima odgovara, a kako bi došli do 

odgovora na pitanje koje ih tišti a koje je u vezi s kolegijem Botanika mora.

Naziv predmeta ZOOLOGIJA MORA 

Kod predmeta 

SMR420 


30/0/30 

(P/S/V) 

ECTS 

5 ECTS (2 predavanja i vježbe, 3 za samostalno učenje uz konzultacije) 




(označiti X) 






Preduvjeti za upis Kompetencije iz opće biologije te biologije i ekologije mora 




Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Marija Despalatović 


Doc. dr. sc. Marija Despalatović 



Cilj ovog studijskog predmeta je upoznavanje studenata s osnovama biologije i ekologije životinjskih skupina koje 

žive u moru, te njihovom klasifikacijom. Stečeno znanje je neophodno za kompleksno sagledavanje problematike u 

budućem radu u oblasti morskog ribarstva. Sadržaj: Uvod u zoologiju i njena znanstvena područja. Metodologija 

zoologijske sistematike i zoologijska nomenklatura. Zoogeografska i ekološka rasprostranjenost morskih životinja. 

Podjela životinjskog svijeta prema tipu organizacije. Osnovne građevne karakteristike i klasifikacija pojedinog tipa 

organizacije. Morski beskralješnjaci; morski kralješnjaci. Nastava se održava u standardno opremljenoj predavaonici s 

projektorom i video opremom. Vježbe se održavaju u standardno opremljenom laboratoriju s lupom, mikroskopom, 

priborom za sekciju zoološkog materijala te video opremom. Obavezno je pohađanje predavanja i vježbi. 


1. Matoničkin I, Habdija I, Primc-Habdija B. 1998. Beskralješnjaci, Biologija nižih avertebrata. Školska knjga, 

Zagreb. 

2. Matoničkin I, Habdija I, Primc-Habdija B. 1998. Beskralješnjaci, Biologija viših avertebrata. Školska knjiga, 

Zagreb. 

3. Matoničkin i sur. 1980. Praktikum iz avertebrata, PMF, Sveučilište u Zagrebu. 


1. Riedl R. 1983. Fauna und Flora des Mittelmeeres. Verlag P. Parey, Hamburg und Berlin. 

2. Odabrani znanstveni radovi 


Predavanje 1. Morski ekosustav. 

Ishodi učenja: Usvojiti pojmove podmorske topografije. Razumjeti djelovanje čimbenika okoliša u morskom 

ekosustavu. Usvojiti rasprostranjenost živih bića u moru. Definirati pojmove plankton, nekton, bentos. Definirati 

pojmove epifauna i endofauna. 

Predavanje 2. Načela i metode sistematike životinja. 

Ishodi učenja: Usvojiti osnovna načela i metode sistematike životinja. Naučiti koristiti zoologijsku nomenklaturu. 

Usvojiti načela podjele živog svijeta. Usvojiti značajke pojedinih tipova organizacije te koljena koja im pripadaju. 

Predavanje 3. Protozoa – praživotinje. 

Ishodi učenja: Objasniti rasprostranjenost i ulogu praživotinja u morskom ekosustavu. Objasniti osnovne značajke 

građe praživotinja. Objasniti i razumjeti ulogu, građu i funkciju pojedinih organela. Objasniti načine prehrane u 

praživotinja. Objasniti disanje praživotinja. Objasniti načine razmnožavanja u praživotinja, spolno i nespolno. Usvojiti 

osnovne značajke potkoljena Mastigophora – bičaši, te razreda Zoomastigophoria. Usvojiti osnovne značajke 

potkoljena Sarcodina – sluzavci. Usvojiti osnovne značajke razreda Rhizopodia – korjenonošci, posebno reda 

Foraminifera – krednjaci, te upoznati vrste koje žive u Jadranu. Usvojiti osnovne značajke razreda Actinopodia –

zrakastonozi, posebno redova Heliozoa – sunašca i Radiolaria – zrakaši. Usvojiti osnovne značajke razreda Sporozoa 

– truskovci, s posebnim osvrtom na svojte koje su nametnici morskih kralješnjaka i beskralješnjaka. Usvojiti osnovne 

značajke potkoljena Cnidospora. Usvojiti osnovne značajke potkoljena Ciliophora, posebno razreda Ciliata – 

trepetljikaši, s posebnim osvrtom na svojte koje žive u Jadranu. 

Predavanje 4. Koljena Mesozoa i Spongia – spužve. 

Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke tipa organizacije Parazoa. Usvojiti osnovne značajke koljena Mesozoa, s 

posebnim osvrtom na vrste koje žive u Jadranu i Sredozemnom moru. Usvojiti osnovne značajke koljena Spongia – 

spužve. Usvojiti principe građe spužava. Objasniti razlike u građi triju oblika spužava: askon, sikon i leukon. Usvojiti 

osnovne značajke razreda Calcarea – vapnenjače, te upoznati pojedine vrste koje žive u Jadranskom moru. Usvojiti 

osnovne značajke razreda Hexactinellida – staklače. Usvojiti osnovne značajke razreda Demospongia – 

kremenorožnjače, te biologiju i ekologiju odabranih vrsta koje žive u Jadranu. 

Predavanje 5. Koljeno Platodes – plošnjaci. 

Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke tipa organizacije Ameria – beskolutićavci. Usvojiti osnovne značajke 

koljena Platodes – plošnjaci. Usvojiti osnovne značajke razreda Turbellaria – virnjaci. Razumjeti načela građe 

plošnjaka, te usvojiti razlike u građi između pojedinih oblika. Upoznati virnjake koji žive u moru, posebno u 

Sredozemnom moru i Jadranu. Usvojiti osnovne značajke razreda Trematoda – metilji, posebno svojti koje žive u 

moru. Usvojiti osnovne značajke razreda Cestoda – trakavice. 

Predavanje 6. Koljeno Cnidaria – žarnjaci. 

Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke koljena Cnidaria – žarnjaci. Objasniti razlike u građi između dva 

strukturalna oblika, polipa i meduze, te razumjeti metagenezu. Usvojiti osnovne značajke razreda Anthozoa – koralji. 

Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta koralja. Usvojiti osnovne značajke razreda Scyphozoa – režnjaci. 

Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta režnjaka. Usvojiti osnovne značajke razreda Hydrozoa – obrubnjaci. 

Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta obrubnjaka. 

Predavanje 7. Koljeno Ctenophora – rebraši. 

Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke koljena Ctenophora – rebraši. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta. 

Predavanje 8. Koljeno Aschelminthes – oblenjaci. 

Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke koljena Aschelminthes – oblenjaci. Usvojiti osnovne značajke razreda 

Rotatoria – kolnjaci. Usvojiti osnovne značajke razreda Gastrotricha – trbodlaci. Usvojiti osnovne značajke razreda 

Kinorhyncha – bodljoglavci. Usvojiti osnovne značajke razreda Nematomorpha – strunaši. Usvojiti osnovne značajke 

razreda Acanthocephala – kukaši. Usvojiti osnovne značajke razreda Priapulida – valjčari. Usvojiti osnovne značajke 

razreda Kamptozoa – stapkočašci. Usvojiti osnovne značajke razreda Nematoda – oblići. Upoznati biologiju i 

ekologiju odabranih vrsta iz koljena Ascheminthes. 

Predavanje 9. Koljeno Nemertina – vrpčari. 

Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke koljena Nemertina – vrpčari. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta 

vrpčara koje žive u Jadranu. 

Predavanje 10. Koljeno Mollusca – mekušci / Razredi: Monoplacophora – jednoljušturaši, Aplacophora – 

bezljušturaši, Polyplacophora – mnogoljušturaši, Scaphopoda – koponošci. 

Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke koljena Mollusca – mekušci. Usvojiti osnovne značajke razreda 

Monoplacophora – jednoljušturaši. Usvojiti osnovne značajke razreda Aplacophora – bezljušturaši, s osvrtom na vrste 

iz Jadrana. Usvojiti osnovne značajke razreda Polyplacophora – mnogoljušturaši. Upoznati biologiju i ekologiju 

odabranih vrsta mnogoljušturaša iz Jadrana. Usvojiti osnovne značajke razreda Scaphopoda – koponošci, s osvrtom na 

odabrane vrste. 

Predavanje 11. Razred Gastropoda – puževi. 

Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke razreda Gastropoda – puževi. Objasniti razlike u građi predstavnika 

pojedinih podrazreda puževa. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta Prosobranchiata – prednješkržnjaka. 

Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta Opisthobranchiata – stražnjoškržnjaka. Upoznati biologiju i ekologiju 

odabrane vrste Pulmonata – plućnjaci. 

Predavanje 12. Razred Bivalvia – školjkaši. 

Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke razreda Bivalvia – školjkaši. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta 

Protobranchia. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta Filibranchia. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih 

vrsta Eulamellibranchia. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta Septibranchia. 

Predavanje 13. Razred Cephalopoda – glavonošci.

Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke razreda Cephalopoda – glavonošci. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih 

vrsta glavonožaca. 

Predavanje 14. Koljeno Annelida – kolutićavci. 

Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke tipa organizacije Polymeria – mnogokolutićavci. Usvojiti osnovne značajke 

koljena Annelida – kolutićavci. Usvojiti osnovne značajke razreda Polychaeta – mnogočetinaši. Objasniti razlike u 

građi između slobodnih i sjedilačkih mnogočetinaša. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta. Upoznati 

predstavnike razreda Myzostomida i Clitellata koji žive u moru. 

Predavanja 15. Koljena Echiurida – zvjezdani, Sipunculida – štrcaljci, Tardigrada – dugoživci. 

Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke koljena Echiurida – zvjezdani, s osvrtom na odabrane vrste. Usvojiti 

osnovne značajke koljena Sipunculida – štrcaljci, s osvrtom na odabrane vrste. Usvojiti osnovne značajke koljena 

Tardigrada – dugoživci, s osvrtom na odabrane vrste. 

Predavanje 16. Koljeno Arthropoda – člankonošci. 

Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke koljena Arthropoda – člankonošci. Usvojiti osnovne značajke razreda 

Crustacea – rakovi. Usvojiti osnovne značajke podrazreda Cirripedia – vitičari. Upoznati biologiju i ekologiju 

odabranih vrsta rakova vitičara. Usvojiti osnovne značajke podrazreda Malacostraca – viši raci. Usvojiti osnovne 

značajke nadreda Phyllocarida. Usvojiti osnovne značajke nadreda Hoplocarida, s osvrtom na odabrane vrste. Usvojiti 

osnovne značajke nadreda Eucarida. Usvojiti osnovne značajke reda Decapoda. Usvojiti osnovne značajke podreda 

Macrura natantia, s osvrtom na odabrane vrste. Usvojiti osnovne značajke podreda Macrura reptantia te pojedinih 

sekcija, Palinura, Astacida, Anomura, Brachyura. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta puzača. Usvojiti 

osnovne značajke nadreda Pancarida. Usvojiti osnovne značajke nadreda Peracarida, redova Anisopoda, Mysidacea, 

Cumacea, Isopoda i Amphipoda, s osvrtom na pojedine odabrane predstavnike. 

Predavanje 17. Koljeno Lophophorata – lovkaši. 

Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke koljena Lophophorata – lovkaši. Usvojiti osnovne značajke razreda Bryozoa 

– mahovnjaci. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta mahovnjaka. 

Predavanje 18. Koljeno Echinodermata – bodljikaši. 

Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke koljena Echinodermata – bodljikaši. Usvojiti osnovne značajke razreda 

Crinoidea – stapčari. Usvojiti osnovne značajke razreda Holothurioidea – trpovi. Upoznati biologiju i ekologiju 

odabranih vrsta trpova. Usvojiti osnovne značajke razreda Echinoidea – ježinci. Upoznati biologiju i ekologiju 

odabranih vrsta ježinaca. Usvojiti osnovne značajke razreda Asteroidea – zvjezdače. Upoznati biologiju i ekologiju 

odabranih vrsta zvjezdača. Usvojiti osnovne značajke razreda Ophiuroidea – zmijače. Upoznati biologiju i ekologiju 

odabranih vrsta zmijača. 

Predavanje 19. Koljeno Chordata – svitkovci / Potkoljena Tunicata – plaštenjaci i Cephalochordata – 

svitkoglavci. 

Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke koljena Chordata – svitkovci. Usvojiti osnovne značajke potkoljena Tunicata 

– plaštenjaci. Usvojiti osnovne značajke razreda Ascidiacea – mješčićnice. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih 

vrsta mješčićnica. Usvojiti osnovne značajke potkoljena Cephalochordata – svitkoglavci. 

Predavanje 20. Potkoljeno Vertebrata – kralježnjaci. 

Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke potkoljena Vertebrata – kralježnjaci. Usvojiti osnovne značajke nadrazreda 

Cyclostomata i Gnathostomata, razreda Chondrichthyes, Actinopterygii, Sarcopterygii, Amphibia, Reptilia, Aves i 

Mammalia. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta koje žive u moru. 

Vježba 1. Foraminifera – krednjaci. 

Ishodi učenja: Upoznati oblike i građu ljušturica krednjaka. Upoznati odabrane vrste krednjaka koje žive u Jadranu. 

Vježba 2. Ciliata – trepetljikaši. 

Ishodi učenja: Upoznati građu trepetljikaša. Upoznati odabrane vrste trepetljikaša koje žive u Jadranu. 

Vježba 3. Spongia – spužve. 

Ishodi učenja: Upoznati građu spužava na primjeru obične spužve, Spongia officinalis. Naučiti izrađivati preparate 

spikula spužava. 

Vježba 4. Anthozoa – koralji. 

Ishodi učenja: Upoznati vanjsku i unutrašnju građu crvene moruzgve, Actinia equina. Upoznati vanjsku i unutrašnju 

građu zadružnih koralja, Alcyonium palmatum, Corallium rubrum. 

Vježba 5. Hydrozoa – obrubnjaci.

Ishodi učenja: Upoznati građu zadruge obrubnjaka. 

Vježba 6. Nematoda – oblići. 

Ishodi učenja: Upoznati predstavnike Nematoda koji žive u meiofauni. Upoznati građu oblića Anisakis simplex. 

Vježba 7. Polyplacophora – mnogoljušturaši / Gastropoda – puževi. 

Ishodi učenja: Upoznati građu mnogoljušturaša. Upoznati građu puževa. 

Vježba 8. Bivalvia – školjkaši. 

Ishodi učenja: Upoznati građu školjkaša Mytilus galloprovincialis. Upoznati građu gonada školjkaša pomoću 

histoloških preparata. 

Vježba 9. Cephalopoda – glavonošci. 

Ishodi učenja: Upoznati građu glavonožaca na primjeru sipe Sepia officinalis. 

Vježba 10. Polychaeta – mnogočetinaši. 

Ishodi učenja: Upoznati građu slobodnih mnogočetinaša. Upoznati građu sjedilačkih mnogočetinaša. 

Vježba 11. Cirripedia – vitičari / Decapoda. 

Ishodi učenja: Upoznati građu rakova vitičara. Upoznati građu dekapodnih rakova. 

Vježba 12. Bryozoa – mahovnjaci. 

Ishodi učenja: Upoznati građu mahovnjaka. 

Vježba 13. Echinoidea – ježinci. 

Ishodi učenja: Upoznati građu ježinaca. 

Vježba 14. Holothurioidea – trpovi. 

Ishodi učenja: Upoznati građu trpova. Upoznati građu gonada trpova na osnovi histoloških preparata. 

Vježba 15. Ascidiacea – mješčićnice. 

Ishodi učenja: Upoznati građu mješčićnica. 


Znanje studenata se provjerava na ispitu i kolokviju. Ispit je pismeni, a kolokvij se sastoji od usmenog i praktičnog 

dijela. Studenti mogu izaći na ispit nakon položenog kolokvija. Pismeni ispit sadrži 80 pitanja. Odgovori na pitanja su 

ponuđeni, a treba odabrati jedan ili više točnih odgovora. Način ocjenjivanja: 60-70% točnih odgovora - dovoljan; 70- 

80% - dobar; 80-90% - vrlo dobar; 90-100% - odličan. Ispit je moguće polagati u dva dijela. 


Studenti se mogu konzultirati s nastavnikom prema dogovoru. 

Naziv predmeta SISTEMATIKA RIBA, MEKUŠACA I RAKOVA 

Kod predmeta 

SMR401 


(P/S/V) 

30/15/15 

ECTS 


5 ECTS (2 za predavanja, seminare i laboratorijski rad; 3 za samostalno učenje, izrada 

seminarskog rada, priprema ispita: 90 sati) 



(označiti X) 





Godina/semestar I. (godina) / II. (semestar) 



mogućnost praćenja na Hrvatski jezik, mogućnost praćenja na engleskom jeziku 



Doc. dr. sc. Mirela Petrić 

Dr. sc. Frane Škeljo, asistent (izvodi dio nastave) 

Voditelj 


Dr. sc. Frane Škeljo, asistent 

O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o


Opis i cilj kolegija: U svjetskom, a također i našem morskom ribarstvu najvažniji objekti ribolova su prvenstveno 

ribe, zatim mekušci (glavonošci, školjkaši) i rakovi, koji u svjetskom ribarstvu zajedno učestvuju u ukupnoj lovini s 

oko 99,2%, a u našem ribarstvu s gotovo 100%. Cilj je kolegija, stoga, upoznati studente s principima i kriterijama u 

biološkoj sistematici (nomenklaturi), a posebno upoznati s prirodnim (sistematskim) položajem navedenih grupa u 

životinjskom svijetu, njihovom sistematskom podjelom i temeljima takve podjele, te konačno upoznavanje 

karakterističnih i privredno značajnih vrsta, s posebnim osvrtom na Jadran i Mediteran. 

Ishodi učenja: Po završetku kolegija, studenti bi trebali moći: 

- razumjeti obrasce i procese u evoluciji životinja, 

- usporediti razlike između metoda filogenetske analize: evolucijske sistematike, fenetike i kladistike, 

- identificirati najznačajnije karakteristike odabranih taksonomskih grupa riba, rakova i mekušaca 

Organizacija nastave: Nastava kolegija se organizira u obliku predavanja, seminara i auditornih/laboratorijskih 

vježbi (Power Point prezentacije, edukacijski filmovi, rješavanje zadataka, praktičan rad). Predavanja su zamišljena 

kao interaktivna te se potiče aktivno sudjelovanje studenta u nastavi kroz pitanja i komentare. Predavanja i seminari su 

organizirani na osnovu filogenetskih odnosa proučavanih životinja, pri čemu su seminari i vježbe osmišljeni tako da 

prate teme predavanja. Svaki student je obavezan samostalno izraditi jedan seminarski rad iz problematike predmeta te 

isti usmeno obrazložiti. 

Pohađanje nastave: Nastava se organizira u bloku. Studenti su obavezni pohađati nastavu, aktivno sudjelovati u 

nastavnom procesu te položiti ispit (vidi rubriku Ispit). Prisutnost na nastavi će se evidentirati svaki sat. Obaveza je 

studenata da prisustvuju na barem 75% nastave i na svim vježbama. Izostanak je opravdan u slučaju bolesti ili 

određene aktivnosti na Odjelu, a nužno je donijeti pisanu potvrdu. Kašnjenje na nastavu će se također evidentirati, pri 

čemu će se tri kašnjenja brojati kao jedan neopravdan izostanak. Stopostotna prisutnost na nastavi će se nagraditi s 2 

boda. 


1. Britvec B. 2001. Međunarodni kodeks zoološke nomenklature. Natura Croatica, 10(2): 105-117. 

2. Funk VA, Brooks DR. 1990. Phylogenetic Systematics as the Basis of Comparative Biology. Smithsonian 

Contributions to Botany, 73: 1-45. 

3. Holthuis LB. 1987. Crevettes. In: Fisher W, Bauchot ML, Schneider M (eds.), Fiches FAO d'identification des 

espèces pour les besoins de la pêche. (Révision 1). Méditerranée et mer Noire. Zone de pêche 37. Volume 1. 

Végétaux et Invertébrés. FAO, Rome. pp. 191-292. 

4. Jereb P, Roper CFE. 2005. Cephalopods of the world. An annotated and illustrated catalogue of cephalopod species 

known to date. Vol. 1. FAO Species Catalogue for Fisheries Purpoise. No. 4, FAO, Rome, 262 pp. 

Morović D. 1965. Razvoj ihtiološke klasifikacije. Pomorski zbornik, 3: 995-1010. 

6. Petrić M. 2012. Dodatni nastavni materijal - ppt predavanja. 


1. Brusca RC, Brusca GJ. 2003. Invertebrates. Sinauer Associates, Sunderland, Massachusetts. 

2. Scholtz G, Richter S. 1995. Phylogenetic systematics of the reptantian Decapoda (Crustacea, Malacostraca). 

Zoological Journal of the Linnean Society, 113: 289-328. 

3. Števčič Z. 2005. The reclassification of brachyuran crabs (Crustacea: Decapoda: Brachyura). Natura Croatica, 

14(supl.1): 1-159. 

4. Voss NA, Vecchione M, Toll RB, Sweeney MJ. 1998. Systematics and Biogeography of Cephalopods. Vol 2. 

Smithsonian Contributions to Zoology, 586: 271-561. 


Doc. dr. sc. Mirela Petrić – prvi dio nastave 

Predavanje 1. Uvod u sistematiku: filogenija i taksonomija (4 sata) 

Ishodi učenja: Definirati pojmove: sistematika, taksonomija, klasifikacija, nomenklatura. Analizirati filogenentske i 

evolucijske odnose životinja i povezati njihovu važnost u taksonomiji. Upoznati različite pristupe (škole) taksonomiji: 

kladistička škola (kladistička analiza, klada, kladogram), numerička taksonomija. Usporediti monofiletsku, 

parafiletsku i polifiletsku grupu. Rangirati taksonomske kategorije. Definirati vrstu: morfološki, biološki, evolucijski i 

filogenetski pojam vrste. Usporediti metode filogenetske analize: evolucijska sistematika, fenetika i kladistika. 

Predavanje 2. Zoološka nomenklatura (1 sat) 

Ishodi učenja: Identificirati pravila zoološke nomenklature. Navesti pravila opisivanja taksona po tipovima.

Predavanje 3. Kriteriji klasifikacije životinja (2 sata) 

Ishodi učenja: Navesti kriterije koje se koriste za klasifikaciju životinja: tipovi simetrije, tkiva, tipovi tjelesne šupljine, 

metamerija, cefalizacija i razvoj živčanog sustava. 

Predavanje 4. Sistematika koljena Mollusca - mekušci (2 sata) 

Ishodi učenja: Klasificirati koljeno Mollusca. Usporediti glavne tjelesne značajke pripadnika razreda Aplacophora, 

Monoplacophora, Polyplacophora, Scaphopoda, Gastropoda, Bivalvia i Cephalopoda. 

Predavanje 5. Razred Bivalvia - školjkaši (3 sata) 

Ishodi učenja: Analizirati građu tijela, pokrov, potpor, ishranu, optjecanje, izmjenu plinova, razmnožavanje i živčanu 

organizaciju školjkaša. Prezentirati glavne taksonomske grupe školjkaša. 

Predavanje 6. Razred Cephalopoda - glavonošci (3 sata) 


organizaciju glavonožaca. Prezentirati glavne taksonomske grupe glavonožaca. 

Predavanje 7. Sistematika i osnovne biološke značajke potkoljena Crustacea - rakovi (5 sati) 


organizaciju rakova. Prezentirati glavne taksonomske grupe rakova s posebnim osvrtom na komercijalne vrste. 

Dr. sc. Frane Škeljo, asistent – drugi dio nastave 

Predavanje 8. Koljeno svitkovci (Chordata) s posebnim osvrtom na sistematiku riba (Pisces) (2 sata) 

Ishodi učenja: Objasniti opća svojstva koljena svitkovaca i njegovu taksonomsku podjelu. Objasniti taksonomski 

položaj riba unutar koljena svitkovaca: smjer Craniata (ili Vertebrata) – Agnatha /Gnathostomata – Pisces. Dati 

definiciju riba u užem i širem smislu. 

Predavanje 9. Nadrazred Agnatha (besčeljuste) i nadrazred Gnathostomata (čeljustouste) (2 sata) 

Ishodi učenja: Upoznati opća svojstva i taksonomiju nadrazreda Agnatha ili Cyclostomata: razred Myxini, razred 

Cephalaspidiomorpha. Upoznati opća svojstva i taksonomiju nadrazreda Gnathostomata: razred Chondrichthyes, 

razred Osteichthyes (ili Actinopterygii). 

Predavanje 10. Taksonomija razreda Chondrichthyes (3 sata) 

Ishodi učenja: Upoznati taksonomiju i bitna svojstva taksonomskih skupina riba razreda Chondrichthyes: podrazred 

Holocephala i podrazred Elasmobranchii. 

Predavanje 11. Taksonomija razreda Osteichthyes (Actinopterygii) (3 sata) 

Ishodi učenja: Upoznavanje sa složenom taksonomijom razreda Osteichthyes i bitnim svojstvima pojedinih 

taksonomskih skupina nižih od razreda. 

Seminari 

Seminari se provode na način da se određeni znanstveni radovi (prate se teme predavanja) dodijele kao obavezno štivo 

svim studentima, nakon čega slijedi otvorena diskusija pročitanih radova. Naglasak seminara je razvijanje dijaloga 

među studentima. Dio seminara je predviđen za usmeno izlaganje seminarskog rada svakog studenta. 

Ishodi učenja: Samoprocijeniti članke na osnovu prezentiranosti teme, odabira metoda i sl. Kritički osvrt na članak 

(što im se svidilo, da li ga preporučiti za čitanje, glavne prednosti i nedostaci izloženog rada). 

Vježba 1. Uvod u sistematiku (3 sata) 

Ishodi učenja: Navesti osnovne pojmove i metode korištene u sistematici. Izraditi jednostavan kladogram prema 

zadanim karakteristikama određenih organizama. 

Vježba 2. Ribe – osnovne anatomske razlike između hrskavičnjača i koštunjača (3 sata) 

Ishodi učenja: Navesti osnovne morfološke razlike između hrskavičnjača i koštunjača. Uočiti sve prethodno opisane 

morfološke razlike (od vanjskog izgleda do unutarnje anatomije) na nekoliko različitih vrsta hrskavičnjača i 

koštunjača. 

Vježba 3. Ribe – sistematski pregled jadranskih vrsta (3 sata) 

Ishodi učenja: Analizirati detaljno sistematski pregled jadranskih riba (broj porodica, vrsta...). Znati najvažnije redove 

i porodice unutar razreda hrskavičnjača i koštunjača te njihova bitna obilježja. Utvrditi osnovne anatomske razlike 

između nekih značajnijih porodica riba u Jadranu. Navesti određene anatomske osobine koje služe za određivanje 

pojedinih vrsta riba u Jadranu. 

Vježba 4. Puževi, školjkaši i glavonošci – sistematski pregled jadranskih vrsta (3 sata) 

Ishodi učenja: Usporediti morfološke razlike između važnijih vrsta ovih razreda. Uočiti prethodno opisane razlike na

nekoliko vrsta puževa, školjkaša i glavonožaca u Jadranu. Navesti određene anatomske osobine koje služe za 

određivanje pojedinih vrsta. 

Vježba 5. Rakovi – sistematski pregled jadranskih vrsta (3 sata) 

Ishodi učenja: Navesti značajnije morfološke razlike između važnijih vrsta rakova. Uočiti prethodno opisane razlike 

na nekoliko primjera rakova u Jadranu. Navesti određene anatomske osobine koje služe za određivanje vrsta. 


Na kraju kolegija dobiva se konačna ocjena (max. 100 bodova) koja se sastoji od dva dijela: pisanog završnog ispita 

(55 bodova) i seminarskog rada (45 bodova). Pismeni ispit se sastoji od tri grupe pitanja: na zaokruživanje, 

nadopunjavanje i opisivanje. Student je dužan ostvariti minimalan rezultat od 61% na ispitu. Ako student više puta 

izlazi na ispit, kao rezultat se uzima prosjek od svih prethodno ostvarenih rezultata. Nastavnici će studentima dati 

skupinu najnovijih znanstvenih i stručnih radova te podijeliti teme seminarskih radova iz problematike predmeta. 

Student je obavezan radove pročitati s razumjevanjem, obraditi i prezentirati temu (pisano i usmeno). Nastavnik 

ocjenjuje sudjelovanje studenta u radu seminara na osnovu pokazanog znanja, razumijevanja, sposobnosti postavljanja 

problema, razrade teme, zaključivanja i prezentacije iste. 

Vrednovanje završnog ispita: 

91% - 100% ocjena 5 (izvrstan); 81% - 90% ocjena 4 (vrlo dobar); 71% - 80% ocjena 3 (dobar); 61% - 70% ocjena 2 

(dovoljan); < 61% ocjena 1 (nedovoljan). 

Uvjet za potpis: uredan dolazak na sve oblike nastave (vidi rubriku O predmetu > Pohađanje nastave). 


Vrijeme konzultacija će biti oglašeno na Internet stranicama Sveučilišnog odjela za studije mora. Studenti mogu doći 

u naš ured (Livanjska 5/III) van dogovorenog vremena konzultacija, uz prethodno najavljeni sastanak te nas mogu 

kontaktirati putem e-maila na mirela.petric@unist.hr i frane.skeljo@unist.hr. 


Kod predmeta 


(P/S/V) 

ECTS 



(označiti X) 





DINAMIKA ISKORIŠTAVANIH POPULACIJA 

SMR218 

30/0/15 

3 ECTS (1,5 za predavanja i vježbe te 1,5 za samostalno učenje i konzultacije) 




I. (godina) / II. (semestar) 

Osnovna predznanja iz ribarstvene biologije i biostatistike te znanje rada na kompjutoru 

(prvenstveno EXCEL) 


mogućnost praćenja na Hrvatski jezik / engleski jezik (prema potrebi) 


Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Nedo Vrgoč, izvanredni profesor 


Igor Isajlović, prof. 



Kroz ovaj predmet studente će se naučiti osnovnim principima na kojima je zasnovana dinamika populacija. Isto tako, 

kroz predmet se obrađuje dinamika rasta i dinamika uginuća populacija, te metode za računanje parametara dinamike 

rasta. Znanja usvojena kroz ovaj predmet služit će kao osnova za buduće predmete vezane uz procjene stockova i 

gospodarenje obnovljivim bogatstvima mora. Na vježbama iz ovog kolegija usavršavat će se stečeno znanje putem 

rješavanja zadataka iz dinamike iskorištavanih populacija te njihova primjena u praksi. 

Popis obavezne literature

1. Spare, P., Venema S.C, 1998. Intropduction to tropical fish stock assessment. FAO Fish.Tech.Pap. 306/1 407 p 

2. Pauly, D. 1984. Fish population dynamics in tropical waters. ICLARM Stud.Rev.(8):325 


1. Kolding J., Giordano, U.,, 2002. Lectures notes: AdriaMed Training Course on Fish Population Dynamics and 

Stock Assesssment. AdriaMed Technical Documents No8. 145 p 

2. Gayanilo F.C., Spare P., Pauly D., 2005. FAO-ICLARM stock assessment tools II. User's guide FAO, 168 p 

3. Cadima E.L., Caramelo A.M., 2005. Sampling methods applied to fisheries science: a manual. FAO 87p 

4. Biswas, S.P.1993, Manual of Methods in Fish Biology. Published by South Asian Publishers, 157 p 

5. Krebs C.J. 1989. Ecological Methodology. Harper and Row Publisher, New York, 498 p 



Cilj ovog predavanja je upoznati studente sa gradivom koje će se obrađivati kroz ovaj predmet i sa važnosti 

poznavanja dinamike populacija za potrebe procjene stockova i uspostave dugoročno održivog gospodarenja. Isto 

tako, kroz uvodno predavanje studente će se upoznati sa aktualnim ribarstvenim istraživanjima koje se provode u RH, 

kao i stanjem populacija gospodarski najvažnijih vrsta. 

Predavanje 2. Osnovni pojmovi i principi dinamici populacija. 

U ovom predavanju studente će se naučiti osnovne pojmove i principe koji će se koristiti u narednim predavanjima. 

Ovo uključuje definiranje pojmova populacije (u biološkom, statističkom i ribarstveno biološkom smislu), 'stocka' 

(djeljivi stockovi, migrirajući stockovi), kohorta, vrste ribolova, prelova i prelovljenosti. 

Predavanje 3: Russelov zakon dinamičke ravnoteže. 

Cilj ovog predavanja je objasniti studentima ravnotežu koja se uspostavlja u neeksploatiranim i razumno 

eksploatiranim populacijama, te efekte koji nastaju kao posljedica poremećaja ravnoteže (kao posljedica preintenzivne 

eksploatacije ili promjena u novačenju). 

Predavanje 4: Metode određivanja starosti morskih organizama. 

Za računanje dinamike rasta i uginuća, neophodno je poznavanje starosti organizama. Kroz ovo predavanje studenti će 

naučiti osnovne metode (direktne i indirektne) koje se koriste prilikom određivanja starosti organizama. 

Predavanje 5: Dinamika rasta. 

Studente će se upoznati sa osnovnim pojmovima i principima dinamike rasta prikazane kao dužinski i težinski rast. Za 

opisivanje dinamike rasta koristiti će se von Bertalanffyeva jednadžba rasta. 

Predavanje 6: Računanje parametara von Bertalanffyeve jednadžbe rasta. 

Kroz predavanja studente će se naučiti metodama koje se koriste za računanje parametara von Bertalanffyeve 

jednadžbe rasta (Gulland-Holt metoda, Ford-Walford metoda, von Bertalanffyeva metoda, SSE metoda, Munro 

metoda). Praktični izračun parametara rasta različitim metodama obavit će se kroz vježbe. 

Predavanje 7: Dinamika uginuća. 

Studente će se upoznati sa osnovnim pojmovima i principima dinamike uginuća (smrtnosti) morskih organizama. 

Objasnit će se komponente smrtnosti – smrtnost zbog prirodnih faktora (prirodna smrtnost) i faktora vezanih uz 

izlovljavanje (ribolovna smrtnost), kao i eksploatacijski omjer. 

Predavanje 8: Računanje prirodne i ribolovne smrtnosti. 

Kroz ovo predavanje studenti će naučiti koristiti različite metode za računanje dinamike uginuća. Posebna pozornost 

će biti posvećena sljedećim metodama: računanje ukupne smrtnost iz CPUE podataka, smrtnost iz krivulje ulova, te 

empirijske formule za računanje smrtnosti. Prirodna smrtnost će se računati Paulyevom metodom, Rikhterovom i 

Taylorovom metodom, te vektorski prikaz prirodne smrtnosti. 

Predavanje 9: Utjecaj selektivnosti i migracija na dinamiku populacija. 

Migracije i selektivnost utječu na demografsku strukturu populacija, te je od iznimne važnosti poznavati obilježja 

selektivnosti pojedinog ribolovnog alata i migratorna obilježja pojedinih populacija kako bi se moglo ispravno 

interpretirati podatke dobivene tijekom istraživanja. Studentima će se na konkretnim primjerima iz Jadranskog mora 

objasniti ovi efekti i načini uklanjanja eventualnih pogrešaka u procjenama dinamike populacija. 

Predavanje 10: Kompjutorski programi za računanje dinamike populacije. 

Kroz predavanja će se studente upoznati sa najnovijim softwerima koji se koriste u ribarstvenoj biologiji, a kroz 

vježbe će naučiti obavljati osnovne analize korištenjem ovih alata. 

Vježba 1: Primjena osnovnih statističkih metoda u ribarstvenoj biologiji.

Ishod ove vježbe je ponoviti, nadograditi i usavršiti stečena znanja osnovnih statističkih metoda koje se koriste u 

ribarstvenoj biologiji s ciljem osposobljavanja studenta za samostalno rješavanje problematike dinamike populacija. 

Osnovne metode koje će se obrađivati na vježbama su mjere centralne tendencije; mjere varijabilnosti; korelacija i 

regresija; dužinsko maseni odnosi. 

Vježba 2: Određivanje starosti očitavanjem zona prirasta na čvrstim strukturama. 

Ishod vježbi je savladavanje tehnike određivanja starosti morskih organizama očitavanjem sezonskih zona prirasta na 

čvrstim strukturama kao što su otoliti, ljuske, šipčice peraja ili kralješci. Cilj vježbi je stjecanje znanja i sposobnosti 

koje su potrebne za određivanje parametara rasta i smrtnosti iskorištavanih populacija. Na vježbama će se savladavati 

tehnike i metode izdvajanja čvrstih struktura, njihove obrade, determinacije zona prirasta i očitavanja starosti. 

Vježba 3: Računanje parametara rasta. 

Ishod vježbi je usavršavanje i praktična primjena stečenih znanja računanja von Bertalanffyeve jednadžbe rasta 

korištenjem Gulland-Holt, Ford-Walford i von Bertalanffyeve metode. Cilj vježbi je ovladati metodama procjene 

parametara rasta korištenjem dužinsko-starosnih podataka. 

Vježba 4: Smrtnost. 

Ishod učenja je usavršavanje stečenih znanja o dinamici uginuća putem rješavanja praktičnih zadataka. Tijekom vježbi 

detaljnije će se obrađivati metode računanja ukupne smrtnost iz ulova po jedinici napora, smrtnost iz krivulje ulova te 

Paulyeva i Rikhterova metoda računanja prirodne srmtosti. 

Vježba 5: Korištenje računalnih programa za računanje parametara u dinamici populacija. 

Ishod vježbi je upoznavanje i praktična primjena FISAT računalnog programa u ribarstvenoj biologiji. Tijekom vježbi 

studenti će stječi znanja i sposobnosti za samostalno rješavanje zadataka procjene smrtnosti i računanje parametra 

rasta. 


Ispit iz ovog predmeta sastojat će se od dva dijela: ispit iz vježbi, te ispit iz predavanja. Ispit iz vježbi sastoji se od 

praktičnog rješavanja zadataka vezanih uz metode procjene bioloških zaliha. Tek nakon uspješno položenog ispita iz 

vježbi studenti mogu pristupiti ispitu iz predavanja, gdje će ih se usmeno ispitivati teorija procjene bioloških zaliha 

mora. 


Sve dodatne informacije vezane za predavanja studenti mogu dobiti na e-mail vrgoc@izor.hr, tel. 021/408051 ili 

osobno na Institutu za oceanografiju i ribarstvo, a one vezane uz vježbe na e-mail igor@izor.hr ili na tel. 021/408053. 


Kod predmeta 


(P/S/V) 

ECTS 



(označiti X) 





PROCJENA BIOLOŠKIH ZALIHA MORA 

SMR314 

15/0/15 

3 ECTS (1 za predavanja i vježbe, 2 za samostalno učenje) 





Osnovna predznanja iz ribarstvene biologije, dinamike populacije i biostatistike te znanje 

rada na računalu (prvenstveno EXCEL) 


mogućnost praćenja na Hrvatski jezik / engleski jezik (prema potrebi) 


Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Nedo Vrgoč, izvanredni profesor 


Dr. sc. Frane Škeljo, asistent 


pohađaju nastave, obveze studenata...)

Osnovna zadaća ovog predmeta je naučiti studente glavnim metodama koje se koriste u procjenama stanja obnovljivih 

bioloških zaliha u moru. Naime, izrada ispravne ocjene stanja resursa u moru preduvjet je za uspostavu adekvatnih 

mjera regulacije ribolova i zaštite resursa. Nastava je organizirana kroz predavanja i vježbe na kojima su studenti 

obavezni prisustvovati. 


1. Spare, P., Venema S.C, 1998. Intropduction to tropical fish stock assessment. FAO Fish.Tech.Pap. 306/1 407 p 

2. Pauly, D. 1984. Fish population dynamics in tropical waters. ICLARM Stud.Rev.(8):325 


1. Bianchi G., Skjoldal H.R., 2008. The ecosystem Approach to Fisheries. FAO, 361 p. 

2. Kolding J., Giordano, U., 2002. Lectures notes: AdriaMed Training Course on Fish Population Dynamics and Stock 

Assesssment. AdriaMed Technical Documents No8. 145 p 

3. Hoggarth DD, et al., 2006. Stock assessment for fisheries management, FAO. 261 

4. Gayanilo F.C., Spare P., Pauly D., 2005. FAO-ICLARM ctock assessment tools II. User's guide FAO, 168 p 

5. Cadima E.L., Caramelo A.M., 2005. Sampling methods applied to sfisheries science: a manual. FAO 87p 

6. Biswas, S.P.1993, Manual of Methods in Fish Biology. Published by South Asian Publishers, 157 p 

7. Krebs C.J. 1989. Ecological Methodology. Harper and Row Publisher, New York, 498 p 


Predavanje 1. Kratki pregled dinamike rasta i smrtnosti. 

Cilj ovog uvodnog predavanja je ponoviti sa studentima znanja iz dinamike populacija koja su neophodna za 

razumijevanje problematike procjene bioloških zaliha, a koje su studenti učili kroz prethodne predmete. Ovo se 

prvenstveno odnosi na Von Bertalanffyevu jednadžbu rasta, metode određivanja starosti, metode računanja dinamike 

rasta i metode računanja dinamike uginuća. 

Predavanje 2. Osnovni pojmovi i principi u procjeni bioloških zaliha mora. 

U ovom predavanju studente će se naučiti osnovne pojmove i principe koji će se koristiti u narednim predavanjima. 

Ovo uključuje definiranje pojmova populacije (u biološkom, statističkom i ribarstveno biološkom smislu), 'stocka' 

(djeljivi stockovi, migrirajući stockovi), kohorta, vrste ribolova, prelova i prelovljenosti. Isto tako kroz ovo predavanje 

obradit će se Russelov zakon dinamičke ravnoteže. 

Predavanje 3. Metode procjene biomase. 

Cilj predavanja je naučiti studente osnovnim metodama koje se koriste u procjeni biomase u ribarstvu. Obraditi će se 

direktne i indirektne metode procjene biomase, te njihove prednosti i nedostaci. Kroz ovo predavanje obradit će se i 

osnove teorije uzorkovanja u ribarstvu. 

Predavanje 4. Modeli optimalnog ribolova. 

Kroz ovo predavanje opisati će se dinamika cohorata, te dati će se kratki povijesni pregled modela koji su korišteni u 

uspostavi optimalne razine ribolova kroz povijest, te objasnit će se osnovni holistički i analitički modeli, njihove 

značajke i ograničenja. Isto tako, u ovome predavanju studenti će naučiti što je to MSY i čemu služi u ribarstvenoj 

biologiji. 

Predavanje 5. Shaefer-ov i Fox-ov modeli održivog ribolova. 

Shaefer-ov i Fox-ov model predstavljaju povijesno najčešće korištene modele u ribarstvenoj biologiji. U ovom 

predavanju studenti će naučiti kako koristiti ove modele, te prednosti i ograničenja njihove primjene 

Predavanje 6. Beverton –Holt model ulova po novačenju (Y/R model). 

Y/R modeli (među kojima je najpoznatiji Beverton-Holt model) su također široko korišteni modeli u procjenama 

stanja resursa. Kroz predavanje studenti će naučiti koristiti se ovim modelom, a u predavanjima će posebna pozornost 

biti posvećena odnosima između veličine stocka i intenziteta novačenja, te elementima koji imaju utjecaj na ovaj 

odnos. 

Predavanje 7. Virtualna populacijska analiza (VPA). 

Kroz ovo predavanje studente će se naučiti osnovama teorije VPA i naučiti će se samostalno obavljati VPA baziran na 

podatcima o starosti, te na podatcima o dužinskim frekvencijama. Kako je ovo metoda koja se konvencionalno radi i 

na IOR-u prilikom procjene sitne plave ribe, studentima će se opisati stanje resursa u Jadranskom moru korištenjem 

ove metode. 

Predavanje 8. Procjene stanja resursa putem bioloških i socioekonomskih indikatora. 

U novije vrijeme stanje resursa se sve više opisuje putem različitih indikatora stanja. Za Jadransko more razrađen je 

sustav indikatora stanja i referentnih točaka za procjene demerzalnih naselja (tzv. 'Trafic light approach'). Studente će

se naučiti koristiti ovu metodu u opisivanju stanja resursa. 

Predavanje 9. Utjecaj efekta migracija na procjenu bioloških resursa. 

Migracije imaju veliki utjecaj na stanje populacija u pojedinim područjima i dijelovima godine i to prvenstveno na 

demografsku strukturu populacija. Kako se dinamika rasta i uginuća populacija u pravilu računa na osnovu 

demografske strukture populacija, poznavanje migracija je od ključne važnosti za pravilno interpretiranje podataka o 

dinamici populacija i procjeni stockova. Studente će se upoznati sa osnovnim tipovima migracija, te migracijskim 

karakteristikama glavnih Jadranskih vrsta. 

Predavanje 10. Ekosustavni pristup u ribarstvu (EAF). 

Ekosustavni pristup u ribarstvu ('ecosystem approach to fisheries' EAF), te uz njega vezano gospodarenje zasnovano 

na ekosustavima ('ecosystem baced management in fisheries' EBMF) su osnova procjena stanja i gospodarenja 

resursima u dogledoj budućnosti. Studente će se upoznati sa osnovnim principima EAF-a i EBMF-a. 

Vježba 1. Osnove biostatistike. (3 sata) 

Ishodi učenja: Ponoviti osnovne statističke pojmove. Razumjeti pojam normalne distribucije i njegovu važnost u 

statistici i ribarstvenim modelima. Znati grupirati podatke u razrede (dužinske frekvencije). Znati izračunati teoretske 

(očekivane) dužinske frekvencije. Znati usporediti stvarne i teoretske dužinske frekvencije. Objasniti razliku stvarnih i 

teoretskih dužinskih frekvencija na zadanim primjerima. 

Vježba 2. Osnove dinamike populacija. (3 sata) 

Ishodi učenja: Razumjeti pojam dužinsko-masenog odnosa riba i glavonožaca. Znati izračunati dužinsko-maseni 

odnos iz zadanih vrijednosti. Objasniti biološko značenje parametara jednadžbe dužinsko-masenog odnosa. Razumjeti 

pojam Von Bertalanffyeve jednadžbe rasta i njegovu važnost u ribarstvu. Objasniti biološko značenje parametara Von 

Bertalanffyeve jednadžbe rasta. Znati povezati veličinu tijela i starost riba (glavonožaca) korištenjem Von 

Bertalanffyeve jednadžbe rasta. Znati izračunati ukupnu smrtnost korištenjem Beverton i Holtove Z-jednadžbe. Znati 

izračunati prirodnu i ribolovnu smrtnost. 

Vježba 3. Modeli održivog ribolova. (2 sata) 

Ishodi učenja: Razumjeti pojam maksimalnog održivog ulova. Znati izračunati maksimalni održivi ulov metodom 

Schaefera. Znati izračunati maksimalni održivi ulov metodom Foxa. Objasniti razlike među navedenim metodoma. 

Vježba 4. Model ulova po novačenju (Y/R). (2 sata) 

Ishodi učenja: Razumjeti pojam 'novačenja'. Znati izračunati ulov po novačenju korištenjem Beverton i Holtovog 

modela. Objasniti utjecaj inteziteta ribolova na ulov po novačenju. Objasniti optimalan način iskorištavanja 

obnovljivih resursa mora. 

Vježba 5. Virtualna populacijska analiza (VPA). (3 sata) 

Ishodi učenja: Razumjeti pojam analize virtualne populacije. Znati odrediti kretanje veličine kohorte kroz vrijeme 

korištenjem Popove analize kohorte (PCA). Objasniti važnost i primjenu metoda analize virtualne populacije. 

Objasniti odnos prirodne i ribolovne smrtnosti u različitim životnim fazama riba i drugih morskih organizama. 

Vježba 6. 'Traffic light' metoda. (2 sata) 

Ishodi učenja: Razumjeti pojmove i znati izračunati populacijske indikatore stanja (Frekvencija pojavljivanja; Indeks 

biomase; Indeks abundancije; Indeks novaka; Indeks odraslih primjeraka; Srednja masa primjeraka; Srednja dužina 

primjeraka; Srednja dužina primjeraka bez novaka; Omjer srednje dužine primjeraka i dužine prve spolne zrelosti), 

kao i indikatore za zajednice (Indeks ukupne biomase; Indeks ukupne abundancije; Ukupna biomasa bez plave ribe; 

Ukupan broj bez plave ribe; Biomasa gospodarski ciljanih vrsta; Indeks biomase glavonožaca; Indeks biomase 

pelagičnih riba; Indeks biomase hrskavičnjača; BOI indeks). 


Ispit iz ovog predmeta sastojat će se od dva dijela: ispit iz vježbi, te ispit iz predavanja. Ispit iz vježbi sastoji se od 

praktičnog rješavanja zadataka vezanih uz metode procjene bioloških zaliha. Tek nakon uspješno položenog ispita iz 

vježbi studenti mogu pristupiti ispitu iz predavanja, gdje će ih se usmeno ispitivati teorija procjene bioloških zaliha 

mora. 


Sve dodatne informacije vezane za predavanja studenti mogu dobiti na e-mail vrgoc@izor.hr, tel. 021/408051 ili 

osobno na Institutu za oceanografiju i ribarstvo, a one vezane uz vježbe na e-mail fskeljo@unist.hr, tel. 021/558251 ili 

osobno na Odjelu za studije mora.

Naziv predmeta EKOLOGIJA MORSKIH SISAVACA 

Kod predmeta 

SMB415 


30/0/0 

(P/S/V) 

ECTS 

3 ECTS = 1 (predavanja, samostalno učenje, konzultacije) i 2 (seminari, kolokviji) 




(označiti X) 





Godina/semestar III. (godina) / VI. (semestar) 

Preduvjeti za upis Temeljna znanja iz biologije i ekologije kralježnjaka 


mogućnost praćenja na Hrvatski jezik, Engleski jezik 


Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Melita Peharda Uljević, izvanredni profesor 

Voditelj 




Cilj kolegija je upoznavanje studenata s ekologijom morskih sisavaca. Osobita će se pažnja usmjeriti na 

konzervacijsku biologiju ove skupine organizama i na morske sisavce u Jadranskom moru. Studenti stječu teorijsku 

osnovu potrebnu za pristup terenskim istraživanjima i zaštiti morskih sisavaca. Nastava je organizirana kao redovita 

tjedna ili koncentrirana u blokove u dogovoru sa nastavnikom, predstojnikom smjera i upravom Sveučilišnog odjela za 

studije mora. Nastava se provodi u obliku predavanja i seminara korištenjem modernih tehnologija (Power Point 

prezentacije, video materijali). Obaveza studenata je aktivno sudjelovanje u nastavnom programu što uključuje 

redovito pohađanje nastave, sudjelovanje u raspravama, aktivno postavljanje pitanja, te pokazanu sposobnost 

postavljanja problema i zaključivanja. Kroz seminare i predavanja studenti pored saznanja iz područja ekologije 

morskih sisavaca stječu kompetencije vezane za pretraživanje baza podataka, kao i pretraživanje, čitanje i analizu 

znanstvenih radova. Na primjerima iz seminara studenti produbljuju spoznaje iz osnova metodologije znanstvenog 

rada. 


1. Reynolds, J.E. 2007. Biology of marine mammals. Smithsonian Institution Press, Washington. 588 pp. 

2. Ragen, T.J., Reynolds, J.E. III, Perrin, W.F., Reeves, R.R., Montgomery, S., 2005. Marine mammal research. The 

John Hopkins University Press, Baltimore. 240 pp. 

3. Riedman, M. 1990. The Pinnipeds. Seals, Sea Lions and Walruses. University of California Press. 439 pp. 


1. Katona, S.K., V. Rough and D.T. Richardson. 1993. A field guide to whales, porpoises, and seals from Cape Cod to 

New Foundland. Smithsonian Institution Press. 316 pp. 

2. Evans, P.G.H. 1987.The natural history of whales and dolphins. Facts on file publications. 343 pp. 

3. Pryor, K. And K.S. Norris. 1991. Dolphin societies – discoveries and puzzles. University of California Press. 397 

pp 

4. Znanstveni radovi 


Predavanje 1 (2 sata). Evolucija morskih sisavaca. 

Ishodi učenja: Razumjeti pojmove konvergentna i divergentna evolucija. Objasniti evoluciju vrsta iz skupine Sirenia. 

Objasniti evoluciju vrsta iz skupine Cetacea. Objasniti evoluciju vrsta iz skupine Pinnipedia. 

Predavanje 2 (2 sata). Klasifikacija morskih sisavaca. 

Ishodi učenja: Razumjeti značajke morskih sisavaca. Objasniti podjelu po sljedećim grupama: Sirenia, Cetacea, 

Pinnipedia, Mustelidae i Ursidae. Objasniti razlike u značajkama vrsta između i unutar gore navedenih skupina. 

Predavanje 3 (2 sata). Anatomija i fiziologija morskih sisavaca.

Ishodi učenja: Navesti fiziološke prilagodbe na život u moru. Objasniti respiraciju morskih sisavaca. Razumjeti 

termoregulaciju morskih sisavaca. Razumjeti osmoregulaciju morskih sisavaca. Objasniti regulaciju plovnosti morskih 

sisavaca. Objasniti funkciju osjetila kod različitih skupina morskih sisavaca. 

Predavanje 4 (3 sata). Metode istraživanja morskih sisavaca. 

Ishodi učenja: Navesti metode koje se primjenjuju za istraživanje različitih skupina morskih sisavaca. Objasniti 

principe metode foto-identifikacije jedinki. Razumjeti prednosti i nedostatke markiranja i biopsije morskih sisavaca. 

Razumjeti mogućnosti i ograničenja akustičnih istraživanja morskih sisavaca. Objasniti značaj kitolova za znanstvena 

istraživanja. Objasniti značaj turističke industrije (delfinariji, whale watching) za znanstvena istraživanja morskih 

sisavaca. Objasniti dostupne podatke o vojnim istraživanjima na morskim sisavcima. 

Predavanje 5 (2 sata). Sastav populacija, životni vijek i razmnožavanje. 

Ishodi učenja: Objasniti životni vijek morskih sisavaca te metode koje se primjenjuju za analizu starosti i rasta. 

Objasniti trendove u veličinama populacija različitih skupina i vrsta. Objasniti razlike u strategijama razmnožavanja 

između različitih skupina i vrsta. Razumjeti koji prirodni čimbenici utječu na smrtnost morskih sisavaca. 

Predavanje 6 (2 sata). Prehrana, hranjenje i predacija. 

Ishodi učenja: Objasniti metode prikupljanja podataka o prehrani morskih sisavaca. Razumjeti razlike u ishrani i 

dinamici hranjenja između pojedinih skupina i vrsta. Objasniti važnost migracija za prehranu morskih sisavaca. 

Objasniti eholokaciju i njezinu ulogu u pronalaženju i hvatanje plijena. 

Predavanje 7 (2 sata). Interakcije s ljudima. 

Ishodi učenja: Objasniti različite oblike interakcije ljudi i morskih sisavaca. Razumjeti posljedice interakcija ljudi i 

morskih sisavaca. 

Predavanje 8 (2 sata). Rasprostranjenost i migracije morskih sisavaca. 

Ishodi učenja: Razumijevanje razlika u rasprostranjenosti različitih skupina morskih sisavaca. Razumijevanje 

dinamike migracija morskih sisavaca. 

Predavanje 9 (2 sata). Genetička istraživanja morskih sisavaca. 

Ishodi učenja: Objasniti mogućnosti primjene genetičkih metoda na istraživanja morskih sisavaca. Navesti primjere 

istraživanja. Razumjeti trendove u postojećim istraživanjima te njihove prednosti i nedostatke. 

Predavanje 10 (1 sat). Disanje i istraživanja disanja morskih sisavaca. 

Ishodi učenja: Razumijevanja metoda za prikupljanje podataka o disanju morskih sisavaca. Razumjeti razlike u 

laboratorijskim i terenskim istraživanjima disanja. 

Predavanje 11 (2 sata). Glasanje i komunikacija. 

Ishodi učenja: Razumjeti razlike u glasanju između različitih skupina i vrsta morskih sisavaca. Razumjeti funkcije 

različitih tipova glasanja pojedinih vrsta. Objasniti metodologiju istraživanja glasanja i komunikacije morskih 

sisavaca. 

Predavanje 12 (2 sata). Potraga za hranom i hranjenje. 

Ishodi učenja: Objasniti razlike u traženju plijena između zubanih i usanih kitova. Objasniti strategiju hranjenja 

različitih vrsta Pinnipeda. Razumjeti promjene u ishrani uslijed antropogenih utjecaja. 

Predavanje 13 (2 sata). Zagađenje okoliša i morski sisavci. 

Ishodi učenja: Razumjeti koja zagađenja utječu na morske sisavce i u kojoj mjeri. Objasniti razlike u raspodjeli 

zagađenja u morskom okolišu. Objasniti pojmove bioakumulacija i biomagnifikacija na primjerima. 

Predavanje 14 (2 sata). Konzervacijska biologija morskih sisavaca. 

Ishodi učenja: Navesti najugroženije vrste morskih sisavaca. Objasniti faktore koji direktno i indirektno utječu na 

izumiranje pojedinih vrsta morskih sisavaca. Razumjeti načine aktivne zaštite morskih sisavaca. 

Predavanje 15 (2 sata). Morski sisavci u Jadranu. 

Ishodi učenja: Poznavanje vrsta morskih sisavaca u Jadranu. Razumijevanje dinamike populacija morskih sisavaca u 

Jadranu. Razumijevanje faktora koji utječu na raspodjelu i opstanak morskih sisavaca u Jadranu. 


Konačna ocjena uspjeha na kolegiju je zbroj bodova prikupljenih aktivnim sudjelovanjem na nastavi (10), kolokvijukonzultacijama 

vezanim za seminarski rad (20), prezentaciji seminarskog rada (50), te završnom usmenom ispitu (20). 

Seminarski rad se sastoji od analize nekoliko znanstvenih radova iz zadanog područja. U sklopu kolokvijakonzultacija 

predaje se kratki pismeni sažetak seminara koji sadržava natuknice potrebne za pripremu završnog 

usmenog seminara. Usmena prezentacija seminarskog rada je sistematičan prikaz dosadašnjih spoznaja i provedenih 

istraživanja iz jednog aspekta ekologije morskih sisavaca. Završni usmeni ispit sastoji se od predstavljanja mogućeg

istraživanja morskih sisavaca iz područja koje nije bilo pokriveno u seminarskom radu studenta. Na osnovu 

prikupljenih ocjenjuje se uspjeh studenta na kolegiju: 91-100 (izvrstan – 5), 81-90 (vrlo dobar – 4), 71-80 (dobar – 3), 

61-70 (dovoljan – 2), te manje od 60 bodova – ocjena nedovoljan. U slučaju da student želi veću ocjenu od one koja 

mu pripada sukladno bodovima prikupljenim tijekom semestra, u dogovoru sa nastavnikom može pristupiti izradi 

dodatnog seminarskog rada koji se sastoji od izrade pismenog seminara u obliku preglednog znanstvenog rada. Na 

ovaj način student može prikupiti maksimalno 10 dodatnih bodova. 


Konzultacije se odvijaju prema dogovoru sa studentima uz prethodnu najavu usmeno ili na e mail melita@izor.hr. 

Podatci o kolegiju i nastavniku dostupni su na web stranicama Sveučilišnog odjela za studije mora 

(http://more.unist.hr/) kao i na osobnim web stranicama nastavnika (http://www.izor.hr/web/melita/home). 

Naziv predmeta BIOPROIZVODNJA I TROFIČKI ODNOSI U MORU 

Kod predmeta 

SMR317 


(P/S/V) 

30/0/15 

ECTS 


4 ECTS (1,5 za predavanja i vježbe, 2,5 za samostalno učenje i konzultacije) 



(označiti X) 










Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Ivona Marasović, redoviti profesor 


Prof. dr. sc. Ivona Marasović, redoviti profesor 



Kroz ovaj se kolegij studente želi upoznati sa značajkama primarne i sekundarne proizvodnje, poglavito s prijenosom 

energije između članova autotrofne i herbivorne planktonske zajednice u moru. Razumijevanje različitih odnosa 

unutar tih zajednica je od izuzetnog značaja za poznavanje cjelokupnog života u moru. 


- 


- 


- 


- 


-

Naziv predmeta ODNOSI MEĐU MORSKIM ORGANIZMIMA 

Kod predmeta 

SMR112 


30/0/15 

(P/S/V) 

ECTS 

3 ECTS = 1,5 (predavanja, konzultacije, samostalno učenje) i 1,5 (laboratorijske vježbe, 

(uz obrazloženje) terenski rad, kolokvij) 



(označiti X) 






Preduvjeti za upis Kompetencije u primjeni znanja iz opće biologije 


mogućnost praćenja na Hrvatski jezik, po potrebi i engleski jezik 


Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Svjetlana Krstulović Šifner, izvanredni profesor 


Igor Isajlović, prof. 



Stečena znanja omogućuju studentima razumijevanje različitih odnosa i interakcija između morskih organizama kao i 

zakonitosti na kojima se temelje ti odnosi unutar morskog ekosustava. Studenti se upoznaju i s različitim zajednicama 

unutar morskog ekosustava, organizmima koji ih naseljavaju te njihovim međusobnim odnosima unutar tih zajednica. 

Nastava se izvodi u obliku predavanja i vježbi. Od studenata se očekuje nazočnost na predavanjima i vježbama te 

aktivno sudjelovanje kroz pitanja, primjedbe i komentare vezane uz izloženu nastavnu materiju. Studenti su obavezni 

poznavati i pripremiti gradivo izloženo na predavanjima i vježbama. Nastava iz ovog kolegija održava se u 

predavaonici, laboratoriju i na terenu. Studenti aktivno proučavaju i uspoređuju morfologiju, anatomiju, ekološke 

značajke i odnose među organizmima na reprezentativnom biološkom materijalu, dermoplastičnim i histološkim 

preparatima te korištenjem drugih nastavnih sredstava i pomagala. Osnovna zadaća vježbi je obrada novog gradiva 

putem praktičkih zadataka te usavršavanje kognitivnih i motoričkih sposobnosti studenata. Cilj im je omogućiti zoran 

prikaz reprezentativnih morskih organizama koji obitavaju u različitim zajednicama, te upoznati njihove morfološke, 

anatomske i ekološke značajke. Radi što učinkovitijeg održavanja vježbi, student treba imati zaštitnu bijelu kutu te 

osnovni pribor za sekciju (skalpel, škarice, pincete, anatomske igle, malu lupu i drugi pribor po potrebi). Od studenta 

se očekuje redovito pohađanje nastave, što uključuje predavanja i vježbe. Studenti na predavanjima moraju biti 

nazočni na najmanje 70% održane nastave, ali ne smiju izostati u terminima predviđenima za kolokvij. Nazočnost 

studenata na vježbama je obavezna, a tolerira se samo jedan opravdani izostanak. 


1. Castro P, Huber ME (2005) Marine biology, 5th Ed., McGraw Hill Higher Education, NY 

2. Nybakken JW (1993) Marine biology, An ecological approach, 3rd Ed., Harper Collins College Publishers, NY 


1. Peres JM, Gamulin-Brida H (1973) Biološka oceanografija. ŠK Zagreb 

2. Riedl R (1973) Fauna und Flora der Adria, Verlag Paul Parey, Hamburg-Berlin 



Ishodi učenja: Upoznati studente sa sadržajem kolegija, planom predavanja, obavezama koje trebaju izvršiti kao 

preduvjet za uspješno savladavanje nastavne građe i dobivanje konačne ocjene iz kolegija. Tijekom uvodnog 

predavanja studentima se objašnjava način polaganja ispita kao i način ocjenjivanja. Studenti stječu uvid u značaj 

poznavanja raznovrsnosti i složenosti odnosa među morskim organizmima. 

Predavanje 2. Osnovni ekološki pojmovi. 

Ishodi učenja: Opisati osnovne ekološke pojmove važne za razumijevanje sadržaja predmeta. Prepoznati i objasniti 

pojmove intra- i interspecijski odnosi. Razumjeti uvjete i razloge nastanka i održavanja postojećih odnosa među 

morskim organizmima u različitim životnim zajednicama mora.

Predavanje 3. Tipovi interspecijskih odnosa. 

Ishodi učenja: Upoznati osnovne tipove interspecijskih odnosa. Znati navesti primjere za različite tipove 

interspecijskih odnosa među morskim organizmima i opisati njihov utjecaj na svakog od sudionika takvog odnosa. 

Predavanje 4. Ličinački tipovi i njihove strategije. 

Ishodi učenja: Definirati različite tipove morskih ličinki i njihova osnovna obilježja. Naučiti razliku između pojedinih 

tipova ličinki i značaj razlika u njihovim životnim strategijama. Znati razliku između -K i –r selekcije, prepoznati 

morske organizme s određenim tipom strategije životnog ciklusa i objasniti kako se to odražava na životne zajednice u 

kojima žive. 

Predavanje 5. Kruženje materije i protok energije u ekosustavu mora. 

Ishodi učenja: Upoznati se s osnovnim načelima protoka materije i energije u ekosustavu mora. Naučiti pojmove 

hranidbenih lanaca i hranidbenih mreža. Znati što su trofičke razine i kako se one definiraju. 

Predavanje 6. Prilagodbe morskih organizama na uvjete okoliša. 

Ishodi učenja: Opisati značenje različitih oblika tijela morskih organizama za život u različitim uvjetima okoliša. 

Prepoznati povezanost između različitih morfoloških i fizioloških obilježja i načina života i ishrane različitih vrsta 

organizama. 

Predavanje 7. Odnosi među morskim organizmima u različitim životnim zajednicama mora. 

Ishodi učenja: Upoznati se s horizontalnom i vertikalnom strukturom oceana i osnovnim svojstvima svake od 

dubinskih stepenica morskog dna (bentala) i otvorenog mora (pelagijala). Shvatiti utjecaj poremećaja i razumjeti 

posljedice koje nastaju uklanjanjem ključnih predatora iz zajednice. Analizirati primjere ekoloških sukcesija i shvatiti 

njihovog značaj u prirodnim ekosustavima. 

Predavanje 8. Obilježja, sastav zajednica i odnosi među organizmima u obalnim zajednicama kamenitih 

podloga. 

Ishodi učenja: Objasniti uvjete okoliša koji određuju sastav i gustoću zajednica u zoni plime i oseke na kamenitim 

podlogama. Nabrojati limitirajuće faktore ove zone i prilagodbe organizama kako bi se održali u takvom okolišu. 

Upoznati pojavu i uzroke vertikalne zonacije, sastav zajednica u pojedinim zonama i međusobne odnose organizama u 

svakoj od njih. Analizirati hranidbene mreže ove zone. 

Predavanje 9. Obalne životne zajednice mekih supstrata. 

Ishodi učenja: Upoznati uvjete okoliša koji određuju sastav i gustoću zajednica u zoni plime i oseke na mekim 

supstratima. Analizrati limitirajuće faktore ove zone i prilagodbe organizama kako bi se održali u takvom okolišu. 

Upoznati vertikalnu zonaciju, sastav zajednica u pojedinim zonama i međusobne odnose organizama u svakoj od njih. 

Upoznavati hranidbenu mrežu ove zone. 

Predavanje 10. Pridnene životne zajednice mekih supstrata kontinentske podine. 

Ishodi učenja: Definirati uvjete okoliša koji određuju sastav i gustoću zajednica u subtidalnoj zoni koja se proteže do 

kontinentskog slaza te osnovna obilježja pridnenih zajednica mekih dna i osnovnu podjelu obzirom na 

prisutnost/odsutnost vegetacije. Opisati odnose među organizmima koji vladaju u ovim zajednicama i navesti primjere 

iz svjetskih mora i Jadrana. Poznavati sastav osnovnih hranidbenih mreža. 

Predavanje 11. Pridnene životne zajednice kamenitog dna kontinentske podine. 

Ishodi učenja: Opisati osnovna obilježja pridnenih zajednica kamenitih dna i njihov biološki značaj. Definirati 

limitirajuće faktore i analizirati odnose među organizmima u ovim zajednicama. Upoznati se sa zajednicama kelpa i 

efektima promjena u hranidbenom lancu u tipičnim zajednicama kelpa. 

Predavanje 12. Životne zajednice epipelagijala. 

Ishodi učenja: Znati koji su osnovni abiotički i biotički faktori koji utječu na sastav i brojnost pridnenih zajednica 

ovog područja. Opisati podjelu područja i prilagodbe organizama na uvjete koji vladaju. Upoznati se s obilježjima 

epipelagijske hranidbene mreže i obilježjima primarne produkcije epipelagijala u različitim geografskim područjima. 

Predavanje 13. Životne zajednice koraljnih grebena. 

Ishodi učenja: Upoznati različite tipove koraljnih grebena, načine i uvjete postanka i opstanka ovih biološki bogatih i 

raznovrsnih životnih zajednica. Znati koji su to najznačajniji inter- i intraspecijski odnosi među organizmima koji 

nastanjuju ove životne zajednice. Analizirati pojednostavljene hranidbene mreže i opasnosti od poremećaja koji mogu 

izazvati negativne promjene/nestanak koraljnih grebena. 

Predavanje 14: Dubokomorske životne zajednice. 

Ishodi učenja: Znati podjelu dubokomorskih područja prema u ovisnosti o količini/odsutnosti svjetla. Upoznati se s 

osnovnim adaptacijama morskih organizama na život u ekstremnim, dubokomorskih uvjetima. Nabrojati tipove

odnosa koji vladaju među istim i različitim vrstama koje nastanjuju dubokomorska područja s naglaskom na ihtio- i 

teutofaunu Južnojadranske kotline. 

Predavanje 15. Utjecaj čovjeka na ekosustav mora. 

Ishodi učenja: Upoznati se s posljedicama antropogenih utjecaja na životne zajednice mora i oceana. Prepoznati 

razlike između ekstinkcije i eksterminacije s primjerima iz morskog svijeta. Steći jasne spoznaje o ugroženosti velikog 

broja vrsta i značaju IUCN liste. 

Vježba 1: Uvod. 

Ishodi učenja: Upoznati osnovnu anatomsku terminologiju, metode i pribor za sekciju morskih organizama. Opisati 

glavne značajke Jadranskog mora kao životne sredine. Cilj vježbe je osposobiti studente za samostalno i sigurno 

izvođenje praktičnog rada u laboratoriju i na terenu te usvajanje znanja o ekološkim osobinama Jadranskog mora. 

Vježba 2: Anatomsko-morfološke prilagodbe morskih organizma u odnosu na njihovu životnu sredinu. 

Ishodi učenja: Upoznati se sa simetrijama i oblicima tijela morskih organizama i njihovim prilagodbama na okoliš u 

kojem obitavaju. Analizirati morfologiju reprezentativnih životinjskih organizama glavnih taksonomskih skupina uz 

izvođenje vježbi na biološkom materijalu, dermoplastičnim i mikroskopskim preparatima. 

Vježba 3: Komparativni prikaz i prilagodbe organskih sustava morskih organizama glavnih taksonomskih 

skupina. 

Ishodi učenja: Upoznati glavne anatomsko-morfološke značajke različitih morskih organizama te usporedba građe, 

oblika i funkcionalnih osobina njihovih organskih sustava. Izvoditi sekciju oglednih morskih organizama te prikazati 

dermoplastične i mikroskopske preparate. 

Vježba 4: Naselja čvrstih podloga. 

Ishodi učenja: Upoznati i opisati organizme i zajednice koji naseljavaju čvrste podloge supralitorala, mediolitorala i 

gornjeg infralitorala. Opisati interakcije koje se odvijaju među njima i objasniti zakonitosti na kojima se one temelje. 

Razumjeti anatomsko-morfološke i fiziološke osobine najznačajnijih vrsta koje obitavaju na tom području uz 

odvijanje nastave na terenu i u laboratoriju. 

Vježba 5: Naselja pomičnih podloga. 

Ishodi učenja: Upoznati i opisati organizme i zajednice na pomičnim podlogama supralitorala, mediolitorala i gornjeg 

infralitorala, opisati interakcije koje vladaju među njima i objasniti zakonitosti na kojima se one temelje. Opisati 

anatomsko-morfološke i fiziološke osobine najznačajnijih vrsta koje obitavaju na tom području uz odvijanje nastave 

na terenu i u laboratoriju. 

Vježba 6: Odnosi među organizmima na područjima ušća rijeka. 

Ishodi učenja: Upoznati i opisati organizme i zajednice na ušću rijeka (estuariji). Opisati interakcije koje vladaju među 

njima i objasniti zakonitosti na kojima se temelje te interakcije. Opisati anatomsko-morfološke i fiziološke osobine 

najznačajnijih vrsta koje obitavaju na tom području uz odvijanje nastave na terenu i u laboratoriju. 

Vježba 7: Organizmi, zajednice i njihovi međusobni odnosi u donjem infralitoralu i cirkalitoralu. 

Ishodi učenja: Opisati najznačajnije organizme i zajednice ovog područja te objasniti odnose koji vladaju među njima 

kao i zakonitosti na kojima se ti odnosi temelje. Izvoditi sekciju cijelih životinja, prikazati dermoplastične preparate i 

audio-vizualne zapise s ciljem opisivanja anatomsko-morfoloških osobina proučavanih organizama i ekoloških 

značajki zajednica tog područja. 

Vježba 8: Dubokomorski organizmi. 

Ishodi učenja: Upoznati se sa načinom života i obilježjima dubokomorskih organizama i sa odnosima koji vladaju 

među njima. Analizirati morfološke i anatomsko-fiziološke specifičnosti ovih vrsta te prepoznati najznačajnije 

predstavnike jadranske dubokomorske ihtio- i teutofaune uz korištenje dermoplastičnih preparata audio-vizualnih 

zapisa sa recentnih istraživanja dubokomorskih zajednica Jadrana. 


Poznavanje gradiva iz kolegija Odnosi među morskim organizmima ocjenjuje se kroz 2 parcijalna pismena kolokvija, 

kojima je obuhvaćena građa s predavanja te jednim finalnim usmenim kolokvijem iz vježbi kojim je obuhvaćen 

cjelokupni sadržaj obrađen na vježbama. Parcijalni pismeni kolokviji iz nastavnog gradiva s predavanja rješavaju se 

davanjem odgovora na ponuđena pitanja metodom izbora ili upisivanja riječi/definicija koje nedostaju. Studenti koji 

na jednom od pismenih kolokvija nisu dobili prolaznu ocjenu moraju pristupiti naknadnoj provjeri znanja koju 

nastavnik može obaviti pismenim ili usmenim putem. Studenti koji žele popraviti prolaznu ocjenu mogu također, u 

dogovoru s nastavnikom, pristupiti naknadnoj pismenoj ili usmenoj provjeri znanja.

Kriteriji ocjenjivanja na kolokviju (bodovna skala) nalaze se u tablici: 

% ocjena 

izdvajanje i kvantitativna identifikacija toksikanata. Studenta se upoznaje sa načinima uzorkovanja i pripreme 

uzoraka, analizama uzoraka, standardizaciji i prikazivanju rezultata. Rad svake grupe studenata se nadgleda, a 

nastavnik ima pravo i dužnost pozivati na razgovor studente koji zakazuju u nastavi. Student je obavezan pohađati 

predavanja i seminare te odraditi sve predviđene vježbe. 


1. Springer, O., Springer, D.. Otrovani modrozeleni planet, Meridijani, Samobor, 2008. 

2. Srebočan V. Veterinarska toksikologija, Medicinska naklada, 1993. 

3. Fish ecotoxicology and ecophysiology. Proceedings of an international symposium, Heidelberg, 1993. (Ed. 

Braunbeck, T. Hanke, W., Segner, H.) Weinheim, New York, Cambridge. 


1. Walker,C.H., Hopkin, S.P., Sibly, R.M.and Peakall,D.B.: Principles of ecotoxicology Taylor & Francis publ. 1997. 

2. Kamrin, M.A.: Toxicology : a primer on toxicology principles and applications. Lewis publishers. 1988. 

3. Hoffman, D.J., Rattner,B.A., Burton, G.A.jr. , Cairns, J., jr. 1995. Handbook of ecotoxicology, CRC Press. 


Predavanje 1: Uvod, definicije pojmova te povijesni pregled ekotoksikologije. (2 sata) 

Ishodi učenja: Definirati i razumijeti pojam ekotoksikologije. Usvojiti pojmove ksenobiotici, otrovi i otrovnost. 

Povijesni pregled razvitka ekotoksikologije kao nauke. 

Predavanje 2: Fiziološka klasifikacija otrova. Osnovne vrste zagađivala. Postojanost i detoksikacija zagađivala. 

(2 sata) 

Ishodi učenja:Objasniti i usvojiti – kemikalije iz prirode,anorganska zagađivala, organska zagađivala, radioaktivne 

izotope, organometalne tvari, plinovita zagađivala koji mogu biti prisutni u okolišu. Razumjeti postojanost i principe 

detoksikacije zagađivala. 

Predavanje 3: Podjela onečistača i način ulaska zagađivala u ekosustav. (2 sata) 

Ishodi učenja: Usvojiti podjelu prema primarnom mjestu zagađenja, prirodi i podrijetlu zagađenja. 

Predavanje 4: Faktori koji određuju kretanje i raspodjelu zagađivala u ekosustavu. (2 sata) 

Ishodi učenja: Upoznati i usvojiti način kruženja toksičnih tvari u biosferi. 

Predavanje 5: Faktori koji određuju kretanje i raspodjelu zagađivala u ekosustavu. (2 sata) 

Ishodi učenja: Razumjeti i usvojiti utjecaj polarnosti, topljivosti, particijskog koeficijenta tlaka para, te ostalih 

ekoloških faktora na zagađivala. 

Predavanje 6: Adsorpcija i distribucija ksenobiotika u organizmu. (2 sata) 

Ishodi učenja: Upoznati se sa polarnosti, dozom i odnosom doza-rezistentnost. Upoznati se sa tipovima toksičnih 

efekata. 

Predavanje 7: Način djelovanja otrova. (2 sata) 

Ishodi učenja: Naučiti vrste kemijskih veza između otrova i staničnih metabolita. 

Predavanje 8: Molekularno - stanični aspekti toksičnosti. (2 sata) 

Ishodi učenja: Razumjeti i upoznati se sa mehanizmima transporta toksičnih tvari kroz staničnu membranu. Definirati 

i razumjeti pasivan i specijalni transport (aktivni, izmjenični transport i endocitoza). 

Predavanje 9: Biotransformacija toksičnih tvari. (2 sata) 

Ishodi učenja: Razumjeti procese i rekcije biotransformacije. Čimbenici koji utječu na biotransformaciju. 

Predavanje 10: Biodinamika. (2 sata) 

Ishodi učenja: Upoznati se sa selektivnosti i specifičnosti djelovanja toksičnih tvari. 

Predavanje 11: Toksikanti koji pri reakciji ne reagiraju s receptorom. (2 sata) 

Ishodi učenja: Upoznavanje i usvajanje mehanizama reakcija. 

Predavanje 12: Izlučivanje toksičnih tvari. (2 sata) 

Ishodi učenja: Usvajanje kinetike i stupanja izlučivanja toksičnih tvari. 

Predavanje 13: Bioakumulacija, biokoncentracija i biomagnifikacija u morskim organizmima i sedimentu. (2 

sata) 

Ishodi učenja: Definirati čimbenike koji utječu na biokoncentaciju i bioakumulaciju. Izračunavanje faktora 

biokoncentracije i bioakumulacije. Biomarkeri i bioindikatori. 

Predavanje 14: Nebiološka razgradnja toksičnih tvari u okolišu. (2 sata) 

Ishodi učenja: Razumijevanje i usvajanje razgradnje procesima hidrolize, fotolize,oksidacije i reduktivne 

transformacije.

Predavanje 15: Primjena akvatičkih testova toksičnosti na morske organizme. (2 sata) 

Ishod učenja: Usvojiti principe toxodinamike – efekte različitih toksičnih spojeva na morske organizme prvenstveno 

ribe i školjkaše koji su značajni za preradu ribe. 

Vježba 1: Uvod u analitičku toksikologiju. (1 sat) 

Uvod u program. Toksičnost. Biomonitoring. Biomarkeri. Analiza rezidua. Analitičke metode u toksikologiji. 

Vježba 2: Dokazivanje nitrata, nitrita i amonijaka. (2 sata) 

Dokazivanje nitrata, nitrita i amonijaka se provodi kroz četiri različita testa, koristeći nekoliko različitih uzoraka koji 

sadrže nitrat, nitrit ili amonijak. 

Vježba 3: Dokazivanje fosfora, fosfida, organofosfatnih spojeva i fenola. (4 sata) 

Dokazivanje se provodi kroz nekoliko testova s različitim uzorcima kako bi se na više načina dokazalo postojanje 

navedenih tvari. Uzorci: organski fosfor, fenol, listovi matičnjaka (Melissa oficinalis), listovi čuvarkuće 

(Sempervivum tectorum), itd. 

Vježba 4: Dokazivanje arsena i žive. (2 sata) 

Dokazivanje teških metala, arsena i žive u različitim uzorcima. 

Vježba 5: Dokazivanje cijanida i cijanogenih glikozida. (2 sata) 

Dokazivanje cijanida i cijanogenih glikozida u uzorcima (npr. listovi lovorvišnje Prunus laurocerasus). 

Vježba 6: Dokazivanje bakra i željeza. (2 sata) 

Dokazivanje bakra i željeza u različitim uzorcima. 

Vježba 7: Histološke promjene u organizmu ribe (2 sata) 

Promjene na koži, jetri, škrgama i bubrezima uzrokovane djelovanjem ksenobiotika. 



vrednuje se: a) pohađanje nastave, seminara i vježbi, b) samostalni rad i aktivnost na vježbama i seminaru, c) 

usvojeno znanje. Znanje studenata se provjerava parcijalnim pismenim ispima, nakon završenih cjelina. Na završnom, 

pismenom ispitu provjeravaju se ključne, specifične kompetencije koje se utvrđuju za svaku cjelinu. Provjere znanja 

odvijaju se putem pismenih parcijalnih ispita, o terminu studenti će biti obaviješteni na vrijeme. Trajanje parcijalnog 

ispita je 60 minuta. Izlazak na parcijalne ispite je obavezan. Svaki parcijalni ispit se boduje i dobiva se ocjena koja 

ulazi u konačnu ocjenu predmeta. Za prolaz na parcijalnom ispitu potrebno je na pitanja odgovoriti s točnošću od 

najmanje 60 %. Ocjena na parcijalnim ispitima formira se na temelju postignutog uspjeha prema slijedećem ključu: 


82 – 93 boda dobar (3) 


106 – 120 bodova izvrstan (5). 

Za uspješan prolaz potrebno je: ispuniti sve nastavne obaveze (pohađanje predavanja i aktivno sudjelovanje tijekom 

seminara), odraditi sve vježbe i položiti završni kolokvij, tijekom semestra položiti dva parcijalna ispita. Ukupnu 

ocjenu čine rezultati parcijalnih ispita, ocjene iz seminarskog rada odnosno vježbi (ovisno o smjeru) te 

prisustvo i aktivno sudjelovanje u nastavi. 


Za sva pitanja vezana uz predmet ili pomoć u savladavanju gradiva studenti se mogu predmetnom nastavniku obratiti 



Kod predmeta 


(P/S/V) 

ECTS 



(označiti X) 

OČUVANJE RIBLJE SIROVINE SOLJENJEM, SUŠENJEM I DIMLJENJEM 

SMR424 

30/0/15 



temeljni napredni X specijalistički





Preduvjeti za upis Poznavanje osnovnih pojmova iz kemije, biokemije i mikrobiologije 











Opis i cilj kolegija: Proizvodi ribarstva spadaju u visoko vrijedne namirnice i čine važan dio ljudske prehrane. Kako 

bi se potrošačima plasirali kvalitetni i zdravstveno ispravni proizvodi, potrebno je pravilno rukovanje proizvodima 

ribarstva od ulova do stola, te odabir pogodnih metoda konzerviranja. Soljenje, sušenje i dimljenje spadaju u najstarije 

metode konzerviranja proizvoda ribarstva. Pravilna primjena tih postupaka osigurava kvalitetnu i zdravstveno 

ispravnu sirovinu, odnosno proizvode. Ciljevi ovog kolegija su i) razumijevanje tehnologije, principa, uređaja i 

postupaka koji se koriste za soljenje, dimljenje i sušenje proizvoda ribarstva, odnosno omogućavanje stjecanje znanja 

o principima konzerviranja navedenim metodama, o ulozi temperature, soli, kvalitete početne sirovine i dr. čimbenika 

u osiguranju kvalitete finalnih proizvoda dobivenih ovim procesima; ii) osiguravanje znanja potrebnih za rješavanje 

problema iz područja konzerviranja proizvoda ribarstva primjenom soljenjem, dimljenjem i sušenjem ribe, iii) 

omogućiti studentima stjecanje teoretskog znanja i upoznavanje sa praktičnom primjenom tih znanja kroz posjete 

ribljoj industriji. 


- upoznati i razlikovati glavne karakteristike proizvoda ribarstva koji definiraju daljnju obradu sirovine; 

- tehnologiju proizvodnje slane, dimljene i sušene ribe; 


- omogućiti studentima stjecanje teoretskog znanja i upoznavanje sa praktičnom primjenom tih znanja kroz posjete 

ribljoj industriji, kako bi studenti upoznali rad pogona, tijek procesa proizvodnje i načine kontrole rada i provedbe 

sljedivosti unutar objekta; 

- poznavanje uloge čimbenika poput temperature, brzine strujanja zraka i dr. tijekom zrenja i proizvodnje slane, sušene 

i dimljene ribe. 


praktičnih vježbi. Predavanja su zamišljena tako da potiču aktivno sudjelovanje studenta u nastavi kroz pitanja i 

komentare. Praktične vježbe (praktikum) su osmišljene na način da prate i nadopunjuju predavanja. Na praktikumu će 

se studenti upoznati s praktičnim radom i primjenom tehnologije konzerviranja proizvoda ribarstva soljenjem, 

sušenjem ili dimljenjem, te upoznati metode za ocjenu kvalitete tih proizvoda. Studenti su na sat vježbi dužni ponijeti: 

olovku, bilježnicu, kalkulator i laboratorijsku kutu. 








1. Doe, P. E. (1998). Fish Drying & Smoking: Production and Quality. Taylor & Francis Group, pp. 250. 


3. Sikorski ZE. (1990). Seafood: resources, nutritional composition and preservation, CRC Press, Inc. Boca Raton, 

Florida, SAD. 

4. Huss, H.H., Ababouch, L., Gram, L. (2003). Assessment and Management of Seafood Safety and Quality. Fao 

Fisheries Technical Paper 444, Food and Agriculture Organization of the United Nations, Rome. 


quality. Elsevier, Amsterdam.



1. Borresen T. (2008). Improving seafood products for the consumer, Woodhead Publishing Ltd., Cambridge, 

England. Martinez, I., James, D., Loreal, H. (2005) Application of modern analytical techniques to ensure seafood 

safety and authenticity. FAO, Rome, Italy. 




Upoznavanje studenata s općim stanjem ribarstva u nas i u svijetu, s posebnim osvrtom na proizvodnju slane, sušene i 

dimljene ribe. Kratka povijest razvoja tehnologija soljenja, sušenja i dimljenja. 

Predavanje 2: Priprema sirovine za konzerviranje ribe soljenjem, dimljenjem i sušenjem. 

Prijem i kontrola kvalitete proizvoda ribarstva. Načini pripreme sirovine za procese soljenja, sušenja i dimljenja. 

Uloga udjela vode i soli u konzerviranju ribe. Ispravan odabir sirovine i oblikovanje prema vrsti proizvoda. 

Postavljanje recepture proizvodnog procesa. 

Predavanja 3-6: Konzerviranje ribe soljenjem. 

Principi konzerviranja soljenjem. Definiranje čimbenika koji utječu na soljenje. Vrste riba koje se koriste za soljenje, 

sezonske promjene u kemijskom sastavu i specifičnosti tih vrsta riba. Uloga, osobine i sastav soli u procesu soljenja. 

Uloga, osobine i sastav salamure u procesu soljenja. Kinetika penetracije soli u meso ribe obzirom na vrstu ribe, 

metodu soljenja, granulaciju soli, opterećenje i temperaturu zrenja. Uvjeti koji pogoduju zrenju ribe. Specifičnosti 

pojedinih metoda soljenja. Promjene koje se odvijaju u mesu ribe tijekom soljenja. Kvarenje slane ribe. Specifični 

mikroorganizmi kvarenja slane ribe. Soljenje drugih morskih organizama. Proizvodi ribarstva obrađeni enzimskim 

dozrijevanjem u salamuri. Upoznavanje s postrojenjima za soljenje i zrenje slane ribe. Finalizacija proizvoda od slane 

ribe. Ambalažni materijali i metode pakiranja u proizvodnji slane ribe. Načini pohrane i transporta slane ribe. 

Opasnosti tijekom proizvodnje termički netretiranih proizvoda. Rukovođenje kvalitetom i procesima proizvodnje 

slane ribe. Kontrola kvalitete sirovine, proizvodnih procesa i gotovih proizvoda. Reguliranje otpadnih voda iz pogona 

za soljenje ribe. 

Predavanja 7-10: Konzerviranje ribe sušenjem. 

Principi konzerviranja sušenjem. Prirodno i umjetno sušenje, tradicionalni i industrijski procesi sušenja. Definiranje 

režima sušenja za različite vrste riba i uloge soli u procesu. Definiranje čimbenika koji utječu na sušenje. Uloga vode u 

procesu sušenja. Kretanje vlage unutar ribljeg mesa tijekom procesa. Upoznavanje novih postupaka: liofilizacijasušenje 

namirnice u smrznutom stanju. Promjene koje se odvijaju u mesu ribe tijekom sušenja. Upoznavanje s 

tehnološkim procesom proizvodnje sušene ribe i tehničkim osobinama, kapacitetima i principima rada uređaja za 

sušenje. Specifičnosti pojedinih metoda sušenja. Promjene koje se odvijaju u mesu ribe tijekom sušenja. Kvarenje 

sušene ribe. Specifični mikroorganizmi kvarenja sušene ribe. Sušenje drugih morskih organizama. Upoznavanje s 

postrojenjima za sušenje ribe. Finalizacija proizvoda od sušene ribe. Ambalažni materijali i metode pakiranja u 

proizvodnji sušene ribe. Načini pohrane i transporta sušene ribe. Rukovođenje kvalitetom i procesima proizvodnje 

sušene ribe. Kontrola kvalitete sirovine, proizvodnih procesa i gotovih proizvoda. 

Predavanja 11-13: Konzerviranje ribe dimljenjem. 

Principi konzerviranja dimljenjem. Hladno vs. toplo dimljenje. Uloga, osobine i sastav dima. Definiranje režima 

dimljenja za različite vrste riba i uloga soli u procesu. Cirkulacija zraka tijekom procesa. Promjene koje se odvijaju u 

mesu ribe tijekom dimljenja. Upoznavanje s tehnološkim procesom proizvodnje dimljenja ribe i tehničkim osobinama, 

kapacitetima i principima rada uređaja za dimljenje. Kvarenje dimljene ribe. Specifični mikroorganizmi kvarenja 

dimljene ribe. Dimljenje drugih morskih organizama. Upoznavanje s postrojenjima za dimljenje ribe. Finalizacija 

proizvoda od dimljene ribe. Ambalažni materijali i metode pakiranja u proizvodnji dimljene ribe. Načini pohrane i 

transporta dimljene ribe. Rukovođenje kvalitetom i procesima proizvodnje dimljene ribe. Kontrola kvalitete sirovine, 

proizvodnih procesa i gotovih proizvoda. 

Predavanja 14-15: Sigurnost i zdravstvena ispravnost, legislativa i HACCP u proizvodnji soljenih, sušenih i 

dimljenih proizvoda ribarstva. 

Sigurnost i zdravstvena ispravnost soljenih, sušenih i dimljenih proizvoda ribarstva. Utjecaj procesa soljenja, sušenja i 

dimljenja na bakterije, enzimatsku aktivnost i nametnike. Hranjive vrijednosti, vrijeme čuvanja i rok trajanja soljenih, 

sušenih i dimljenih proizvoda ribarstva. Čimbenici koji utječu na vrijeme skladištenja. Promjene na soljenoj, sušenoj i 

dimljenoj hrani. Kaliranje tijekom skladištenja soljene, sušene i dimljene ribe. Analiza opasnosti i rizika tijekom

postupaka soljenja, sušenja i dimljenja različitih proizvoda ribarstva. Ocjena kakvoće soljenih, sušenih i dimljenih 

proizvoda ribarstva. 

Vježba 1. Lab vježba. Senzorska ocjena proizvoda ribarstava konzerviranih procesom soljenja. 

Analiza organoleptičkih svojstava različitih vrsta proizvoda dobivenih enzimatskim zrenjem u salamuri (suho i mokro 

soljenje) sa svrhom upoznavanja studenata s principima i načinom provođenja senzorskih analiza slane ribe. 

Vježba 2. Lab vježba. Senzorska ocjena proizvoda ribarstava konzerviranih procesom sušenja. 

Analiza organoleptičkih svojstava različitih vrsta proizvoda dobivenih sušenjem (tradicionalno i industrijsko sušenje) 

sa svrhom upoznavanja studenata s principima i načinom provođenja senzorskih analiza sušene ribe, te upoznavanja 

karakterističnih osobina koje ukazuju na kvarenje. 

Vježba 3. Lab vježba. Senzorska ocjena proizvoda ribarstava konzerviranih procesom dimljenja. 

Analiza organoleptičkih svojstava različitih vrsta proizvoda dobivenih dimljenjem (hladno i toplo dimljenje) sa 

svrhom upoznavanja studenata s principima i načinom provođenja senzorskih analiza dimljene ribe, te upoznavanja 

karakterističnih osobina koje ukazuju na kvarenje. 

Vježbe 4-6. Praktična vježba. Posjeta tvornici za soljenje ribe– soljenje inćuna i srdele u barile. 

Vježbe 7-9. Praktična vježba. Posjeta tvornici za soljenje ribe – soljenje inćuna u late. Upoznavanje sa 

zatvaračima lata i načinima pripreme ekstra proizvoda. 

Vježbe 10-12. Praktična vježba. Posjeta tvornici za dimljenje ribe. 

Vježba 13. Parametri kvalitete soljenih, sušenih i dimljenih proizvoda ribarstva. Instrumentalne metode koje se 

koriste za ocjenu soljenih, sušenih i dimljenih proizvoda ribarstva. 

Vježbe 14-15. Rukovođenje kvalitetom tijekom proizvodnje soljenih, sušenih i dimljenih proizvoda ribarstva. 

Provedba HACCP sustava – praktična vježba. 

Ishodi učenja vježbi: Omogućiti studentima stjecanje teoretskog znanja i upoznavanje sa praktičnom primjenom tih 

znanja kroz posjete ribljoj industriji, kako bi studenti upoznali rad pogona, tijek procesa proizvodnje i načine kontrole 

rada i provedbe sljedivosti unutar objekta. Znati senzorski ocijeniti kvalitetu soljenih, sušenih i dimljenih proizvoda 

ribarstva. Znati prepoznati proizvode ribarstva upitne kvalitete te odrediti potrebne daljnje radnje. Upoznati i razumjeti 

tehnološke zahtjeve za projektiranje tvornica za soljenje, sušenje i dimljenje, potrebne kapacitete prostorija za zrenje, 

uređaja i potrebne opreme. Upoznati metode koje se provode u području kontrole upravljanja proizvodnim procesima, 

kontrole kvalitete hrane, rukovođenja kvalitetom i zaštitom potrošača. 














Primjeri ispitnog pitanja: 

1. Objasnite utjecaj brzine kretanja zraka na proizvod u procesu sušenja! 

2. Jedinstveni postupak sušenja namirnice u zamrznutom stanju zove se ____________________, traje ___________ i 

odvija se kroz _________ faze! 

3. Crvenilo uz kost koje se javlja kao jedan pokazatelja kvarenja slane ribe rezultat je: 

a) korištenja neprikladne soli 

b) oksidacije mesa ribe 

c) mikrobiološke aktivnosti 

d) nepravilnog postupka soljenja. 

Dodatne bodove (maksimalno 2) student može dobiti ukoliko pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za predmet,






konzultacija studenti dobivaju na prvom satu predavanja, te su dostupni na web stranicama Odjela za studije mora. 

Naziv predmeta BIOMINERALIZACIJA 

Kod predmeta 

SMR220 


(P/S/V) 

30/0/30 

ECTS 





(označiti X) 










Nositelj predmeta Dr. sc. Davorin Medaković, znanstveni suradnik 


Dr. sc. Davorin Medaković, znanstveni suradnik 



- 


- 


- 


- 


- 


- 


Kod predmeta 


(P/S/V) 

ECTS 



(označiti X) 


SPORTSKI I REKREACIJSKI RIBOLOV NA MORU 

SMR426 

15/0/15 




Morsko ribarstvo / diplomski studij

azina studija 








Prof. dr. sc. Alen Soldo, izvanredni profesor 



Savladavanjem ovog predmeta studenti stječu znanje o ribolovnim alatima koji se koriste u sportsko-rekreativnom 

ribolovu, njihovoj zakonskoj regulativi, ribolovnim karakteristikama te utjecajem na morski ekosustav, prvenstveno 

naselja riba i drugih morskih organizama. 


- 


- 


- 


- 


- 


Kod predmeta 


(P/S/V) 

ECTS 



(označiti X) 





ODGOVORNI RIBOLOV I NJEGOVO REGULIRANJE 

SMR221 

30/15/0 

4 ECTS (2 za predavanja i seminare, 2 za samostalno učenje) 





Osnovna predznanja iz gospodarenja živim bogatstvima mora i ribarstvene biologije i 

ekologije 


mogućnost praćenja na Hrvatski jezik, engleski jezik (prema potrebi) 



Voditelj seminara Jure Brčić, dipl. ing. 


pohađanju nastave, obveze studenata...) 

Savladavanjem ovog predmeta studenti stječu znanje o konstrukcijsko-tehničkim osobinama ribolovnih alata, načinu 

njihova projektiranja te izračunu i poboljšanju njihove selektivnosti i lovnosti. Nastava je organizirana kroz 

predavanja i vježbe na kojima su studenti obavezni prisustvovati. 


1. Interna skripta


1. Pearse, P.H., 1980. Regulation of fishing effort: with special reference to Mediterranean trawl fisheries. FAO Fish. 

Tech. Pap. 197: 82 p. 

2. Beddington, J.R. & Rettig, R.B., 1984. Approaches to the regulation of fishing effort. FAO Fish. Tech. Pap. 243: 39 

p. 

3. FAO, 2000. Kodeks odgovornog ribolova. FAO Adriamed: 38 p. 


Predavanje 1. Tragedija zajedničkih dobara. (2 sata) 

Ishodi učenja: Izvršiti simulaciju ne-reguliranog ribolova sa studentima te zajedno izvesti zaključke o sudbini takvog 

ribolova. Izvršiti simulaciju ribolova gdje su samo regulirane tehničko konstrukcijske karakteristike ribolovnih alata te 

zajedno sa studentima usporediti prvu simulaciju sa drugom. Izvršiti simulaciju ribolova gdje je razina ulova 

limitirana kvotom te zajedno sa studentima usporediti sve tri simulacije te izvesti zaključke. 

Predavanje 2. Zbog čega trebamo regulirati ribolov? (2 sata) 

Ishodi učenja: Prikazati studentima trenutno stanje u kojem se nalazi svjetsko ribarstvo. Objasniti simptome prelova te 

kako ih prepoznati. Objasniti razloge i posljedice geografske ekspanzije ribolova. Objasniti razloge i posljedice 

trofičke ekspanzije ribolova. Objasniti razlike i posljedice batimetrijske ekspanzije ribolova. 

Predavanje 3. Održivost kao cilj odgovornog ribolova. (3 sata) 

Ishodi učenja: Objasniti vezu između milenijskih ciljeva i ribarstva. Objasniti pojmove antropocena ili homogocena te 

napraviti poveznicu sa ribarstvom. Navesti koje su najveće prijetnje održivom življenju na planetu te objasniti 

problematiku održivog ribarenja. Objasniti pojam ekološkog otiska i globalnog hektara. Objasniti pojam ribolovnog 

otiska. Razumjeti kako se izračunava ribolovni otisak neke zemlje. Prikazati kako se ribolovni otisak kretao od 1970. 

do danas, te objasniti zbog čega većina zemalja koje imaju 'dobro' reguliran ribolov imaju ujedno i najveći ribolovni 

otisak? 

Predavanje 4. Reguliranje ribolova na nacionalnom i internacionalnom nivou. (2 sata) 

Ishodi učenja: Objasniti u kratkim crtama studentima što je sve najčešće obuhvaćeno zakonom regulativom. Pojasniti 

što se najčešće regulira nacionalnim, a što internacionalnim zakonima u ribarstvu te navesti primjere. Objasniti ulogu 

regionalnih upravljačkih tijela u reguliranju ribarstva. 

Predavanje 5. Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora. (2 sata) 

Ishodi učenja: Objasniti značaj Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora za svjetsko ribarstvo. Objasniti pojam 

gospodarskog pojasa. Objasniti što se događalo sa ribolovnim naporom nakon što su države počele širiti jurisdikciju 

na moru. Opisati ulogu 'partnerskih ugovora' između razvijenih i manje razvijenih zemalja svijeta. 

Predavanje 6. Reguliranje ribolovnih alata i tehnike ribolova. (3 sata) 

Ishodi učenja: Objasniti na koji se sve način najčešće regulira ribolov aktivnim alatima te navesti primjere. Objasniti 

na koji način se najčešće regulira ribolov pasivnim ribolovnim alatima te navesti primjere. Objasniti ulogu 

selektivnosti ribolovnih alata te razumjeti utjecaj ribolova na morski ekosustav. Objasniti studentima neke od 

karakteristika koje bi trebao zadovoljavati idealan ribolovni alat. 

Predavanje 7. Prostorno i vremensko reguliranje ribolova. (3 sata) 

Ishodi učenja: Objasniti studentima u kojim slučajevima se koriste prostorno vremenska regulacija ribolova i zašto. 

Objasniti koje su prednosti i nedostaci prostorno vremenske regulacije ribolova. Objasniti praktične korake kod 

uspostave prostorno vremenske regulacije ribolova. Navesti neke pozitivne i negativne primjere ovakvog načina 

reguliranja ribolova. Uloga zaštićenih područja (MPA) u reguliranju ribolova. 

Predavanje 8. Reguliranje ribolovnog napora. (3 sata) 

Ishodi učenja: Pojasniti što je to ribolovni napor i kako se može regulirati. Pojasniti u kojim slučajevima je poželjno 

regulirati ribolovni napor te na koje sve načine se to može učiniti. Navesti u kojim dijelovima svijeta se reguliranje 

ribolova ponajviše bazira na reguliranju ribolovnog napora. Objasniti kakvu institucionalnu podršku je potrebno imati 

da bi se uspješno regulirao ribolovni napor. Objasniti prednosti i nedostatke ovog načina reguliranja ribolova. Navesti 

i opisati primjere reguliranja ribolovnog napora u svijetu. 

Predavanje 9. Reguliranje ribolova kvotama i koncesijama. (3 sata) 

Ishodi učenja: Objasniti što je to ribolovna kvota. Objasniti ulogu dodjeljivanja koncesija u reguliranju ribolova 

(TURF). Objasniti prednosti i nedostatke ovakvog načina reguliranja ribolova. Objasniti koje korake treba poduzeti 

kako bi se pravilno dodijelile kvote i koncesije. Navesti i opisati primjere reguliranja ribolova kvotama i koncesijama. 

Predavanje 10. Uloga ekološkog etiketiranja u reguliranju ribolova. (2 sata)

Ishodi učenja: Objasniti ulogu tržišta u reguliranju ribolova. Navesti kakve sve ekološke etikete danas postoje na 

tržištu te objasniti razlog i način na koje su nastale. Objasniti što je to MSC certifikat i kako se dodjeljuje. Detaljno 

opisati koje uvjete treba neko ribarstvo zadovoljiti da bi dobilo MSC certifikat. Opisati problematiku certificiranja 

industrijskog i malog ribolova. Objasniti koji su najveći nedostaci MSC certifikata te budućnost certificiranja. Navesti 

kako je ekološko etiketiranje utjecalo na podizanje svijesti o problematici prelova u svjetskom ribarstvu te navesti koje 

su regulative proizašle iz toga. 

Predavanje 11. FAO kodeks odgovornog ribolova. (3 sata) 

Ishodi učenja: Razumjeti prirodu i djelokrug kodeksa. Opisati glavne ciljeve kodeksa. Navesti glavna načela kodeksa. 

Objasniti implementaciju i utjecaj kodeksa od 1995. do danas. Objasniti glavne nedostatke kodeksa u praksi te navesti 

u kojoj mjeri koja država poštuje i ispunjava ciljeve kodeksa. 

Predavanje 12. Reguliranje ribolova u EU. (2 sata) 

Ishodi učenja: Objasniti što je to zajednička ribarska politika (ZRP). Navesti ciljeve ZRP-a. Objasniti zakonsku 

osnovu ZRP-a. Objasniti ulogu principa predostrožnosti u ZPR-u. Opisati ulogu 'top-down' i 'bottom up' donošenja 

odluka u ZRP-u. Objasniti proces prilagodbe hrvatskog zakonodavstva zakonima EU. 

Seminar 1. Uvodno predavanje. (1 sat) 

Ishodi učenja: Upoznati studente s načinima upravljanja zajedničkim dobrima. Objasniti tragediju zajedničkih dobara. 

Pojasniti igru zatvorenikove dileme. Pojasniti logiku kolektivnog djelovanja. 

Seminar 2. Privatizacija oceana – jedini put prema odgovornom ribolovu? (2 sata) 

Ishodi učenja: Objasnit zbog čega se danas uvelike smatra da je privatizacija jedini način odgovornog reguliranja 

ribolova. Objasniti kakva sve ekskluzivna prava na ribolov poznajemo. Pozitivna i negativna iskustva privatizacije 

oceana. 

Seminar 3. Reguliranje ribolova na Islandu. (2 sata) 

Ishodi učenja: Objasniti evoluciju reguliranja ribolova na Islandu. Opisati bakalarske ratove. Objasniti efekt uvođenja 

ITQ –a na biološke resurse. Opisati stanje u kojem se nalazi Islandski ribolov danas. 

Seminar 4. Čileanska iskustva sa TURF – ovima. (2 sata) 

Ishodi učenja: Objasniti što je to TURF. Ukratko opisati povijesni razvoj ribolova. Opisati zbog čega se uvođenje 

kvota nije pokazalo uspješnim. Opisati prednosti i nedostatke ovakvog načina reguliranja ribolova. 

Seminar 5. Specifičnosti reguliranja ribolova u Japanu. (2 sata) 

Ishodi učenja: Ukratko opisati povijesni razvoj ribolova u Japanu. Opisati značajke starog i novog zakona kojim se 

regulira ribolova u Japanu. Opisati decentralizaciju upravljanja ribolovom te navesti razlike između 'top down' i 

'bottom up' odlučivanja. 

Seminar 6. Reguliranje izlova halibuta u Kanadi – pozitivan primjer? (2 sata) 

Ishodi učenja: Ukratko opisati povijest reguliranja izlova halibuta u Kanadi te navesti osnove biološke karakteristike 

vrste. Objasniti postupak uvođenja kvota u ribolov. Objasniti ekonomsku isplativost uvođenja kvota. Usporediti 

pozitivne i negativne posljedice uvođenja kvote u ribolovu halibuta. 

Seminar 7. Uloga zadrugarstva u odgovornom ribolovu – izlov vongola u Italiji. (2 sata) 

Ishodi učenja: Opisati alat i tehniku ribolova hidrauličnom dredžom. Objasniti povijesni razvoj ribolova. Objasniti i 

opisati način na koji je reguliran ribolov danas te navesti prednosti i nedostatke. 

Seminar 8. Uloga zadrugarstva u odgovornom ribolovu - izlov lososa u Kanadi. (2 sata) 

Ishodi učenja: Ukratko opisati povijest reguliranja izlova lososa u Kanadi. Opisati teoretsku pozadinu osnivanja 

zadruge u svrhu odgovornijeg ribarenja. Objasniti razloge ukidanja zadruge te navesti koji se pozitivni primjeri mogu 

izvući iz toga 


Ispit je usmeni. 


Sve upite vezane za predmet Odgovorni ribolov i njegovo reguliranje studenti mogu poslati na e-mail: 

jure.brcic@unist.hr.


Kod predmeta 


(P/S/V) 

ECTS 



(označiti X) 








TOKSIČNOST ŠKOLJKAŠA 

SMR219 

15/0/0 

2 ECTS (0,5 – predavanja, 1,5 – samostalno učenje i konzultacije) 






Mogućnost praćenja na engleskom jeziku 



Doc. dr. sc. Ivana Ujević 

Voditelj 




Svrha ovog kolegija je upoznati studente s cjelovitom problematikom toksičnosti školjkaša, prirodnom pojavom čija 

povećana učestalost neposredno ugrožava zdravlje potrošača, dok posredno ugrožava veoma važne gospodarske grane 

marikulturu i turizam. U prvom dijelu predavanja (7 sati) studenti će proširiti stečeno znanje o ekologiji fitoplanktona, 

odnosno upoznati će se s biologijom i ekologijom toksičnih vrsta fitoplanktona, kao i s tipovima toksičnosti koje 

pojedine vrste ili grupe uzrokuju. U drugom dijelu predavanja (8 sati) studenti će se upoznati s osnovama 

toksikologije, školjkarstvom u Hrvatskoj, najčešćim biotoksinima u morskom ekosustavu, mehanizmima 

pojavljivanja, ugradnje i akumulacije biotoksina u školjkaše, simptomima trovanja pojedinim skupinama biotoksina, 

procjenom rizika, biološkim i instrumentalnim metodama određivanja u školjkašima, pojavama toksičnosti u 

Hrvatskoj, europskim i hrvatskim zakonodavstvom vezanim za biotoksine. Osnovna zadaća kolegija je upoznati 

studente s problematikom toksičnosti u kontroliranom uzgoju školjkaša i prirodnom okolišu kao i prepoznavanje 

simptoma trovanja nakon konzumacije toksičnih školjkaša. Cilj je postići da stečena znanja osiguraju kompetitivnost u 

cilju samostalnog stjecanja novih znanja o problemima pojavljivanja i akumulacije biotoksina i drugih zagađivala u 

školjkašima. Predavanja se održavaju tijekom jednog semestra, jedan ili dva sata tjedno, prema zahtjevima pojedinog 

predavanja. Studenti su obvezni samostalnim radom pronaći zakonske dokumente o biotoksinima u školjkašima, koji 

su dostupni na web-u te se uključiti u raspravu o propisanim regulativama. Nadalje, studenti su obvezni samostalnim 

radom savladati osnove izračuna procjene rizika za pojedini toksin. 


1. Hallegraef, G.M. (1993) A review of harmful algal blooms and their apparent global increase. Phycologia, 32: 79- 

99. 

2. Falconer, J.R. 1993. Algal Toxins in Seafood and Drinking Water. University press, Cambridge, pp. 224. 

3. UNESCO (2003) Manual of Harmful Marine Microalgae. Eds. G.M. Hallegraef, D.M. Anderson and A.D. 

Cembella. Unesco Publ., Paris. pp. 793. 

4. Luis M. Botana (2008) Seafood and Freshwater Toxins, Pharmacology, Physiology and Detection, Taylor & 

Francis Group, Second Edition. 


1. Hallegraef, G.M. (1991) Aquaculturist’s guide to harmful Australian microalgae. CSIRO Australia, pp. 58. 

2. Zijad Duraković i suradnici (2000) Klinička toksikologija, Grafos, Zagreb. 

3. Marasović, I., Ninčević, Ž., Orhanović, S. & Pavela-Vrančić, M. (1998) A survey of shellfish toxicity in the central 

Adriatic Sea. Journal of Marine Biology Association U.K, 78: 745-754. 

4. Skoog D.A., West D.M i Holler F.J. (1999) Osnove Analitičke kemije, Školska knjiga, Zagreb, prvo izdanje. 

5. Pavela-Vrančič, M. & I. Marasović (2004). Paralytic Shellfish Poisoning (PSP) in the Central Adriatic Sea.

Croatica Chemica Acta, 77 (4): 627-631. 

6. Marasović, I., Ž. Ninčević-Gladan, S. Skejić. B. Grbec, M. Bužančić & I. Ujević (2007) Temporal distribution of 

Dinophysis spp. in relation to diarrhetic shellfish poisoning shellfish toxicity. Int. J. Environment and Health, 1 (3) 

:493-506. 

7. Ninčević-Gladan, Ž., I. Ujević, A. Millandri, I. Marasović, A. Ceredi, S. Pigozzi, J.Arapov, S. Skejić, S. Orhanović 

& I. Isajlović (2010) Is Yessotoxin the Main DSP Toxin in Croatian Waters? Mar. Drugs, 8 (3): 460-470. 

8. Ujević, I., Ž. Ninčević-Gladan, R. Roje, S. Skejić, J. Arapov, I. Marasović (2010) Domoic acid – a new toxin in the 

Croatian Adriatic shellfish toxin profile Molecules, 15 : 6835-6849. 


Predavanje 1. Općenito o fitoplanktonu. Pregled fitoplanktonskih grupa. Uzroci toksičnosti školjkaša. (45 min) 


Ishodi učenja: Razumjeti ulogu fitoplanktona u morskom ekosustavu. Poznavati fitoplanktonske grupe i njihove 

odnose u različitim trofičkim uvjetima. Razumijeti uzroke toksičnosti školjkaša i moguće puteve prijenosa kroz 

prehrambeni lanac. 

Predavanje 2. Vrste toksičnosti školjkaša. Toksične vrste fitoplanktona. (90 min) 


Ishodi učenja: Poznavati različite vrste toksičnosti školjkaša. PSP tip toksičnosti. NSP tip toksičnosti. DSP tip 

toksičnosti. ASP tip toksičnosti. Ciguatera tip toksičnosti (ribe). Cijanobakterijski tip toksičnosti. Poznavati 

fitoplanktonske grupe i vrste – uzročnike toksičnosti školjkaša. Fitoplanktonske vrste – uzročnici PSP toksičnosti. 

Fitoplanktonske vrste – uzročnici NSP toksičnosti. 

Predavanje 3. Toksične vrste fitoplanktona. (90 min) 


Ishodi učenja: Poznavati fitoplanktonske grupe i vrste – uzročnike toksičnosti školjkaša. Fitoplanktonske vrste – 

uzročnici DSP toksičnosti. Fitoplanktonske vrste – uzročnici ASP toksičnosti. Fitoplanktonske vrste – uzročnici 

ciguatera toksičnosti. Cijanobakterijske vrste – uzročnici toksičnosti. 

Predavanje 4. Prostorna i vremenska raspodjela toksičnosti. Hipoteze o uzrocima proizvodnje toksičnih 

metabolita. Zakonske odredbe vezane uz toksičnost. (90 min) 


Ishodi učenja: Poznavati globalnu prostornu raspodjelu toksičnosti. Poznavati područja podložna pojedinim tipovima 

toksičnosti. Razumijeti sezonalitet javljanja toksičnost. Poznavati argumente koji podržavaju pojedine pretpostavke o 

uzrocima toksičnosti. Poznavati zakonske odredbe koje reguliraju problem toksičnosti školjkaša. 

Predavanje 5. Osnove toksikologije. (45 min) 


Ishodi učenja: Kratki pregled osnovnih pristupa u toksikologiji. Definirati otrov, objasniti toksikološke i farmakološke 

učinke otrova. Interakcija otrova s kemijskim i morfološkim strukturama organizma. Razumijevanje reverzibilnih i 

ireverzibilnih kemijskih interakcija otrova s molekulama u organizmu. Razlikovati sinergističke, aditivne, 

potencirajuće interakcije pojačavanja učinka. Objasniti procese interakcija otrova s tvarima koje se unose u 

organizam, toksokinetike. 

Predavanje 6. Kemijska struktura, svojstva, metode određivanja i procijena rizika DSP toksina. (90 min) 


Ishodi učenja: Objasniti podjelu prirodnih toksina u moru prema načinu djelovanja na čovjeka. Utjecaj toksina na 

školjkaše. Usvajanje kemijske strukture, svojstva i mehanizama djelovanja DSP toksina. Upoznati derivate DSP 

toksina, toksikologija azaspiracida (AZA) i jesotoksina (YTX). Prepoznavanje simptoma trovanja DSP toksinima. 

Biološke i instrumentalne kemijske metode određivanja u uzorcima fitoplanktona i mekom tkivu školjkaša. Opisati 

postupke pri pripremi uzoraka mekog tkiva školjkaša za analizu biološkom metodom. Objasniti proces ekstrakcije 

tekuće-tekuće (primjer aceton-voda, diklormetan voda). Usvajanje osnovnih principa rada tehnike masene 

spektrometrije vezane na tekućinski kromatograf. Razumjeti i objasniti čimbenike procjene rizika za DSP toksine. 

Evidentirani slučajevi DSP toksina u svijetu i u Hrvatskoj. Samostalno obaviti izračun procjene rizika za DSP toksine. 

Upoznavanje s europskom i hrvatskom zakonskim dokumentima vezano za DSP toksine u školjkašim s posebnim 

osvrtom na MDK, maksimalno dopuštene količine. 

Predavanje 7. Kemijska struktura, svojstva, metode određivanja i procijena rizika ASP toksina. (90 min) 

Doc. dr. sc. Ivana Ujević

Ishodi učenja: Usvajanje kemijske strukture, svojstva i mehanizama djelovanja ASP toksina. Upoznati derivate ASP 

toksina. Prepoznavanje simptoma trovanja ASP toksinima. Instrumentalne kemijske metode određivanja u uzorcima 

fitoplanktona i mekom tkivu školjkaša. Opisati postupke pri pripremi uzoraka mekog tikiva školjkaša za analizu na 

tekućinskom kromatografu, homogenizacija, ekstrakcija i pročišćavanje na krutoj fazi. Usvajanje osnovnih principa 

rada kromatografske tehnike, utjecaj sastava i temperature mobilne faze na vrijeme zadržavanja, UV detektor, 

kalibracijski pravac. Razumjeti i objasniti čimbenike procjene rizika za ASP toksine. Evidentirani slučajevi ASP 

toksina u svijetu i u Hrvatskoj. Samostalno obaviti izračun procjene rizika za ASP toksine. Upoznavanje s europskom 

i hrvatskom zakonskim dokumentima vezano za ASP toksine u školjkašim s posebnim osvrtom na MDK, maksimalno 

dopuštene količine. 

Predavanje 8. Kemijska struktura, svojstva, metode određivanja i procijena rizika PSP toksina. (45 min) 


Ishodi učenja: Usvajanje kemijske strukture, svojstva i mehanizama djelovanja PSP toksina. Objasniti podjelu PSP 

toksina prema kemijskoj strukturi i relativnu toksičnost. Prepoznavanje blagih, umjereno teških i teških simptoma 

trovanja PSP toksinima. Biološke i instrumentalne kemijske metode određivanja u uzorcima fitoplanktona i mekom 

tkivu školjkaša. Opisati postupke pri pripremi uzoraka mekog tikiva školjkaša za biološku metodu određivanja PSP 

toksina. Razumjeti i objasniti čimbenike procjene rizika za PSP toksine. Evidentirani slučajevi PSP toksina u svijetu i 

u Hrvatskoj. Samostalno obaviti izračun procjene rizika za ASP toksine. Upoznavanje s europskom i hrvatskom 

zakonskim dokumentima vezano za PSP toksine u školjkašim s posebnim osvrtom na MDK, maksimalno dopuštene 

količine. 

Predavanje 9. NSP toksini i tetrodotoksin, prednosti i nedostaci bioloških i instrumentalnih metoda 

određivanja toksina. (45 min) 


Ishodi učenja: Objasniti toksično djelovanje, razinu toksičnosti i raspodjelu tetrodoksina. Evidentirani slučajevi 

trovanja tetradotoksinom u svijetu. Usvajanje kemijske strukture, svojstva i mehanizama djelovanja NSP toksina. 

Prepoznavanje simptoma trovanja NSP toksinima. Raspodjela NSP toksina. Navesti nedostatke i prednosti bioloških 

metoda određivanja toksina. Navesti nedostatke i prednosti kemijskih instrumentalnih metoda određivanja toksina. 

Upoznati europsku i zakonsku regulativu obzirom na službene metode odfređivanja koje se primjenjuju pri kontroli 

zdravstvene ispravnosti školjkaša. 

Predavanje 10. Monitoring uzgajališta i područja izlovljavanja školjkaša, europsko i htrvatsko zakonodavstvo. 

(45 min) 


Ishodi učenja: Objasniti razlog redovitog obavljanja monitoringa školjkaša. Navesti opseg Plana praćenja kakvoće 

mora i školjkaša, što obuhvaća analiza morske vode i školjkaša. Opisati način odabira točaka uzorkovanja morske 

vode i školjkaša. Razumjeti princip slijedivosti (pri službenim kontrolama) od uzorkovanja do rezultata analiza. 

Upoznati studente s rezultatima monitoringa tijekom prethodnih godina. 


Provjera znanja iz kolegija Toksičnost školjkaša obavlja se pismeno, putem dva kolokvija (I dio-Ekologija toksičnog 

fitoplanktona i toksične cvatnje II dio-Fikotoksini i metode ispitivanja). Ispit se polaže putem testa nakon završetka 

predavanja. Test se sastoji od 26 pitanja, koja bodovanjem točnih odgovora daju maksimalno 36 bodova. Na ponuđena 

pitanja odgovara se metodom višestrukog izbora (multiple choice), ili upisivanja točne riječi ili izraza u definiciju. 

Kriteriji ocjenjivanja (bodovna skala) nalazi se u tablici: 

% riješenosti testa Ocjena 

Dodatne informacije o predmetu studenti mogu zatražiti od prof. dr. sc. Ivone Marasović marasovic@izor.hr i doc. dr. 

sc. Ivane Ujević ujevic@izor.hr, tel. 408038, Institut za oceanografiju i ribarstvo, Laboratorij za plankton i toksičnost 

školjkaša. 

Naziv predmeta PONAŠANJE RIBA 

Kod predmeta 

SMR430 


15/15/0 

(P/S/V) 

ECTS 

2 ECTS (1 predavanje i 1 seminari) 




(označiti X) 










Nositelj predmeta Prof. dr. sc Sanja Matić Skoko, izvanredni profesor 

Voditelj seminara Prof. dr. sc Sanja Matić Skoko, izvanredni profesor 



Cilj je upoznati studente s osnovama ponašanja riba: bogatstvo i složenost formi, odnosa, životnih oblika i strategija, 

morfoloških i fizioloških prilagodbi te samog socijalnog ponašanja. Stotinama i tisućama godina, ljudi promatraju 

životinje. Pa tako i ribe iz gotovo praktičnog razloga: njihov život je ovisio o poznavanju životinjskog ponašanja. Čak 

i danas, mnoge korisne činjenice proizašle su iz proučavanja ove teme (poznavanje migracija riba omogućuje dobavu 

kvalitetnih namirnica za jelo što čini osnovu preživljavanja čovijeka nekad i danas, dok proučavanje ugroženih riba 

omogućuje njihovu zaštitu). Pa čak i kad ne bi bilo nikakve praktične koristi od poznavanja životinjskog ponašanja, ta 

tema zaslužuje pažnju radi svoje fascinantnosti. Ribe, kao i ostali kralježnjaci, posjeduju sposobnosti za najčudesnije 

vještine kako bi se prilagodile, pronašle mjesto za život, prehranile se, sklonile od neprijatelja te stvorile potomstvo. 

Ovaj je predmet posvećen osobito ponašanju morskih riba. Ipak, osnovni je cilj pomoći studentima u razvijanju 

vještina za kritičko razumijevanje tema iz ponašanja riba kao i učiniti ih sposobnima da raspravljaju o gorućim 

temama iz tog područja. Nastava je organizirana u obliku predavanja. Aktivno sudjelovanje studenta u nastavnom 

programu nastoji se postići interaktivnim predavanjima, video klipovima te prezentacijom relevantnih znanstvenih 

radova iz područja ponašanja riba koji u datom trenutku zapanjuju širu javnost. Predavanja su obavezna. Na 

predavanjima student s nastavnikom aktivno raspravlja o trenutnim 'vrućim' temama iz područja ponašanja riba. 

Nastavnik studentima daje na uvid rezultate najnovijih znanstvenih radova iz svjetski poznatih časopisa. Studente se 

potiče da o pojedinim strategijama ponašanja iznose primjere na osnovu svog dosadašnjeg znanja te iskustva. Student 

je obvezan pripremiti gradivo o kojem se raspravlja na predavanjima. Nastavnik ocjenjuje aktivno sudjelovanje 

studenta na predavanju (pokazano dosadašnje znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje, 

itd.). 'Zarađeni' bodovi pribrajaju se bodovima dobivenim na završnom ispitu iz dotičnog predmeta. 


1. Alcock, J. 1993. Animal behavior. Sinauer Associates, Inc. Sunderland, Massachusetts. 625p. 

2. Pitcher, T.J.(ed). 1992. Behaviour of Teleost Fishes. Kluwer Academic Publishers. Dordrecht. The Netherlands. 


1. Wickler, W. 1968. Mimicry in Plants and Animals. World University Library, London. 

2. Wilson, E.O. 1992. The diversity of life. Penguin books, London. 406 p. 

3. Wittenberger, J.F. 1981. Animal Social Behaviour. Duxbury Press, Boston.

4. Young, D. 1989. Nerve Cells and Animal Behaviour. Cambridge University Press, Cambridge. 

5. Sale P.F. (ed.), 1991. The ecology of fishes on Coral Reefs. Academic Press, inc., London, 754p. 


Predavanje 1. Osnova ponašanja. Osjetila. 

Komunikacijski sustavi. Osjetila uključena u komunikaciju: vid, miris, okus, zvuk, dodir. Bočna pruga! 

Kemoreceptori. Svjetlost i zvuk u vodenom okolišu. Šumovi biološkog i fizikalnog podrijetla. Svrha osjetila. 

Zanimljivosti. 

Ishodi učenja: Student mora poznavati osnovna osjetila riba (anatomiju i fiziologiju) te osnovne fizikalne zakonitosti 

vezane uz valnu teoriju svjetlosti i zvuka. Student mora znati kojim načinima sve riba može uspostaviti komunikaciju, 

koja je njena uloga, zakonitost i ograničenja. 

Predavanje 2. Osnova ponašanja. Spoznaja: Učenje i pamćenje. 

Pažnja. Usmjeravanje pozornosti. Prostorno, kratkotrajno i dugotrajno pamćenje. Ostvarivanje hijerarhije. Korištenje 

alata i oružja. Razumijevanje i rješavanje problema. Svjesnost. Emocije. Matematička sposobnost. 

Ishodi učenja: Studenti se upoznavaju s osnovama spoznaje kod svih viših kralježnjaka (poglavito sisavaca) u 

usporedbi s ribama. Svaki parametar vezan uz spoznaju potkrepljuje se primjerima koje student mora poznavati. 

Predavanje 3. Osnova ponašanja. Hormoni i socijalno ponašanje. 

Koja je uobičajena veličina grupe? Koji čimbenici ograničavaju veličinu grupe? Koji čimbenici dovode do spajanja ili 

razdvajanja grupa? Da li vrste pokazuju teritorijalnost? Ako da, do koje mjere? Ako se teritoriji okupiraju, za koju 

namjenu služe? Da li teritoriji pod nadležnosti jedinke ili cijele grupe? Da li postoji odnos stalne socijalne dominacije 

(nadmoć) unutar grupe? Postoji li neka zakonitost među njima? Hormonska uvjetovanost. Spolnost kao neizostavni 

parametar oblikovanja socijalnog ponašanja. 

Ishodi učenja: Na kraju predavanja, student mora biti sposoban odgovoriti na sva gore postavljena pitanja uz izraženo 

razumijevanje i, zaključivanje te povezanost pojedinog ispoljavanja ponašanja s hormonskom uvjetovanosti (strah, 

stres, bolest, panika, izgubljenost, prva spolna zrelost). 

Predavanje 4. Osnova ponašanja. Genetika i socijalno ponašanje. 

Koliko genetičko ustrojstvo utječe na socijalno ponašanje, a koliko okolina? Fenomen grupe ili čopora. Izdvajanje, 

odbačenost ili nadmoć. 

Ishodi učenja: Student mora razumljivo moći objasniti kako nasljedne osobine utječu na ponašanje i koliko se takvo 

ponašanje može modificirati tijekom životnog vijeka kao rezultat okoline i iskustva. 

Predavanje 5. Osnova života. Migracije i izbor staništa. 

Vrste migracija. Teorem marginalne vrijednosti. Optimalno vrijeme provedeno u staništu. Modeli. 

Ishodi učenja: Student mora poznavati osnove migracije riba, te objasniti sve navedene teoreme i modele. Mora moći 

jasno i brzo iščitati dijagrame teorema marginalne vrijednosti. 

Predavanje 6. Osnova života. Potraga za hranom u teoriji i praksi. 

OFT teorija. Skupine predatora. Važnost alternativnog plijena. OFT teorija. Veličina optimalnog plijena. Rizik od 

izgladnjivanja. Varijabilnost vremena hranjenja. Kompromis između prehrane i opasnosti. Hranidbena ograničenja. 

Trofička kaskada (plijen-predator). Kako uloviti, a ne biti ulovljen (mimikrija). 

Ishodi učenja: Student mora razumjeti sve navedene probleme i znati ekološka rješenja isth kroz utvrđene teorije i 

modele. Iste mora moći lako potkrijepiti primjerima. 

Predavanje 7. Osnova života. Rizik predacije kod riba plijena. 

Odnos predatora i plijena. Minimaliziranje rizika: kriptičnost i nesavršena kriptičnost, aposematizam, Evolucija 

upozoravajuće obojenosti. Kompromis između upadljivosti i kriptičnosti. Zašto predatori ne postanu toliko efikasni da 

istrijebe plijen? Ili zašto plijen ne razvije tako dobre prilagodbe protiv predacije da to eliminira predatore? 


razumijevanje i, zaključivanje. Mora moći odgovore potkrijepiti primjerima. 

Predavanje 8. Osnova života. Spolna selekcija. Izbor partnera. 

Spolni konflikti i spolna selekcija. Razlike između mužjaka i ženki. Omjer spolova. Da li organizmi mogu 

manipulirati omjerom spolova? Postoji li konflikt između roditelja i potomstva? Strastveni mužjaci i izbirljive ženke. 

Negenetičke i genetičke koristi. Ukrašavanje. Fisher-ova hipoteza. 'Hendikep' hipoteza. Ulaganje mužjaka. Spolni 

konflikti. Važnost udvaranja. 


razumijevanje i, zaključivanje. Mora moći odgovore potkrijepiti primjerima.

Predavanje 9. Osnova života. Roditeljska skrb i spolna selekcija. 

Vremensko usklađivanje mrijesta. Izražavanje spola. Oplodnja. Alternativne strategije u podizanju potomstva. 

Problemi u procjeni cijene i koristi alternativnih strategija. Alternativne reproduktivne taktike. Promjena spola. Spolna 

zrelost i spolno ponašanje. Ekološke hipoteze o skrbi za potomstvo. Oblici skrbi. Živorodnost. Kanibalizam mužjaka. 

Polimorfizam mužjaka. Posvajanje. Snubljenje? Zašto ženka pristaje na poliginiju? Ženkin i mužjakov ideal. 


razumijevanje i, zaključivanje. Mora moći odgovore potkrijepiti primjerima. 

Predavanje 10. Kako se nositi s kompleksnim svijetom? Kooperativno ponašanje. 

Primjer usvojenog kooperativnog ponašanja. Par čistača pruža bolju uslugu. 

Ishodi učenja: Student mora znati detaljno iznijeti navedene primjere i logički objasniti zašto se kooperativno 

ponašanje, karakteristično za više kralježnjake, nije znatnije proširilo kod riba. 

Predavanje 11. Kako se nositi s kompleksnim svijetom? Život u grupi i socijalna povezanost. 

Zašto ribe žive u grupi? Socijalne veze u plovi. Život u grupi i izbjegavanje predatora. Kontramjere predatora. 

Prednosti u potrazi za plijenom. Reproduktivne prednosti. Hidrodinamička učinkovitost. Kako ribe formiraju plove? 

Opis strukture plove. Modeliranje ponašanja plove. Donošenje odluka. 

Ishodi učenja: Student mora znati koje prednosti donosi život u grupi i pred kakvim se sve odlukama nalaze riba koje 

žive u plovama. 

Predavanje 12. Kako se nositi s kompleksnim svijetom? Donošenje odluka i kompromisi. 

Ishodi učenja: Student mora znati objasniti ekološke hipoteze o donošenju odluka i kompromisa kod riba koje žive u 

plovama. 

Predavanje 13. Kako se nositi s kompleksnim svijetom? Paraziti i ponašanje riba. 

Paraziti i patogeni organizmi. Kako riba može izbjeći da bude inficirana parazitima? Kako riba mijenja ponašanje 

kada se jednom zarazi parazitima? Paraziti i izbor partnera. Ostali učinci parazita. 


razumijevanje i zaključivanje. Mora moći odgovore potkrijepiti primjerima. 

Predavanje 14. Kako se nositi s kompleksnim svijetom? Primijenjena ekologija riba: Akvakultura i ribarstvo. 

Ribarstvo: aktivni i pasivni alati. Ponašanje riba kod koćarenja. Klopke koriste ponašanje riba: migracije. Zaštita. 

Prilov. Slučajni ulov. Propisi. Metode reduciranja prilova. Odnos morske ptice-ribe. Kompeticija ribara i ptica. Uloga 

akvakulture. Poribljavanja. 

Ishodi učenja: Student mora znati kako se stečena ekološka znanja primjenjuju u praksi. S jedne strane mora razumjeti 

mjere razumnog korištenje resursa (ribarstvo i akvakultura), a s druge strane mora znati kako se primjenjuju znanja o 

ekologiji riba u svrhu konzervacijske ekologije: uspostava zaštićenih područja, zaštita staništa i vrsta. Važnost 

edukacije i znanosti u kreiranju ekološke svijesti. 



student može ostvariti 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova. Tijekom nastave vrednuje se a) pohađanje nastave 

(do 4 boda), b) aktivnost u nastavi (do 16 bodova) te c) dosadašnje usvojeno znanje i njegova primjena (do 50 bodova 

kroz tri kolokvija). Na završnom, pismenom ispitu provjeravaju se ključne, specifične kompetencije koje se utvrđuju 

za svaku cjelinu. Završnom ispitu mogu pristupiti studenti koji su tijekom nastave ostvarili najmanje 40 bodova. 

Konačna ocjena utvrđuje se na temelju relativne raspodjele: izvrstan (5) (10% najboljih studenata), vrlo dobar (4) 

(sljedećih 25% studenata), dobar (3) (sljedećih 30% studenata), dovoljan (2) (sljedećih 25% studenata. Završni ispit se 

održava usmeno / pismeno ovisno o broju studenata. U oba slučaja prag za prolaznost je minimalno ostvarenih 60% 

točnih odgovora. Ocjena dobar (3) je rezultat 70 %, a vrlo-dobar (4) 80 % točnosti odgovora na postavljena pitanja. 

Ocjena izvrstan (5) je rezultat visoke točnosti (>90%), ali i iskazanog logičkog zaključivanja i povezivanja ekoloških 

činjenica. 


Sve informacije o kolegiju mogu se dobiti na stranicama Sveučilišnog studijskog centra za studije mora Sveučilišta u 

Splitu (http://more.unist.hr). Kontaktiranje s nastavnikom se uspostavlja putem e-maila: sanja@izor.hr. Usmene 

konzultacije nastavnik održava jednom tjedno prije redovnog termina nastave iz navedenog kolegija.

Naziv predmeta UTJECAJ RIBOLOVA NA BENTOSKE ZAJEDNICE 

Kod predmeta 

SMR431 


(P/S/V) 

15/15/0 

ECTS 


2 ECTS (15 sati predavanja = 0,5 ECTS boda i 15 sati seminara i samostalan rad = 1,5 

ECTS boda) 



(označiti X) 










Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Gorana Jelić Mrčelić 

Voditelj seminara Doc. dr. sc. Gorana Jelić Mrčelić 



Osnovna zadaća predmeta je upoznati studente s neposrednim i posrednim utjecajem (kroz interakcije vrsta) ribolova 

utjecajem ribolova na populacije, ali i ekosustave, te konzervacijskim mjerama. Student mora razumjeti da nije teško 

vidjeti da utjecaj postoji, ali da teško je procijeniti stupanj i značaj utjecaja. Sadržaj kolegija: 

I. NEPOSREDAN UTJECAJ NA POPULACIJE 

1. Povijesni razvoj, trendovi u ribarstvu i definicija problema 

2. Prilov 

3. Utjecaj koćarenja i dredžanja na morsko dno 

4. Ribolov u području šelfa 

II. INTERAKCIJE VRSTA - odgovor predatora, plijena i kompetitora na ulov ciljanih vrsta 

III. UTJECAJ NA RAZINI EKOSUSTAVA 

1. Bioraznolikost 

2. Zdravlje i cjelovitost ekosustava i stresu ekosustavu 

IV. FISHERIES MANAGEMENT – zaštitne mjere. 

Nastava je organizirana u obliku predavanja i seminara. Prisustvovanje nastavi je obavezno. Aktivno sudjelovanje 

studenta u nastavnom programu nastoji se postići interaktivnim predavanjima i video klipovima. Na seminarima 

student izlaže izabranu temu u vidu Power Point prezentacije. Pravo na potpis imaju studenti koji su tijekom 

semestra prisustvovali na minimum 80% nastave i uspješno izradili i izložili seminarski rad. 


1. Jelić Mrčelić, G., 2010/11: Utjecaj ribolova na bentoske zajednice, interna skripta, Split 


1. Hall SJ. 1999. The Effects of Fishing on marine Ecosystems and Communities. Blackwell Science, Oxford. 


Predavanje 1. Upoznati studente sa uvjetima za dobivanje potpisa i načinom polaganja ispita i ocjenjivanja, te 

sadržajem kolegija. Uvod u kolegij. Povijesni razvoj, trendovi u ribarstvu i definicija problema. (2 sata) 

Ishodi učenja: Razumjeti važnost ribolova kroz povijest. Poznavati globalna kretanja ribolova kroz povijest, te kolapse 

stokova koji su se dogodili. Poznavati količine ulova, vrste i ribolovna područje, te predviđanja razvoja ribolova. 

Razumjeti problem upravljanja u ribarstvu. Definirati stok, određivanje njegove struktura i veličine, temeljne 

čimbenike koji utječu na biomasu stoka, prirodna i ribolovnu regulacija veličine stoka. Poznavati pojmove tehnike 

ribolova, ribolovni napor i intenzitet ribolova, ribolovna snaga, lovnost i selektivnost ribolovnih alata, ulov po jedinici 

ribolovnog napora. 

Predavanje 2. Neposredan utjecaj na populacije. Prelov. (2 sata) 

Ishodi učenja: Objasniti utjecaj jačine ribolova na sastav i veličinu riblje populacije. Objasniti direktne i indirektne

učinke ribolova na ciljane i neciljane vrste. Razumjeti teškoće u procjeni stupnja i značaja utjecaja, te da se velik 

utjecaj može detektirati kao redukcija veličine populacije. Objasniti pojam prelov zbog slabog novačenja i prelov zbog 

nedovoljnog rasta. Razumjeti i objasniti problem prilova. Objasniti pojam Tragedija zajedništva. Razumjeti biološke, 

ekonomske i društvene ciljeve ribolova. 

Predavanje 3. Neposredan utjecaj na populacije. Prilov. (2 sata) 

Ishodi učenja: Poznavati osnovne pojmove (zadržani i odbačeni prilov, neprijavljeni ulov, ulov za koji je krivotvoreno 

područje ili vrste, High-grading). Utjecaj ribolova na pojedine takse: školjkaše, morske pse, bentoske strvinare. 

Utjecaj na populacije: hrskavičnječe, bentoski strvinari. 

Predavanje 4. Utjecaj koćarenja i dredžanja na morsko dno. Ribolov u području šelfa (2 sata) 

Ishodi učenja: Poznavati razvoj dredžanja i koćarenja, te razvoj spoznaje o štetnosti ovih ribolovnih alata. Poznavati 

trenutačne nacionalne restrikcije, te razloge nedostatka regionalne i globalne regulative. Razumjeti veliku važnosti 

ovog problema, te glavne prepreke u procjeni problema i implementaciji željene strategije zaštite - nepoznavanje 

područja djelovanja koćara i rasprostranjenosti bentoskih epifaunalnih zajednica. Poznavanje litoralnih, te plitkih 

bentoskih zajednica i posljedice ribolova na ova staništa. 

Predavanje 5. Interakcije vrsta - odgovor predatora, plijena i kompetitora na ulov ciljanih vrsta. (2 sata) 

Ishodi učenja: Mora razumjeti odnose plijen-predator, te kompeticiju i ekološke mehanizme smanjenja kompeticije. 

Objasniti mehanizme top down i bottom up kontrole. Objasniti zamjenu vrsta i druge konkurentne utjecaje. Poznavati 

primjere ovih utjecaja. 

Predavanje 6. Utjecaj na razini ekosustava. Bioraznolikost. Zdravlje i cjelovitost ekosustava i stres u 

ekosustavu. (2 sata) 

Ishodi učenja: Student mora razumjeti pojam bioraznolikosti i vremenske obrasce biološke raznolikosti. Student mora 

poznavati posljedice ljudskih aktivnosti koji ugrožavaju pojedine vrste, njihova staništa i životne zajednice i 

mehanizme njihovog djelovanja (direktni i indirektni). 

Predavanje 7. Fisheries management. (2 sata) 

Ishodi učenja: Poznavati Kodeks odgovornog ribolova. Razumjeti potrebu zaštite bioloških resursa i načine njihove 

zaštitite (uspostava zaštićenih područja, zaštita staništa i vrsta), te važnost međunarodne suradnje i razvoja znanosti. 

Student mora razumjeti princip održivog razvoja i važnost edukacije. 

Predavanje 8. Film The end of the line. (1 sat) 


Sjevernom Atlantiku, važnost i načine zaštite ugroženih vrsta, te društveno-ekonomski kontekst. 

Seminari. 

Studenti odabiru teme koje su vezane uz sadržaj kolegija sukladno svom interesu. 






i prezentacija seminarskog rada). Pravo na potpis imaju studenti koji su tijekom semestra prisustvovali na minimum 

80% nastave. Klasičnog polaganja ispita nema. Konačnu ocjenu čini 75% ocjene izrade i prezentacije seminarskog 

rada i 25% pohađanje i aktivnost na nastavi. U ocjenjivanju seminarskog rada vrednovat će se: samostalnost u 

istraživanju, sposobnost analize i sinteze problema, posebice strukturiranje građe, prezentacija teme (vizualno i 

govornička vještina), sposobnost prenošenja znanja, kritički osvrt na vlastiti i tuđi rad. 




nastavnik održava jednom tjedno prema rasporedu.

Naziv predmeta INSTRUMENTI ZAŠTITE I UPRAVLJANJA EKOSUSTAVIMA MORA 

Kod predmeta 

SMR432 


30/15/0 

(P/S/V) 

ECTS 

4 ECTS (15 sati nastave i 15 seminara = 1,5 ECTS; samostalno učenje i konzultacije = 2,5 

(uz obrazloženje) ECTS) 



(označiti X) 






Preduvjeti za upis Temeljna znanja iz fizike, kemije, biologije i ekologije 







Voditelj seminara Prof. dr. sc. Ivan Katavić, redoviti profesor 



Glavni cilj predmeta je upoznavanje studenata s instrumentima i postupcima za upravljanje mjerama u ekosustavu 

kako bi se postigla ravnoteža između zaštite i očuvanja prirodnih vrijednost određenog područja i gospodarskih 

interesa brojnih korisnika. Drugačije rečeno, fokus je na mjerama i instrumentima kojima se uz održiv gospodarski 

razvoj ostvaruju ekološki (zaštita) i socijalni (npr. zapošljavanje) učinci. Kroz seminare se studenti uvode u praktičnu 

primjenu ovakvog pristupa u relevantnim sektorima (ribarstvo, akvakultura, šumarstvo, urbano planiranje i dr.). 

Nastava se organizira u blok –satovima. Kombinirani oblici provođenja: frontalna predavanja; seminarski radovi; 

diskusija i zaključivanje; pokazne i auditorne vježbe. Pohađanje nastave je obvezno (tolerira se određeni broj 

opravdanih izostanaka). Studenti su obvezni sudjelovati u seminarskom dijelu nastave. 


1. Katavić, I. Instrumenti zaštite i upravljanja ekosustavima mora CD* 

2. Garcia, S.M. Zerbi, A. Aliaume, C. Do Chi, T. And Lasserre, G., 2003. The ecosystem approach to fisheries. Issues 

terminology, principles, institutional foundations, implementation and outlook. FAO Fisheries Technical Paper. No. 

443, FAO. 2003. 71p. 

*CD uključuje nastavne materijale koji se sastoje od PPT prezentacija, različiti tekstovi i web adrese iz problematike 

upravljaja temeljenog na ekosustavima 


1. Shepheerd, G. 2004, The ecosystem approach. Five steps to implementation. IUCN, Gland, Switzerland and 

Cambridge, UK, 30pp. 

2. Grumbine, R.E., What is Ecosystem Management? Conservation Biology, Vol. 8, No 1, 27-38. 

3. Vella, A. 2010. Sustainable Fisheries in the Mediterranean. UNEP/MAP CP/RAC, 143p. (dostupno također na; 

www. cprc.org) 

4. FAO, 1995. Code of conuct for responsible fisheries. Rome, FAO, 41p. 


6. NOAA, 1999. Ecosystem-Based Fishery Management. U.S. Department of Commerce, National Oceanic and 

Atmospheric Administration NOAA, National Marine Fisheries Service NMFS: 66p: http://www.st.nmfs.gov/st2/Ecobas-fis-man.pdf 

7. DFO, 2003. Objective-Based Fisheries Management (OBFM). B-HQ-03-01E(a): http://www.dfompo.gc.ca/media/backgrou/2003/hq-ac01a_e.htm 

8. Linkovi za UN konvencije: 

UN, 1971. Convention on Wetlands of International Importance especially as Waterfowl Habitat. Ramsar (Iran), 2 

February 1971. UN Treaty: http://www.ramsar.org/indexfr.htm 

UN, 1972. Report of the United Nations Conference on the Human Environment. United Nations Environment 

Programme: http://www.unep.org/Documents/Default.asp?DocumentID=97

UN, 1982. United Nations Convention on the Law of the Sea: http://www.un.org/depts/los/index.htm 

UN, 1992. Action 21. United Nations UN: http://www.un.org/french/ga/special/sids/agenda21/action17.htm 

UN, 1992. Convention on Biological Diversity. United Nations, UN:http://www.biodiv.org/default.shtml 

UN, 1995. United Nations Agreement for the Implementation of the Provisions of the United Nations Convention on 

the Law of the Sea of 10 December 1982 relating to the Conservation and Management of Straddling Fish Stocks and 

Highly Migratory Fish Stocks: 

http://www.un.org/Depts/los/convention_agreements/convention_overview_fish_stocks.htm 

UN, 1995a. Convention on Biological Diversity. The Jakarta Mandate Marine and Coastal Biodiversity – 

introduction: http://www.biodiv.org/programmes/areas/marine/default.asp 

UN, 2002. World Summit on Sustainable Development WSSD. Johannesburg Plan of Implementation. Chapter IV, 

Protecting and managing the natural resource base of economic and social development. United Nations UN: 

http://www.un.org/esa/sustdev/documents/WSSD_POI_PD/English/POIChapter4.htm 


I. CJELINA: Procjena utjecaja na okoliš (PUO) 

Predavanje 1. Uvod: Terminologija i paradigma. 

Definicija ekosustava. Management u ekosustavu. Management u ribarskom sektoru. Pristup upravljanju i zaštiti 

prirodnih vrijednosti temeljen na funkcioniranju ekosustava. Integralni pristup. 

Predavanje 2. Morski ekosustav i njegova obilježja. 

Biološka organizacija morskog ekosustava. Struktura. Međuovisnosti čimbenika. Sektor ribarstva i morski ekosusstav 

– učinci i posljedice uslijed neusklađenog ribolovnog kapaciteta i ribolovnih mogućnosti; uslijed neselektivnosti alata; 

prilov – neželjeni ulov. Predator – plijen. Ostali utjecaji – čovjek i morski sisavci. 

Predavanje 3. Obnovljiva biološka bogatstva u ekosustavu mora – instrumenti i mjere regulacije ribolova. 

Čimbenici koji presudno utječu na biozalihe i dinamiku populacija. Globalne promjene, prevladavajući trendovi u 

morskom okolišu. Indikatori promjena. Varijable koje utječu na model optimizacije ribolva.Instrumenti i mjere 

upravljanja. 

Predavanje 4. Principi upravljanja aktivnostima u ekosustavu i implementacija. 

Principi (12) i njihova stupnjevita primjena (5): (1) dionici, prostor i međuodnosi; (2) struktura i funkcioniranje 

ekosustava s mehanizmima upravljanja i praćenja; (3) relevantna ekonomska pitanja koja utječu na ekosustav i ljude; 

(4) mogući utjecaj predmetnog ekosustava na susjedne; (5) dostizanje dugoročnih ciljeva. 

Predavanje 5. Problemi upravljanja i zaštite ekosustava s većim brojem vrsta i alata u ribolovu. 

Regulacijske i manipulacijske mjere u ekosustavu. Održivi v.s. neodrživi način upravljanja i zaštite biološkim 

bogatstvima. Međuovisnost vrsta u ekosustavu. Tradicionalne mjere upravljanja i praksa u ribarstvu. Procedure u 

donošenju odluka. Ukupni dopustivi ribolov – kvote u odnosu na upravljanje ribarstvom temeljenim na ribolovu. 

Predavanje 6. Zakonodavno pravni, organizacijski i institucionalni okviri za upravljanje i zaštitu morskih 

ekosustava. 

Konvencije, protokoli, uputstva. Međunarodni sporazumi, ugovori i dogovori. Korijeni utemeljenja od 1970. do danas. 

Agencije i tijela UN sustava (UNEP/UNDP/FAO), druga međunarodna i regionalna tijela i organizacije. 

Predavanje 7. Pravo mora i granice na moru (UNCLOS, 1982). 

Konvencija o pravu mora kao međunarodno-pravni instrument upravljanja i zaštite mora. Povijesne težnje, pokušaji i 

promašaji u naporima za razgraničenje na moru. Definicije i odredbe koje se odnose na epikontinentski pojas, 

unutrašnje morske vode, teritorijalno more, isključivi gospodarski pojas i otvoreno more. 

Predavanje 8 Konferencija o okolišu i razvoju (UNCED, 1992) – poruke i dosezi. 

Agenda 21. Načela. Klimatske promjene. Bioraznolikost. 

Predavanje 9. Regionalna tijela i organizacije za razvoj i zaštitu Sredozemlja. 

Barcelonska konvencija kao politička podloga za poduzimanje mjera u Sredozemlju. Mediteranski akcijski plan 

(UNEP/MAP); Centri za regionalne aktivnosti MAP-a (RAC). Krovna komisija za ribarstvo u Sredozemlju (GFCM). 

Aktivnosti na polju razvoja i zaštite. 

Predavanje 10 Sredozemno more – instrumenti upravljanja i zaštite. 

Principi primjene instrumenata za upravljanje i zaštitu. Financijski, tehnički i administrativni instrumenti. 

Predavanje 11. Ilegalni, neprijavljeni i neregulirani ribolov (IUU). 

Napori u pravcu suzbijanja/eliminacije IUU ribolova. Mjesto i uloga međunarodnih organizacija: Međunarodne 

Organizacije za zaštitu prirode i prirodnih bogatstava (IUCN); Međunarodne komisije za zaštitu tuna (ICCAT) i

Konvencija o mđunarodnoj trgovini ugroženim vrstama flore i faune (CITES); nd za zaštitu divljih životinja (WWF). 

Predavanje 12. Razgraničenje zatvorenih i poluotvorenih mora sukladno Konvenciji (primjer: Jadransko 

more). 

Povijesni prikaz sporazumijevanja i dogovaranja na Jadranu. Osnovna crta, crta sredine (ekvidistanca) . Osimski 

sporazum s Italijom (1975). Razgraničenje nakon raspada ex-Jugoslavije. Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas u svjetlu 

graničnih nesporazuma sa R. Slovenijom. Razgraničenje južnih granica RH na moru (BiH & Crna Gora). 

Predavanje 13. Relevantnost FAO Kodeksa za upravljanje temeljeno na ekosustavu. 

Relevantnost za ekosustav, okoliš, biodiverzitet i ugrožene vrste, ribarstvo i druge aktivnosti. 

Predavanje 14. Zajednička ribarska politika (ZRP) EU – povijesni slijed, principi i trendovi. 

Mjere i instrumenti ZRP EU. Zakonodavno – pravni okvir i reformski iskoraci: pristup vodama i resursima; zaštita 

resursa; upravljanje ribolovnim kapacitetima; nadzor i kontrola. 

Predavanje 15. Potpore kao instrumenti upravljanja s posebnim obzirom na ribarski sektor. 

Pojam, oblici i vrste državnih potpora. Horizontalne, regionalne i sektorske potpore; strukturalne, 'de minimis' i 'block 

exemption' potpore. Ciljevi. Usporedba politike poticaja u ribarstvu EU i RH. 

Tijekom semestra svaki od studenata je dužan izraditi seminarski rad na zadanu temu i prezentirati ga ostalim 

studentima. Studenti će se koristiti američkim priručnikom za praktičnu implementaciju EBM koji je dostupan na 

interenetu. (University of Michigen, 2007. Ecosystem management initiative. School of Natural Resources and 

Environment, Ann Arbor, Mich. www.snre.umich.edu/ecomgt) 


Ispit se sastoji od pismenog testa. Na ukupnu ocjenu utječe zalaganje i uspješnost studenata u izvršavanju zadataka i 

kvaliteti napisanog i prezentiranog seminarskog rada, te njihova aktivnost i doprinos diskusijama. 




Naziv predmeta POVIJEST ISTRAŽIVANJA MORA I MORSKOG RIBARSTVA 

Kod predmeta 

SMR107 


(P/S/V) 

30/15/0 

ECTS 


3 (30 sati predavanja = 1 ECTS bod; 15 sati seminarskih radova i samostalni rad = 2 

ECTS bod) 



(označiti X) 




Morsko ribarstvo / diplomski studiji 










Osnovna zadaća je upoznati studente s povijesnim razvojem istraživanja mora i morskog ribarstva, s ciljem da studenti 

razviju vlastite spoznaje o tome koji su mogući trendovi razvoja znanosti o moru, kao i trendovi u iskorištavanju 

bogatstava mora. Kroz kolegij obrađuju se sljedeća poglavlja: 

1. Povijesni razvoj plovidbe i istraživanja mora (oceanologije):

• Faze razvoja 

• Značajni istraživači i znanstvenici 

• Znanstvene ekspedicije 

• Znanstveno-istraživačke ustanove 

• Značajna otkrića 

• Razvoj metoda istraživanja 

• Razvoj podvodnih istraživanja (uključujući ronjenje) 

2. Povijesni razvoj ribarstva: 

• Razvoj ribolova i ribolovnih alata 

• Razvoj ribarskih brodova 

• Razvoj marikulture 

• Pravna osnova (međunarodne konvencije i drugi pravni propisi) 

3. Mediteran i Jadran 

4. Suvremeni problemi, organizacije i pravna osnova (međunarodne konvencije i drugi pravni propisi). 




semestra prisustvovali na minimum 80% nastave (12 od 15 tjedana) i uspješno izradili i izložili seminarski rad. 

Tijekom semestra polažu se dva pismena kolokvija. Izlazak na kolokvij nije obavezan. Pozitivna ocjena iz oba 

kolokvija oslobađa studente od ispita koji se polaže kao pismeni test. 


1. Jelić Mrčelić, G., 2011/12: Povijest istraživanja mora i ribarstva, interna skripta, Split 


1. Basoli, 1984: Ribarstvo na Jadranu, Znanje, Zagreb 

2. Ercegović, 1949: Život u moru, JAZU, Zagreb 

3. Lorini, 1995. Ribanje i ribarske sprave, D&M, Zagreb 

4. Županović, 1971: Ribarstvo Jadrana, MH, Split 

5. D’Erco, 1973: O ribolovu na istočnom Jadranu, Jadranski Institut JAZU, Zgreb 

6. Šimunković, 2008: Ribolov i prerada ribe u 18. stoljeću, Filozofski fakultet u Splitu-Dante Alighieri, Split 

7. Pomorska enciklopedija 



sadržajem kolegija. Uvod u kolegij. 

Ishodi učenja: Student mora objasniti pojam i poznavati podjelu oceanologije, te navesti faze razvoja oceanologije i 

glavna obilježja svake epohe. Student mora razumjeti društvene prilike koje uvjetovale razvoj znanosti o moru. 

Predavanje 2. Klasično doba oceanologije – od prvih civilizacija do antičke Grčke. 

Ishodi učenja: Student mora poznavati podjelu povijesti, epohe u prapovijesti (kameno doba, brončano doba, željezno 

doba), društvene prilike ovih epoha, razvoj prvih plovila i razloge čovjekova 'zbližavanja' s morem, prve civilizacije 

vezane uz more (Mezopotamija, Egipat, Kina, narodi Polinezije, Fenikija, Kretsko-minojska kultura i Mikenska 

Grčka). Poznavati putovanja koja su poduzimali Feničani (plovidba oko Afrike i ulazak u Indijski ocean) i važnost 

feničke kolonije Kartage. 

Predavanje 3. Klasično doba oceanologije – od antičke Grčke do Srednjeg vijeka. 

Ishodi učenja: Prepoznati utjecaj Feničana i antičke Grčke na današnji Zapadni svijet (kolijevka zapadne civilizacije). 

Objasniti razvoj grčke spoznaje o moru (kako su grci opisivali poznati svijet). Objasniti ulogu Aristotela u razvoju 

znanosti. Poznavati velike znanstvenike Aleksandrijskog doba, pogotovo doprinos Aleksandra Makedonskog, 

Eratostena i Ptolomeja. Poznavati ulogu Etruščana i Rima u razvoju pomorstva i znanosti o moru. 

Predavanje 4. Klasično doba oceanologije – Srednji vijek. 

Ishodi učenja: Poznavati društvene prilike u Europi u Srednjem vijeku i razlog kočenja znanosti – mračno doba 

(podjela Europe na Istočno i Zapadno Rimsko carstvo, pad Zapadnog Rimskog carstva). Poznavati ulogu Vikinga u 

razvoju pomorstva (prva europska kolonija u Americi), te Normana. Objasniti ulogu vjere u istraživanju mora (širenje 

vjere, sukobi i traženje novih putova iz Europe u Indiju). Poznavati razloge uspona talijanskih trgovačkih gradova, 

posebice Venecije. Poznavati ulogu Marca Pola u razvoju istraživanja mora. Razumjeti ulogu Islama u suvremenoj

znanosti (astrologija, geografija, prva sveučilišta). Objasniti položaj Kine u tadašnjem Svijetu. 

Predavanje 5. Predchallengersko doba oceanologije – Doba velikih otkrića. 

Ishodi učenja: Poznavati društvene prilike u Europi koje su dovele do velikih otkrića – nemogućnost kopnene trgovine 

s Indijom – pojava karavela – uspon Portugala i Španjolske. Poznavati istraživače i putovanja (Princ Henrika od 

Portugala, Bartolomeo Diaz, Vasco da Gama, Cristofor Columbo, Ferdinando Magellan, Sir Francis Drake). Objasniti 

razloge zašto Francuska, Engleska, Danska tragaju za Sjevernoistočnim i Sjevernozapadnim prolazom u Pacifik. 

Objasniti razloge koji su doveli do većeg interesa Europe za Ameriku, Afriku, Aziju i Australiju. 

Predavanje 6. Predchallengersko doba oceanologije – doba prvih znanstvenih putovanja. 

Ishodi učenja: Poznavati razloge ponovnog procvata prirodnih znanosti, te objasniti pojavu znanstvenika – amatera. 

Objasniti kako je riješen problem određivanja geografske dužine na moru. Poznavati znanstveni doprinos Boyla, 

Humbolta i Marsiglia. Objasniti zašto su Europljani vjerovali u terru Australis Incognitu i kako je opovrgnuto to 

vjerovanje. Poznavati istraživačka putovanja Cooka. 

Predavanje 7. Predchallengersko doba oceanologije – doba prvih znanstvenih putovanja. 

Ishodi učenja: Poznavati znanstveni rad Benjamina Franklina. Poznavati i povezati znanstvene doprinose Galilea, 

Newtona i Laplacea. Poznavati znanstvene doprinose Lavoisiera, Gay Lussaca, Marceta. Poznavati rad Darwina, 

objasniti kako je potkrijepio teoriju o evoluciji i prirodnom odabiru. Poznavati doprinos Maurya oceanologiji. 

Kolokvij 1 

Predavanje 8. Challengersko doba oceanologije – doba prva prava znanstvena ekspedicija. 

Ishodi učenja: Poznavati prilike koje su dovele do ekspedicije Challenger. Poznavati kako je otkriće prasluzi objasnio 

Huxlya i u čemu je pogriješio. Objasniti postojanje azoične teorije. Poznavati znanstveni doprinos Forbesa. Poznavati 

ekspedicije postchallengerskog doba – brodovima Albatross, Meteor, Discovery i Fram. 

Predavanje 9. Postchallengersko doba oceanologije. 

Ishodi učenja: Poznavati uređaje i alate za mjerenje i uzorkovanje ove epohe (dredža, planktonska mreža, Secchi 

ploča, Nansenova i Niskinova boca (crpac), Forel-Ulleova ljestvica boja mora). Poznavati vodeće institute (Stazione 

Zoologica Napoli, Woods Hole Institute), organizacije (ICES, CIESM) za istraživanje mora. Poznavati znanstveni 

doprinos znanstvenika: Wegenera, Haeckela, Hensena, Nansena, Eckamana, Jerlova, ZoBell. Objasniti važnost nalaza 

živih Latimerija. 

Predavanje 10. Glomar-challengersko doba oceanologije – prvi dio. 

Ishodi učenja: Objasniti ulogu novih tehnologija u istraživanju mora - primjene računala, satelita, zvučnih 

opservatorija. Poznavati razvoj kartiranja morskog dna – otkriće oceanskih uzvisina uzvisine (the Ocean Ridges). 

Objasniti važnost mineralnih dimanjaka za život na Zemlji (Ballard). Objasniti teoriju širenja morskog dna (Harry 

Hammond Hess) i teoriju o izmjeni ledenih doba na Zemlji i teoriju Mesinske krize saliniteta (navesti dokaze). 

Poznavati etape razvoja istraživačkog bušenja oceanskog dna: 1.The Deep Sea Drilling Project (DSDP) i Glomar 

Challenge; 2. The Ocean Drilling Program (ODP) i Joides Resolution; 3. The Integrated Ocean Drilling Program 

(IODP). 

Predavanje 11. Glomar-challengersko doba oceanologije – drugi dio. 

Ishodi učenja: Poznavati prednosti i nedostatke satelitske oceanografije. Poznavati glavne karakteristike, te opremu 

istraživačkih brodova, podvodnih laboratorija - podvodnih habitata. Poznavati FLIP (Floating Instrument Platform). 

Objasniti razloge postavljanja umjetnih grebena. Poznavati rad popularnih suvremenih oceanografa: Cousteau, 

Ballard. Predvidjeti mogućnosti i daljnje pravce istraživanja mora. Poznavati mogućnosti kolonizacije oceana – 

prednosti i nedostatke. 

Predavanje 12. Razvoj podvodnih istraživanja. 

Ishodi učenja: Poznavati razvoj podmornica - batisfera i batiskaf Trieste (otac i sin Piccard), ronilice bez posade 

(Unmanned Undersea Vehicle UUV): autonomne podmornice bez posade Autonomous Underwater Vehicle (AUV) i 

neautonomne daljinski upravljane podmornice bez posade Remotely Operated (Controlled) Underwater Vehicles 

(ROVs), podmornice za izronjavanje LILOS (Lock-In-Lock-Out Submarines). Poznavati vrste i razvoj različitih vrsta 

ronjenja (SCUBA ronjenje, ronjenje s dobavom s površine, ronjenje u saturaciji), ronilačka zvona i objasniti što je to 

kesonska bolest. Vrednovati doprinos Cousteau-a razvoju ronjenja. 

Predavanje 13. Pregled istraživanja Mediterana i Jadrana. 

Ishodi učenja: Poznavati istraživače (Marsigli) i ekspedicije (Thor) važne za istraživanje Mediterana. Poznavati 

organizacije, istraživače i ekspedicije važne za istraživanje Jadrana: Adria Commition, Pomorska biološka postaja u 

Rovinju, morski akvarij u Zagrebu, IOR, znanstveni doprinos Bučića, prvo hrvatsko znanstveno-istraživačko

putovanje duž Jadrana – Brusina. Razumjeti važnost ekspedicije Hvar. 

Predavanje 14. Međunarodne organizacije, konvencije, programi i planovi u službi istraživanja, iskorištavanja 

i zaštite mora. 

Ishodi učenja: Poznavati vodeće organizacije, programe i projekte koji se bave pitanjima vezanim uz more (FAO, 

IMO, UNESCO, UNEP; WWF, IUCN). Poznavati pravnu osnovu istraživanja, iskorištavanja i zaštite mora 

(Konvencija o pravu mora, Kodeks odgovornog ribarstva). Student mora razumjeti princip održivog razvoja, odnosno 

mjere razumnog korištenje resursa u svrhu njihovog očuvanja. 

Predavanje 15. Pitanja od posebne važnosti. 

Ishodi učenja: Student mora poznavati suvremene probleme kojima se susreće oceanologija, te znati objasniti razloge 

tih problema i navesti moguća rješenja. Objasniti mehanizam pojava (današnja saznanja): el Nino južna oscilacija, 

globalne klimatske promjene, kisele kiše. 

Kolokvij 2 

Seminar 1. Povijesni razvoj ribarstva 

Seminar 2. Povijesni razvoj pojeedinih vrsta ribolova – poseban osvrt na razvoj tunolova, lova na sleđeve i 

bakalare, te kitolova. 

Seminar 3. Povijesni razvoj ribarskih brodova. 

Seminar 4. Povijesni razvoj ribolovnih alata, posebice ribarskih mreža – stajačice, potegače, povlačne, 

plivarice. 

Seminar 5. Povijesni razvoj marikulture. 

Seminar 6. Povijesni razvoj spužvarstva. 

Seminar 7. Povijesni razvoj koraljarstva. 

Seminar 8. Povijesni razvoj prerade i očuvanja proizvoda iz mora (sušenje, dimljenje, soljenje, fermentiranje, 

mariniranje, konzerviranje, paštete, kavijar, riblje brašno). 

Seminar 9. Povijesni razvoj ribarstva – pojedinih vrsta ribolova na Jadranu – poseban osvrt na razvoj 

tunolova, lova na malu plavu ribu (vojge i potegače, te plivarice), te koćarenja. 

Seminar 10. Povijesni razvoj ribarskih brodova na Jadranu. 

Seminar 11. Povijesni razvoj ribolovnih alata na Jadranu. 

Seminar 12. Povijesni razvoj marikulture na Jadranu. 

Seminar 13. Povijesni razvoj spužvarstva. 

Seminar 14. Povijesni razvoj koraljarstva. 

Seminar 15. Povijesni razvoj prerade i očuvanja proizvoda iz mora na Jadranu. Život ribara. Trgovina i 

raspodjela ribe. Ribarnice. Zaštitne mjere. 



pronalaženja informacija i razvijanje kritičkog mišljenja) i daje prilika za učenje kako prezentirati vlastiti rad. Student 

mora poznavati razvoj ribolovnih alata, načina njihove uporabe, razvoj plovila koja su se koristili u ribolovu, ali i u 

školjkarstvu, koraljarstvu i spužvarstvu. Također moraju usvojiti znanje o razvijanju marikulture, te prerade i očuvanja 

proizvoda iz mora. Mora biti sposoban prepoznati koje prepreke i ograničenja upotreba pojedinih alata i tehnika 

ribolova, te utjecaj društvene situacije na razvoj pojedinih ribolovnih alata, tehnika ribolova, uzgoja i prerade. Mora 

razumjeti kako su društveno-ekonomske prilike utjecale na razvoj ribarstva. 



i prezentacija seminarskog rada, polaganje dva kolokvija) i na završnom ispitu. Pravo na potpis imaju studenti koji su 

tijekom semestra prisustvovali na minimum 80% nastave (12 od 15 tjedana) i uspješno izradili i izložili seminarski 

rad. Tijekom semestra polažu se dva pismena kolokvija. Izlazak na kolokvij nije obavezan. Pozitivna ocjena iz oba 

kolokvija oslobađa studente od ispita koji se polaže kao pismeni test. Polaganje ispita je pismeno i to: završni 

pismeni ispit ili polaganje dva pismena kolokvija. Prag za prolaznost je minimalno riješenih 50% na završnom 

pismenom ispitu, odnosno na svakom od kolokvija. Ocjenjivanje pismenog ispita i kolokvije je relativno: izvrstan (5) 

15% najboljih studenata, vrlo dobar (4) 35% studenata, dobar (3) 35% studenata, dovoljan (2) 15% studenata. 

Konačnu ocjenu čini 75% ocjene završnog testa (ili srednje ocjene dva kolokvija) i 25% ocjene seminara. 

Primjeri ispitnih pitanja:

1. U čemu je značaj ekspedicije Challenger? 

2. Posebno je značajnu ulogu imala ekspedicija od 13 ljudi s norveškim arktičkim istraživačima F. 

Nansenom, R. Amudsenom i O. Sverdrupom, koja je poduzeta od 1893. do 1896. drvenim 

ledolomcem ____________. 

3. Pathfinder of the Seas (1806.-1873.), američki oceanograf i profesionalni mornarički časnik, 

direktor ustanove za izradu pomorskih karata i instrumenata US Navy’s Department of Charts and 

Instruments, za mnoge je otac moderne oceanogafije. Radi se (zaokruži odgovor): 

A. Matthew Fontaine Maury 

B. Edward Forbes 

C. Charles Wyville Thomson 





Naziv predmeta MARIKULTURA BESKRALJEŽNJAKA 

Kod predmeta 

SMB425 


(P/S/V) 

15/15/0 

ECTS 


3 ECTS (15 sati predavanja = 1ECTS, seminari i terenski rad=2 ECTS) 



(označiti X) 






Preduvjeti za upis Temeljna znanja iz biologije beskralježnjaka 


Predavanja, prezentacije i izrada seminarskih radova kao i njihova oralna prezentacija su 


na hrvatskom jeziku. Predavač nastavu može pripremiti na engleskom i poljskom jeziku. 


Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Leon Grubišić 

Voditelj seminara Doc. dr. sc. Leon Grubišić 



Marikultura beskralježnjaka je izborni predmet koji ima za cilj upoznati studente s razlozima kontroliranog uzgoja 

velikog broja vrsta beskralješnjaka. Kontrolirani uzgoj se primjenjuje na širokoj lepezi od virusa do višestaničnih algi 

i rakova. Beskralješnjaci se istražuju i uzgajaju u različite svrhe. Za potrebe vojne industrije, medicine i farmacije, 

kozmetičke industrije akvakulture, poljoprivrede i na koncu za prehranu ljudi. Cilj predmeta je upoznati studente s 

temeljnim bio-ekološkim spoznajama uzgajanich vrsta. O razlozima njihova uzgoja i minimalnim i optimalnim 

biotskim i abiotskim čimbenicima potrebnim za masovniju proizvodnju. Kroz predavanja studenti se upoznaju s 

tehničkim i tehnološkim zahtijevima proizvodnje. Studenti su obvezni pohađati predavanja, te samostalno ili u 

parovima na koncu semestra napisati i javno prezentirati seminarski rad koji će predhodno recenzirati nositelj 

predmeta. Postoji mogućnost terenskog i laboratorijskog praktičnog rada u mrijestilištima morskih riba gdije se 

studenti upoznaju s tehnologijom uzgoja planktonskih zajednica (fito i zooplanktonti) koje služe kao živa hrana za 

potrebe akvakulture. 


1. Frank, H. Hoff & Terry W. Snell 1987. Plankton culture manual. Fifth edition. Florida aqua farms. Inc. 

2. Moretti, A i dr. 1999. Manual on hatchery Production of seabass and gilthead seabream. Volume1. FAO 

3. Landau., M. 1991. Introduction to aquaculture. John Wiley and Sons.Inc.

4. Phillips B.F. & J. Kittaka 1987. Spiny lobsters fisheries and culture., Fishing News Books. second edition. 


Studente na izbornu literaturi i izvore s interneta (PDF-dokumente) usmijerava nositelj predmeta s obzirom na zadane 

teme i problematiku seminarskog rada, te užih interesa pojedinich studenata. 


Predavanje 1. 

Uvodno predavanje obuhvaća upoznavanje s najzastupljenijim grupama beskralješnjaka u uzgoju s posebnim osvrtom 

na vrste koje se uzgajaju u marikulturi. Uzgoj virusa i bakterija, razlozi i metode uzgoja u visokospecijaliziranim 

vojnim i farmacetskim laboratorijima. Uzgoj sojeva bakterija za prehrambenu tehnologiju i farmaciju. Biotehnologija 

uzgoja probiotskih sojeva. Uzgoj bakterija za potrebe biofiltracije morske vode u reciklažnom sustavu uzgoja riba. 

Predavanje 2. 

Uzgoj jednostaničnih algi za potrebe akvakulture, farmacije, poljoprivrede, energetike i ljudske ishrane. Upoznavanje 

s biološkim osobitostima najčešće uzgajanih vrsta fitoplanktona. Priprema uzgojnog medija i izolacija uzgojnih 

stanica. Masovni uzgoj za potrebe akvakulture. Uzgoj višestaničnih algi i vodenog bilja. 

Predavanje 3. 

Uzgoj zooplanktona. Uzgoj praživotinja (cilijata) za potrebe akvakulture. Biološka obilježja rotifera. Uzgoj rotifera za 

potrebe ishrane najranijih razvojnih stadija riba i školjkaša. Uzgoj salamurnog račića (Artemia salina) za potrebe 

hranjenja postličinačkih stadija riba i rakova. 

Predavanje 4. 

Uzgoj morskih spužvi ekstenzivnog tipa za potrebe kozmetičke industrije. Kontrolirano mriješćenje i uzgoj morskih 

bodljikaša (trpova i ježeva) za potrebe ekskluzivne gastronomske ponude. Uzgoj školjkaša, kontrolirani mrijest i 

tehnologija uzgoja kamenice. Tehnologija uzgoja dagnji. Kontrolirani mrijest, uzgoj i repopulacija puzlatke. 

Predavanje 5. 

Uzgoj glavonožaca. Glavonožci uzgajani kao eksperimentalne životinje u biomedicinskim istraživanjima. Ekstenzivni 

uzgoj hobotnica. Kontrolirani mrijest hobotnice i uzgoj paraličinačkih stadija. Tehnologija uzgoja lignje i sipe. 

Tehnologije uzgoja kozica (ekstenzivna i intenzivna). Kontrolirana reprodukcija hlapa i ekstenzivni uzgoj jastoga. 

Seminar 1. 

Uzgoj makroalgi za potrebe farmaceutske i kozmetičke industrije. 

Seminar 2. 

Tehnološki procesi purifikacije školjkaša. 

Seminar 3. 

Proizvodnja eko-goriva iz jednostaničnih algi. 

Seminar 4. 

Uzgoj školjkaša s ciljem proizvodnje nakita. 

Seminar 5. 

Mogućnosti uzgoja jakobove kapice u Jadranskom moru. 

Seminar 6. 

Uzgoj spužvi za potrabe farmacetske industrije. 

Seminar 7. 

Uzgoj koralja za potrebe morske akvaristike. 


Na kraju semestra studenti polažu završni usmeni ispit. Student odgovara na pet postavljenih pitanja. Za svako pitanje 

i odgovore student dobije ocjene iz čijeg zbroja se izračunava srednja vrijednost. Ukoliko za jedan odgovor student ne 

dobije prolaznu ocijenu, završna ocjena ne može biti prolazna. 


Svi studenti su tijekom semestra slobodni putem e-maila i telefona kontaktirati nositelja predmeta.

Naziv predmeta POSTUPCI PROVJERE, ANALIZE I PRIKAZA PROSTORNIH PODATAKA 

Kod predmeta 

SMB426 


(P/S/V) 

15/0/15 

ECTS 





(označiti X) 





Godina/semestar I. (godina) / II. (semstar) 





Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Vlado Dadić, redoviti profesor 


Prof. dr. sc. Vlado Dadić, redoviti profesor 



Upoznavanje studenata s postupcima provjere kvalitete, analize i prikaza prostornih oceanografskih podataka. 


- 


- 


- 


- 


- 


Kod predmeta 


(P/S/V) 

ECTS 



(označiti X) 









Voditelj 


RIBOLOV I KOLEBANJE RIBLJIH STOKOVA 

SMR510 

30/15/15 

5 ECTS (2 za predavanja, seminare i vježbe, 3 za samostalno učenje) 




II.( godina) / III. (semestar) 

Hrvatski jezik, engleski jezik (prema potrebi) 

Prof. dr. sc. Alen Soldo, izvanredni profesor 

Prof. dr. sc. Alen Soldo, izvanredni profesor (voditelj seminara) 

Jure Brčić, dipl. ing. (voditelj vježbi)



Savladavanjem ovog predmeta studenti stječu znanje o reguliranju ribolova usljed promjena u stanju stokova riba i 

drugih morskih organizama. 


- 


- 


Vježba 1. Uvod. (2 sata) 

Ishodi učenja: Upoznavanje studenata sa osnovnim pojmovima i definicijama kojima ćemo se služiti na vježbama. 

Ponavljanje osnovnih matematičkih operacija koje ćemo koristiti kod rješavanja zadataka. Upoznavanje sa POPULUS 

kompjuterskim programom. 

Vježba 2. Rast populacije u beskonačnom okolišu. (2 sata) 

Ishodi učenja: Objasniti kontinuirani rast populacije (stoka) u beskonačnom okolišu. Objasniti diskretni rast populacije 

(stoka) u beskonačnom okolišu. Usporediti kontinuirani i diskretni model rasta populacije (stoka). Izvršiti simulaciju 

oba modela koristeći se POPULUS računalnom programu. 

Vježba 3. Rast populacije u ograničenom okolišu. (2 sata) 

Ishodi učenja: Objasniti kontinuirani logistički model rasta populacije (stoka). Objasniti diskretni logistički rast 

populacije. Izvršiti simulaciju oba modela koristeći se POPULUS računalnom programu. Objasniti izlov 'logističke' 

populacije (stoka). 

Vježba 4. Starosna struktura populacije i rast populacije. (2 sata) 

Ishodi učenja: Objasniti određivanje parametre fekunditeta i preživljavanja (S x , l x , m x i F x ). Objasniti kako rast 

populacije može ovisiti o starosnoj strukturi populacije. Objasniti što je to 'Cole – ov paradox'. Izvršiti simulaciju 

koristeći se POPULUS računalnom programu. 

Vježba 5. Lotka – Volterra model kompeticije. (3 sata) 

Ishodi učenja: Objasniti Lotka – Volterra model kompeticije. Objasniti Dynamiku Lotka – Volterra modela 

kompeticije. Izvršiti i objasniti analizu izoklina. Objasniti vezu nosivog kapaciteta okoliša i intenziteta kompeticije. 

Izvršiti simulaciju u POPULUS računalnom programu. 

Vježba 6. Lotka – Volterra predator - plijen model. (3 sata) 

Ishodi učenja: Objasniti Lotka – Volterra model predacije. Objasniti Dynamiku Lotka – Volterra modela predacije. 

Objasniti vezu nosivog kapaciteta okoliša i intenziteta kompeticije. Izvršiti simulaciju u POPULUS računalnom 

programu. 

Vježba 7. Da li ribolov pojačava kolebanje ribljih stokova. (1 sat) 

Ishodi učenja: Objasniti koje se sve pretpostavke o uzrocima fluktuacija ribljih stokova (nelinearna dinamika jedne 

populacije, fluktuacije u okolišu, interakcije između vrsta) 


- 


Sve upite vezane za predmet Ribolov i kolebanje ribljih stokova studenti mogu poslati na e-mail: jure.brcic@unist.hr. 


Kod predmeta 


(P/S/V) 

ECTS 



(označiti X) 

METODIKA ZNANSTVENOG RADA 

SMB503 

15/30/0 

3 ECTS (45 sati nastave = 2 ECTS, samostalno učenje, seminarski rad = 1 ECTS) 


temeljni X napredni specijalistički




Godina/semestar II. (godina) / III. (semestar) 

Preduvjeti za upis Elementarna iskustva u korištenju literature 






Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Mladen Šolić, redoviti profesor 

Voditelj seminara Prof. dr. sc. Mladen Šolić, redoviti profesor 



Glavni ciljevi predmeta su upoznavanje studenata s metodikom znanstvenog rada od planiranja istraživanja do pisanja 

i izlaganja znastvenog rada. Problematika predmeta iznosi se kroz sljedeće cjeline: Znanost, znanstveni postupak i 

znanstvena metoda. Postavljanje hipoteze. Planiranje istraživanja (opažanje, istraživanje na terenu, laboratorijski 

eksperiment). Metode istraživanja. Sakupljanje i obrada podataka. Statističke metode. Analiza rezultata. Pisanje 

znanstvenog rada. Korištenje literature. Izlaganje znanstvenih rezultata. Nastava se organizira kao nastava u 

blokovima. Kombinirani oblici provođenja: frontalna predavanja; diskusija i zaključivanje; pokazne i auditorne 

vježbe. Pohađanje nastave je obvezno (tolerira se određeni broj opravdanih izostanaka). 


1. Šolić, M: Uvod u znanstveni rad, CD s nastavnim materijalima koji uključuje PPT prezentacije i skripte i opise 

vježbi 


1. McMillan, V.E. 1997. Writing Papers in the Biological Sciences. Bedford Books, Boston, pp 197. 

2. Katz, M.J. 2009. From Research to Manuscript. Springer, pp 205. 


Predavanje 1. Definicija znanosti; znanstveno i kritičko mišljenje. 

Definicija znanosti, pojam pouzdanog znanja, što je znanstvena metoda, znanstveno ili kritičko mišljenje. 

Predavanje 2. Empiricizam, racionalizam, skepticizam. 

Komponente znanstvenog ili kritičkog mišljenja: empiricizam, racionalizam i skepticizam. 

Predavanje 3. Opažanje fenomena ili procesa u prirodi. 

Problemi s opažanjem, logičkim razmišljanjem i zaključivanjem; opažanje i mjerenje, znanost i osjetila. 

Predavanje 4. Definicija problema (postavljanje pitanja). 

Kako postaviti dobro znanstveno pitanje ili kako definirati problem, različiti tipvi pitanja. 

Predavanje 5. Prikupljanje informacija (istraživanje problema). 

Izvori informacija (literatura, razgovori, vlastita opažanja, iskustvo). 

Predavanje 6. Postavljanje hipoteze. 

Najvažnije značajke dobro postavljene hipoteze, alternativne hipoteze, nul-hipoteza. 

Predavanje 7. Testiranje hipoteze. 

Eksperimet, opažanje, modeli. 

Predavanje 8. Pravljenje prognoze. 

Kakav oblik mora imati prognoza, Ockhamov princip. 

Predavanje 9. Eksperiment. 

Uzročno posljedična veza, glavni elementi eksperimenta (zavisna i nezavisna varijabla, kontrola, replikacije), 

eksperimentalni podaci (deskriptivni, numerički), oblikovanje i izvođenje eksperimenta. 

Predavanje 10. Analiza rezultata. 

Statističke metode u analizi rezultata, donošenje odluke, pojam statističke značajnosti. 

Predavanje 11. Od hipoteze do znanstvene teorije. 

Potvrđena hipoteza, objavljena hipoteza, višestruko potvrđena hipoteza, znanstvena činjenica, znanstvena teorija, 

induktivno i deduktivno zaključivanje. 

Predavanje 12. Planiranje znanstvenog istraživanja. 

Izbor teme istraživanja, prikupljanje informacija, čitanje znanstvenih radova, pravljenje bilježaka (banka podataka), 

kako započeti istraživanje, oblikovanje eksperimenta, prikazivanje rezultata.

Predavanje 13. Pisanje znanstvenog rada. 

Djelovi znanstvenog rada: što se piše u uvodu, materijalu i metodama, rezultatima, diskusiji, sažetku, kako se citira 

literatura, nacrt rada, kalendar, redosljed pisanja, draft verzija i konačna verzija, stil pisanja. 

Predavanje 14. Prezentacija znanstvenih rezultata. 

Usmena prezentacija rada, prezentacija u obliku postera. 

Predavanje 15. Objavljivanje znanstvenih rezultata. 

Postupak objavljivanja rada, vrste radova i tipovi časopisa. 

Seminari se sastoje od vježbi i zadataka koje studenti moraju obaviti nakon čega se razvija diskusija na datu temu. U 

nastavku su nabrojene vježbe i zadaci koji se provode (u zagradama je približno trajanje svake vježbe). 

Vježba 1: Načini na koje ljudi dolaze do onoga u što vjeruju da je 'istina' (20’) 

Vježba 2: Različiti tipovi 'istine' (20’) 

Vježba 3: Različiti tipovi dokaza (20’) 

Vježba 4: Opažanje i analiza dokaza (60’) 

Vježba 5: Korištenje osjetilnog opažanja, logičkog razmišljanja i zaključivanja (90’) 

Vježba 6: Promatranje događaja u prirodi i opisivanje opaženog (30’) 

Vježba 7: Opisivanje i identifikacija nalaza u prirodi (prirodnih dokaza) (60’) 

Vježba 8: Definiranje problema ili postavljanje pitanja (30’) 

Vježba 9: Opis fenomena na temelju opažanja i/ili prošlog iskustva i postavljanje hipoteze (45’) 

Vježba 10: Istraživanje problema (prikupljanje i nformacija) (120’) 

Vježba 11: Postavljanje prognoza upotrebom uzročno-posljedičnog odnosa (30’) 

Vježba 12: Ockhamov princip (15’) 

Vježba 13: Oblikovanje i izvođenje eksperimenta (120’) 

Vježba 14: Oblikovanje i planiranje eksperimenta (30’) 

Vježba 15: Eksperiment s replikacijama: analiza podataka (60’) 

Vježba 16: Pretraživanje i proučavanje literature (120’) 

Vježba 17: Pisanje znanstvenog rada (120’) 

Vježba 18: Prezentacija rada (120’) 

Napomena: Neke vježbe koje traju duže se mogu prebaciti u formu domaće zadaće. 


Ispit je u obliku pismenog testa. Na ukupnu ocjenu utječe zalaganje i uspješnost studenata u izvršavanju zadataka i 

vježbi kao i njihova aktivnost i doprinos diskusijama. 





Kod predmeta 


(P/S/V) 

ECTS 



(označiti X) 







PRIMIJENJENA STATISTIKA 

SMR503 

30/0/30 





II. (godina) / III. (semstar) 

Hrvatski jezik


Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Branka Grbec, redoviti profesor 


Prof. dr. sc. Branka Grbec, redoviti profesor 



Kompetencije iz problematike primjenjene statistike s posebnim osvrtom na morsko ribarstvo. 


- 


- 


- 


- 


- 


Kod predmeta 


(P/S/V) 

ECTS 



(označiti X) 





LOVNOST, SELEKTIVNOST I PROJEKTIRANJE RIBOLOVNIH ALATA 

SMR312 

30/0/30 

5 ECTS (2 za predavanja i vježbe, 3 za samostalno učenje) 




II. (godina) / III. (semestar) 

Osnovna predznanja iz gospodarenja živim bogatstvima mora, ribarstvene biologije i 

ekologije, statistike te poznavanje rada na računalu (prvenstveno rad u MS Excelu) 


mogućnost praćenja na Hrvatski jezik, engleski jezik (prema potrebi) 




Jure Brčić, dipl. ing. 



Savladavanjem ovog predmeta studenti stječu znanje o konstrukcijsko-tehničkim osobinama ribolovnih alata, načinu 

njihova projektiranja te izračunu i poboljšanju njihove selektivnosti i lovnosti. Nastava je organizirana kroz 

predavanja i vježbe na kojima su studenti obavezni prisustvovati. 


1. Interna skripta 


1. Wileman, D.A., Ferro, R.S.T., Fonteyne, R., Millar, R.B., 1996. ICES manual of methods of measuring the 

selectivity of towed fishing gears. ICES Coop Res. Rep. 215. 

2. He, P. 2010. Behavior of Marine Fishes: Capture Processes and Conservation Challenges. Ames, IA: Willey- 

Blackwell. 375 p. 

3. Suuronen, P. 2005. Mortality of fish escaping from fishing gears, FAO Fisheries Technical Paper T478 

4. Holst, R., Madsen, N., Moth – Poulsen, T. Fonseca, P., Campos, A. Manual for GillNet Selectivity. 43.pp.


Predavanje 1. Uvodno predavanje. (1 sat) 

Ishodi učenja: Kratak pregled cijelog kolegija. Upoznavanje studenata sa problematikom selektivnosti i lovnosti 

ribolovnih alata. Ukratko upoznati studente sa ribarskim alatima koje će se spominjati u kolegiju. 

Predavanje 2. Kako ribe vide – uloga vida u lovnom procesu. (2 sata) 

Ishodi učenja: Ponoviti i objasniti osnovnu strukturu ribljeg oka te svjetlost u moru. Pojasniti vizualni kapacitet kod 

riba: oštrinu vida te maksimalnu udaljenost na kojoj vizualno mogu percipirati objekt. Objasniti na koji način različita 

obojenost ribolovnih alata utječe na lovnost samog alata, kontrast alata i okoline. Navesti načine kojima se vizualnom 

stimulacijom riba poboljšava lovnost pojedinih alata. 

Predavanje 3. Kako ribe čuju – uloga sluha u lovnom procesu. (2 sata) 

Ishodi učenja: Ponoviti i objasniti proces širenja zvuka u moru te strukturu ribljeg uha. Pojasniti izvore zvuka i 

vibracija u moru. Odgovor riba na zvuk u moru te uloga zvuka u lovnom procesu. 

Predavanje 4. Ponašanje riba tijekom lova pridnenom povlačnom mrežom koćom. (3 sata) 

Ishodi učenja: Objasniti osnovne karakteristike pridnene povlačne mreže koće, lovni oblik mreže te način na koji se 

ostvaruje ulov. Pojasniti ponašanje riba u zoni prije nailaska mreže. Pojasniti ponašanje riba u zoni između širilica i 

mreže. Pojasniti ponašanje riba unutar mreže. Navesti i objasniti ulogu svijetlosti, kontrasta, boje, ambijentalne 

temperature na lovnost pridnene povlačne mreže koće. 

Predavanje 5. Smanjenje prilova u lovu povlačnom mrežom koćom. (4 sata) 

Ishodi učenja: Objasniti definiciju prilova te navesti procjenu koćarskog prilova u svjetskom ribarstvu. Objasniti 

razloge zbog kojih se određeni dio koćarskog ulova odbacuje. Navesti konstrukcijsko tehničke mjere koje se 

poduzimaju u svrhu smanjenja prilova u ribolovu povlačnom mrežom koćom. Objasniti ulogu selektivnih panela. 

Objasniti ulogu različitih rešetki u svrhu smanjenje ulova ne-ciljanih vrsta (TED, JTED, NAFTED itd.). 

Predavanje 6. Sudbina organizama nakon izlaska (bijega) iz povlačne mreže koće. (3 sata) 

Ishodi učenja: Objasniti načine na koje se određuje mortalitet. Pojasniti faktore koje uzrokuju stres, ozljede i smrtnost 

tijekom lovnog procesa. Objasniti mjere kojima se nastoji poboljšati preživljavanje organizama nakon izlaska iz 

mreže. 

Predavanje 7. Lovnost parangala. (3 sata) 

Ishodi učenja: Objasniti osnovne konstrukcijske karakteristike parangala. Uloga kemorecepcije u lovu prirodnim 

mamcem. Objasniti interakciju ribe i alata tijekom lova parangalima. Objasniti konstrukcijsko tehničke mjere kojima 

se nastoji smanjiti ulov ne-ciljanih vrsta i ne-ciljanih veličina komercijalnih vrsta. 

Predavanje 8. Lovnost vrša. (3 sata) 

Ishodi učenja: Ukratko objasniti osnovne konstrukcijsko tehničke karakteristike vrša te značaj ribolova vršama u 

svijetu. Ponašanje riba tijekom nailaska na vršu. Ponašanje riba u vrši. Objasniti konstrukcijsko tehničke mjere kojima 

se nastoji smanjiti ulov ne-ciljanih vrsta i ne-ciljanih veličina komercijalnih vrsta. Objasniti probleme koji nastaju 

gubitkom vrše u moru ('ghost fishing') te opisati načine kojima se nastoji smanjit lovnost vrše ukoliko dođe do gubitka 

alata. 

Predavanje 9. Lovnost mreža stajaćica. (3 sata) 

Ishodi učenja: Ukratko pojasniti podjelu i osnovne konstrukcijsko tehničke karakteristike mreža stajaćica. Objasniti na 

koji način se sve može ostvariti ulov mrežama stajaćicama te navesti različite načine kojima se ribari poboljšavaju 

lovnost unutar zakonskih okvira. Objasniti konstrukcijsko tehničke mjere kojima se nastoji smanjiti ulov ne ciljanih 

organizama te što sve utječe na lovnost i selektivnost mreža stajaćica. Objasniti utjecaj izgubljenog alata u moru, te 

načine kojima se nastoji smanjiti lovnost mreža stajaćica u slučaju gubitka alata. 

Predavanje 10. Lovnost dredža. (2 sata) 

Ishodi učenja: Ukratko pojasniti podjelu i osnovne konstrukcijsko tehničke karakteristike dredža. Detaljno opisati 

cjelokupni proces ribolova dredžama. Objasniti kako se vrše istraživanja selektivnosti dredža. Navesti neke 

konstrukcijsko tehničke mjere kojima se nastoji poboljšati selektivnost dredža. 

Predavanje 11. Ekološki i evolucijski utjecaj selektivnog ribolova. (2 sata) 

Ishodi učenja: Objasniti na koji način selektivni ribolov može utjecati na evoluciju morskih organizama. Objasniti 

kakav utjecaj može imati selektivni izlov velikog broja nedoraslih organizama. Objasniti kakav utjecaj može imati 

selektivni izlov lov samo odraslih organizama. Objasniti kad je balansirani izlov superiorniji selektivnom izlovu i 

zašto. Problem selektivnosti u 'mnogovrsnom' ribolovu. 

Predavanje 12. Prednosti i nedostaci zakonskih mjera u RH i EU u svrhu poboljšanja selektivnosti ribolovnih

alata. (2 sata) 

Ishodi učenja: Ukratko navesti zakone kojima se regulira ribolov u EU i RH. Objasniti sličnosti u različitosti zakona 

EU i RH kojima se reguliraju konstrukcijsko tehničke mjere u svrhu poboljšanja selektivnosti ribolovnih alata. Navesti 

koje mjere bi trebalo promijeniti kako bi se poboljšala selektivnost nekih ribolovnih alata te navesti neka pozitivna 

iskustva iz svjetskog ribarstva. 

Vježba 1. Uvod. (2 sata) 

Ishodi učenja: Upoznavanje studenata sa osnovnim pojmovima i definicijama kojima ćemo se služiti na vježbama. 

Objasniti što se podrazumijeva pod pojmom selektivnosti. Objasniti što je to selekcijska krivulja i kakva sve može 

biti. Objasniti i ponoviti osnovne konstrukcijske značajke alata koje ćemo obrađivati. Objasniti pojmove L 25% , L 50% i 

L 75% . Objasniti pojam selekcijskog raspona. Objasniti zbog čega se određuje selektivnost nekog alata. Objasniti 

razliku između relativne i apsolutne selektivnosti te navesti prednosti i nedostatke. 

Vježba 2. Selektivnost povlačnih ribolovnih alata – odabir odgovarajuće metode ispitivanja selektivnost. (2 

sata) 

Ishodi učenja: Upoznavanje studenata sa različitim metodama ispitivanja selektivnosti povlačnih alata. Navesti 

prednosti i nedostatke metode pokrovne vreće. Navesti prednosti i nedostatke metode alternativnih potega. Navesti 

prednosti i nedostatke metode paralelnih potega. Navesti prednosti i nedostatke 'twin trawl' metode. Navesti prednosti 

i nedostatke 'trouser trawl' metode. Navesti metode ispitivanja selektivnosti selektivnih panela, rešetki itd. Objasniti 

kojom metodom je najbolje ispitati selektivnost različitih povlačnih ribolovnih alata. 

Vježba 3. Selektivnost povlačnih ribolovnih alata – planiranje eksperimenta nakon odabira metode. (2 sata) 

Ishodi učenja: Objasniti kako odabrati područje gdje će se ispitivati selektivnost. Objasniti važnost poznavanja sastava 

lovine na području koje ispitujemo. Objasniti zašto se ispitivanje selektivnosti povlačnih alata nikad ne vrši na 

području gdje je velika aktivnost drugih ribolovnih alata (npr. mreža stajaćica). Objasniti važnost poznavanja 

ponašanja riba na području gdje vršimo ispitivanje. Objasniti važnost odabira broda na kojem će se vršiti istraživanja. 

Navesti i objasniti koje podatke o brodu je nužno zabilježiti kod ispitivanja selektivnosti. Navesti i objasniti koje 

podatke o ribolovnom alatu je nužno zabilježiti kod ispitivanja selektivnosti. Navesti i objasniti koje podatke o vreći je 

nužno zabilježiti kod ispitivanja selektivnosti. 

Vježba 4. Selektivnost povlačnih ribolovnih alata – faktori koji utječu na selektivnost ribolovnih alata. (2 sata) 

Ishodi učenja: Objasniti utjecaj veličine mrežnog oka na selektivnost povlačnih alata (prokomentirati razliku između 

veličine mrežnog oka, otvora oka i duljine jedne stranice). Objasniti utjecaj različitog oblika mrežnog oka na 

selektivnost povlačnih alata (romboidno mrežno oko, kvadratno mrežno oko itd). Objasniti utjecaj opsega vreće mreže 

na selektivnost povlačnih alata. Objasniti utjecaj debljine mrežnog konca na selektivnost povlačnih alata. Objasniti 

kako sezonske varijacije indeksa kondicije na selektivnost povlačnih alata. Objasniti kako veličina ulova može utjecati 

na selektivnost povlačnih alata. 

Vježba 5. Selektivnost povlačnih ribolovnih alata – teoretska pozadina statističke analize eksperimentalnih 

podataka. (2 sata) 

Ishodi učenja: Objasniti osnovne statističke metode koje se upotrebljavaju kod procijene selektivnosti povlačnih 

ribolovnih alata. Objasniti karakteristike 'logit' krivulje. Objasniti karakteristike 'probit' krivulje. Objasniti 

karakteristike 'Gompertz-ove' (log-log) krivulje. Objasniti karakteristike 'Richards-ove' krivulje. 

Vježba 6. Selektivnost povlačnih ribolovnih alata – statistička obrada podataka kod metode pokrovne vreće. (4 

sata) 

Ishodi učenja: Znati primijeniti teoretsko znanje u obradi podataka iz prethodne vježbe. Studenti će naučiti kako 

grupirati podatke, odrediti dužinske frekvencije vrsta u vreći koja se testira, te u pokrovnoj vreći. Znati provesti 

preliminarnu analizu te odrediti koje vrste su pogodne za analizu i zašto. Znati pripremiti i adekvatno formatirati 

podatke za daljnju analizu u SELNET kompjuterskom programu. Razumjeti rezultate nakon obrade u SELNET 

kompjuterskom programu. Naučiti grafički prikazati i interpretirati dobivene rezultate analize. Naučiti sumirati 

rezultate te donijeti adekvatne zaključke. 

Vježba 7. Selektivnost povlačnih ribolovnih alata – usporedba selektivnosti romboidnog i kvadratnog oka kod 

pridnene povlačne mreže koće. (4 sata) 

Ishodi učenja: Primjenom znanja stečenih tijekom prijašnjih vježbi, potrebno je detaljno isplanirati eksperiment. 

Odrediti koju metodu ispitivanja selektivnosti koristiti i zašto Znati grupirati podatke u razrede. Znati provesti 

preliminarnu analizu te odrediti koje vrste su pogodne za analizu i zašto. Znati pripremiti i adekvatno formatirati

podatke za daljnju analizu u SELNET kompjuterskom programu. Razumjeti rezultate nakon obrade u SELNET 

kompjuterskom programu. Grafički prikazati i interpretirati dobivene rezultate analize. Sumirati rezultate te donijeti 

adekvatne zaključke. 

Vježba 8. Selektivnost povlačnih ribolovnih alata – analiza selektivnosti hidraulične dredže. (4 sata) 

Ishodi učenja: Naučiti i ponoviti princip lova hidrauličnom dredžom (ciljane vrste, tehnika ribolova itd). Primjenom 

znanja stečenih tijekom prijašnjih vježbi, potrebno je detaljno isplanirati eksperiment. Odrediti koju metodu 

ispitivanja selektivnosti koristiti i zašto. Znati grupirati podatke u razrede. Znati provesti preliminarnu analizu te 

odrediti koje vrste su pogodne za analizu i zašto. Znati pripremiti i adekvatno formatirati podatke za daljnju analizu u 

SELNET kompjuterskom programu. Razumjeti rezultate nakon obrade u SELNET kompjuterskom programu. 

Grafički prikazati i interpretirati dobivene rezultate analize. Sumirati rezultate te donijeti adekvatne zaključke. 

Vježba 9. Selektivnost mreža stajačica – planiranje i dizajniranje eksperimenta. (2 sata) 

Ishodi učenja: Objasniti faktore koji utječu na selektivnost mreža stajačica (mrežno oko, horizontalni i vertikalni 

koeficijent nabiranja, itd.). Navesti koje podatke je potrebno skupiti da bi se uspješno izveo eksperiment. Objasniti 

organizaciju eksperimenta od odabira faktora kojeg se želi ispitati, dimenzija mreža, odabir broda za vršenje 

eksperimenta itd. 

Vježba 10. Selektivnost mreža stajačica – teoretska pozadina statističke analize eksperimentalnih podataka. (2 

sata) 

Ishodi učenja: Objasniti osnovne statističke metode koje se upotrebljavaju kod procijene selektivnosti mreža stajaćica. 

Objasniti karakteristike 'Normal location shift' selekcijske krivulje. Objasniti karakteristike 'Normal scale shift' 

selekcijske krivulje. Objasniti karakteristike 'Lognormal' selekcijske krivulje. Objasniti karakteristike 'Gamma' 

selekcijske krivulje. Navesti uobičajene korake kod analize eksperimentalnih podataka. 

Vježba 11. Selektivnost mreža stajačica – analiza eksperimentalnih podataka. (4 sata) 

Ishodi učenja: Znati primijeniti teoretsko znanje u obradi podataka iz prethodne vježbe. Studenti će naučiti kako 

grupirati podatke, odrediti dužinske frekvencije vrsta u ulovu. Znati provesti preliminarnu analizu te odrediti koje 

vrste su pogodne za analizu i zašto. Znati pripremiti i adekvatno formatirati podatke za daljnju analizu u R programu 

za statističku obradu podataka. Naučiti grafički prikazati i interpretirati dobivene rezultate analize. Naučiti sumirati 

rezultate te donijeti adekvatne zaključke. Naučiti kako se podaci analize mogu primijeniti u reguliranju ribolova (koja 

veličina oka je najprikladnija za lov jedinki određene vrste itd.). 


Ispit je pismeni. 


Sve upite vezane za predmet Lovnost, selektivnost i projektiranje ribolovnih alata studenti mogu poslati na e-mail: 

jure.brcic@unist.hr. 


Kod predmeta 


(P/S/V) 

ECTS 



(označiti X) 









BIOTEHNOLOGIJA I GENETIKA U RIBARSTVU I AKVAKULTURI 

SMR506 

30/0/30 






Kompetencije iz kemije, biokemije, genetike i opće biologije. 

Hrvatski i engleski jezik 

Prof. dr. sc. Jasna Maršić Lučić, izvanredni profesor


Prof. dr. sc. Jasna Maršić Lučić, izvanredni profesor 



Cilj ovog predmeta je upoznavanje studenata s osnovama biotehnologije s posebnim naglaskom na morsku (plavu) 

biotehnologiju. Tijekom predavanja obradit će se osnovne tehnike manipulacije genima, morski organizmi kao izvori 

visoko molekularnih spojeva te proizvođači fiziološki aktivnih supstanci. Genetski modificirani i transgenetski 

organizmi u akvakulturi. Nastava se izvodi u obliku predavanja i vježbi. Na predavanjima studenti stječu temeljna 

teoretska znanja iz problematike biotehnologije. Student je obvezan odraditi sve vježbe. Nastavnik ocjenjuje 

sudjelovanje studenta u radu (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje, itd). 

Cilj vježbi je upoznati studenta s radom bioreaktora, načinima uzorkovanja i pripreme uzoraka, analizama uzoraka, 

standardizaciji i prikazivanju rezultata. Na kraju odrađenih svih vježbi student je dužan položiti kolokvij. Studenti koji 

ne odrade sve vježbe i ne polože kolokvij predmet upisuju slijedeće godine. Tijekom semestra prati se rad svakog 

studenta, a nastavnik ima pravo i dužnost pozivati na razgovor studente koji zakazuju u nastavi. 


1. Beaumont, A.R. and Hoare,K. 2003. Biotechnology and genetics in fisheries and aquaculture. Blackwell science 

Ltd.158pp. 

2. Dunham, Rex A. 2004. Aquaculture and fisheries biotechnology: genetic approaches. CABI Publishing.372 pp. 


1. Fenical, W. And Jensen P. (1993). Advances in Marine biotechnology. Vol.I: Pharmaceutical and Bioactive Natural 

products. (Attaway,D. and Zaborsky,O. Eds.) Plenum Press. 


Predavanje 1: Uvod, definicije pojmova te povijesni pregled biotehnologije. (2 sata) 

Ishodi učenja: Definirati i razumijeti pojam biotehnologije. Povijesni pregled razvitka biotehnologije kao nauke. 

Predavanje 2: Podjela biotehnologije – Plava, Zelena, Bijela i Siva. (2 sata) 

Ishodi učenja: Objasniti i usvojiti glavna područja primjene biotehnologije. 

Predavanje 3: Podjela biotehnoloških procesa prema biokemijskim reakcijama i s obzirom na vrstu 

biokatalizatora. (2 sata) 

Ishodi učenja: Usvojiti podjelu biotehnoloških procesa. 

Predavanje 4: Osnovni principi istraživanja genoma (genomics) i proteina (proteomics). (2 sata) 

Ishodi učenja: Upoznati i usvojiti nove metode istraživanja genoma i proteina. 

Predavanje 5: Opća shema mikrobnog procesa; mikrobna stanica kao bioreaktor. (2 sata) 

Ishodi učenja: Razumjeti i usvojiti mikrobne procese u stanicama. 

Predavanja 6 i 7: Tehnologija rekombinantne DNA. Kloniranje biljne i životinjske stanice. (4 sata) 

Ishodi učenja: Upoznati se sa principma tehnike rekombinantne DNA, kloniranja. 

Predavanje 8: Osnove transgenetike. (2 sata) 

Ishodi učenja: Razumijeti i upoznati se s principima i primjenom transgenetike 

Predavanje 9: Genetski modificirani i transgenetički organizmi u akvakulturi. Problemi primjene 

transgenetičke ribe. (2 sata) 

Ishodi učenja: Upoznati se i razumijeti značaj ovako dobivenih organizama i njihova uloga u akvakulturi. 

Predavanje 10: Morski organizmi kao izvori prirodnih proizvoda (beskralježnjaci, spužve i alge). (2 sata) 

Ishodi učenja: Upoznati se s principima proizvodnje visokovrijednih spojeva iz navedenih organizama. 

Predavanje 11: Kontinuirani uzgoj algi u akvakulturi (mikro, mini i makro alge). (2sata) 

Ishodi učenja: Upoznavanje i usvajanje principa selekcije algi, uzgoja u otvorenim bazenima i fotobioreaktorima 

(Dunaliella salina, Spirulina sp.). 

Predavanje 12: Alge proizvođači energije (biogoriva - biodizel). (2 sata) 

Ishodi učenja: Upoznavanje s procesima dobivanja biogoriva iz algi. 

Predavanja 13 i 14: Drugi proizvodi iz morskih organizama (lijekovi, enzimi, bimaterijali, biosenzori, 

biopesticidi). (4 sata) 

Ishodi učenja: Upoznavanje s procesima dobivanja navedenih proizvoda. 

Predavanje 15: Proizvodnja biopesticida (morske spužve) i bioherbicida (organizmi koraljnih grebena). (2 sata) 

Ishodi učenja: Usvojiti principe korištenja morskih organizama i mehanizme djelovanja njihovih aktivnih spojeva kao 

biopesticida i bioherbicida.

VJEŽBE: 

Ishodi učenja: Upoznavanje s principima rada bioreaktora i analitičko dokazivanje aktivnih supstanci iz morskih 




vrednuje se: a) pohađanje nastave, b) samostalni rad i aktivnost u nastavi te c) usvojeno znanje. Znanje studenata se 

provjerava pismenim ispitom. Na završnom, pismenom ispitu provjeravaju se ključne, specifične kompetencije koje se 

utvrđuju za svaku cjelinu. 

Provjere znanja: Provjera znanja odvija se putem pismenog ispita, o terminu studenti će biti obaviješteni na vrijeme. 

Trajanje ispita je 60 minuta. Ispit se boduje i dobiva se ocjena koja ulazi u konačnu ocjenu predmeta. Za prolaz na 

ispitu potrebno je na pitanja odgovoriti s točnošću od najmanje 60 %. 

Ocjenjivanje: Ocjena na ispitu formira se na temelju postignutog uspjeha prema slijedećem ključu: 


82 – 93 boda dobar (3) 


106 – 120 bodova izvrstan (5) 

Za uspješan prolaz potrebno je: ispuniti sve nastavne obaveze (pohađanje i aktivno sudjelovanje na predavanjima) i 

odraditi vježbe i položiti kolokvij. Ukupnu ocjenu čine rezultati ispita, ocjene iz kolokvija vježbi te prisustvo i 

aktivno sudjelovanje u nastavi. 


Za sva pitanja vezana predmet ili pomoć u savladavanju gradiva studenti se mogu predmetnom nastavniku obratiti 


Naziv predmeta KLIMATSKE PROMJENE I MORSKI EKOSUSTAVI 

Kod predmeta 

SMB510 


(P/S/V) 

15/0/0 

ECTS 


2 ECTS (0,5 za predavanja, 1,5 za samostalno učenje i konzultacije) 



(označiti X) 





Godina/semestar II. (godina) / III. (semstar) 





Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Branka Grbec, redoviti profesor 

Voditelj 




Cilj predmeta je upoznati studente sa globalnim i regionalnim klimatskim promjenama sustava atmosfera-kopnooceani 

i sa odrazom tih promjena u morskom ekosistemu. 


- 

Popis izborne literature

- 


- 


- 


- 

Naziv predmeta PRIMIJENJENA HISTOLOGIJA MORSKIH ORGANIZAMA 

Kod predmeta 

SMR210 


15/0/15 

(P/S/V) 

ECTS 

2 ECTS (predavanja, terenski rad, konzultacije, samostalno učenje) 




(označiti X) 






Preduvjeti za upis Poznavanje biologije stanice 


mogućnost praćenja na Hrvatski jezik, engleski jezik 


Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Ivona Mladineo, izvanredni profesor 


Željka Trumbić, dipl. ing. 



Primijenjena histologija ima zadatak otkrivanje mehanizama utjecaja različitih okolišnih čimbenika na stanice 

organizama i njihove posljedice po preživljavanje jedinke u njenom ekosustavu. Kolegij ima za cilj pripremiti studenta 

za prepoznavanje fiziološkog izgleda tkiva i odstupanja od istih. Predavanja imaju za cilj odgovoriti na pitanja: Što 

proučava histologija? Što su stanica, tkivo i organi i kako se povezuju u cjelinu nazvanu organizmom? Osnovne vrste 

tkiva. Kratka ontogeneza organskih sustava. Specifičnosti pojedinih organskih sustava. Razlike u tkivima među 

različitim morskim organizmima (modeli riba, školjkaša, glavonožaca). Djelovanje okolišnih čimbenika (kemijski, 

biološki, mehanički) na promjene u tkivima. Ontogeneza bolesti. Bojani preparati, imunohistokemija, 

imunofluorescencija. Vježbe: Razudba i uzimanje tkiva za histologiju. Priprema fiksativa. Dehidracija, parafinske 

kupke i bojanje. Uklop uzoraka u parafinske blokove i rezanje na mikrotomu. Bojanje preparata. Diferencijalna 

bojanja. Prepoznavanje tkiva. 


1. Veterinarska histologija. Kozarić, 2002. 

2. Theory and practice of histotechnology. Sheehan & Hrapchak, 1980. 

3. Histologija domaćih životinja. Hrastnik,1990. 


1. An atlas of histology and cytology of marine bivalve molluscs. IFREMER, 2003. 


Predavanja 1 i 2. 

Uvod u histologiju: povijesni pregled istraživanja strukture tkiva. Citologija (mikro i ultrastruktura staničnih 

elemenata): stanična membrana; jezgra i jezgrica; citoplazma; endoplazmatski retikulum; ribosomi; golgijev aparat; 

lizosomi; mitohondriji; mikrotubuli; mikrofilamenti; centrioli; trepetljike; inkluzije. 

Ishodi učenja: Produbljeno znanje strukture stanice i raspoznavanje pojedinih elemenata.


Epitelno tkivo: izgled stanice i vrste epitelnog tkiva. Podrijetlo i funkcije. Pokrovni epitel: jednoslojni (pločasti, 

kubični, prizmatični, pseudovišeslojni prizmatični), mnogoslojni (orožnjali, neorožnjali) i prijelazni epitel. Žljezdani 

epitel (izgled, vrste i funkcije žlijezda). 

Ishodi učenja: Razlikovanje vrsta pokrovnog epitela. 


Vezivno tkivo (I): elementi veziva, funkcije, razvoj. Vlaknati elementi veziva (sastav, izgled, funkcija): kolagena 

vlakna, elastična vlakna, retikulinska vlakna. Amorfna međustanična tvar: sastav, izgled, funkcija. 

Ishodi učenja: Razumijevanje sastava vezivnog tkiva. 


Vezivno tkivo (II): mezenhimalne stanice, retikularne stanice, fibroblasti/ citi, makrofagi, mastociti, plazma stanice, 

pigmentne stanice. Vrste vezivnog tkiva (sastav, izgled, funkcija): rahlo, gusto, elastično, retikularno. 

Ishodi učenja: Razumijevanje staničnih elemenata vezivnog tkiva. 


Vezivno tkivo (III): hrskavice (hijalina, elastična, fibrozna, stanična). Koštano tkivo: osteoblasti/citi/klasti, koštani 

matriks. 

Ishodi učenja: Razumijevanje i razlikovanje koštanog i hrskavičnog veziva. 


Mišićno tkivo: miociti (izgled, funkcija, vrste), miofilamenti. Pokretanje miocita. 

Ishodi učenja: Razumijevanje i razlikovanje tipova mišićnog tkiva. 


Živčano tkivo: neuroni, aksoni i neuroglija (izgled, sastav, funkcija). Neurotransmiteri. Krv: stanični krvni elementi 

(izgled, sastav, funkcija). 

Ishodi učenja: Razumijevanje i razlikovanje živčanog tkiva i krvnih elemenata. 


Spolne žlijezde: spolne stanice mužjaka i ženki, građa spolnih žlijezda (vrste tkiva), stadiji sazrijevanja spolnih 

žlijezda riba i školjkaša. 

Ishodi učenja: Prepoznavanje spolnih žlijezda mužjaka i ženki, i stadija razvoja istih. 

Vježbe 1, 2 i 3. Uzorkovanje tkiva za histološku pretragu. 

Ishodi učenja: Razumjeti postupke pripreme histoloških preparata: uzimanje uzoraka, fiksaciju prikladnim fiksativima, 

dehidraciju, bistrenje, prožimanje i uklop u parafinski vosak. Znati objasniti postupak bojanja preparata i izbor 

različitih kemikalija koje se koriste u tu svrhu. Obići histološki laboratorij i upoznati se s instrumentima koji se koriste 

u pripremi histoloških preparata. Promatrati postupak rezanja parafinskih blokova na mikrotomu i postavljanje rezova 

na mikroskopska stakalca u histološkom laboratoriju. Promatrati postupak bojanja i pripreme trajnih histoloških 

preparata. 

Vježbe 4, 5 i 6. Mikroskopiranje i crtanje epitelnog tkiva (I) u različitim organima: pokrovni epitel. 

Ishodi učenja: Znati prepoznati različite vrste pokrovnog epitela i identificirati specifične stanične elemente. 

Mikroskopirati, nacrtati i označiti pojedine elemente histološkog preparata: jednoslojni pločasti epitel (endotel krvnih 

žila, serozne ovojnice trbušnih organa), jednoslojni kubični epitel (sabirni kanalići bubrega), jednoslojni prizmatični 

epitel (probavni sustav), mnogoslojni neorožnjali epitel (koža riba). 

Vježba 7. Mikroskopiranje i crtanje epitelnog tkiva (II): žljezdani epitel. 

Ishodi učenja: Znati prepoznati različite vrste žljezdanog epitela i identificirati specifične stanične elemente. 

Mikroskopirati, nacrtati i označiti pojedine elemente histološkog preparata: jednostanične žlijezde (vrčaste žlijezde 

probavila riba), višestanične žlijezde (hepatopankreas riba). 

Vježbe 8 i 9. Mikroskopiranje i crtanje vezivnog tkiva u različitim organima. 

Ishodi učenja: Znati prepoznati različite vrste vezivnog tkiva i identificirati specifične stanične elemente. 

Mikroskopirati, nacrtati i označiti pojedine elemente histološkog preparata: rahlo vezivo (lamina propria probavila), 

gusto neformirano vezivo (dermis kože), retikularno vezivo (slezena), masno tkivo (adipociti u jetri), hrskavično tkivo 

(škržni lukovi). 

Vježbe 10 i 11. Mikroskopiranje i crtanje mišićnog tkiva u različitim organima. 

Ishodi učenja: Znati prepoznati različite vrste mišićnog tkiva i identificirati specifične stanične elemente.

Mikroskopirati, nacrtati i označiti pojedine elemente histološkog preparata: skeletni poprečno-prugasti mišić riba, 

glatki mišić (probavilo, krvne žile), srčani mišić. 

Vježbe 12 i 13. Mikroskopiranje i crtanje živčanog tkiva u različitim organima. 

Ishodi učenja: Znati prepoznati i objasniti strukturu živčanog tkiva i identificirati specifične stanične elemente. 

Mikroskopirati, nacrtati i označiti pojedine elemente histološkog preparata: središnji živčani sustav riba (mozak, mali 

mozak, leđna moždina), periferni živčani sustav riba (mrežnica ribljeg oka). 

Vježba 14. Mikroskopiranje krvi riba i školjkaša – poseban oblik vezivnog tkiva. 

Ishodi učenja: Znati objasniti sastav krvi i identificirati specifične stanične elemente. Mikroskopirati, nacrtati i 

označiti pojedine elemente histološkog preparata: krvni razmaz. 

Vježba 15. Mikroskopiranje spolnih žlijezda. 

Ishodi učenja: Znati prepoznati i objasniti strukturu muških i ženskih gonada, njihove stadija razvoja i identificirati 

specifične stanične elemente. Mikroskopirati, nacrtati i označiti pojedine elemente histološkog preparata: testis i ovarij 

riba, spolne žlijezde hermafrodita (školjkaša). 


Ispit se sastoji iz usmene prezentacije odabrane teme s izrađenom histološkom mapom. Preduvjet pristupu ispita je 

položen kolokvij prepoznavanja histoloških preparata tkiva. 


mladineo@izor.hr; ztrumbic@unist.hr 

Naziv predmeta OPTIKA MORA 

Kod predmeta 

SMB507 


(P/S/V) 

15/0/0 

ECTS 


2 ECTS (0,5 za predavanja, 1,5 za samostalno učenje i konzultacije) 



(označiti X) 










Nositelj predmeta Dr. sc. Mira Morović, viši znanstveni suradnik 

Voditelj 




Upoznati studente s optičkim procesima i ulogom svjetlosti u moru; prikazati osnovne teorijske pretpostavke za 

razumijevanje optičkih procesa u moru; uključiti studente u eksperimentalni rad u optici mora upoznavanjem optičkog 

instrumentarija kroz terensku nastavu na oceanografskom brodu i u laboratoriju. 


- 


- 


- 

Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)

- 


- 

Naziv predmeta ŽIVO BOGATSTVO JADRANA I NJEGOVO ISKORIŠTAVANJE 

Kod predmeta 

SMR511 


30/30/0 

(P/S/V) 

ECTS 

5 ECTS (2 za predavanja i seminare, 3 za samostalno učenje i konzultacije) 




(označiti X) 








mogućnost praćenja na Hrvatski jezik, po potrebi engleski jezik 


Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Svjetlana Krstulović Šifner, izvanredni profesor 

Voditelj seminara Dr. sc. Frane Škeljo, asistent 



Savladavanjem ovog predmeta stječu se znanja potrebna za obavljanje poslova koji se odnose na iskorištavanje, 

zaštitu i gospodarenje živim bogatstvima Jadrana, kao i nadzor nad primjenom propisa iz oblasti morskog ribarstva, 

zaštite mora i njegovog živog bogatstva. U okviru kolegija studenti se upoznaju s temeljnim ekološkim i biološkim 

(oceanološkim) obilježjima Jadrana značajnim za njegov živi svijet, kao što su položaj, veličina i podjela Jadrana, 

njegove fizikalne i kemijske značajke i zone produkcije. Studenti se upoznaju i s ribolovnim područjima i ribolovom 

gospodarski značajnih vrsta. Kroz kolegij se daju obilježja, stanje i pregled živih bogatstava Jadrana, značajnih za 

morsko ribarstvo te perspektive i mogućnosti njihovog iskorištavanja te procjene stanja i monitoring jadranske 

ihtiofaune i drugih živih bogatstava značajnih za morsko ribarstvo. Studenti se upoznaju s gospodarenjem, 

racionalnim iskorištavanjem, zaštitom i očuvanjem živih bogatstava Jadrana kao i s odgovornim ribolovom i načinima 

reguliranja ribolova u Jadranu. Upoznaju se i s propisima iz oblasti morskog ribarstva, zaštite Jadrana i njegovog 

živog bogatstva. Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Tijekom predavanja od studenta se očekuje aktivno 

sudjelovanje kroz pitanja, primjedbe, komentare vezane uz izloženu nastavnu materiju. Student je obvezan poznavati i 

pripremiti gradivo izloženo na predavanjima i seminarima. Seminari, osim dubljeg upoznavanja predmetne materije, 

imaju za cilj pripremu studenata za samostalan, aktivni i kreativni rad kakav se od njih očekuje nakon završetka 

diplomskog studija. Nastavnik ocjenjuje rad studenata u okviru seminarima, što se odnosi na postavljanje problema, 

razumijevanje gradiva, znanje o zadanoj temi, zaključivanje, pisanje seminarskog rada i njegovo izlaganje. Od 

studenata se očekuje redovito pohađanje nastave, što uključuje predavanja i seminare. 


1. Buljan M. (1974) Osnovne karakteristike Jadrana kao produkcionog bazena, Acta Adriatica, 18 (2) : 31 – 62. 

2. Cetinić P., Dulčić J., Soldo A. (1998) Zaštita živih bogatstava mora reguliranjem ribolova, Pomorski zbornik, 36 

(1): 161 – 175. 

3. Pérès J.M., Gamulin Brida H. (1973) Biološka oceanografija, Bentos, Bentoska bionomija Jadranskog mora, 

Školska knjiga, Zagreb, 493 p. 

4. Jardas I. (1996) Jadranska ihtiofauna, Školska knjiga, Zagreb, 533 p. 

5. Review of the state of world marine fishery resources (2011) FAO Fisheries Technical Paper No. 569, Rome, FAO. 

6. The state of world fisheries and aquaculture (2006) FAO Rome.


1. Vrgoč N, Arneri E, Jukić-Peladić S, Krstulović-Šifner S, Mannini P, Marčeta B, Osmani K, Piccinetti C, Ungaro N 

(2004) Review of current knowledge on demersal stocks of the Adriatic Sea. FAO-MiPAF Scientific Cooperation to 

Support Responsible Fisheries in the Adriatic Sea. GCP/RER/010/ITA/TD. AdriaMed Technical Documents 12: 91pp. 

2. Relini G, Bertrand J, Zamboni A (1999) Synthesis of the knowledge on bottom fishery resources in Central 

Mediterranean (Italy and Corsica). Biol. Mar. Medit., 6 (suppl. 1). 

3. Dulčić, J. (2000) Ugroženost i zaštita jadranske ihtiofaune, Hrvatska vodoprivreda, 92: 47-59. 


Predavanje 1: Uvod (2 sata) 

Ishodi učenja: Upoznati se sa sadržajem kolegija, planom predavanja, obavezama koje studenti trebaju izvršiti kao 

preduvjet za uspješno savladavanje nastavne građe i dobivanja konačne ocjene iz kolegija. Objasniti studentima način 

polaganja ispita i način ocjenjivanja. Steći uvid u značaj živih bogatstava mora Jadrana u biološkom i gospodarskom 

smislu. 

Predavanje 2: Osnovne značajke Jadranskog mora (2 sata) 

Ishodi učenja: Upoznati osnovna fizikalna, geomorfološka i hidrografska obilježja Jadrana. Razumjeti vertikalnu i 

horizontalnu podjelu i strukturu bentoskih i pelagijskih zajednica kao i razliku između zajednica priobalnog područja i 

otvorenog mora. Objasniti utjecaj abiotičkih i biotičkih faktora na pojedinačne organizme i cijele životne zajednice. 

Predavanje 3: Živa bogatstva i značaj Jadrana u okviru FAO statističke zone 37 (2 sata) 

Ishodi učenja: Znati geomorfološke, klimatske i hidrografske specifičnosti Mediterana i Crnog mora te položaj i 

značaj Jadrana u okviru te FAO statističke zone. Analizirati glavne ribolovne resurse, njihove ulove i trendove. 

Poznavati najznačajnija obilježja ribolova, intenzitet i načine iskorištavanja živih bogatstava mora. Definirati veličinu 

i snagu ribolovne flote u zoni i udio pojedinih zemalja u ukupnom ribolovnom naporu. Opisati stanje najznačajnijih 

ribolovnih resursa u Mediteranu. Usvojiti koje su najznačajnije preporuke GFCM vezane uz očuvanje i zaštitu 

ribolovnih resursa Mediterana i Jadrana. 

Predavanje 4: Jadransko more i njegova živa bogatstva: stanje i trendovi (2 sata) 

Ishodi učenja: Definirati podjelu Jadranskog mora prema FAO. Objasniti koje su kategorije ribolova u Jadranu prema 

hrvatskoj legislativi. Analizirati snagu ribolovnih flota koje sudjeluju u izlovu jadranskih bioloških resursa i njihov 

udio u ukupnim ulovima. Usvojiti koje su najznačajnije ribolovne vrste u Jadranu. Razumjeti potrebu očuvanja 

ribolovnih resursa i načine na koji se oni najbolje mogu zaštititi. Objasniti ulogu znanosti i suradnje među zemljama 

sudionicama u ribolovu u managementu ribolova i bioloških resursa Jadranskog mora. 

Predavanje 5: Najznačajniji ribolovni resursi i njihova zastupljenost u gospodarskom ribolovu Jadrana (2 sata) 

Ishodi učenja: Upoznati se sa najznačajnijim skupinama morskih organizama koje se iskorištavaju u Jadranu. Znati 

koji je njihov udio u lovinama Jadrana i Republike Hrvatske. Upoznati njihovu zastupljenost u pojedinim ribolovnim 

flotama na Jadranu. Znati trendove njihovih godišnjih ulova te najčešće načine njihovog izlova. 

Predavanje 6: Beskralježnjaci u gospodarskom ribolovu Jadrana (2 sata) 

Ishodi učenja: Analizirati najznačajnije skupine beskralježnjaka u ribolovu Jadrana i njihove prosječne godišnje ulove 

i trendove. Upoznati se s gospodarski značajnim vrstama beskralježnjaka u ribolovu Jadran. Znati kako je zakonski 

reguliran njihov izlov u Mediteranu i Jadranu i kakvo je recentno stanje njihovih populacija. Razumjeti razloge 

povećanog interesa za ovim skupinama u svjetskom ribolovu i ribolovu Jadrana. Poznavati najznačajnije ribolovne 

alate i tehnike za njihovo izlovljavanje u Jadranu. 

Predavanje 7: Gospodarski značajne pelagijske vrste riba Jadrana (2 sata) 

Ishodi učenja: Upoznati osnovna morfološka i biološka-ekološka obilježja gospodarski značajnih pelagijskih vrsta riba 

Znati u kojim se količinama i kojim ribolovnim alatima izlovljavaju navedene vrste. Objasniti koje vrste spadaju u 

kategoriju velikih, a koje malih pelagijskih vrsta riba i koji je njihov gospodarski značaj. Opisati područja i način 

izlova ovih vrsta, količine i trendove ulova. Upoznati se sa stanjem stockova gospodarski najznačajnijih vrsta. 

Predavanje 8: Gospodarski najznačajnije pridnene i priobalne vrste riba Jadrana (2 sata) 

Ishodi učenja: Upoznati značenje pridnenih i priobalnih vrsta Jadranskog mora u biološkom i gospodarskim smislu. 

Znati koje su najznačajnije vrste u pridnenom ribolovu, njihova osnovna biološka obilježja i područja njihovog izlova. 

Upoznati se s trendovima ulova najvažnijih vrsta i preporukama GFCM za njihovo iskorištavanje. 

Predavanje 9: Najznačajnija ribolovna područja u Jadranu (2 sata) 

Ishodi učenja: Upoznati se s najznačajnijim ribolovnim područjima Jadrana. Znati ribolovne alate i tehnike koje se 

koriste na tim ribolovnim područjima i ciljane vrste koje dominiraju u ulovima.

Predavanje 10: Tipovi ribolova u Jadranu (2 sata) 

Ishodi učenja: Znati koji su osnovni tipovi ribolova prema hrvatskoj legislativi. Znati razlikovati i objasniti osnovne 

tipove ribolovnih alata i tehnika koje se koriste u gospodarskom ribolovu Jadrana. Upoznati obilježja, zastupljenost i 

značaj sportskog i rekreacijskog te malog obalnog ribolova u Jadranu. 

Predavanje 11: Koćarski ribolov u Jadranu (2 sata) 

Ishodi učenja: Znati koja su najznačajnija znanstvena, povijesna i recentna, istraživanjima pridnenih biozaliha u 

Jadranu. Upoznati se s glavnim značajkama pridnenih resursa Jadrana. Usporediti povijesno i recentno stanje 

demerzalnih bioloških resursa: po skupinama i za pojede značajne vrste. Znati najznačajnija koćarska područjima 

Jadrana, snagu ribolovnih flota koje u tim područjima izlovljavaju ribolovne resurse. Shvatiti potrebu očuvanja i 

zaštite pridnenih ribolovnih resursa i uz to vezane probleme. Upoznati se s mogućim načinima održivog upravljanja 

biološkim pridnenim resursima. 

Predavanje 12: Priobalni ribolov u Jadranu (2 sata) 

Ishodi učenja: Znati najznačajnije vrste ribolovnih alata upotrebljavanih u priobalnom gospodarskom ribolovu na 

Jadranu, njihovu namjenu, područje upotrebe i važnost u gospodarskom ribolovu. Razumjeti tehniku ribolova 

najznačajnijim ribolovnim alatima koji se upotrebljavaju u priobalnom gospodarskom ribolovu na Jadranu. 

Predavanje 13: Pelagijski ribolov Jadrana (2 sata) 

Ishodi učenja: Upoznati se sa različitim tipovima pelagijskog ribolova zastupljenog u gospodarskom ribolovu Jadrana. 

Razumjeti tehniku ribolova mrežama plivaricama, i pelagijskim koćama. Znati namjenu pojedinih tipova alata, 

područje upotrebe i važnost u gospodarskom ribolovu na Jadranu. 

Predavanje 14: Ribolovno more RH (2 sata) 

Ishodi učenja: Znati što sve obuhvaća ribolovno more RH. Upoznati se s podjelom na ribolovne zone i njihovim 

značajem. Znati koja su osnovna obilježja svake ribolovne zone i njezin udio u ukupnim ribolovnim aktivnostima RH. 

Poznavanje načina upravljanje ribolovnim resursima Upoznati se s pojmom zaštićeno ribolovno područje i načinom 

gospodarenja ovakvim područjima i njihovim biološkim resursima. 

Predavanje 15: Nacionalni i europski zakonski okviri za gospodarenje živim bogatstvima Jadrana (2 sata) 

Ishodi učenja: Upoznati se sa osnovnim nacionalnim i europskim zakonima i podzakonskim odredbama vezanim uz 

morsko ribarstvo. Shvatiti ulogu znanosti u procesima vezanim uz praćenje i ocjenu stanja ribolovnih resursa i davanje 

preporuka za njihovo održivo korištenje. Analizirati prednosti i nedostatke ulaska u EU kroz prizmu potrebe očuvanja 

i zaštite ribolovnih resursa Jadrana. 

Seminar 1: Oceanografska obilježja Jadrana (2 sata) 

Ishodi učenja: Objasniti geomorfološke značajke Jadrana, dinamiku strujanja i kretanje saliniteta i temperature. 

Objasniti značaj jadranskih ingresija. Opisati četiri proizvodne zone Jadrana (na temelju sadržaja hranjivih soli; M. 

Buljan) 

Seminar 2: Biološka obilježja Jadrana (2 sata) 

Ishodi učenja: Znati osnovne karakteristike živih bogatstva Jadrana, s posebnim osvrtom na broj vrsta i najznačajnije 

ekološke i ribarstvene podjele živih bogatstava mora. Znati najznačajnije pridnene i pelagične životne zajednice 

Jadrana. Opisati biološku raznolikost Jadrana. 

Seminar 3: Povijesni pregled ribarstva na Jadranu (2 sata) 

Ishodi učenja: Znati osnove povijesnog razvoja ribolova na Jadranu. Objasniti značaj pojedinih ribolovnih alata i 

tehnika kroz povijest ribarstva na Jadranu. Poznavati razvoj najvažnijih tehničkih inovacija u ribolovu na Jadranu, te 

njihov utjecaj na način i učinkovitost ribolova. 

Seminar 4: Pregled ribolovnih alata upotrebljavanih na Jadranu (2 sata) 

Ishodi učenja: Opisati i razlikovati osnovne vrste ribolovnih alata na Jadranu. Znati važnost, zastupljenost i 

rasprostranjenost osnovnih vrsta ribolovnih alata na Jadranu. 

Seminar 5: Rekreacijsko-sportski ribolov na Jadranu (2 sata) 

Ishodi učenja: Opisati tehnike rekreacijsko-sportskog ribolova na Jadranu. Znati važnost, zastupljenost i 

rasprostranjenost rekreacijsko-sportskog ribolova na Jadranu. 

Seminar 6: Gospodarski ribolov na Jadranu (2 sata) 

Ishodi učenja: Opisati najvažnije tehnike gospodarskog ribolova na Jadranu. Znati važnost, zastupljenost i 

rasprostranjenost pojedinih tehnika gospodarskog ribolova na Jadranu. 

Seminar 7: Najznačajnija ribolovna područja Jadrana (2 sata)

Ishodi učenja: Navesti i opisati najvažnija ribolovna područja Jadrana. Znati karakteristične vrste, ribolovne alate i 

tehnike ribolova za pojedina ribolovna područja. 

Seminar 8: Najznačajnije vrste u gospodarskom ribolovu na Jadranu (2 sata) 

Ishodi učenja: Navesti najznačajnije vrste gospodarskog ribolova na Jadranu. Poznavati osnovne biološke, ekološke i 

ribarstvene karakteristike navedenih vrsta. 

Seminar 9: Plivaričarski ribolov na Jadranu (2 sata) 

Ishodi učenja: Znati osnovne tipove mreža plivarica upotrebljavanih na Jadranu. Znati namjenu pojedinih tipova 

mreža plivarica, područje upotrebe i važnost u gospodarskom ribolovu na Jadranu. Razumjeti tehniku ribolova 

mrežama plivaricama. Znati najznačajnije vrste plivaričarskog ribolova na Jadranu. 

Seminar 10: Koćarski ribolov na Jadranu (2 sata) 

Ishodi učenja: Znati osnovne tipove pridnenih i pelagičnih povlačnih mreža – koća upotrebljavanih na Jadranu. Znati 

namjenu pojedinih tipova pridnenih i pelagičnih povlačnih mreža, područje upotrebe i važnost u gospodarskom 

ribolovu na Jadranu. Razumjeti tehniku ribolova pridnenim i pelagičnim povlačnim mrežama. Znati najznačajnije 

vrste koćarskog ribolova na Jadranu. 

Seminar 11: Priobalni ribolov na Jadranu (2 sata) 

Ishodi učenja: Znati najznačajnije vrste ribolovnih alata upotrebljavanih u priobalnom gospodarskom ribolovu na 

Jadranu. Znati namjenu pojedinih vrsta ribolovnih alatima upotrebljavanih u priobalnom ribolovu, područje upotrebe i 

važnost u gospodarskom ribolovu na Jadranu. Razumjeti tehniku ribolova najznačajnijim vrstama ribolovnih alata 

upotrebljavanih u priobalnom gospodarskom ribolovu na Jadranu. Znati najznačajnije vrste u priobalnom 

gospodarskom ribolovu na Jadranu. 

Seminar 12: Procjena stanja živih bogatstava Jadrana (2 sata) 

Ishodi učenja: Znati metode procjene stanja živih bogatstava mora. Znati rezultate i zaključke najznačajnijih 

istraživanja stanja živih bogatstava Jadrana. Objasniti trenutno stanje živih bogatstava Jadrana u skladu s najnovijim 

podacima istraživanja s posebnim naglaskom na najznačajnije vrste gospodarskog ribolova. 

Seminar 13: Mjere gospodarenja živim bogatstvima mora (2 sata) 

Ishodi učenja: Razumjeti pojam maksimalnog održivog ulova. Znati metode i tehnike reguliranja ribolova, uključujući 

prostorne i vremenske zabrane, reguliranje karakteristika ribolovnih alata te sistem kvota. Objasniti prednosti i 

nedostatke svih navedenih metoda i trenutne svjetske trendove u gospodarenju živim bogatstvima mora. 

Seminar 14: Odgovorni ribolov i načini reguliranja ribolova na Jadranu (2 sata) 

Ishodi učenja: Razumjeti pojam odgovornog ribolova. Znati osnovne načine reguliranja ribolova koji su trenutno u 

primjeni na Jadranu. 

Seminar 15: Propisi iz oblasti morskog ribarstva na Jadranu (2 sata) 

Ishodi učenja: Znati najvažnije zakone i podzakonske odredbe vezane uz ribolov na Jadranu, s posebnim naglaskom 

na gospodarski ribolov. Objasniti značenje i svrhu pojedinih propisa, kao i značajke njihove primjene u praksi. 


Nastavnik ocjenjuje poznavanje gradiva iz kolegija Živo bogatstvo Jadrana i njegovo iskorištavanje putem pismenog 

ispita, kojim je obuhvaćena građa s predavanja i seminara. Pismeni ispit se rješava davanjem odgovora na ponuđena 

pitanja metodom izbora ili upisivanja riječi/definicija koje nedostaju. Studenti koji na pismenom ispitu nisu dobili 

prolaznu ocjenu moraju pristupiti naknadnoj provjeri znanja koju nastavnik može obaviti pismenim ili usmenim 

putem. Studenti koji žele popraviti prolaznu ocjenu mogu također, u dogovoru s nastavnikom, pristupiti naknadnoj 

pismenoj ili usmenoj provjeri znanja. 

Kriteriji ocjenjivanja na kolokviju (bodovna skala) nalaze se u tablici: 

% ocjena 

ocjenu iz seminarskog rada. U konačnici ocjena koja se dobiva je zbir postotaka dobivenih u različitim segmentima. 


Studenti od nastavnika mogu dobiti sve potrebne informacije vezane uz kolegij na redovitim konzultacijama, putem 

elektroničke pošte ili telefonskim putem. 


Kod predmeta 


(P/S/V) 

ECTS 



(označiti X) 










MARIKULTURA I OKOLIŠ 

SMR513 

30/0/30 

5 ECTS (3 za predavanja i samostalno učenje; 2 za konzultacije, angažiranost u izradi 

seminara i raspravama tijekom njihove prezentacije) 





Temeljna znanja iz biologije, kemije i fizike mora, te biologije i ekologije gospodarski 

važnih vrsta 







Predmetni kolegij ima za cilj da studentima pruži potrebne informacije o zootehničkim i bio-ekološkim 

specifičnostima marikulture kao relevantne aktivnosti u obalnom prostoru sa svim pravima, obvezama i 

odgovornostima glede socijalnog, ekonomskog i ekolškog ispunjenja. Poznavanje zootehničkih i bio-ekoloških 

obilježja marikulture usmjereno je u pravcu usklađivanja interesa marikulture s drugim korisnicima obalnog i morskog 

prostora. Nastava se organizira prema tematskim cjelinama koje uključuju izmjenjene okolnosti, otvorena pitanja i 

povoljnosti u svjetlu globalnih procesa, značenja ribe u ljudskoj prehrani, interakcije lovnog i uzgojnog ribarstva, 

prostornih pretpostavki za dugoročno održivu i stabilnu marikulturu. Posebno se obrađuju potencijalni utjecaji 

različitih uzgojnih aktivnosti na okoliš i živi svijet poput utjecaja na kemizam mora i sedimenta, utjecaja na bentoske 

zajednice i prirodne ihtiopopulacije. Od posebnog interesa je 'genetska polucija' odnosno mogući štetni utjecaj 

prebjega na genetsku strukturu izvornih populacija (povećanje homozigotnosti i smanjenje heterozigotnosti uz 

ispoljavanje recesivnih osobina). Posebna pozoronost je usmjerena preventivnim mjerama s ciljem smanjenja 

negativnih utjecaja marikulture poput integralnog sagledavanja prostornih potreba marikulture pri izboru lokaija, 

unapređenju zootehnike i praćenju stanja u okolišu (monitoring).Bioindikarori u marikulturi uz primjenu genetskih 

metoda te upravljanje objektima marikulture temeljeno na ekosustavu (EBM) jesu mjere koje mogu znatno doprinjeti 

njenoj ekonomskoj održivosti socijalnoj opravdanosti i ekološkoj usmjerenosti. Planiraju se kombinirani oblici 

provođenja nastave kroz predavanja praćena audio-vizualnim pomagalima u blok satovima, poticajne rasprave i 

zaključivanja uz seminarske rad, pokazne i auditorne demonstracije. Pohađanje nastave je obvezno (tolerira se 

određeni broj opravdanih izostanaka, ne više od 20%). Studenti su obvezni sudjelovati na vježbama. 


1. Katavić, I., Predavanja iz kolegija Marikulture: CD* 

2. Katavić, I., e-book: Marikultura 

3. Bogut, I., Horvath, L. Adamek, Z., Katavić, I. 2006. Ribogojstvo. Sveučilište u Osijeku, Mostaru i Splitu, 523 p. 

*CD - uključuje nastavne materijale koji se sastoje od PP prezentacija, Priloge (knjige – udžbenike dostupne u PDF, 

različiti tekstove i web adrese iz problematike marikulture.


1. Barnabe, G. (1994). Biological basis of fish culture. In: Aquaculture - biology and ecology of cultured species, 

Barnabe, G. (ed), Elis Horword Limited, 227-372. 

2. Beveridge, M.C.M. (1996). Cage aquaculture. Fishing News Books, Blackwell, Oxford, 351p. 

3. Black, K.D. (1998). The environmental interactions associated with fish culture. In: Biology of farmed fish. Black, 

K.D. and A.D. Pickering (eds), Shefield Academic Press, 285-326. 

4. FAO, 2008. Understanding and applying risk analysis in aquaculture. (Eds) Bondad-Rerantaso, M.G., Arthur, J.R. 

and Subasinghe, R.P.. FAO Tech. Paper No. 519, 304pp. 

5. GFCM, 2010. Indicators for sustainable development of Aquaculture. GFCM CAQ Working Group Report on 

sustainability of aquaculture, Athens, Greece, 14-17 April 2010. 

6. Gezelius, S.S. and Raagjaer, J. (eds.), 2008. Making Fisheries Management Work. Implementation of policies for 

sustainable Fishing. Springer, 235pp. 

7. Ottolenghi, F., Silvestri, C., Giordano, P., Lovatelli, A., New, M.B. (2004). Capture-based aquaculture. The 

fattening of eels, groupers, tunas and yellowtails. Rome, FAO, 385p. 

8. Hindisyde, N.T. Ross, L.G. Badjeck, M-C. And Allison, E.H., 2008. The effect of climate change on world 

aquaculture: a global perspective. Department for International Development (DIFID), 151pp. 

9. Pillay, T.V.R. (1992). Aquaculture and environment. Oxford, Fishing News Books, Blackwell, 189p. 

10. UNEP/MAP-CP/RAC, 2009. Sustainable Fisheries in the Mediterranena, 143 pp. Available also at: www. 

cprac.org 


Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja 

Predavanje 1. Marikultura u svijetlu globalnih svjetskih okolnosti. 

Definicija i ciljevi marikulture. Izmjenjene okolnost, otvorena pitanja i povoljnosti. Riba u ljudskoj prehrani – bolesti 

vezane za prehranu i sigurnost prehrane. 

Predavanje 2. Interakcija lovnog i uzgojnog ribarstva. 

Sinergijski čimbenici i različitosti. Ribolov kao biološka osnova marikulture. Marikultura u funkciji ribolova – 

poribljavanje. 

Predavanje 3. Hidrološke i biološke osnove marikulture. 

Odnos uzgajanih organizama prema promjenjivim čimbenicima morskog okoliša. Stres i posljedice po uzgajane 

organizme. 

Predavanje 4. Zootehnika u marikulturi. 

Klasifikacija sustava za uzgoj ribe i drugih morskih organizama s posebnim obzirom na: (a) razinu kontrole; (b) 

smještaj uzgojnih instalacija; (c) dinamiku izmjene vodenih masa; (d) primjenjenu tehnologiju i zootehnička riješenja; 

i (d) uzgajane vrste. Zootehničke mjere – problem obraštaja. Medikamenti (npr. antibiotici) i opasnost njihove 

primjene po okoliš i ljudsko zdravlje. 

Predavanje 5. Utjcaj marikulture na okoliš i živi svijet. 

Osnove funkcioniranja morskog ekosustava. Potencijalni utjecaji na okoliš. Utjecaj na vodeni stupac, sediment i 

bentoske zajednice. Oporavak morskog ekosustava u prostoru i vremenu. 

Predavanje 6. Organski unos i rizici eutrofikacije uslijed aktivnosti u marikulturi. 

Unos i posljedice unosa organske tvari kaveznim uzgojem i uzgojem školjkaša. Analiza različitih ekoloških scenarija 

uslijed: (a) visoke koncentracije organske tvari; (b) nutrijenti u suvišku i (c) fito i bakterioplanktonska aktivnost u 

različitim uvjetima organskog i anorganskog opterećenja. 

Predavanje 7. Kapacitet uzgajališta. Koliko ribe u uzgoju? 

Limitirajući čimbenici intenzifikacije pri uzgoju riba i školjkaša. Produkcijski, ekološki i sociološki kapacitet. 

Kvantifikacija nutrienata temeljem hidroloških i bioloških metoda. Izračun količine nutrijenata u vodi i sedimentu u 

odnosu na ugrađene nutriente u ribu. Zone utjecaja. 

Predavanje 8. Smanjenje negativnih utjecaja na okoliš. 

Mogućnosti prevencije putem odabira ekološki poželjnijeg sastava hranidbenih komponenti i formulacijom hrane i 

optimizacijom hranidbe. Izbor optimalnih lokacija za uzgoj. Kontrola praćenja stanja u okolišu (monitoring). 

Predavanje 9. Mogući utjecaji uzgoja na biodiverzitet. 

Prebjezi i 'genetsko zagađenje'. Posljedice smanjenje heterozigotnosti uz povećano ispoljavanje recesivnih gena. 

Povećanja homozigotnosti. Primjenjena genetika i genetičke interakcije u uzgojnoj praksi. Selektivni uzgoj preko

ciljanog fenotipa. Hibridizacija i križanje. Kromosomske manipulacije. Usmjeravanje spola i transgeničke tehnologije. 

Moguće ublažavanje posljedica primjenom odgovarajućih metoda primjenjene genetike. 

Predavanje 10. Marikultura temeljena na ekosustavu – planiranje i upravljanje. 

Održivi v.s. neodrživi razvoj. Principi i postupci implementacije upravljanja temeljenog na ekosustavu. Regulacijske i 

manipulacijske mjere u ekosustavu. Konvencionalno u odnosu na ekološki osvješćeno upravljanje procesima. 

Predavanje 11. Zoniranje za marikulturu u kontekstu sveobuhvatnog planitanja i upravljanja obalnim 

prostorima. 

Temeljna obilježja obalnog prostora, korisnici i sukobljenosti. Izrazi i pojmovi. Interakcija socioloških, ekonomskih i 

ekoloških čimbenika u održivom upravljanju. Indikatori za marikulturu. Zoniranje za kaveski uzgoj ribe i uzgoj 

školjkaša na linijskim sustavima. Standardi za proizvodna područja, područja za ponovno polaganje, centre za 

pročišćavanje i otpremne centre. 

Predavanje 12. Potencijalni utjecaj klimatskih promjena na marikulturu. 

Predviđanja – procjena ranjivosti sektora marikulture s obzirom na promjene u temperaturi, slanosti, padalinama, i 

globalnoj dinamici oceana. Utjecaj na ruralne zajednice ovisne o uzgoju ribe. Indirektni utjecaji – riblje brašno kao 

kritična komponenta u intenzivnom uzgoju karnivora. 

Predavanje 13. Ekološki indikatori i kontrola praćenja u marikulturi (monitoring). 

Indikatori kvalitete okolša relevantni za marikulturu: (a) u vodi; (b) sedimentu i (c) bentoskim zajednicama. Principi 

monitoringa u marikulturi. Monitoring uzgajališta ribe. Monitoring uzgajališta školjkaša. Čimbenici koji utječu na 

parametre mjerenja te prostornu i vremensku skala uzorkovanja. 

Predavanje 14. Poremećaji i bolesti u marikulturi kao posljedica ekoloških i zootehničkih promjena. 

Dijagnosticiranje poremećaja. Metode i tehnike preveniranja poremećaja u uzgoju. Smanjenje rizika uslijed 

poremećaja i bolesti. Tretman bolesnih organizama u uzgoju. 

Predavanje 15. Rizici i upravljanje rizicima u marikulturi. 

Podrijetlo i vrste rizika u marikulturi. Osiguranje kao preventivni institut. Principi i trendovi koji utječu na tržište 

osiguranja u marikulturi. Rizici u kaveskom uzgoju ribe. Rizici u školjkarskoj proizvodnji. Iskustva i trendovi u svijetu 

i R. Hrvatskoj. 

Tijekom semestra svaki od studenata je dužan izraditi seminarski rad na zadanu temi i prezentirati ga ostalim 

studentima. 


Ispit se sastoji od pismenog testa i usmenog ispita. Na ukupnu ocjenu utječe zalaganje i uspješnost studenata u izradi i 

prezentaciji seminarskih radova, te njihova angažiranost i doprinos raspravama. 





Kod predmeta 


(P/S/V) 

ECTS 



(označiti X) 







EKOLOGIJA RANIH RAZVOJNIH STADIJA RIBA 

SMR313 

15/0/15 

2 ECTS (predavanja, seminari, konzultacije, samostalno učenje) 





Hrvatski i engleski jezik


Nositelj predmeta Dr. sc. Pero Tutman, viši znanstveni suradnik 


Dr. sc. Pero Tutman, viši znanstveni suradnik 



Namjera predmetnog kolegija je da se temeljem prethodno stečenih spoznaja tijekom studija usvoji znanje o 

procesima prostorno – vremenske raspodjele i promjenama kvalitativno – kvantitativnog sastava populacija nedoraslih 

riba u plitkim priobalnim područjima. Na ovaj se način omogućava bolje poznavanje životnog ciklusa gospodarski 

interesantnih vrsta riba u cilju racionalnijeg gospodarenja prirodnim biozalihama priobalja te provođenja njihove 

sustavne zaštite i mogućnosti uvođenja u marikulturu. Nastava se izvodi u obliku predavanja i vježbi. Na 

predavanjima se izlaže jasno struktuiran materijal predmetnog kolegija pri čemu su studenti aktivno uključeni u 

nastavni proces. Aktivno učešće studenata uključuje raspravu, rješavanje problema, prezentacije, rad u grupama, dakle 

sve ono što će studente potaknuti na međusobnu interakciju i zaokupiti ih nastavnim materijalima. Aktivno 

sudjelovanje studenta nadalje se podržava izvođenjem vježbi u laboratoriju i neposredno na terenu gdje se međusobno 

i sa nastavnikom aktivno raspravlja o procesima prostorno – vremenske raspodjele i sastava populacija nedoraslih riba 

u plitkim priobalnim područjima. Student je obvezan pripremiti gradivo koje se izlaže i o kojem se raspravlja na 

predavanjima i vježbama. Nastavnik ocjenjuje sudjelovanje i aktivnost studenta u radu predavanja i vježbi (pokazano 

znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje, i slično), tako da se tako stečeni dojam 

pribraja bodovima dobivenim na završnom ispitu iz kolegija. 


1. Fishery Science, The Unique Contributions of Early Life Stages. Fuiman LA, Werner RG (ed.) Blackwell Science. 

p 324. 


1. Dulčić J, Kraljević M, Grbec B, Pallaoro A (1997) Composition and temporal fluctuations of inshore juvenile fish 

populations in the Kornati Archipelago, eastern middle Adriatic. Marine Biology 129: 267-277. 

2. Dulčić J, Kraljević M, Kožul V, Skaramuca B (1998) Composition of juvenile fish populations in the Donji 

Molunat Bay, southern Adriatic (summer aspect). In: Rapports du Commission internationale pour l'exploration de la 

Mer Méditerranée 35(2): 424-425. 

3. Dulčić J, Cetinić P, Kraljević M, Soldo A (1999) Small beach seine for fish fry catching-preliminary data about 

catch efficiency. Proceedings of the International Symposium on Responsible Fisheries & Fishing Techniques. Ed. J. 

Swiniarski & E. Ceronik, Insko-Poland 16-19 June: 183-190. 

4. Dulčić J, Matić S, Kraljević M (2002a) Shallow coves as nurseries for non-resident fish: a case study in the eastern 

middle Adriatic. Journal of Marine Biology Association of United Kingdom 82: 991-993. 

5. Dulčić J, Fencil M, Matić-Skoko S, Kraljević M, Glamuzina B (2004) Diel variations in a shallow-water fish 

assemblage at Duće Glava, eastern Adriatic (Croatian coast). Journal of Marine Biology Association of United 

Kingdom 84: 659-664. 

6. Dulčić J, Matić-Skoko S, Kraljević M, Fencil M, Glamuzina B (2005) Seasonality of a fish assemblage in shallow 

waters of Duće-Glava, eastern middle Adriatic. Cybium 29: 57-63. 

7. Leis JM (1991) The pelagic stage of reef fishes: the larval biology of coral reef fishes. In: The Ecology of Fishes on 

Coral Reefs, pp. 183-230. Sale PF 1991, Academic Press, New York. 

8. Jug-Dujaković J (1988) Growth and temporal distribution of juvenile sparids in the Šibenik area in the middle 

Adriatic. FAO Fisheries Report 394: 152-158. 

9. Katavić I (1980) Temporal distribution of young mugilids (Mugilidae) in the coastal waters of the central eastern 

Adriatic. Acta Adriatica 21: 137-150. 

10. Kraljević M, Pallaoro A (1991) Ihtiocenoze plitkih uvala nacionalnog parka «Kornati». Morsko ribarstvo 3: 81-90. 

11. Matić S, Kraljević M, Dulčić J (2001) Spatio-temporal variability in composition of inshore juvenile fish 

populations along the west coast of Istra, northern Adriatic. Acta Adriatica 42 (2): 72-84. 

12. Matić-Skoko S, Dulčić J, Kraljević M, Tomasović L (2005) Seasonality in diel catch rate of Labrids in a shallowwater 

of Adriatic coastal area. Annals for Istrian and Mediterranean studies 20: 258-267. 

13. Slišković M, Jelić Mrčelić G (2006) Pojam i modeli novačenja u ribarstvu. Ribarstvo 64(2): 75-82. 

14. Tutman P, Skaramuca B, Dulčić J, Matić-Skoko S, Kraljević M, Bartulović V, Glamuzina, B, Glavić N, Kožul V, 

Antolović N (2010) Naseljavanje i novačenje mlađi morskih riba na širem prostoru ušća rijeke Neretve. Ribe i

ibarstvo rijeke Neretve: stanje i perspektive Glamuzina B, Dulčić J (ur.). Opuzen: Sveučilište u Dubrovniku i 

Dubrovačko-Neretvanska Županija, 39-58. 


Predavanje 1. Što su to prve faze životnog ciklusa riba? 

Ishodi učenja: Općenito opisati spolne organe, oogenezu i oplodnju kod riba. Objasniti pojmove ranih razvojnih 

stadija (oplođena jaja, ličinke, poslijeličinke i nedorasle ribe). 

Predavanje 2. Pojmovi selidba i novačenje 

Ishodi učenja: Objasniti pojmove selidba i novačenje, te oblike ponašanja nedoraslih stadija riba tijekom ovih procesa. 

Predavanje 3. Važnost plitkih priobalnih područja u životu ranih razvojnih stadija riba – 1. dio. 

Ishodi učenja: Objasniti pojam plitkog priobalnog područja, te procese koji se kod nedoraslih stadija riba odvijaju 

tijekom ovog razdoblja. 

Predavanje 4. Važnost plitkih priobalnih područja u životu ranih razvojnih stadija riba – 2. dio. 

Ishodi učenja: Objasniti osobitosti strukture nedoraslih ribljih populacija i njihovo odjeljivanje u odnosu na 

raspoloživa bogatstva životne sredine. Razdioba bogatstava životne sredine prema prostornoj, vremenskoj i 

hranidbenoj skali. 

Predavanje 5. Važnost utjecaja abiotičkih i biotičkih uvjeta okoline na preživljavanje, rast i razvoj. 

Ishodi učenja: Objasniti pojam abiotičkog i biotičkog čimbenika, načela njihovog djelovanja na raspodjelu nedoraslih 

stadija. Osobitosti staništa koji utječu na strukturu i dinamiku populacija (vrsta podloge, dubina, vegetacijska 

pokrovnost i topografska raznolikost staništa). 

Predavanje 6. Metode i tehnike uzorkovanja ranih razvojnih stadija riba. 

Ishodi učenja: Objasniti metode i tehnike prikupljanja uzoraka ranih razvojnih stadija riba. Terenski rad, laboratorijski 

rad. 

Predavanje 7. Obrasci ponašanja nedoraslih stadija u plitkim vodama. 

Ishodi učenja: Prostorno – vremenska raspodjela nedoraslih stadija – pojam i osobitosti. 

Predavanje 8. Raspodjela nedoraslih stadija u plitkim priobalnim područjima – primjer iz prakse – dnevnonoćne 

i sezonske promjene strukture ihtiofaune u priobalnom području južnog Jadrana. 

Ishodi učenja: Objasniti dnevno-noćne i sezonske promjene strukture i raspodjele nedoraslih stadija na primjeru 

istraživanja područja različitih geomorfoloških osobitosti – uvala Donji Molunat u južnom Jadranu. 




istraživanja područja različitih geomorfoloških osobitosti – uvala Prapratna u južnom Jadranu. 




istraživanja područja različitih geomorfoloških osobitosti – usporedna analiza sastava i brojnosti nedoraslih ribljih 

zajednica u uvalama Donji Molunat i Prapratna u južnom Jadranu. 

Vježba 1. Laboratorijsko upoznavanje sa ranim razvojnim stadijima riba. 



Vježbe 2 – 6. Prve faze životnog ciklusa riba, laboratorijski rad. 




Ishodi učenja: Metode i tehnike prikupljanja uzoraka ranih razvojnih stadija riba koji su objašnjeni na predavanjima 

prikazati na terenu. Terenski rad – opisati alate za prikupljanje nedoraslih stadija (modificirana priobalna pridnena 

mreža izrađena za ovakve potrebe). Na terenu prikazati lov mrežom na različitim staništima i način pohranjivanja 

uzoraka u prethodno označene posude. 


Ishodi učenja: Terenski rad – opisati alate za prikupljanje nedoraslih stadija (modificirana priobalna pridnena mreža 

izrađena za ovakve potrebe). Na terenu prikazati lov mrežom na različitim staništima i način pohranjivanja uzoraka u

prethodno označene posude. 

Vježba 9. Laboratorijsko određivanje ulovljenih vrsta. 

Ishodi učenja: Objasniti taksonomske ključeve za određivanje vrsta riba na primjeru ulovljenih vrsta na terenu. 


Rad studenata se vrednuje i ocjenjuje na završnom ispitu na kojem student može ostvariti 10 bodova. Završni ispit je u 

pismenom obliku i njime se provjerava usvojeno znanje koje se utvrđuje za svaku cjelinu. Konačna ocjena se utvrđuje 

bodovanjem odgovora: 

ocjena izvrstan (5) – više od 80% pozitivno ocijenjenih odgovora 

ocjena vrlo-dobar (4) – 80% pozitivno ocijenjenih odgovora 

ocjena dobar (3) – 70% pozitivno ocijenjenih odgovora 

ocjena dovoljan (2) – 60% pozitivno ocijenjenih odgovora 

ocjena nedovoljan (1) – 50% i manje od 50% pozitivno ocijenjenih odgovora. 


Nastavnik stoji na raspolaganju studentima svaki radni dan za djelatnog vremena. Nastavni sadržaji i obavijesti vezane 

uz kolegij mogu se pronaći na oglasnoj ploči IOR-a u Splitu kao i na web stranicama Sveučilišnog odjela za studije 

mora Sveučilišta u Splitu. 


Kod predmeta 


(P/S/V) 

ECTS 



(označiti X) 










PLANKTONSKE KULTURE I NJIHOV UZGOJ 

SMR515 

30/0/45 






Znanja iz opće biologije, biologije i ekologije mora te uzgoja riba i drugih morskih 

organizama 


Moguća prilagodba na engleski i poljski jezik 

Doc. dr. sc. Leon Grubišić 

Doc. dr. sc. Leon Grubišić 



Kolegij ima za cilj upoznavanje studenata s metodama uzgoja planktonskih kultura za potrebe marikulturne 

proizvodnje. Studenti će poznavati biologiju uzgajanih vrsta i njihovu ulogu u akvakulturi. Stečena teoretska i 

praktična znanja neophodna su za rad i upravljanje mrijestilištem. Predmet je usmjeren na tumačenje tematskih 

poglavlja, kao što su: Uloga planktonskih kultura, nezaobilazne karike u procesu akvakulturne proizvodnje. Uzgoj 

slatkovodnih i morskih ciliata. Biologija, hranjiva vrijednost, eko-biološke potrebe i metode uzgoja jednostaničnih i 

višestaničnih planktonskih algi. Reproduktivna biologija i tehnologija uzgoja zooplanktonskih kultura. Uloga 

planktonata kao prenosioca umjetnih hranjiva i medikamenata uzgajanim akvatičkim organizmima. Proizvodni procesi 

i zoohigijena. Biotehnologija u proizvodnji planktonskih kultura. Proizvodnja planktonata za potrebe farmaceutske i 

eko-energetske industrije Planiraju se kombinirani oblici provođenja nastave kroz predavanja praćena audio-vizualnim 

pomagalima u blok satovima, poticajne rasprave i zaključivanja uz terenski rad, pokazne i auditorne vježbe. Pohađanje 

nastave je obvezno (tolerira se određeni broj opravdanih izostanaka, ne više od 20%). Studenti su obvezni sudjelovati 

na vježbama.


1. Frank, H. Hoff & Terry W. Snell 1987. Plankton culture manual. Fifth edition. Florida aqua farms. Inc. 

2. Moretti, A i dr. 1999. Manual on hatchery Production of seabass and gilthead seabream. Volume1. FAO 

3. Landau., M. 1991. Introduction to aquaculture. John Wiley and Sons.Inc. 


1. Sorgelos, p- 1973. Hiqh density culturing of the brine shrimp Artemia salina. Aquaculture, 1:385-391. 

2. Sorgeloos, P.-1978 The culture and use of brine shrimp Artemia salina as food for hatchery raised larval prawns, 

shrimp and fish in South East Asia. FAO Report THA/75/008/78/WP3, 50 p. 

3. Drugi odabrani članci iz znanstvenih i stručnih časopisa. 


Predavanje 1. Globalno stanje u svjetskoj akvakulturi. 

Cilj ovog predavanja je upoznati studente s globalnom situacijom u sektoru proizvodnje hrane i ulozi akvakulture. 

Predstavit će se razvojni trendovi akvakulture s posebnim osvrtom na potrebe uzgoja planktonskih kultura. 

Ishodi učenja: Objasniti globalne razmjere rasta potrebe za hranom. Pojasniti ulogu akvakulture u sektoru proizvodnje 

hrane. Definirati potrebe za proizvodnju planktonskih kultura. 

Predavanje 2. Značajne planktonske kulture u uzgoju. 

Predavanje ima za cilj upoznati studente s najvažnijim fito i zooplanktonskim vrstama u uzgoju i njihovoj 

taksonomskoj pripadnosti. 

Ishodi učenja: Odrediti sistematsku pripadnost najčešće uzgajanih planktonata. Upoznati se s najčešće uzgajanim 

vrstama jednostaničnih algi. Opisati biokemijski sastav najznačajnijih vrsta fitooplanktona i razloge njihovog uzgoja. 

Opisati najčešće uzgajane vrste zooplanktonata i potrebe za njihovim uzgojem. 

Predavanje 3. Uzgoj morskih i slatkovodnih ciliata. 

Zadaća ovog predavanja je definirati ulogu nepatogenih ciliata u prehrani uzgajanih akvatičkih organizama. Biti će 

opisane najznačajnije uzgajane vrste. 

Ishodi učenja: Upoznavanje s pozitivnim i negativnim učincima prisutnosti praživotinja u uzgojnom mediju. Opisati 

najčešće uzgajane vrste i razloge uzgoja. Objasniti građu i životni ciklus ciliata. Upoznati zootehniku uzgoja ciliata. 

Predavanje 4. Uzgoj jednostaničnih algi. 

Predavanje ima za zadaću upoznati studente s ulogom proizvodnje jednostaničnih algi u akvakulturi, prehrambenoj i 

farmaceutskoj industriji, te proizvodnji alternativnih eko-prihvatljivih izvora energije. Uvodno će se studenti upoznati 

s najčešće uzgajanim vrstama jednostaničnih algi, nastavno iskorištavanju algi u akvakulturi kao izvora hrane za razne 

razvojne stadije uzgajanih organizama. 

Ishodi učenja: Upoznati ulogu jednostaničnih algi u akvakulturi. Opisati vrste koje se uzgajaju za potrebe farmacije. 

Objasniti odabir vrsta s obzirom na njihov biokemijski sastav. Definirati veličinu i prehrambenu vrijednost 

jednostaničnih algi. 

Predavanje 5. Biotski i abiotski čimbenici nepohodni za uzgoj jednostaničnih algi. 

Kroz ovo predavanje studenti će dobiti osnovne informacije o fizikalno kemijskim svojstvima uzgojnog medija 

potrebnih za uspješan uzgoj jednostaničnih algi. Pored toga biti će upoznati s tehnikama pripreme uzgojnog medija s 

ciljem preveniranja bio - kontaminacije kulture mikroalgi. 

Ishodi učenja: Definirati osnovne okolišne uvijete potrebne za maksimalni rast kulture. Upoznati se s ulogom 

temperature, intenziteta svjetla, turbulencije i kisika vs. ugljik dioksida, te Ph uzgojnog medija. Objasniti ulogu 

hranjivih tvari i obogaćivanje uzgojnog medija istim. Upoznati tehnike pripremanja uzgojnog medija. Upoznati se s 

izvorima mogućh kontaminacija. Opisati preventivne mjere za spriječavanje kontaminacije kulture algi. 

Predavanje 6. Tehnologija uzgoja jednostaničnih algi. 

Predavanje obuhvaća problematiku izolacije jednostaničnih algi za uzgoj, i osnovne tehnološke pristupe njihovog 

intenzivnog uzgoja. Cilj je upoznati studente s tehnološkim pristupom uzgoja početnih kultura tkz. inokuluma, te s 

dinamikom rasta populacije jednostaničnih algi u jedinici volumena uzgojnog medija primjenom različitih 

zootehničkih pristupa i tehnikom eksploatacijom jednostaničnih algi. 

Ishodi učenja: Upoznati se s načinima dobivanja i održavanja početnih kultura. Objasniti tehniku inkubacije 

inokuluma i početne procese masovne proizvodnje. Opisati tehnologiju serijskog, polukontinuiranog, kontinuiranog 

uzgoja mikroalgi i njihov uzgoj u fotobioreaktorima. Usvojiti metodologiju procjene gustoće i brojnsti uzgajanih algi. 

Naučiti načine prikupljnja i održavanja koncentriranih jednostaničnih algi. 

Predavanje 7. Uzgoj rotatorija za potrebe akvakulture.

Cilj je upoznati studente s grupom organizama koji se masovno uzgaja za prehranu najranijih razvojnih stadija brojnih 

akvatičkih vrsta. 

Ishod učenja: Objasniti ulogu žive hrane u akvakulturi i odnose predator-plijen. Upoznati se s građom i reprodukcijom 

rotatorija. Upoznati se s vrstama i sojevima rotatorija u uzgoju. Definirati bio-ekološke čimbenike potrebne za uzgoj 

rotatorija. 

Predavanje 8. Tehnologija uzgoja Brachionusa plicatilis. 

Rotatorij Brahionus plicatilis najzastupljenija je uzgajana vrsta koja služi kao prva hrana raznih postličinačkih stadija 

riba i rakova. Poznavanje tehnologije uzgoja ove vrste gotovo je neophodna kompentencija za rad u mrijestilištima. 

Ishod učenja: Definiranje načina održavanja nativnih kultura B. plicatilis. Upoznati se s tehnikom pripreme uzgojnog 

medija. Upoznati se s tehnologijom serijskog uzgoja i polukontinuranog uzgoja. Opisati vrste hrane korištene u uzgoju 

B. plicatilis. Objasniti načine enkapsulacije hranjiva u živim rotatorijima. Definirati rizike i izvore eventualnih 

biokontaminacija uzgojnog medija. 

Predavanje 9. Intenzivni uzgoj rotatorija. 

Predavanje ima za cilj upoznati studente s tehnološkim prednostima, ali i izvorima rizika kod intenzivnog uzgoja B. 

plicatilis u zatvorenim sustavima. 

Ishodi učenja: Definirati prednosti i potrebe za uzgojem B. plicatilis u velikim gustoćama. Upoznati se s tehničkim i 

ekološkim pretpostavkama uzgoja u velikim gustoćama. Objasniti tehnologiju uzgoja u reciklažnom sustavu. Objasniti 

načine pripreme uzgojnog medija i proces automatiziranog hranjenja. Opisati izvore rizika kod intenzivnog uzgoja B. 

plicatilis. 

Predavanje 10. Uzgoj rakova za potrebe akvakulture. 

Rakovi i njihovi najraniji razvojni oblici predstavljaju iznimno vrijedan izvor hrane za razne uzgajane vrste. Predmet 

definira tehnologiju uzgoja različitih razvojnih stadija i njihovu iskoristivost u akvakulturi. 

Ishodi učenja: Upoznati se s vrstama rakova u uzgoju i njihovim razvojnim oblicima. Opisati razvojne stadije i 

mogućnost njihovog korištenja u akvakulturi. Zootehnika uzgoja misida i njihova uloga u akvakulturi. 

Predavanje 11. Proizvodnja i zootehnika izkorištavanja salamurnog račića. 

Salamurni račić Artemia salina predstavlja izvor hrane za brojne uzgajane vrste. Kroz predloženo predavanje studenti 

će biti upoznati s tehnologijom dobivanja naupliusa i metanaupliusa salamurnog račića, najčešćih razvojnih formi s 

kojima se hrane postličinke uzgajanih riba i rakova. 

Ishodi učenja: Upoznavanje različitih vrsta i podvrsta salamurnog račića s obzirom na zemljopisno izvorište. 

Poznavanje reproduktivne biologije uvjetovane okolišnim čimbenicima. Objasniti tehniku prikupljanja cista s 

embrijima u dormaciji. Upoznati se s metodom održavanja cisti. Objasniti proces dekapsulacije i inkubacije cista. 

Poznavanje tehnike izolacije, obogaćivanja i održavanja nauplija. 

Predavanje 12. Uzgoj slatkovodnih i morskih kopepoda. 

Predavanje je posvećeno grupi koja ima značajnu ulogu kao karika koja spaja fitoplankton i više trofičke razine u 

vodenim ekosustevima. Kopepoditi zbog svojih raznovrsnih formi, visoke hranjive vrijednosti i atraktivnosti 

predstavljaju bogat izvor žive hrane za slatkovodne i morske uzgajane vrste. 

Ishodi učenja: Upoznati se s različitim formama kopepoda. Definirati najčešće uzgajane vrste kopepoda. Upoznati se s 

reproduktivnom biologijom kopepoda. Objasniti okolišne čimbenike neophodne za masovni uzgoj. Opisati tehnologiju 

uzgoja slatkovodnih i morskih kopepoda. 

Predavanje 13. Uzgoj planktonskih razvojnih oblika drugih vodenih organizama. 

Tema predavanja su druge akvatičke vrste, manje zastupljene u masovnom uzgoju žive hrane. Studenti će biti upoznati 

s tehnologijom uzgoja ličinačkih faza školjkaša, nematoda, glavonožaca i drugih grupa. 

Ishodi učenja: Upoznati se s vrstama zastupljenim u uzgoju. Objasniti razloge uzgoja ovih vrsta. Opisati 

reproduktivnu biologiju vrsta u uzgoju. Opisati ekološke uvjete neophodne za uzgoj. Upoznati se s tehnologijom 

uzgoja. 

Predavanje 14. Uzgoj mikroalgi za potrebe farmaceutske industrije. 

Predavanje ima za cilj upoznati studente s perspektivom uzgoja jednostaničnih algi za potrebe farmacije. Mnoge vrste 

mikroalgi sadrže spojeve koji imaju farmakološka svojstva. Osobito su zanimljiva antibiotska svojstva nekih vrsta 

modro-zelenih vrsta algi, te bogati sastav jednostaničnih algi drugim bioaktivnim spojevima. 

Ishod učenja: Upoznati se s vrstama algi koje se koriste kao dodatak prehrani ljudi. Upoznati se s vrstama 

jednostaničnih algi koje imaju antibiotska i druga farmakološka svojstva. Definirati proces izolacije i iskoristivosti 

molekula bioaktivnih molekula. Definirati mogućnost masovnog uzgoja i sinteze farmaceutika.

Predavanje 15. Tehnologija masovnog uzgoja jednostaničnih algi za proizvodnju biodizela. 

Globalno gledajući postoji ogroman interes za alternativnim okolišno prihvatljivim izvorima energije među koje 

ubrajamo i eko goriva proizvedene od jednostaničnih algi. Predavanje će studentima približiti tehnologiju masovne 

proizvodnje jednostaničnih algi za proizvodnju biogoriva. 

Ishodi učenja: Definirati vrste mikroalgi korištenih za proizvodnju biogoriva. Upoznati tehnologiju masovnog uzgoja 

na otvorenom. Razumjeti procese intenzivnog i kontroliranog uzgoja. Objasniti procese estrahiranja lipida iz algi. 

Vježba 1. Priprema medija za uzgoj fitoplanktonskih kultura; 5 sati (teorija i praktični rad u laboratoriju). 

Ishodi učenja: Upoznati se s metodama sterilizacije morske vode. Objasniti mogućnosti obogaćivanja morske vode 

makro i mikro nutrientima. Opisati metode inokulacije. 

Vježba 2. Intenzivni uzgoj jednostaničnih algi u kontroliranim uvjetima; 4 sata (teorija i praktični rad u 

laboratoriju). 

Ishodi učenja: Upoznati metodu održavanja nativnih kultura. Objasniti načine omasovljenja proizvodnje algi. 

Demonstracija određivanja koncentracije i čistoće populacije. 

Vježba 3. Demonstracija uzgoja rorotorija u polukontinuranom sustavu; 5 sati (praktični rad). 

Ishodi učenja: Poznavanje uzgoja rotifera na bazi pekarskog kvasca i algi. Održavnje čiste kulture i poznavanja 

utjecaja ciliata na uzgoj. 

Vježba 4. Kontrolirani uzgoj rotatorija u reciklažnom sustavu; 5 sati (praktična nastava u eksperimantalnom 

mrijestilištu). 

Ishodi učenja: Upoznavanje s zatvorenim zgojnim sustavom za rotatorije. Opisati način rada sustava za automatsko 

hranjenje. Poznavanje metode procjene kavantitativnog sastava rotatorija. 

Vježba 5. Demonstracija inkubacije cista Artemia salina; 4 sata (praktična nastava u eksperimentalnom 

mrijestilištu). 

Ishodi učenja: Poznavanje metode dekapsulacije cista prije inkubacije. Poznavanje metode inkubacije artemije. 

Upoznati se s načinima odvajanja i prikupljanja naupliusa. 

Vježba 6. Demonstracija uzgoja metanaupliusa i adultnih formi Artemia salina; 5 sati (praktični rad u 

laboratoriju). 

Ishodi učenja: Poznavanje metode uzgoja metanaupliusa salamurnog račića. Prepoznavanje različitih okolišem 

uvjetovanih strategija razmnožavanja artemije. 

Vježba 7. Razmnožavanje drugih vrsta rakova; 4 sata (teoretska i praktična nastava). 

Ishodi učenja: Prikupljanje i razlikovanje spolova i spolnih prdukata kod rakova. Prikupljanje zoa i drugih razvojnih 

stadija rakova. 

Vježba 8. Proizvodnja ranih razvojnih stadija školjkaša; 6 sati (teoretska i terenska nastava). 

Ishodi učenja: Poznavanje metoda proizvodnje rahih razvojnih stadija školjkaša, glavonožaca i poliheta. Poznavanje 

tehničkih preduvjeta za proizvodnju gore navedenih organizama. 

Vježba 9. Uzgoj ranih razvojnih stadija glavonožaca i poliheta; 4 sata (teoretska i praktična nastava). 

Ishodi učenja: Poznavanje metoda proizvodnje rahih razvojnih faza glavonožaca i poliheta. Poznavanje tehničkih 

preduvjeta za proizvodnju gore navedenih organizama. 

Vježba 10. Prikupljanje i izoliranje kopepodita za potrebe uzgoja; 4 sata (praktični rad). 

Ishodi učenja: Prepoznavanje i izoliranje ciljanih vrsta: Acartia i dr. Uzgoj kopepodita u kulturi jednostaničnih algi. 


Ukupna ocjena ovisi o zalaganju i uspješnosti studenata tijekom predavanja i praktičnih vježbi. Temeljni princip 

ocjenjivanja jeste provjera znanja usvojenog na predavanjima s maksimalnih 70% konačne ocjene, a 30% na 

praktičnim vježbama. Ispit je usmeni. Postoji mogućnost polaganja ispita polaganjem tri kolokvija tijekom semestra. 

Iz ocjena kolokvija izračunava se konačna ocjena ispita. Kolokviji obuhvaćaju gradivo s predavanja i vježbi. 



konzultacija studenti dobivaju na prvom satu predavanja. Studenti se primaju na konzultacije. Omogućene su 

konzultacije po prethodnom dogovoru (e-mail; telefon, posjet) uvažavajući ranije dogovrene obveze nastavnika i 

studenata.

Naziv predmeta PRAVO ZAŠTITE RIBOLOVA I MORSKOG OKOLIŠA 

Kod predmeta 

SMR516 


30/15/0 

(P/S/V) 

ECTS 

3 ECTS (2 za predavanja i seminarske radove, 1 za samostalno učenje i konzulatcije) 




(označiti X) 






Preduvjeti za upis Kompetencije u primjeni znanja iz opće obrazovnih predmeta stečenih u srednjoj školi 




Engleski jezik 


Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Ranka Petrinović, izvanredni profesor 

Voditelj seminara Mr. sc. Nikola Mandić, asistent 



Osnovna zadaća kolegija je studente upoznati sa suvremenim poimanjem okoliša, onečišćavanjem i ugrožavanjem 

okoliša, zaštitom okoliša, pojmom prava okoliša i njegovim mjestom u pravnom sustavu, načelima prava okoliša, 

izvorima prava okoliša u pravnom poretku RH i u međunarodnim odnosima, pravom okoliša u EU, kategorizacijom 

propisa (izvori, narav, ishodišta onečišćenja, namjena), propisima RH, međunarodnim propisima, pravnom 

problematikom spriječavanja i suzbijanja onečišćenja mora, građanskopravnom odgovornosti i naknadom štete u 

slučaju onečišćenja mora štetnim tvarima, problematikom provedbe propisa o zaštiti morskog okoliša. Nastava se 

izvodi u obliku predavanja i seminara. Aktivno sudjelovanje studenata u nastavnom programu nastoji se postići 

održavanjem seminarske nastave, odnosno obvezom studenata na izradu i prezentaciju seminarskog rada, koji 

obrađuju zadanu materiju s praktične strane. Studenti su obvezni pohađati minimalno 80% nastave, te izraditi i 

obraniti seminarski rad. 


1. Ćorić, Dorotea, Onečišćenje mora s brodova – Međunarodna i nacionalna pravna regulativa, Pravni fakultet 

Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2009. 

2. Hlača, Vinko – Stanković, Gordan, Pravo zaštite morskog okoliša (priručnik odabranih propisa), Rijeka, 1997. (str. 

1. – 27. i 235. – 240.). 

3. Lončarić-Horvat, Olivera i dr., Pravo okoliša, Zagreb, 2003. (str. 23. – 71., 180. – 186. i 247. – 280.) 


1. Bolanča, Dragan, Zaštita i očuvanje morskog okoliša, Zbornik radova sa Paneuropskog pomorskog simpozija, Split, 

2000. (str. 93. – 104.) 

2. Ćorić, Dorotea, Međunarodni sustav odgovornosti i naknade štete zbog onečišćenja mora uljem, Zagreb, 2002. 

3. Grabovac, Ivo, Zaštita morskog okoliša od onečišćenja u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru 

Republike Hrvatske, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br. 3 – 4, 1998. (str. 721. – 729.) 

4. Pomorski zakonik, Narodne novine, br. 181/04, 76/07, 146/08 i 61/11. 


Predavanje / Seminar 1. 

Uvod; Pravo okoliša. 

Ishodi učenja: Poznavati suvremeno poimanje okoliša. 


Pravo okoliša. 

Ishodi učenja: Definirati pojam prava okoliša i njegovo mjesto u pravnom sustavu, te poznavati načela prava okoliša. 


Izvori prava okoliša u pravnom poretku RH.

Ishodi učenja: Poznavati propise koji reguliraju zaštitu okoliša u RH. 


Međunarodni aspekti zaštite okoliša. 

Ishodi učenja: Poznavati međunarodni aspekt zaštite okoliša. 


Najvažniji međunarodni ugovori posvećeni zaštiti i očuvanju okoliša. 

Ishodi učenja: Poznavati međunarodne propise koji reguliraju zaštitu i očuvanje okoliša. 


Pravo okoliša u EU. 

Ishodi učenja: Poznavati propise koji reguliraju zaštitu okoliša u EU. 


Pravo zaštite morskog okoliša – uvod. 

Ishodi učenja: Poznavati osnove prava zaštite morskog okoliša. 

Predavanje / seminar 8. 

Sprječavanje onečišćenja mora. 

Ishodi učenja: Poznavati međunarodne i nacionalne preventivne propise o zaštiti morskog okoliša. 


Onečišćenje mora s brodova. 

Ishodi učenja: Poznavati propise koji reguliraju onečišćenje mora s brodova s posebnim naglaskom na MARPOL 

konvenciju. 


Građanska odgovornost za onečišćenje morskog okoliša (odgovornost za onečišćenje uljem s tankera). 

Ishodi učenja: Poznavati međunarodnopravni sustav odgovornosti za onečišćenje mora uljem i drugim štetnim i 

opasnim tvarima. 


Sustavi odgovornosti i naknade štete zbog onečišćenja mora uljem u RH. 

Ishodi učenja: Poznavati sustav odgovornosti i naknade štete zbog onečišćenja mora uljem prema nacionalnim 

propisima RH. 


Odgovornost poduzetnika nuklearnog broda. 

Ishodi učenja: Poznavati temeljna načela Konvencije o odgovornosti poduzetnika nuklearnih brodova. 


Odgovornost za štetu u ostalim slučajevima onečišćenja. 

Ishodi učenja: Poznavati odgovornost za štetu kod onečišćenja u ostalim slučajevima koji nisu posebno navedeni. 


Zaštita morskog ribolova prema međunarodnim propisima. 

Ishodi učenja: Poznavati temeljna načela međunarodnih propisa koji reguliraju morski ribolov. 


Barcelonska konvencija. 

Ishodi učenja: Poznavati temeljna načela Barcelonske konvencije. 


Cijeli ispit se sastoji od dva kolokvija te izrade i obrane seminarskog rada. Provođenje provjere znanja se organizira u 

toku semestra u kojem se sluša kolegij i u redovitim ispitnim rokovima. Prvi kolokvij obuhvaća područje zaštite 

okoliša općenito, dok drugi kolokvij obuhvaća područje zaštite morskog okoliša. Prolazna ocjena iz svakog kolokvija 

predstavlja minimum od barem 50% točnih odgovora od ukupnog broja pitanja. Izrada i obrana seminarskog rada se 

sastoji od izbora teme, proučavanja dijelova zadane litareture, izrade samog rada, te obrane, odnosno prezentacije rada 

pred ostalim studentima. Prolazna ocjena seminarskog rada predstavlja uspješno izlaganje seminarskog rada iz kojeg 

je vidljivo da student velikim dijelom vlada materijom koju prezentira. Da bi student uspješno položio kolegij mora 

dobiti prolaznu ocjenu iz oba kolokvija, te iz obrane seminarskog rada. Srednja ocjena te tri ocjene predstavlja ukupnu 

ocjenu iz kolegija. 


Nastavu izvode Prof. dr. sc. Ranka Petrinović i Mr. sc. Nikola Mandić nastavnici Pomorskog fakulteta u Splitu.

Kontakt e-mailovi su ranka@pfst.hr i nmandic@pfst.hr. Sve informacije o kolegiju studentima će biti dostupne na 

službenim Internet stranicama Sveučilišnog odjela za studije mora http://more.unist.hr. 

Naziv predmeta OČUVANJE BIORAZNOLIKOSTI U MORU 

Kod predmeta 

SMR517 


15/15/0 

(P/S/V) 

ECTS 

2 ECTS (15 sati predavanja = 0,5 ECTS boda, 15 sati seminara i samostalan rad = 1,5 

(uz obrazloženje) ECTS boda) 



(označiti X) 














Cilj kolegija: Upoznavanjem temeljnih karakteristika i procesa, koji uvjetuju biološku raznolikost u morskim 

ekosistemima, studenti će steći praktična i teoretska znanja za shvaćanje problematika o aktivnim i pasivnim 

principima očuvanja biodiverziteta. Također studenti stječu saznanja o faktorima, koji utječu na propadanje 

biodiverziteta (poseban osvrt na Mediteran i Jadransko more), te o mogućim rješenjima za njezino očuvanje. 

Sadržaj: Definicija biološke raznolikosti, Nivoi biološke raznolikosti (genetski nivo, nivo vrste, ekosistemski nivo). 

Broj vrsta, regionalni pregled diverziteta vrsta. Biološka raznolikost u moru - prirodni resursi, vremenske promijene 

biološke raznolikosti, prostorne promijene bioraznolikosti, propadanje bioraznolikosti (degradacija i gubitak habitata, 

fragmentacija, polucija, globalne klimatske promijene, pretjerano iskorištavanje resursa, bioinvazija), očuvanje 

morske bioraznolikosti, principi očuvanja (in situ, ex situ), zaštićena podrućja, IUCN kategorizacija, biološka 

raznolikost Jadrana i njeno očuvanje, pregled ugroženih vrsta, legislacija i očuvanje bioraznolikosti. 




semestra prisustvovali na minimum 80% nastave i uspješno izradili i izložili seminarski rad. 


1. Jelić Mrčelić, G., 2012/13: Očuvanje bioraznolikosti u moru, interna skripta, Split 


1. Norse, E.A. 1993. Global marine biological diversity: A strategy for building conservation and decision making. 

Island Press, Washington D.C.000. Global biodiversity - Earth's living resources in the 21st century. World 

Conservation Press, Cambridge. 

2. Radović, J. 2000. An overview of the state of biological and landscape diversity of Croatia with the protection 

strategy and action plans. Ministry of Environmental Protection and Physical Planning, XVIII: 158 pp. 

3. UNEP World Conservation Monitoring Centre. 2 Gaston, K.J. (ed.). 1996. Biodiversity: A Biology of Numbers and 

Difference. 

4. IUCN: Svjetski crveni popis biljaka i životinja (www.redlist.org). 

5. Državni zavod za zaštitu prirode. 2004. Crveni popis ugroženih biljaka i životinja RH. 

6. Nybakken, J. W.E. 1997. Marine biology: An ecological approach. B. Cummings LTD Wilson, E.O. 1992. The

diversity of life. Penguin books, London. 



sadržajem kolegija. Uvod u kolegij. Mehanizmi koji ugrožavaju pojedine vrste, njihova staništa i životne 

zajednice. 

Ishodi učenja: Student mora razumjeti pojam bioraznolikosti i vremenske obrasce biološke raznolikosti (specijaciju i 

nestanak vrsta). Student mora poznavati posljedice ljudskih aktivnosti koji ugrožavaju pojedine vrste, njihova staništa 

i životne zajednice (litoralizacija, pomorski prijevoz, hidrogradnja, ulov i uzgoj morskih organizama) i mehanizme 

njihovog djelovanja (direktni i indirektni). Student mora razumjeti princip održivog razvoja, odnosno mjere razumnog 

korištenje resursa u svrhu njihovog očuvanja. 

Predavanje 2. Međunarodne organizacije, konvencije, programi i planovi u službi zaštite mora. Sustav crvenog 

popisa IUCNa. 

Ishodi učenja: Student mora poznavati vodeće međunarodne, programe i planove koji se bave pitanjima vezanim uz 

more (FAO, IMO, UNESCO, UNEP; WWF, IUCN, Natura 2000). Mora poznavati pravnu osnovu zaštite mora 

(Konvencija o pravu mora, Konvencija o zaštiti bioraznolikosti, Kodeks odgovornog ribarstva, Barcelonska 

konvencija,). Student mora poznavati sadržaj crvenog popisa IUCNa, kategorije i kriterije ugroženosti. ugroženosti. 

Predavanje 3. Zaštita bioraznolikost Mediteran i RH. Pregled ugroženih vrsta i nižih sistematskih kategorija 

flore i faune u Mediteranu i Jadranu. 

Ishodi učenja: Student mora poznavati nacionalne organizacije, programe i planove, te zakonske i podzakonske akte 

(Zakon o zaštiti okoliša, zakon o zaštiti prirode, Pravilnici) kojima se štiti morski okoliš (legislativa). Student mora 

poznavati kriterije za razvrstavanje svojti u strogo zaštićene i zaštićene svojte, te načine postupanje s takvim svojtama. 

Student mora poznavati Pravilnik o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na zaštićenim 

životinjskim vrstama (NN 84/96). Student mora poznavati kategorije i kriterije ugroženosti Crvene knjige Republike 

Hrvatske. 

Predavanje 4. Ekologija ugroženih vrsta flore u Mediteranu i Jadranu. 

Ishodi učenja: Poznavati biologiju i ekologiju ugroženih biljnih vrsta (rasprostranjenost, rast, razmnožavanje, ulogu u 

ekosustavu, mehanizme koji ih ugrožavaju i načine zaštite (legislativa). 

Predavanje 5. Ekologija ugroženih vrsta faune u Mediteranu i Jadranu: od Protozoa do Mollusca. 

Ishodi učenja: Poznavati biologiju i ekologiju ugroženih vrsta iz gore navedenih sistematskih skupina 

(rasprostranjenost, rast, razmnožavanje, ulogu u ekosustavu, mehanizme koji ih ugrožavaju i načine zaštite 

(legislativa)). 

Predavanje 6. Ekologija ugroženih vrsta faune u Mediteranu i Jadranu: Mollusca i Anellida. 




Predavanje 7. Ekologija ugroženih vrsta faune u Mediteranu i Jadranu: od Arthropoda do Echinodermata. 




Predavanje 8. Ekologija ugroženih vrsta faune u Mediteranu i Jadranu: od Echinodermata do Acrania. 


(rasprostranjenost, rast, razmnožavanje, ulogu u ekosustavu, mehanizme koji ih ugrožavaju i načine zaštite) (Pravilnik 

o zaštiti trpova (NN 76/98)). 

Predavanje 9. Ekologija ugroženih vrsta faune u Mediteranu i Jadranu: Cyclostomata i Chondrichthyes. 


(rasprostranjenost, rast, razmnožavanje, ulogu u ekosustavu, mehanizme koji ih ugrožavaju i načine zaštite (Crvena 

knjiga ugroženih riba Jadrana)). 

Predavanje 10. Ekologija ugroženih vrsta faune u Mediteranu i Jadranu: Osteichties. 


(rasprostranjenost, rast, razmnožavanje, ulogu u ekosustavu, mehanizme koji ih ugrožavaju i načine zaštite (Crvena 

knjiga ugroženih riba Jadrana)). 

Predavanje 11. Ekologija ugroženih vrsta faune u Mediteranu i Jadranu: Reptilia i Aves.


(rasprostranjenost, rast, razmnožavanje, ulogu u ekosustavu, mehanizme koji ih ugrožavaju i načine zaštite) (Pravilnik 

o zaštiti pojedinih vrsta gmazova (Reptilia)). 

Predavanje 12. Ekologija ugroženih vrsta faune u Mediteranu i Jadranu: Mammalia. 


(rasprostranjenost, rast, razmnožavanje, ulogu u ekosustavu, mehanizme koji ih ugrožavaju i načine zaštite) 

(ACCOBAMS (Agreement on the conservation of cetaceans of the Black Sea, Mediterranean Sea and contiguous 

Atlantic Area), Pravilnik o zaštiti pojedinih vrsta sisavaca (Mammalia) (NN 31/95)). 

Predavanje 13. Film The tree of life. 

Ishodi učenja: Razumjeti pojam biološka raznolikost (taksonomska, genetska varijabilnost i varijabilnost ekosustava), 

te procese specijacije i nestanka vrsta. Razumjeti praćenje vremenskih promjena preko fosilnih nalaza. Razumjeti 

ekološku izolaciju kao evolucijski mehanizam u nastanku novih vrsta. Razumjeti Darwinovu teoriju o evoluciji i 

prirodnom odabiru. Prema Darwinovoj teoriji varijacije unutar vrsta pojavljuju se slučajno i preživljavanje ili 

izumiranje organizama određeno je sposobnošću da se adaptiraju na okoliš. Razumjeti Haeckelovu rekapitulacijsku 

teoriju - ontogenija je paralelna filogeniji. 

Predavanja 14 i 15. Film The end of the line. 


Sjevernom Atlantiku i Atlantske plavoperajne tune, važnost zaštite ugroženih vrsta, te društveno-ekonomski kontekst. 

Seminari. Studenti odabiru teme koje su vezane uz sadržaj kolegija sukladno svom interesu. 






i prezentacija seminarskog rada). Pravo na potpis imaju studenti koji su tijekom semestra prisustvovali na minimum 

80% nastave. Klasičnog polaganja ispita nema. Konačnu ocjenu čini 75% ocjene izrade i prezentacije seminarskog 

rada i 25% pohađanje i aktivnost na nastavi. U ocjenjivanju seminarskog rada vrednovat će se: samostalnost u 

istraživanju, sposobnost analize i sinteze problema, posebice strukturiranje građe, prezentacija teme (vizualno i 

govornička vještina), sposobnost prenošenja znanja, kritički osvrt na vlastiti i tuđi rad. 






Kod predmeta 


(P/S/V) 

ECTS 



(označiti X) 








PREHRAMBENI PROIZVODI IZ MORA 

SMR518 

30/0/15 






Poznavanje osnovnih pojmova iz kemije, biokemije i mikrobiologije 


praćenja nastave na engleskom jeziku.






Opis i cilj kolegija: Morski organizmi koji se upotrebljavaju za prehranu ljudi i industrijsku preradu. Tijekom 

povijesti ljudskog društva čovjek je stekao mnogo znanja o tome kako se mora hraniti da bi zadovoljio potrebe svoga 

tijela za hranjivim tvarima. Ovaj kolegij obrađuje nutritivne vrijednosti pojedinih vrsta riba i drugih morskih 

organizama i njihovih proizvoda, te njihovu ulogu u prehrani čovjeka i utjecaj na zdravlje; tehnološku pogodnost 

prehrambenih sirovina morskog podrijetla za fizikalne, kemijske i kombinirane postupke konzerviranja, ali i 

pogodnost morskih organizama za preradu u drugim industrijama. Obrađuje konzerviranje riblje ikre i morskih 

beskralježnjaka, te proizvode na bazi morskih algi. Poseban naglasak predmeta je na iskorištenju sirovina iz 

akvakulture, te otpadaka iz riboprerađivačke industrije kao sirovine za proizvodnju ribljeg brašna, surimi mase i 

drugih sirovina. Cilj predmeta je upoznati studente s alternativnim proizvodima koji imaju značajan doprinos 

ljudskom zdravlju, kako bi stečena znanja koristili u daljnjem radu i usavršavanju s ciljem promicanja zdravog načina 

života. 


- ulogu ribe u prehrani ljudi; 

- načine i mogućnosti kojima se sirovine porijeklom iz mora mogu iskoristiti za prehranu ljudi; 

- iskoristivost sirovine porijeklom iz mora za različite grane industrije; 

- metode konzerviranja i načine poboljšanja proizvoda mora; 

- osnove razvoja novih proizvoda; 


- studenti dobivaju teoretsko i praktično znanje za primjenu, provođenje i rukovođenje naučenih tehnologija u cilju 

promoviranja i poboljšanja proizvoda mora. 


laboratorijskih vježbi. Predavanja su zamišljena tako da potiču aktivno sudjelovanje studenta u nastavi kroz pitanja i 

komentare. Laboratorijske vježbe su osmišljene na način da prate i nadopunjuju predavanja. Na vježbama će se 

studenti upoznati s metodama ocjene kakvoće različitih proizvoda mora, te uspoređivati iste proizvode različitih 

proizvođača kako bi stekli iskustvo u prepoznavanju proizvodnih pogrešaka koje se direktno odražavaju na kvalitetu 

finalnog proizvoda. Studenti su na sat vježbi dužni ponijeti: olovku, bilježnicu, kalkulator i laboratorijsku kutu. 









Sikorski ZE. (1990). Seafood: resources, nutritional composition and preservation, CRC Press, Inc. Boca Raton, 

Florida, SAD. 

2. Borresen T. (2008). Improving seafood products for the consumer, Woodhead Publishing Ltd., Cambridge 

3. Jae W. Park (2005). Surimi and surimi seafood. Taylor & Francis Group, Boca Raton, FL. 

4. Earle, M., Earle, R., Anderson, A. (2001). Food product development. CRC Press, Boca Raton, FL, USA. 


quality. Elsevier, Amsterdam. 



1. England. Martinez, I., James, D., Loreal, H. (2005) Application of modern analytical techniques to ensure seafood 

safety and authenticity. FAO, Rome, Italy. 



Predavanje 1: Uvodno predavanje.

Upoznavanje studenata s općim stanjem ribarstva u nas i u svijetu, s posebnim osvrtom na potrošnju ribe i proizvoda 

iz mora, trendove u konzumaciji proizvoda mora, te utjecaj istih na zdravlje ljudi. Razlika u nutricionističkoj 

vrijednosti različitih proizvoda ribarstva, te preporuke za konzumaciju ribe. 

Predavanja 2-3: Svježa i smrznuta riba. 

Rukovođenje kvalitetom u primarnoj proizvodnji. Uloga temperature u očuvanju kvalitete svježe ribe. Važnosti brzine 

hlađenja. Uloga i vrste leda koje se koriste za hlađenje ribe. Hladni lanac distribucije. Pravilno poleđivanje pelagične i 

demerzalnih vrsta riba. Priprema proizvoda ribarstva za daljnju distribuciju. Hlađenje ribe (osim ledom) zrakom, 

rashlađenom morskom vodom i pothlađivanje do -2°C. Metode smrzavanja pogodne za različite vrste riba. Metode 

pakiranja i odabir ambalažnih materijala za transport i distribuciju svježe i smrznute ribe. Pokazatelji kvarenja 

svježe/smrznute ribe. Utjecaj hlađenja/smrzavanja na nutritivne vrijednosti ribe. 

Predavanje 4: Riblje konzerve. 

Proizvodnja ribljih konzervi, proizvoda od male i velike plave ribe i delikates proizvoda – metode konzerviranja, 

pakiranja i kontrola kvalitete proizvodnog procesa i finalnih proizvoda. Metode pakiranja i odabir ambalažnih 

materijala za transport i distribuciju ribljih konzervi. Pokazatelji kvarenja ribljih konzervi. Utjecaj termičke obrade na 

nutritivne vrijednosti proizvoda. Otpad u proizvodnji ribljih konzervi – daljnja obrada i mogućnosti. 

Predavanje 5: Riblje polukonzerve. 

Definicija i podjela ribljih polukonzervi. Opis, tehnološki postupci proizvodnje, metode konzerviranja, metode 

pakiranja i kontrola kvalitete proizvodnog procesa i finalnih proizvoda ribljih polukonzervi. Metode pakiranja i odabir 

ambalažnih materijala za transport i distribuciju ribljih polukonzervi. Pokazatelji kvarenja ribljih polukonzervi. 

Utjecaj termičke obrade, mariniranja i soljenja na nutritivne vrijednosti proizvoda. Otpad u proizvodnji ribljih 

polukonzervi – daljnja obrada, mogućnosti i problemi. 

Predavanje 6: Sušeni i dimljeni proizvodi ribarstva. 

Prijem, kontrola kvalitete i načini pripreme sirovine za procese sušenja i dimljenja. Uloga udjela vode i soli u 

konzerviranju ribe. Prirodno i umjetno sušenje, tradicionalni i industrijski procesi sušenja. Toplo i hladno dimljenje. 

Specifičnosti pojedinih metoda. Promjene koje se odvijaju u mesu ribe tijekom sušenja i dimljenja i njihov utjecaj na 

nutritivne vrijednosti proizvoda. Kvarenje sušene/dimljene ribe. Sušenje/dimljenje drugih morskih organizama. 

Finalizacija proizvoda od sušene i dimljene ribe. Ambalažni materijali i metode pakiranja u proizvodnji sušene i 

dimljene ribe. Načini pohrane i transporta sušene i dimljene ribe. Rukovođenje kvalitetom i procesima proizvodnje, 

kontrola kvalitete sirovine, proizvodnih procesa i gotovih proizvoda. 

Predavanja 7-8: Surimi. 

Sirovine za proizvodnju surimija. Biološki čimbenici koji utječu na kvalitetu surimija. Tehnologija proizvodnje 

surimija. Čimbenici proizvodnje koji utječu na kvalitetu surimija. Iskorištenje bjelančevina iz tamnog i bijelog mišića 

riba. Problemi u proizvodnji. Proizvodi na bazi surimi mase. Mikrobiologija i sigurnost surimi proizvoda. Nutritivna 

vrijednost surimi proizvoda. 

Predavanja 9-10: Riblja ikra i proizvodi od ikre. 

Vrste ikre koje se koriste za prehranu ljudi i industrijsku proizvodnju. Kemijski i nutritivni sastav ikra različitih ribljih 

vrsta. Biološki čimbenici koji utječu na kvalitetu ikre. Načini konzerviranja. Problemi u proizvodnji. Mikrobiologija i 

sigurnost proizvoda od ikre. Ambalažni materijali i metode pakiranja proizvoda od ikre. 

Predavanja 11-12: Proizvodi od algi. Proizvodi iz akvakulture. 

Alge koje se koriste u prehrani ljudi. Uzgoj/berba, svojstva, nutritivne vrijednosti. Metode konzerviranja proizvoda od 

algi. Kvarenje proizvoda od algi i njihova sigurnost. Proizvodnja ekstrakata i kapsula od algi. Primjena algi u drugim 

industrijama. Riba iz uzgoja. Školjkaši. Kvaliteta sirovine, metode konzerviranja, nutricionističke vrijednosti. 

Trendovi i planovi za budućnost. Usporedba s proizvodima iz ulova. 

Predavanje 13: Razvoj novih proizvoda. 

Razvojni proces novih proizvoda. Ključ uspjeha/neuspjeha novih proizvoda. Od ideje do proizvoda – rukovođenje 

razvojnim procesom novog proizvoda. Uloga potrošača u razvoju novog proizvoda. 

Predavanja 14-15: Riblja sirovina u drugim industrijama. 

Iskorištenje riblje sirovine u farmaceutskoj, kozmetičkoj i dr. industrijama, u proizvodnji hrane za životinje. Kontrola i 

iskorištenje otpada iz riboprerađivačke industrije. 

Vježba 1. Lab vježba. Senzorska ocjena svježih proizvoda ribarstava. 

Analiza organoleptičkih svojstava različitih vrsta riba skladištenih tijekom različitih vremenskih perioda sa svrhom

upoznavanja studenata s principima i načinom provođenja senzorskih analiza svježe ribe. 

Vježba 2. Lab vježba. Senzorska ocjena smrznutih proizvoda ribarstava. 

Analiza organoleptičkih svojstava različitih vrsta riba skladištenih tijekom različitih vremenskih perioda na 

temperaturama od -18 do -25°C sa svrhom upoznavanja studenata s principima i načinom provođenja senzorskih 

analiza smrznute ribe. 

Vježbe 3-4. Lab vježba. Senzorska ocjena ribljih konzervi. 

Analiza organoleptičkih svojstava i težinskih omjera različitih vrsta ribljih konzervi od male i velike plave ribe 

(različitih proizvođača) sa svrhom upoznavanja studenata s principima i načinom provođenja senzorskih analiza ribljih 

konzervi i upoznavanje s parametrima kvalitete istih. 

Vježbe 5-6. Lab vježba. Senzorska ocjena ribljih polukonzervi. 

Analiza organoleptičkih svojstava i težinskih omjera različitih vrsta ribljih polukonzervi (pasterizirani proizvodi, 

marinade) sa svrhom upoznavanja studenata s principima i načinom provođenja senzorskih analiza ribljih 

polukonzervi i upoznavanje s parametrima kvalitete istih. 

Vježbe 7-8. Lab vježba. Senzorska ocjena dimljenih i sušenih ribljih proizvoda. 

Analiza organoleptičkih svojstava različitih vrsta dimljenih i sušenih ribljih proizvoda (s posebnim naglaskom na udio 

vode, udio NaCl, boju i miris) sa svrhom upoznavanja studenata s principima i načinom provođenja senzorskih analiza 

dimljenih i sušenih ribljih proizvoda i upoznavanje s parametrima kvalitete istih. 

Vježba 9. Lab vježba. Senzorska ocjena proizvoda od riblje ikre. 

Analiza organoleptičkih svojstava različitih vrsta riblje ikre (s posebnim naglaskom na udio NaCl, boju i miris) sa 

svrhom upoznavanja studenata s principima i načinom provođenja senzorskih analiza soljenih i riblje ikre i 

upoznavanje s parametrima kvalitete istih. 

Vježba 10. Lab vježba. Senzorska ocjena proizvoda od algi. 

Analiza organoleptičkih svojstava različitih vrsta algi sa svrhom upoznavanja studenata s principima i načinom 

provođenja senzorskih analiza proizvoda od algi i upoznavanje s parametrima kvalitete istih. 

Vježbe 11-15. Praktična vježba. Razvoj novog proizvoda. 

Učenje principa i znanja potrebnih za razvoj novih proizvoda porijeklom iz mora. 

Ishodi učenja vježbi: Upoznati se s razlikama između istih proizvoda mora, znati te razlike povezati s problemima u 

proizvodnji. Steći napredna znanja za provođenje senzorskih analiza u cilju ocijene kvalitetu različitih proizvoda 

mora. Znati prepoznati proizvode ribarstva upitne kvalitete te odrediti potrebne daljnje radnje. Upoznati metode koje 

se provode u području kontrole upravljanja proizvodnim procesima, kontrole kvalitete hrane, rukovođenja kvalitetom i 

zaštitom potrošača. Steći osnovna znanja potrebna za razvoj novih proizvoda. 














Dodatne bodove (maksimalno 2) student može dobiti ukoliko pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za predmet, 






konzultacija studenti dobivaju na prvom satu predavanja, te su dostupni na web stranicama Odjela za studije mora.

Naziv predmeta BIOLOŠKA INVAZIJA 

Kod predmeta 

SMB207 


15/0/0 

(P/S/V) 

ECTS 

2 ECTS (1,5 za predavanja, 0,5 za samostalno učenje) 




(označiti X) 










Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Ante Žuljević 

Voditelj 




Predmet Biološka invazija bavi se problematikom širenja areala vrsta posebno onim uzrokovanim ljudskim 

aktivnostima te posljedicama koje širenje vrsta može imati za ekosustav, ekonomiju i ljudsko zdravlje. Kolegij 

započinje općenitim primjerima i terminologijom iz biološke invazije, a kasnije se fokusira na aktualne primjere iz 

Sredozemnog i Jadranskog mora. Nastava se odvija u obliku predavanja uz Power Point prezentaciju te kratku 

terensku nastavu kako bi se studenti upoznali s nekim od stranih vrsta prisutnim na području Splita. U nastavi 

sudjeluju gostujući predavači: Prof. dr. sc. Jakov Dulčić (IOR Split) – 'Alohtone vrste riba u Jadranskom moru' i Mr. 

sc. Toni Žitko (Zavod za javno zdravstvo Split) – 'Pojava, širenje i kontrola tigrastog komarca'. 

Za spremanje ispita studentima se preporučaju izvori poput preglednih radova, knjiga i internet stranica do 

specijalističkih znanstvenih publikacija o pojedinim temama. Ispit je pismeni. 


1. Global Invasive Species Database www.issg.org 

2. Ciesm Atlas Of Exotic Species www.ciesm.org 

3. Caulerpa www.izor.hr/kaulerpa 

4. Delivering Alien Invasive Species Inventories for Europe www.europe-aliens.org 

5. Zakon o zaštiti prirode NN 70/2005 

6. Andrew N. Cohen. Invasions in the sea, Park Science 22(2), 2004. 


1. The Ecology of Invasions by Animals and Plants. Charles S. Elton 

2. Aquatic Invasions in the Black, Caspian, and Mediterranean Seas (NATO Science Series: IV: Earth and 

Environmental Sciences) 

3. Natural Enemies: An Introduction to Biological Control. Ann E. Hajek 

4. Encyclopedia of Biological Invasions (Encyclopedias of the Natural World). Daniel Simberloff and Marcel 

Rejmanek 


Predavanje 1. Povijest biološke invazije. 

Obrađuje se nekoliko povijesnih i recentnih svjetskih primjera invazivnih organizama i posljedica koje je njihovo 

širenje imalo za ekosustav, ekonomiju i ljudsko zdravlje. Među njima su primjeri: Teredo navalis – zaljev San 

Francisco; Mnemiopsis leidyi – Crno more; Eriocheir sinensis – europske rijeke. 

Predavanje 2. Zašto se bavimo biološkom invazijom? 

Kroz nekoliko jasnih primjera demonstrira se razlog zašto se bavimo biološkom invazijom odnosno procesom koji 

može rezultirati drastičnim promjenama biološke, ekološke i krajobrazne raznolikosti, značajnim ekonomskim

posljedicama i ugroziti ljudsko zdravlje. 

Predavanja 3 i 4. Terminologija. 

Obrađuje se osnovna terminologija koja se koristi u kolegiju biološka invazija, a koje je potrebno znati zbog daljnjeg 

praćenja kolegija. Svaki se termin pojašnjava primjerom. Osnovni obrađeni termini su: biološka invazija, autohtona i 

alohtona vrsta, invazivna vrsta, udomaćena vrsta, naturalizirana vrsta, endem, biogeografske regije. 

Predavanje 5. Proces biološke invazije. 

Obrađuje se proces biološke invazije uzrokovane ljudskim djelovanjem. Proces uključuje različite faze od preuzimanja 

organizma do njegovog ispuštanja i širenja u novom arealu koje može rezultirati povremenom, naturaliziranom ili 

invazivnom vrstom. Dodatno se obrađuju slučajevi kriptogenih vrsta i pravilo broja 10. 

Predavanje 6. Mehanizmi širenja vrsta. 

Obrađuju se načini širenja areala vrsta od onih u vremenski geološkim razmjerima do onih izazvanim ljudskim 

aktivnostima kao što su promet, ribarstvo, akvaristika, probijanje kanala i dr. Naglasak je na morski ekosustav. 

Predavanje 7. Sprječavanje biološke invazije. 

Kroz primjere se prikazuje što možemo napraviti da bi spriječili proces biološke invazije ili kontrolirali invazivnu 

vrstu. Kontrola invazivnih organizama u morskom ekosustavu je iznimno zahtjevna što se pokazuje i primjerom da se 

do danas u svijetu uspješno suzbilo samo tri invazivne vrste. Dodatno se obrađuje pojam biološke kontrole. 

Predavanje 8. Primjer biološke invazije. 

Kroz dokumentarni film "Mrav koji je pokorio Ameriku", utvrđuje se znanje stečeno u predavanjima 2 – 5. 

Predavanje 9. Gostujući predavač Mr. sc. Toni Žitko (Zavod za javno zdravstvo Split) – 'Pojava, širenje i kontrola 

tigrastog komarca'. 

Predavanje 10. Biološka invazija u Jadranskom moru. 

Obrađuju se sljedeći problemi: način unosa stranih vrsta, broj stranih vrsta, baze podataka o stranim vrstama, projekti / 

institucije koji se bave stranim vrstama. 

Predavanja 11-14. Alohtoni bentoski organizmi u Jadranskom moru. 

Obrađuju se sljedeći primjeri koji pokrivaju povremene, kriptične, naturalizirane i invazivne vrste: Callinectes 

sapidus, Teredo navalis, Melibe fimbriata, Bursatella leachi, Siphonaria pectinata, Ficopomatus enigmaticus, 

Crassostrea gigas, Rapana venosa, Asparagopsis armata, Asparagopsis taxiformis, Womersleyella setacea, 

Acrothamnion preissii, Colpomenia peregrina, Caulerpa taxifolia, Caulerpa racemosa var. cylindracea. 

Predavanje 15. Gostujući predavač Prof. dr. sc. Jakov Dulčić (IOR Split) – 'Alohtone vrste riba u Jadranskom moru'. 


Ispit se polaže pismeno. Pitanja su s ponuđenim odgovorima. Odnos bodovi/ocjena: odličan >90%; vrlo dobar 80- 

90%; dobar 70-80%; dovoljan 60-70%; nedovoljan

Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Melita Peharda Uljević 

Voditelj 




Cilj kolegija je upoznavanje studenata s biologijom, ekologijom i uzgojem školjkaša. Osobita će se pažnja usmjeriti na 

školjkaše Jadranskog mora. Studenti stječu teorijsku osnovu potrebnu za istraživanja školjkaša i upravljanje prirodnim 

populacijama. Nastava je organizirana kao redovita tjedna ili koncentrirana u blokove u dogovoru sa nastavnikom, 

predstojnikom smjera i upravom Sveučilišnog odjela za studije mora. Nastava se provodi u obliku predavanja 

korištenjem modernih tehnologija (Power Point prezentacije, video materijali). Obaveza studenata je aktivno 

sudjelovanje u nastavnom programu što uključuje redovito pohađanje nastave, sudjelovanje u raspravama, aktivno 

postavljanje pitanja, te pokazanu sposobnost postavljanja problema i zaključivanja. Ovisno o istraživanjima u kojima 

nositelj predmeta trenutno sudjeluje i interesima studenata, studenti se aktivno uključuju u dio laboratorijskih i 

terenskih istraživanja. Kroz predavanja studenti pored saznanja iz područja biologije, ekologije i uzgoja školjkaša 

stječu kompetencije vezane za pretraživanje baza podataka, kao i pretraživanje, čitanje i analizu znanstvenih radova. 


1. Gosling, E. 2003. Bivalve molluscs: Biology, Ecology and Culture. Blackwell Publishing. 


1. Poppe, G.T. & Y. Goto Y. 2000. European Seashells. Volume II. (Scaphopoda, Bivalvia, Cephalopoda). 2nd edn. 

ConchBooks, Hackenheim, Germany 

2. Znanstveni radovi o školjkašima 


Predavanje 1 (1 sat). Uvod. 

Ishodi učenja: Razumijevanje taksonomije i sistematike školjkaša. Razumijevanje raspodjele školjkaša. 

Predavanje 2 (2 sata). Biološka raznolikost školjkaša. 

Ishodi učenja: Objasniti metodologiju istraživanja raznolikosti školjkaša. Razumjeti univarijatne i multivarijatne 

statističke metode koje se primjenjuju za analizu raznolikosti školjkaša. Poznavanje dosadašnjih istraživanja 

raznolikosti školjkaša u Mediteranu i Jadranskom moru. 

Predavanje 3 (2 sata). Ishrana školjkaša. 

Ishodi učenja: Razumijevanje procesa filtracije. Razumijevanje anatomskih dijelova školjkaša uključenih u proces 

hranjenja. Objasniti selekciju čestica. Razumjeti čimbenike koji utječu na ishranu školjkaša. Objasniti razlike u ishrani 

između različitih vrsta školjkaša. 

Predavanje 4 (2 sata). Razmnožavanje i naseljavanje školjkaša. 

Ishodi učenja: Razumijevanje procesa gametogeneze. Objasniti razlike u spolovima između različitih vrsta školjkaša. 

Razumjeti čimbenike koji utječu na razmnožavanje. Objasniti razvoj ličinki školjkaša. Objasniti čimbenike koji utječu 

na naseljavanje školjkaša. 

Predavanje 5 (2 sata). Starost i rast školjkaša. 

Ishodi učenja: Razumijevanje metoda analize starosti i rasta školjkaša. Razumijevanje fiziologije rasta školjkaša. 

Objasniti čimbenike koji utječu na rast i starost školjkaša. 

Predavanje 6 (2 sata). Cirkulacija, respiracija, izlučivanje i osmoregulacija. 

Ishodi učenja: Objasniti cirkulaciju školjkaša. Razumjeti proces respiracije kod školjkaša. Razumjeti procese 

izlučivanja i osmoregulacije kod školjkaša. 

Predavanje 7 (2 sata). Ribarstveno upravljanje prirodnim populacijama školjkaša. 

Ishodi učenja Objasniti populacijsku dinamiku školjkaša. Razumjeti metode koje se primjenjuju za procjenu prirodnih 

populacija i upravljanje njima. Razumjeti zakonske okvire u Republici Hrvatskoj i EU upravljanja prirodnim 

populacijama školjkaša. 

Predavanje 8 (2 sata). Akvakultura školjkaša. 

Ishodi učenja: Objasniti osnove uzgoja školjkaša. Razumjeti razlike u tehnikama uzgoja različitih vrsta školjkaša. 

Razumjeti primjenu genetike na poboljšanje uzgoja školjkaša. Razumjeti pojave bolesti kod školjkaša u uzgoju. 


Konačna ocjena uspjeha na kolegiju je zbroj bodova prikupljenih aktivnim sudjelovanjem na nastavi (20), pismenom i 

usmenom kolokviju-konzultacijama vezanim za vježbe (40), te završnom usmenom ispitu (40). U sklopu kolokvija-

konzultacija predaje se pismeni izvještaj sa svih vježbi te odgovara usmeno na pitanja vezana za provedene vježbe. 

Završni usmeni ispit sastoji se od predstavljanja mogućeg istraživanja školjkaša iz područja koje nije bilo pokriveno u 

seminarskom radu studenta. Na osnovu prikupljenih ocjenjuje se uspjeh studenta na kolegiju: 91-100 (izvrstan – 5), 

81-90 (vrlo dobar – 4), 71-80 (dobar – 3), 61-70 (dovoljan – 2), te manje od 60 bodova – ocjena nedovoljan. U slučaju 

da student želi veću ocjenu od one koja mu pripada sukladno bodovima prikupljenim tijekom semestra, u dogovoru sa 

nastavnikom može pristupiti izradi dodatnog seminarskog rada koji se sastoji od izrade pismenog seminara u obliku 

preglednog znanstvenog rada. Na ovaj način student može prikupiti maksimalno 10 dodatnih bodova. 





Naziv predmeta PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ 

Kod predmeta 

SMB509 


(P/S/V) 

15/15/0 

ECTS 


3 ECTS (30 sati nastave = 1 ECTS; samostalno učenje, seminarski rad = 2 ECTS) 



(označiti X) 






Preduvjeti za upis Temeljna znanja iz fizike, kemije, biologije i ekologije 







Prof. dr. sc. Mladen Šolić, redoviti profesor 


Voditelj seminara 

Prof. dr. sc. Mladen Šolić, redoviti profesor 




Glavni ciljevi predmeta su upoznavanje studenata s postupcima Procjene utjecaja na okoliš (PUO) i Strateške procjene 

utjecaja na okoliš (SPUO), koje se koriste kao jedan od suvremenih alata u zaštiti okoliša i planiranju održivog 

razvitka. Problematika predmeta se iznosi kroz dvije velike cjeline: Procjena utjecaja na okoliš (PUO) i Starteška 

procjena utjecaja na okoliš (SPUO). Nastava se organizira u blokovima. Kombinirani oblici provođenja: frontalna 

predavanja; seminarski radovi; diskusija i zaključivanje; pokazne i auditorne vježbe. Pohađanje nastave je obvezno 

(tolerira se određeni broj opravdanih izostanaka, ne više od 20%). Studenti su obvezni sudjelovati u seminarskom 

dijelu nastave. 


Šolić, M. Procjena utjecaja na okoliš: CD* 

Katavić, I. Starteška procjena utjecaja na okoliš: CD* 

*CD Šolić - uključuje nastavne materijale koji se sastoje od PPT prezentacija, UNEP-ov priručnik za Procjenu 

utjecaja na okoliš (400 str.), Priloge (različiti tekstovi i web adrese iz problematike Procjene utjecaja na okoliš); 

Pregled Pravilnika i Zakona u RH koji se odnose na problematiku Procjene utjacaja na okoliš; Primjeri Studija o 

utjecaju na okoliš (SUO); 

*CD Katavić – uključuje: Smjernice o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš. Program CARDS EU za Hrvatsku, Ug. 

Br. Europe Aid/119980/C/SV/HR, Zagreb, 2007, 88pp.; Nacionalna strategija zaštite okoliša, “NN” br. 46/02; Zakon

o zaštiti okoliša, “NN” br. 110/07; Uredba o Strateškoj procjeni utjecaja programa i planova na okoliš, “NN” br 

64/08. 


1. Bailey, J. And Dixon, J. 1999. Policy Environmental Assessment . In Petts J. (ed). Handbook of Environmental 

Impact Assessment (Vol. 1, pp 251-272). Blackwell Science Ltd, Oxford 

2. Brown, A. And Therivel, R. 2000. Principles to Guide the Development of SEA Methodology. Impact Appraisal, 

18(3): 183-190 

3. Kjorvnen, O., 2001. Strategic Environmental Assesment in World Bank Operations. Draft Report prepared by 

ECON Centre for Economic Analysis, Oslo 

4. Partidario, M., 2001. Strategic Environmental Assesment (SEA) Training Manual (mp a mail.fct.unl.pt 

5. SEA of District and Territorial Development Plans in Hong Kong SAR 

http://www.info.gov.hk/epd 

6. SEA process to formulate development and strategy 

7. http://www.seanplatform.org 



I. CJELINA: Procjena utjecaja na okoliš (PUO) 

Predavanje 1. Definicija i ciljevi PUO. 

Definicija, pricipi na kojima se temelji, ciljevi i ključne vrijednosti PUO; Faze u procesu PUO. 

Predavanje 2. Snimka i obuhvat zahvata. 

Definicija snimke zahvata (screening); Okvir za provođenje snimke; Značaj snimke zahvata u procesu PUO; 

Definicija i ciljevi obuhvata zahvata (scoping) u procesu PUO. 

Predavanje 3. Analiza utjecaja. 

Definicija utjecaja na okoliš; Tipovi utjecaja: direktni, indirektni, kumulativni, reverzibilini-ireverzibilni; Trajanje 

utjecaja; Razmjeri utjecaja, Razdoblje utjecaja, Jačina utjecaja; Značajnost utjecaja (lokalna, regionalna, globalna). 

Predavanje 4. Metode procjene utjecaja na okoliš. 

Kontrolne liste, matrice (leopoldova matrica), mreže, slojevi, modeli i računalne metode; Određivanje značajnosti 

utjecaja; Kriteriji ekološke značajnosti. 

Predavanje 5. Mjere za ublažavanje/izbjegavanje negativnih utjecaja. 

Poželjna hijerarhija njera: izbjegavanje, ublažavanje, kompenzacija, Elementi utjecaja (izvor, prenosnik, primatelj); 

Primjeri ublažavanja različitih utjecaja na okoliš. 

Predavanje 6. Pisanje izvješća. 

Studija o utjecaju na okoliš (SUO) – pisano izvješće; Elementi izvješća; Način pisanja i česte zablude; Postupak 

recenziranja. 

Predavanje 7. Mišljenje javnosti i donošenje odluke. 

PUO kao dio procesa donošenja odluke; Uključivanje javnosti u proces PUO i donošenje odluke; Mogućnosti 

komunikacije s javnošću tijekom procesa PUO. 

Predavanje 8. Program praćenja (monitoring). 

Definicija praćenja i nadgledanja utjecaja zahvata na okoliš (moitoring); Kriteriji za određivanje programa praćenja; 

Mogućnost revidiranja nekih elemenata zahvata (auditing). 

II. CJELINA: Strateška procjena utjecaja na okoliš (SPUO) 

Predavanje 9. Definicija Strateške procjene utjecaja na okolip (SPUO). 

Obuhvat, ciljevi i principi. 

Predavanje 10. Metode, tehnike i indikatori strateške procjene utjecaja. 

Primjeri iz prakse. 

Predavanje 11. Strateški postupak sustavne procjene utjecaja planova i programa na okoliš. 

Provedba SPUO; hijerarhijski odnosi 4P modela (politika/program/plan/projekt). 

Predavanje 12. Studija o strateškoj procjena utjecaju na okoliš (SPUO). 

Pisano izvješće; elementi izvješća; usvajanje planova i programa temeljem SPUO doc-a, monitoring. 

Predavanje 13. Direktiva EU o SPUO 2001/42. 

Područje primjene Direktive; planovi i programi koji ne podliježu Direktivi; iskustva i po(r)uke. 

Predavanje 14. Hrvatsko zakonodovstva o Strateškoj procjeni.

Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07);Uredba o SPUO, NN 64/08; obvezujuća primjena SPUO; planovi i programi koji 

ne podliježu SPUO; nadležnosti za provedbu i ovjenu - izbor povjerenstva, monitoring, financiranje. 

Predavanje 15. SPUO u odnosu na okolišno prihvatljiv i održiv razvoj obalnih područja. 

SPUO u kontekstu Integralnog planiranja obalnih područja (ICAM); SPUO na geografskoj i sektorskoj skali. 

Tijekom semestra svaki od studenata je dužan izraditi seminarski rad na zadanu temu i prezentirati ga ostalim 

studentima. 


Ispit se sastoji od pismenog testa. Na ukupnu ocjenu utječe zalaganje i uspješnost studenata u izvršavanju zadataka i 

vježbi, kvaliteta napisanog i prezentiranog seminarskog rada, te njihova aktivnost i doprinos diskusijama. 




Naziv predmeta DALJINSKA ISTRAŽIVANJA S PRIMJENOM U RIBARSTVU 

Kod predmeta 

SMR523 


(P/S/V) 

15/0/15 

ECTS 





(označiti X) 










Nositelj predmeta Dr. sc. Mira Morović, viši znanstveni suradnik 


Dr. sc. Mira Morović, viši znanstveni suradnik 



Cilj je upoznati studente s osnovama i korištenjem metoda daljinske detekcije. Objasniti će se osnovne teorijske 

pretpostavke nužne za razumijevanje rezultata daljinskih mjerenja. Objasniti će se principi pasivne i aktivne daljinske 

detekcije i procesiranje satelitskih podataka. Biti će objašnjeno korištenje daljinskih metoda mjerenja s osobitim 

akcentom na upotrebe u ribarstvu. 


- 


- 


- 


- 


-

Naziv predmeta PRIKUPLJANJE, RUKOVANJE I OBRADA PODATAKA 

Kod predmeta 

SMR524 


30/0/30 

(P/S/V) 

ECTS 

5 ECTS (2 za predavanja i vježbe, 3 zasamostalno učenje s konzultacijama) 




(označiti X) 






Preduvjeti za upis Osnovna znanja iz oceanografije i informatike 


mogućnost praćenja na Hrvatski, uz mogućnost praćenja na engleskom jeziku 


Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Vlado Dadić, redoviti profesor 


Prof. dr. sc. Vlado Dadić, redoviti profesor 



Upoznavanje studenata s postupcima prikupljanja, obrade, prikaza s ciljem što lakše analize i interpretacije 

oceanografskih i drugih geoprostornih podataka vezanih za morsku okoliš. Nastava se održava u obliku predavanja i 

vježbi u računalnom praktikumu gdje studenti prate nastavu i izvode vježbe na stolnim računalima. Za vrijeme vježbi 

studenti izvode praktične zadatke na računalima vezanih za predmetno gradivo, a dodatno znanje stječu putem 

obvezatnih seminarskih radova pri čemu se ujedno provjerava stupanj usvojenog znanja. 


1. Dadić, V. (2007). Problemi prikupljanja, validacije i obrade oceanografskih podataka. Interna skripta-izmijenjeno 

izdanje, 147 pp. 

2. MEDAR/MEDATLAS Group. 2001. Specifications for the Mediterranean Sea Data Banking and Quality Controls. 

SISMER/IS/V5. 

3. Deutch C.V. and A.G. Journel, 1998. GSLIB – Geostatistical software; library and user’s guide. Oxford University 

Press. 369 pp. 

4. Http://www.ocenteacher.org 


1. Boyer T and S. Levitus. 1999. QC and processing of historical oceanographic temperature, salinity and oxygen 

data. U.S. Department of Commerce. NOAA technical report NESDIS 81, 1994: 64 pp. 

2. Brankart J. M. and P. Brasseur, 1996. Optimal analysis of in sity data in the western Mediterranean using statistics 

and cross-validation. Journal of Atmospheric and Oceanic technology. Vol: 13(2): 477-491. 

3. Maidement D.R, 2003. ArcHydro. GIS for water resources, ESRI, USA, 203 pp. 

4. Dadić, V. (2008). Mjerenja u oceanografiji. Interna skripta, 35 stranica. 

5. http://jadran.izor.hr/roscop/ 

6. http://www.izor.hr/web/guest/mjerni-sustavi-u-realnom-vremenu 

7. http://www.moon-oceanforecasting.eu/ 

8. http://www.eurogoos.org/ 

9. http://oceanservice.noaa.gov/ 

10. Http://www.nodc.noaa.gov/OC5/WOA09/pr_woa09.html 

11. Http://www.seadatanet.org 

12. http://odv.awi.de/en/software/download/ 


Predavanje 1. Mjerne metode i instrumentacija u oceanografiji i ribarstvu. 

Mjerne metode i instrumentacija za prikupljanje podataka u istraživanju mora. Prikupljanje podataka brodovima, 

daljinskim mjerenjima i automatskim mjernim sustavima.

Predavanje 2. Mjerni parametri, jedinice i podatci. 

Parametri i mjerne jedinice u oceanografiji i ribarstvu. Pogreške kod prikupljenih podataka. Utjecaj mjernih metoda i 

instrumenata na pogreške i njihovo smanjivanje. Pogrješke zbog obrade podataka pomoću računala. 

Predavanje 3. Provjera kvalitete podataka. 

Postupci za provjeru podataka. Sustavi baza za rukovanje podacima i informacijama. Klimatološka analiza. Problemi 

analize nedovoljnog broja podataka raspoređenih u prostoru i vremenu. Interpolacija podataka na standardne 

oceanografske razine. Primjenjive interpolacijske metode. 

Predavanje 4. Analiza geoprostornih podataka. 

Geostatistička analiza statistički slučajno raspodijeljenih prostornih podataka. Metode objektivne analize. Metode 

interpolacije. Upotreba variograma u procjeni statističke ovisnosti prostornih podataka. Problem dugih i uskih otoka 

kod upotrebe objektivne analize. Kriging metoda interpolacije. Obrnuta varijacijska metoda interpolacije. 

Predavanje 5. Primjena GIS-a u prikazu i analizi geoprostornih podataka. 

Upotreba Geografskih informacijskih sustava (GIS) u prikazu i analizi prostornih podataka. Osnovni kartografski 

slojevi. Tematski slojevi i njihovo preklapanje. Analiza prostornih polja prikazanih pomoću karata s različitim 

tematskim slojevima. Tematski slojevi vezani za morsku okoliš i njihova međuovisnost. GIS kao korisni alat u 

planiranju namjene prostora. GIS i donositelji odluka. 

Vježba 1. Rukovanje dostupnom mjernom instrumentacijom. 

Upoznavanje s instrumentacijom za prikupljanje osnovnih oceanografskih parametara (temperature, saliniteta), struja, 

optičkih i kemijsko osobina mora, bioloških i ribarstvenih istraživanja. Usporedba mjerenja pomoću brodova, 

automatskih mjernih sustava (plutača, posmačnih plovaka) i daljinskim instrumentima. 

Vježba 2. Rukovanje podatcima morskog okoliša. 

Praktični unos podataka više oceanografskih i drugih podataka o morskom okolišu, provjera kvalitete podataka i 

načini smanjivana pogrješki u cilju ujednačavanja njihove kvalitete. Primjena postojećih skladišta podataka u 

pojednostavljenju provjere kvalitete podataka (MEDAS, IOR-AZO). 

Vježba 3. Primjena različitih numeričkih postupaka u provjeri kvalitete oceanografskih podataka mjerenih na 

standardnim dubinama. 

Prikaz učinkovitosti pojedinih postupaka za provjeru podataka. Analiza klimatoloških podataka s obzirom na 

promjene i trendove. Analiza podataka i vrijednost rekonstruiranih prostornih polja s obzirom na njihovu prostornu i 

vremensku rasprostranjenost. Interpolacija stvarnih podataka na standardne oceanografske razine. 

Vježba 4. Geostatistička analiza prostornih polja podataka morskog okoliša. 

Geostatistička analiza statistički slučajno raspodijeljenih prostornih podataka. Praktično generiranje prostornih polja u 

analizi kvalitete mjerenih podataka. Metode objektivne analize i njihove pogrješke. Prikaz oceanografskih podataka 

programom ODV. Primjena programa SURFER u generiranju analizi prostornih podataka i generiranju prostornih 

slojeva. Prikaz kriging metoda interpolacije. Upotreba variograma u procjeni statističke ovisnosti prostornih podataka. 

Rješavanje problema dugih i uskih otoka kod geostatističke analize. Program DIVA i obrnuta varijacijska metoda. 

Vježba 5. Upotreba GIS-a u obradi, prikazu i analizi podataka morskog okoliša. 

Praktična primjena Geografskih informacijskih sustava (GIS) u prikazu i analizi geoprostornih podataka. Izrada 

kartografskih i tematskih slojeva. Preklapanje tematskih slojeva u svrhu analize osobina pojedinih dijelova prostora. 

Obrada i analiza tematskih slojeva naslonjenih na osnovne kartografske podloge. Rukovanje tematskim slojevima 

morskog okoliša GIS-alata s praktičkim primjerima. 

Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)

Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom ispitu kako slijedi: 

1. redovito pohađanje i aktivnost na nastavi (2 boda) 

2. polaganjem jednog kolokvija, na kojem studenti preko mrežnog sučelja odgovaraju na 15 postavljenih pitanja 

iz predmetnog gradiva. Svako pitanje se ocjenjuje s 0, 0.5 ili 1 bod pa student može na kolokviju sakupiti 

najviše 15 bodova. 

3. Seminarski rad iz pojedine teme vezane za kolegij, a odnosi se na problematiku prikupljanja, provjere 

kvalitete i prikaza podataka i generiranih prostornih polja pomoću različitih programa za geostatističku 

obradu podataka kao što su ODV, DIVA, SURFER, ARCGIS, GRASS, itd. koji čine tekst napisan u jednom 

od uređivača teksta i PPT formatu, a može nositi od 1 do 15 bodova ovisno o ukupnoj kvaliteti. 

4. Završni ispit se sastoji od usmenog dijela koji obuhvaća provjeru poznavanja praktičnog rada na umreženom 

računalu na 5 unaprijed pripremljenih pitanja predavača koji se ocjenjuju s 0, 1, 2 i 3 boda tako da student 

može sakupiti najviše do 15 bodova. 

Zaključni broj bodova izračunava se kao aritmetički srednjak iz kolokvija, seminara i završnog dijela ispita kojem se 

pridodaju bodovi ostvareni iz redovitog pohađanja nastave i aktivnosti na nastavi. 

Zaključni bodovi se pretvaraju u zaključnu ocjenu prema sljedećoj tablici: 

Zaključni broj bodova 

Zaključna ocjena 

13.5.-15 5 

11.5.-13.0 4 

9.5-11.0 3 

7.5-9.0 2 

0-7.5 1 


Nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij nalaze se na mrežnom poslužitelju: 

http://jadran.izor.hr/~dadic/provjera-kvalitete. Elektronska adresa nastavnika za upite i konzultacije: dadic@izor.hr. 

Naziv predmeta KONTROLIRANA REPRODUKCIJA MORSKIH ORGANIZAMA 

Kod predmeta 

SMR525 


(P/S/V) 

30/0/30 

ECTS 


5ECTS (predavanja = 3 ECTS; samostalno učenje, vježbe i konzultacije = 2 ECTS) 



(označiti X) 














Prof. dr. sc. Ivan Katavić, redoviti profesor ( uz asistenciju Tanje Šegvić Bubić, dipl. ing.) 



Nastavno na elementarno poznavanje osnova embrilogije, genetike i marikulture, ovim kolegijem se studenti upoznaju 

s osnovama kontrolirane reprodukcije morskih organizama. Studenti se upućuju na povezivanje stečenih 

fundamentalna i zootehnička znanja znanja s recentnom praksom kontrolirane proizvodnje različitih reproduktivnih 

stadija (oplođena jajana stanica- embrij, ličinke, metamorfozirana mlađ). U fokusu je biomanipulacija reprodukcijskim

ciklusom gospodarski značajnih vrsta morskih organizama (ribe i beskralješnjaci) bilo manipulacijom čimbenika 

sredine ili hormonalnom terapijom. Cilj predmeta je je upoznavanje sa metodama i tehnikama kontrolirane 

gametogeneze, inkubacije i razvoja ranih razvojnih stadija riba, školjkaša i bodljikaša s ciljem njihovog održivog 

uzgoja temeljenog na zaokruženom životnom ciklusu vrste. Nastava se organizira u blok –satovima uz kombinirani 

oblike izvedbe: frontalna predavanja; pokazne i auditorne vježbe; rasprave i zaključivanja. Pohađanje nastave je 

obvezno (tolerira se određeni broj opravdanih izostanaka, ne više od 20%). Studenti su obvezni sudjelovati u 

praktičnom radu i demonstracijama na terenu. 


1. Katavić, I. Kontrolirana reprodukcija - predavanja CD* 

2. Katavić, I. 2006. Marikultura - Razmnožavanje riba i kontrolirana proizvodnja mlađi. U: Ribogojstvo (Bogut, I. ur. 

Poljoprivredni fakupltet, Osijek, str. 349-509. 

*CD uključuje nastavne materijale koji se sastoje od PP prezentacija, obvezatnu literaturu, različiti tekstove i web 

adrese iz problematike kontrolirane reprodukcije 


1. Moretti A., Fernandex-Criado M.P., Vetillart R. (2005) Manual on Hatchery Production of Seabass and Gilthead 

Seabream Volume 2 FAO, Rome, 163pp. (dostupno na www.fao. org) 

2. Bourne, N. (2004) Hatchery culture of bivalves: a practical manual. FAO, Rome,201pp. (www.fao. org) 

3. Tave, D. (1999) Inbreeding and brood stock management. Fisheries Technical Paper. No. 392. Rome, FAO. 1999. 

122p. (www.fao. org) 

4. Levens , P. Sorgeloos, P. (eds) (1996). Manual on production and use of live food for aquaculture. FAO Fisheries 

Technical Paper, No. 361. Rome, 1966, 295p. (www.fao. org) 

5. Brooks, S., Taylor, C.R. and Supter, J.P. 1997. Egg quality in fish. What makes a good eggs. Reviews in Fish 

Biology and Fisheries 7:387-417 

6. Donald, B.McM., 2007. Fish histology – Female Reproductive Systems. Springer, 587p. 



Predavanje 1. Uvod: Osnovni pojmovi reprodukcijske biologije. 

Ishodi učenja: Obnoviti osnovne pojmove reprodukcijske biologije poput ontogeneze, filogeneze, gametogeneze, 

spolnog razmnožavanje. Prisjetiti se morfologije i histologije gonada kod riba. Razumjeti endokrini sustav riba. 

Razlučiti diobu somatskih i spolnih stanica (mitoza, mejoza). Upoznati specifičnosti embrionalnog razvoj riba i 

morfogenezu gospodarski znčajnih vrsta riba i beskralješnjaka. 

Predavanje 2. Uzgojni i reprodukcijski kriteriji. 

Ishodi učenja: Upoznati bio-ekološke i ekonomsko-tržišne kriterije. Upoznati reprodukcijske značajke uzgajanih 

organizama (fekunditet, fertilitet). Modaliteti gametogeneze (oogeneze i spermatogeneze) kod morskih (demerzalnih i 

pelagijskih vrsta), slatkovodnih i diadromnih (anadromne i katadromne). Oplodnja i inkubacija u odnosu na čimbenike 

okoliša. 

Predavanje 3. Kvaliteta ikre – endogeni i egzogeni čimbenici koji je određuju. 

Ishodi učenja: Razumjeti značenje i mehanizme utjecaja temperature i fotoperioda za reprodukcijski ciklus riba. 

Upoznati sadržaj jajne stanice. Hormoni, dob ribe i čimbenici okoliša u odnosu na kvalitetu ikre. Veličina jajne stanice 

– što ona sugerira? Utjecaj ishrane reproduktivnih jedinki na fekunditet i fertilitet spolnih stanica. Utjecaj nasljeđa, 

roditeljskih gena. Genetički markeri u ocjeni kvalitete janih stanica. Polutanti i njihov učinak na kvalitetu ikre. 

Predavanje 4. Osnove reprodukcijske fiziologije riba. 

Ishodi učenja: Upoznati spolnu diferencijaciju kod riba: gonohoristi (odvojenih spolova) i hermafroditizam 

(dvospolnost). Razumjeti mehanizme alternacije spola; primjeri i obilježja protandričkih i protginičkih hermafrodita. 

Upoznati reproduktivne različitosti kod riba: višekratni mrijest tijekom životnog ciklusa v.s. mrijest jedamput u 

životu; sezonalni parcijalni (višekratni) mrijest i mrijest jedamput u sezoni; sinkrona i asinkrona gametogeneza. 

Predavanje 5. Endokrinologija u akvakulturi. 

Ishodi učenja: Upoznati endokrinološke organe, njihova obilježja i funkciju (hipotalamus. hipofiza, spolne žlijezde – 

ovariji i testisi). Znati hormone uključeni u proces gametogeneze (Gth –GnRH-FSH-LTH-estrogeni/androgeni). 

Razumjeti mehanizme endokrine regulacije kod riba. Objasniti značenje nekih ekološki čimbenika za induciranje 

gametogeneze kod riba (fotoperiod, temperatura). 

Predavanje 6. Gametogeneza (oogeneza i spermatogeneza) riba.

Ishodi učenja: Upoznati slijed promjena kod sazrijevanja oocita i spermatocita. Objasniti i upoznati histološke, 

citološke i biokemijske promjene u spolnim stanicama. Oociti u stadiju vitelogeneze. Upoznati endogene i egzogene 

čimbenike značajne za ovulaciju i mrijest riba u zatočeništvu. 

Predavanje 7. Hormonalna terapija i inducirani mrijest riba. 

Ishodi učenja: Objasniti metode i tehnike praktične primjene gonadotropnih hormona akvakulturi. Upoznati 

mogućnosti i domete hormonalne terapije za poticanje gametogeneze komercijalno interesantnih vrsta riba. Objasniti 

prednosti i nedostatke sintetičkih analoga (GNRHa). Objasniti metode i tehnike intramuskularne i oralne primjene 

hormona. Upoznati učinkovitost hormonalnih implanata u hormonalnoj terapiji s posebnim obzirom na primjenu kod 

pučinskih vrsta (tune). 

Predavanje 8. Poliploidija riba i školjkaša. 

Ishodi učenja: Upoznati koristi i načine induciranja poliploidije kod riba i školjkaša. Uzgojne performanse (rast i 

preživljavanje) triploida u akvakulturi u usporedbi s diploidnim jedinkama. Upoznati iskustva i spoznaje vezane za 

ponašanje, preživljavanje, deformitete, i kvalitetu mesa triploida. Objasniti potencijalne mogućnosti unapređenja 

triploida kroz genetsku selekciju – je li to provedivo preko selekciju roditeljskih parova? Upoznati rezultate praktične 

primjene poliploidije (ribe, školjkaši). Potencijalni genetički učinak poliploidnih prebjega. Društvena i tržišna 

percepcija. 

Predavanje 9. Novija dostignuća i tehnike kontroliranog uzgoja mlađi morskih riba. 

Ishodi učenja: Objasniti ekstenzivni, intenzivni i poluintenzivni uzgoj ranih razvojnih stadija morskih riba. Upoznati 

metode uzgoja u čistoj (clean water) u odnosu na zelenu vodu (green water). Upoznati 'mezokozm' tehnologiju 

proizvodnje mlađi morskih riba – prednosti i nedostatke u odnosu na konvencionalne postupke. 

Predavanje 10. Reprodukcijska obilježja nekih potencijalno interesantnih vrsta za marikulturu. 

Ishodi učenja: Objasniti potencijalne mogućnosti kompetiranja životnog ciklusa pelagijskih vrsta morskih riba u 

zatočeništvu (tuna, gof) – problemi i perspektive. Je li moguće očekivati kontrolirani mrijest i uzgoj ranih razvojnih 

stadija batipelagijske forme (jegulja). Upoznati dostignuća i potencijale kontrolirane reprodukcije plosnatica (romb, 

list, iverak) u zatočeništvu. 

Predavanje 11. Selekcijski postupak i upravljanje matičnim jedinkama. 

Ishodi učenja: Razumjeti čimbenike koji presudno utječu na reproduktivne performanse matičnih jedinki u 

zatočeništvu (nasljeđe, okolišni uvjeti i ishrana). Razumjeti posljedice fenotipske selekcije (biranje poželjnih osobina) 

s genetskim učinkom. Posljedice križanja u bliskom srodstvu ('inbriding') na potomstvo. 

Predavanje 12. Posljedice križanja prebjega iz uzgoja s autohtonim (nativnim) jedinkama. 

Ishodi učenja: Objasniti potencijalni genetički učinak fenotipski i/ili genotipski izmjenjenih prebjega na autohtone 

populacije ('genetsko onečišćenje'). Upoznati dosadašnja iskustva ovakvog prenosa gena i posljedice po ponašanje, 

rast, preživljavanje i dominantna fenotipska obilježja potomaka. Raspraviti mogućnosti smanjenja rizika genetskog 

onečišćenja prebjezima. Razumjeti relevantnost za morski ekosustav, biodiverzitet, i opstojnost ovako izmjenjenih 


Predavanje 13. Reprodukcijska kontrola i uzgoj mlađi školjkaša. 

Ishodi učenja: Obnoviti znanja o anatomskim i fiziološkim osobitostima školjkaša (bivalvia). Objasniti bitne 

čimbenike reproduktivne kontrole školjkaša (zootehnika i uvjeti okoliša). Upoznati se sa specifičnostima 

gametogeneze školjkaša, mrijestom i oplodnjom gameta te embriogenezom. Upoznati tehničko-tehnološke 

specifičnosti mrjestilišta za školjkaše. Korelirati znanja o njihovom životnom ciklusu s adekvatnim zootehničkim 

rješenjima, posebno u monitoriranju stadija zrelosti gonada, planktonskoj ličinačkoj fazi, kolektiranju mlađi i njenoj 

selekciji za daljnji uzgoj. Razmotriti kriterije za ocjenu kvalitete umjetno proizvedene mlađi. 

Predavanje 14. Reprodukcijska obilježja kamenica i dagnji. 

Ishodi učenja: Opisati spolna obilježja i proces gametogeneze dagnje i kamenice. Upoznati specifičnosti mrijesta i 

planktonske faze života ovih bivalvia. Povezati odgovarajuće tehnike kolektiranja mlađi za potrebe daljnjeg uzgoja sa 

specifičnostima njihovog životnog ciklusa. Razumjeti neophodnost koreliranja specifičnih obilježja vrste s tehnikama 

i tehnologijama komercijalnog uzgoja (npr. razlike u funkcioniranju bisusne žlijezde; funkcija 'stopala' kod dagnje i 

sl.). 

Predavanje 15. Planktonske kulture u ishrani ličinki školjkaša. 

Ishodi učenja: Upoznati vrste i biokemijski sastav fitoplanktonata od interesa za akvakulturu bivalvija. Objasniti 

metode i tehnike masovne proizvodnje fitoplanktonskih kultura. Upoznati metode i tehnike uspostavljanja i 

održavanja matičnih kultura – hranjivi medij, sterilizacija, inokulacija.

Predavanje 16. Reprodukcijska obilježja ostalih gospodarski važnih beskralješnjaka. 

Ishodi učenja: Upoznati reproducijska obilježja ježinca (echinodermata) – spolne stanice, ebrionalni i ličinački razvoj. 

Pretpostavke za uspješan uzgoj – prostorne i zootehničke. Predstaviti uspješne primjere komercijalne proizvodnje 

(Kina, Japan, Kalifornija). Upoznati se s pokušajima komercijalizacije ježinaca u R. Hrvatskoj. Reproduktivne 

osobitosti puzlatke (gastropoda) i potencijalne mogućnosti njenog uzgoja. 

Vježba 1. Matične fitoplanktonske kulture (pokazne vježbe u mrjestilištu IZOR-a i praktična demonstracija u 

komercijalnom mrjestilištu (2 + 3 sata). 

Ishodi učenja: Morfološka i biokemijska obilježja odabranih fitoplanktonskih monokultura. Razumjeti ulogu 

fitoplanktonskih kultura u proizvodnji zooplanktona za ishranu ranih razvojnih stadija morskih riba i ishranu 

školjkaša. Upoznati tehnologiju masovne proizvodnje fitoplanktonskih monokultura. Racionalna eksploatacija i 

upravljanje proizvodnjom. 

Vježba 2. Zooplanktonske kulture (pokazne vježbe u mrjestilištu IZOR-a i praktična demonstracija u 

komercijalnom mrijestilištu 2 + 3 sata). 

Ishodi učenja: Upoznati se s naprednim metodama i tehnikama proizvodnje zooplanktonskih monokultura 

(Brachionus sp. i Atremia sp.). Znati kakvoću uzgojnog medija, inokulacijske tehnike, održavanje matičnih kultura te 

kontrolu masovne proizvodnje. Objasniti potencijalne mogućnosti uvođenja drugih zooplanktonata. 

Vježba 3. Inducirana gametogeneza i mrijest priobalnih i pučinskih vrsta riba (IZOR i upoznavanje s 

tehnologijama i tehnikama putem video materijala i histoloških preparata uz terensku nastavu) (3 + 4 sata). 

Ishodi učenja: Upoznati tehničku organizaciju industrijskih mrijestilišta. Znati ključne zootehničke parametre značajne 

za kontrolirani uzgoj ličinačkih i poslijeličinačkih stadija lubina i komarče. Upoznati se s tehnikama inkubacije. 

Upoznati se s metodama i tehnikama umjetne reprodukcije tuna. 

Vježba 4. Kondicioniranje matičnih jedinki i kontrolirana gametogeneza bivalvia (kamenica, dagnja, jakobska 

kapica) kroz pokazne vježbe u mrijestilištu IOR-a i posjet specijaliziranom mrjestilištu školjkaša u 

Malostonskom zaljevu (5 + 8 sati). 

Ishodi učenja: Upoznati se s tehničkim pretpostavkama za kondicioniranje uvjeta u mrijestilištu školjkaša 

(recirkulacija). Upoznati se s rukovanjem živim biološkim materijalom. Analiza procesa gametogeneze na živom 

biološkom materijalu. Ovladati metodama i tehnikama umjetne oplodnje u kontroliranim uvjetima. Upoznati se s 

metodama kontroliranog uzgoja mlađi. 


Na ukupnu ocjenu utječe zalaganje i uspješnost studenata u izvršavanju zadataka tijekom predavanja i praktičnih 

vježbi. Temeljni princip ocjenjivanja jeste provjera znanja usvojenog na predavanjima s maksimalnih 70% konačne 

ocjene, a 30% na praktičnim vježbama. Ispit se u principu sastoji od pismenog i usmenog dijela. Pismeni ispit 

podrazumijeva provjeru znanja gradiva iz predavanja, a sastoji se od zadataka u kojima se traže opcijska rješenja 

putem zaokruživanja, nadopunjavanja, opisivanja, i/ili identificiranja na slici ili grafici. Provjera praktičnog znanja 

usvojenog na predavanjima i vježbama se odvija pismenim putem. Uspješno savladan praktični rad je preduvjet za 

pristupanje završnom ispitu. Ispit se sastoji od zadataka na zaokruživanje, nadopunjavanje, opisivanje, označavanje te 

s računskim operacijama. Postotak uspješno riješenih zadataka se koristi za izračunavanje ostvarenih bodova na ispitu 

iz praktičnih vježbi (max 30%). 

Način vrednovanja i prikupljanje bodova na kolokvijima, odnosno na završnom ispitu je sljedeći: 

90%-100% - ocjena izvrstan (5) 

80%- 90% - ocjena vrlo dobar (4) 

70% - 80% - ocjena dobar (3) 

60% - 70% - ocjena dovoljan (2) 

Naziv predmeta BIOLOŠKA RAZNOLIKOST 

Kod predmeta 

SMB306 


30/0/0 

(P/S/V) 

ECTS 

3 ECTS = 2 (predavanja, samostalno učenje, konzultacije) i 1 (kolokvij, seminari) 




(označiti X) 






Preduvjeti za upis Vladanje temeljnim ekološkim pojmovima i principima 


mogućnost praćenja na Hrvatski, Engleski jezik 


Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Melita Peharda Uljević, izvanredni profesor 

Voditelj 




Cilj kolegija je upoznavanje studenata s gradijentima biološke raznolikosti na Zemlji, teorijama koje objašnjavaju 

mehanizme regulacije biološke raznolikosti, te nestancima vrsta i njihovoj zaštiti. Studenti stječu znanje potrebno za 

sudjelovanje u projektima mjerenja i analize biološke raznolikosti i zaštiti okoliša. Nastava je organizirana kao 

redovita tjedna ili koncentrirana u blokove u dogovoru sa nastavnikom, predstojnikom smjera i upravom Centra. 

Nastava se provodi u obliku predavanja i seminara korištenjem modernih tehnologija (Power Point prezentacije, video 

materijali). Obaveza studenata je aktivno sudjelovanje u nastavnom programu što uključuje redovito pohađanje 

nastave, sudjelovanje u raspravama, aktivno postavljanje pitanja, te pokazanu sposobnost postavljanja problema i 

zaključivanja. Kroz seminare i predavanja studenti pored saznanja iz područja biološke raznolikosti stječu 

kompetencije vezane za pretraživanje baza podataka, kao i pretraživanje, čitanje i analizu znanstvenih radova. Na 

primjerima iz seminara studenti uče osnove metodologije znanstvenog rada. 


1. Gaston, K.J. (ed.). 1996. Biodiversity: A Biology of Numbers and Difference. 

2. Norse, E.A. 1993. Global marine biological diversity: A strategy for building conservation and decision making. 

Island Press, Washington D.C. 


1. UNEP World Conservation Monitoring Centre. 2000. Global biodiversity - Earth's living resources in the 21st 

century. World Conservation Press, Cambridge. 

2. Wilson, E.O. 1992. The diversity of life. Penguin books, London. 

3. Radović, J. 1999. Pregled stanja biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske sa strategijom i akcijskim planovima 

zaštite. DUZO, Zagreb 

4. Znanstveni radovi 


Predavanje 1 (1 sat). Pojam i definicija biološke raznolikosti. 

Ishodi učenja: Razumjeti različite pristupe definiranju biološke raznolikosti i njihove razlike. Objasniti povijest 

terminologije iz područja biološke raznolikosti. Razumjeti zakonske regulative i osnovne smjernice zaštite biološke 

raznolikosti. Definirati hijerarhijski pristup istraživanju biološke raznolikosti. Stjecanje spoznaja o znanstvenim 

pristupima istraživanja biološke raznolikosti. Objasniti značaj biološke raznolikosti. 

Predavanje 2 (2 sata). Razine mjerenja biološke raznolikosti. 

Ishodi učenja: Objasniti razlike u hijerarhijskom pristupu istraživanja biološke raznolikosti. Definirati genetičku 

raznolikost i objasniti funkcionalnu hijerarhiju genetičke raznolikosti. Objasniti klasifikacijsku ili strukturalnu 

hijerarhiju genetičke raznolikosti. Objasniti pojmove vezane za genetičku strukturu populacije, polimorfizam i efekt

osnivača. Razumjeti mehanizme održavanja genetičke raznolikosti populacija i mehanizme stvaranja genetičke 

raznolikosti. Razumjeti proces određivanja genetičke raznolikosti viših razina organizacije. Objasniti na primjerima 

definiranje i mjerenje biološke raznolikosti na višim razinama organizacije. 

Predavanje 3 (2 sata). Bogatstvo vrsta kao pokazatelj biološke raznolikosti. 

Ishodi učenja: Objasniti koncept bogatstva vrsta i pojmove broj, ujednačenost i različitost. Razumjeti praktične 

probleme u mjerenju bogatstva vrsta. Objasniti razlike u definicijama koncepta vrste. Objasniti metode procjene 

bogatstva vrsta. Razumjeti temeljne univarijatne i multivarijatne metode koje se primjenjuju za analizu biološke 

raznolikosti. 

Predavanje 4 (2 sata). Čimbenici koji su u korelaciji s biološkom raznolikošću i gradijenti raznolikosti. 

Ishodi učenja: Objasniti čimbenike okoliša koji su u korelaciji s biološkom raznolikosti. Razumjeti i objasniti 

gradijente koji utječu na biološku raznolikost. Interpretirati grafove sa rezultatima istraživanja vezanim za utjecaj 

gradijenata. 

Predavanje 5 (2 sata). Mehanizmi regulacije biološke raznolikosti. 

Ishodi učenja: Razumjeti metode analize lokalne i regionalne raznolikosti (α, γ i β raznolikost). Objasniti pojam i 

primjenu hipoteze vremenske stabilnosti. Razumjeti pojam i primjenu hipoteze otočne biogeografije. Razumjeti 

princip kompeticijskog isključenja i koncept diferencijacije ekoloških niša. Razumjeti koncept lokalnog zasićenja. 

Objasniti neravnotežne mehanizme regulacije biološke raznolikosti – predacija i poremećaji u okolišu. 

Predavanje 6 (2 sata). Utjecaj biološke raznolikosti na stabilnost i funkcioniranje ekosistema. 

Ishodi učenja: Razumjeti koncept stabilnosti zajednice i komponente stabilnosti. Objasniti povezanost između 

raznolikosti zajednice i stabilnosti. Objasniti otpornost na promjenu kao funkciju raznolikosti. Definirati funkciju 

ekosustava. Objasniti povezanost biološke raznolikosti i funkcije ekosustava na primjerima. Objasniti hipotetske 

odnose između biološke raznolikosti i funkcije ekosustava. 

Predavanje 7 (2 sata). Posljedice smanjenja biološke raznolikosti. 

Ishodi učenja: Razumjeti pojavu masovnih nestanaka vrsta tijekom evolucije. Objasniti terminologiju vezanu za 

masovne nestanke na primjeru 5 velikih nestanka vrsta. Objasniti moguće uzroke masovnih nestanaka. Razumjeti 

pojam manjih pozadinskih nestanaka vrsta. Objasniti značajke vrsta koje pojedinu vrstu čine podložniju nestanku. 

Predavanje 8 (2 sata). Očuvanje biološke raznolikosti (Konzervacijska ekologija). 

Ishodi učenja: Razumjeti ciljeve konzervacijske ekologije. Razumjeti zakonske osnove zaštite prirode u Republici 

Hrvatskoj. Razumjeti zakonske osnove zaštite prirode na međunarodnom nivou. Objasniti značaj IUCN-a i 

kategorizaciju vrsta. Razumjeti principe upravljanja zaštićenim vrstama u Republici Hrvatskoj. Razumjeti kriterije 

koji se primjenjuju pri odabiru vrsta za zaštitu. 

Predavanje 9 / Seminar 1 (2 sata). Pretraživanje baza podataka i literature vezane za biološku raznolikost. 

Ishodi učenja: Razumjeti načine pristupa bazama i pretraživanje baza sa podatcima o biološkoj raznolikosti. Razumjeti 

različite načine pretraživanje znanstvene literature iz područja biološke raznolikosti. 

Predavanje 10 / Seminar 2 (2 sata). Kritički pristup analizi podataka iz područja biološke raznolikosti. 

Ishodi učenja: Objasniti analitički pristup podatcima. Objasniti kritički pristup analizi podataka i znanstvenog teksta. 

Predlaganje izmjena u načinu prikupljanja podataka. 

Predavanje 11 / Seminar 3 (2 sata). Statistička analiza podataka iz područja biološke raznolikosti. 

Ishodi učenja: Razlikovanje primjene univarijatnih i multivarijatnih statističkih metoda pri analizi biološke 

raznolikosti. Razumijevanje statističkih testova uključujući slijedeće indekse: Sorensonov, Bray-Curtis, Shannon- 

Wienerov, i Pielouvov. 

Predavanje 12 / Seminar 4 (2 sata). Istraživanja biološke raznolikosti Jadranskog mora. 

Ishodi učenja: Stjecanje spoznaja o mogućnostima aktivnog uključivanja studenata u znanstveni rad. Razmjena 

iskustva sa starijim kolegama (diplomskim i doktorskim studentima) o procesu izrade klasifikacijskih radova. 

Stjecanje spoznaja o mogućnostima daljnjeg školovanja vezanim za područje biološke raznolikosti – sudjelovanje na 

kongresima, prijave za stipendije i sl. 

Predavanje 13 / Seminar 5 (2 sata). Zaštićena područja u moru i biološka raznolikost. 

Ishodi učenja: Razumjeti ciljeve uspostave zaštićenih područja u moru. Objasniti značajke zaštićenih područja u moru. 

Objasniti IUCN kategorije zaštićenih područja – na primjerima. Navesti primjere zaštićenih područja u svijetu, 

Mediteranu i Jadranskom moru. Objasniti moguće metode analize efikasnosti zaštite. 

Predavanje 14 / Seminar 6 (5 sati). Detaljna analiza znanstvenog rada iz područja biološke raznolikosti. 

Ishodi učenja: Samostalno detaljno pretraživanje znanstvene literature iz odabranog područja vezanog za biološku

aznolikost. Prezentiranje odabranog rada u obliku power-point prezentacije sa detaljnim prikazom metodologije i 

kritičkim osvrtom na prikupljanje, analizu i prezentaciju podataka. Kritički osvrt na prezentacije kolega sa naputcima 

za poboljšanje i daljnje usavršavanje. 


Konačna ocjena uspjeha na kolegiju je zbroj bodova prikupljenih aktivnim sudjelovanjem na nastavi (10), kolokvijukonzultacijama 

vezanim za seminarski rad (20), prezentaciji seminarskog rada (30), te završnom pismenom ispitu 

(40). Završni ispit sastoji se od pitanja sa više mogućih odgovora, pitanja za nadopunjavanje i pitanja vezanih za 

interpretaciju grafova preuzetih iz znanstvenih radova vezanih za biološku raznolikost. Na osnovu prikupljenih 

ocjenjuje se uspjeh studenta na kolegiju: 91-100 (izvrstan – 5), 81-90 (vrlo dobar – 4), 71-80 (dobar – 3), 61-70 

(dovoljan – 2), te manje od 60 bodova – ocjena nedovoljan. U slučaju da student želi veću ocjenu od one koja mu 

pripada sukladno bodovima prikupljenim tijekom semestra, u dogovoru sa nastavnikom može pristupiti izradi 

dodatnog seminarskog rada koji se sastoji od izrade pismenog seminara u obliku preglednog znanstvenog rada. Na 

ovaj način student može prikupiti maksimalno 10 dodatnih bodova. 





Naziv predmeta IZBOR LOKACIJA ZA MARIKULTURU 

Kod predmeta 

SMR527 


(P/S/V) 

15/0/0 

ECTS 


2 ECTS (predavanja = 0,5 ECTS; samostalno učenje i konzultacije = 1,5 ECTS) 



(označiti X) 













Voditelj 




Cilj predmeta je upoznavanje studenata sa osnovnim prostorno planskim elementima potrebnim za integralno 

sagledavanje i pozicioniranje marikulture bez sukoba s ostalim korisnicima prostora. Planiraju se kombinirani oblici 

provođenja nastave: frontalna predavanja; konzultacije, diskusija i zaključivanje; video prezentacije. Pohađanje 

nastave je obvezno (tolerira se određeni broj opravdanih izostanaka). Studenti su obvezni sudjelovati u seminarskom 

dijelu nastave. 


1. IUCN-FEAP, 2008. Guide on site selection an site management, 212p. 

2. Katavic, I., Herstad, T-J., Kryvi, H., White, P., Franičević, V., and Skakelja, N. 2005. Guidelines to marine 

aquaculture planning, integration and monitoring in Croatia, Project: “Coastal Zone Management Plan for Croatia, 

Zagreb, 2005, 78 pp. 

3. Katavić, I. Uzgoj temeljen na ribolovu - predavanja CD*

4. Katavić, I. e-book: Marikultura 

*CD uključuje nastavne materijale koji se sastoje od PP prezentacija, obvezatnu literaturu, različiti tekstove i web 

adrese iz problematike uzgoja temeljenog na ribolovu 


1. Chua Thia-Eng, 2006. The dynamics of integrated coastal management. Practical applications in the sustainable 

coastal development in East Asia. EMSEA/GEF/UNDP/IMO. 

2. FAO Guidelines, 1988. Integrated coastal area management and agriculture, forestry and fisheries. Rome. 

3. METAP Secretariat, 2002. Integrated Coastal Zone Management in the Mediterranean, From Concept to 

Implementation. Towards a Strategy for Capacity Building in METAP Countries. 




Definiranje izraza i pojmova vezanih za priobalni i morski ekosustav. Prostorno-planska terminologija i značenje. 

Predavanje 2. Posebnosti obalnog i otočnog pojasa. 

Glavni vektori promjena. Trendovi i perspektive. Interakcija socijalnih ekonomskih i ekoloških čimbenika u prostoru i 

vremenu. 

Predavanje 3. Relevantne pologe za izbor lokacija za marikulturu. 

(1) deskriptori okoliša - obalni profil, oceanografska i hidrološka obilježja, struktura i sastav morskog na, struktura i 

sastav bentoskih zajednica, kvaliteta vode; (2) infrastrukturna, logistička i zakonodavno-pravna podrška – luke, 

servisi, zaštićena područja, odlagališta; korisnici i aktivnosti; uvjeti koncesioniranja, socio-ekonomski uvjeti s 

posebnim obzirom na demografske trendove i uvjete investiranja. 

Predavanje 4. Utjecaj akvakulture na prirodni okoliš s posebnim obzirom na biološku raznolikost. 

Predavanje 5. Postupak i procedure izbora lokacija za marikulturu. 

a) kaveski uzgoj ribe (uzobalni uzgoj bijele ribe i pučinksi uzgoj tuna), b) uzgoj školjkaša na linijskim pergolarima. 

Predavanje 6. Izbor lokacija za marikulturu temeljen na respektiranju specifičnosti ekosustava. 

Predavanje 7. Integralno planiranje i upravljanje s fokusom na marikulturu. 

Predavanje 8. Socijalno prihvatljiva marikultura. 

Predavanje 9. Ekonomski aspekt izbora lokacija (trošak/korist analiza). 

Predavanje 10. Adaptivni pristup i primjena principa opreza pri izboru lokacija za marikulturu. 

Predavanje 11. Mjesto i uloga profesionalnih i nevladinih organizacije te privatnog sektora u izboru lokacija za 

marikulturu. 

Predavanje 12. Zakonodavno-pravna osnova i administrativne procedure pri izboru lokacija za marikulturu 

(prethodne radnje, odobrenja, dozvole/povlastice, koncesije). 

Predavanje 13. Primjena GIS-a u izboru lokacija za marikulturu. 

Predavanje 14. Nosivi kapacitet, indikatori (ekološki i socio-ekonomski) i monitoring utjecaja na okoliš. 

Predavanje 15. Primjeri zoniranja obalnog prostora s posebnim obzirom na izbor lokacija za marikulturu. 

a) R: Hrvatska; b) Norveška. 


Ispit se sastoji od pismenog testa. Na ukupnu ocjenu utječe interes tijekom konzultacija, zalaganje i doprinos 

diskusijama. 





Kod predmeta 


(P/S/V) 

ECTS 


KLIMA I ŽIVI SVIJET U MORU 

SMR528 

30/15/0 

4 ECTS (1,5 za predavanja i seminare, 2,5 za samostalno učenje i konzultacije)


(označiti X) 















Prof. dr. sc. Jakov Dulčić, redoviti profesor 


Voditelj seminara 

Prof. dr. sc. Jakov Dulčić, redoviti profesor 



Savladavanjem ovog predmeta stječu se teoretska znanja i vještine koje su potrebite da se može razumjeti 

problematika iz djelatnosti morskog ribarstva te obavljati poslovi (u znanstvenim ustanovama i tvrtkama koje 

obavljaju izlov i preradu ribe) koji se odnose na procjene potencijalnih i stvarnih učinaka klimatskih promjena na 

stanje populacija živih bogatstava mora te poslovi koji se odnose na racionalno gospodarenje živim bogatstvima mora. 

Ciljevi nastave studijskog predmeta su: a) upoznati studente s pojmom i uzrocima prirodnih i antropogenih klimatskih 

promjena na globalnoj i hemisfernoj skali, te poglavito u Jadranu, b) povezati klimatske promjene s promjenama 

ekosustava mora te s populacijama riba i drugih morskih organizama. 


- 


- 


- 


- 


- 


Kod predmeta 


(P/S/V) 

ECTS 



(označiti X) 









BIOLOGIJA, EKOLOGIJA I DINAMIKA POPULACIJA GLAVONOŽACA 

SMB514 

15/15/0 

3 ECTS = 2 (predavanja, konzultacije, samostalno učenje) i 1 (seminarski rad) 





Temeljna znanja iz biologije i ekologije morskih beskralježnjaka 

Hrvatski, po potrebi i engleski jezik 

Prof. dr. sc. Svjetlana Krstulović Šifner, izvanredni profesor

Voditelj seminara Prof. dr. sc. Svjetlana Krstulović Šifner, izvanredni profesor 



U okviru kolegija studenti se detaljno upoznaju sa biološkim i ekološkim značajkama glavonožaca i dinamikom 

njihovih populacija, uz poseban osvrt na glavonošce Jadranskog mora. Studenti se upoznaju sa sistematikom 

glavonožaca, gospodarskim značajem i godišnjom produkcijom glavonožaca, načinima i metodama njihovog izlova, 

reproduktivnom biologijom (reproduktivni sustav, sazrijevanje gonada, razmnožavanje, fertilizacija, polaganje jaja i 

briga za potomstvo, embrionalni razvoj, juvenilna faza) i reproduktivnim strategijama glavonožaca. Osim toga stječu 

nova saznanja o dinamici populacija glavonožaca i metodama određivanja njihove starosti s posebnim osvrtom na 

određivanje starosti pomoću statolita. Studenti se detaljnije upoznaju i sa biološkim i ekološkim obilježjima 

teutofaune u Jadranu te s biologijom, ekologijom i dinamikom populacija gospodarski značajnih vrsta u Jadranu. Kroz 

predavanja stječu i nove spoznaje o najnovijim istraživanjima dubokomorske teutofaune Jadranskog mora. Nastava se 

izvodi u obliku predavanja i seminara. Od studenta se očekuje nazočnost na predavanjima i seminarima te aktivno 

sudjelovanje kroz pitanja, primjedbe i komentare vezane uz izloženu nastavnu materiju. Student je obvezan poznavati 

i pripremiti gradivo izloženo na predavanjima i seminarima. Osnovna zadaća seminara je stjecanje spoznaja o 

odabranom nastavnom sadržaju vezanom uz gradivo koje obuhvaća kolegij te njegovo samostalno i argumentirano 

pripremanje i izlaganje pred nastavnikom i ostalim kolegama. To, osim dubljeg upoznavanja predmetne materije, ima 

za cilj pripremu studenata za samostalan, aktivni i kreativni rad kakav se od njih očekuje nakon završetka studija. Od 

studenta se očekuje redovito pohađanje nastave, što uključuje predavanja i seminare. 


1. Boyle PR (1983) Cephalopod life cycles. Volume 1. Species Accounts. Academic Press London 

2. Boyle PR (1987) Cephalopod life cycles. Volume 2. Comparative Reviews. Academic Press London 

3. Caddy JF (ed) (1983) Advances in assessment of world cephalopod resources. FAO Fisheries Tech. Paper 231: 1- 

452 

4. Nesis K (1987) Cephalopods of the world. T.H.F. Publications Inc. 42-46 p 


1. Jereb P, Ragonese S, Boletzky Sv (1991) Squid age determination using statoliths. Proceedings of the international 

workshop held in the Istituto di technologia della pesca e del pescato N.T.R. – I.T.P.P. Special publication N.1: 1-127 

2. Jereb P., Roper C.F.E. (2005) Cephalopods of the world. Volume 1, Chambered Nautiluses and Sepioids. FAO 

Species Catalogue for Fishery Purposes No. 4, Vol. 1 

3. Jereb P., Roper C.F.E. (2011) Cephalopods of the world. Volume 2, Myopsid and Oegopsid Squids. FAO Species 

Catalogue for Fishery Purposes No. 4, Vol. 2 

4. Roper CFE, Sweeney MJ, Nauen CE (1984) FAO species catalogue. Vol. 3. Cephalopods of the world. An 

annotated and illustrated catalogue of species of interest to fisheries. FAO Fish. Synop., (125)Vol. 3 


Predavanje 1 (3 sata). Uvod. Sistematika glavonožaca. 

Ishodi učenja: Upoznavanje sa sadržajem kolegija, planom predavanja, literaturom te svim obavezama koje studenti 

trebaju izvršiti kao preduvjet za uspješno savladavanje nastavne građe i dobivanje konačne ocjene iz kolegija. Tijekom 

uvodnog predavanja studentima se objašnjava način polaganja ispita i ocjenjivanja. Utvrđivanje i proširivanje znanja o 

sistematici glavonožaca uz kratki pregled svih izumrlih i recentnih skupina. 

Predavanje 2 (3 sata). Gospodarski značaj i godišnja produkcija glavonožaca. Ribolovni alati i metode izlova 

glavonožaca. 

Ishodi učenja: Analizirati gospodarski značaj glavonožaca u svjetskom ribolovu i upoznati skupine i vrste koje čine 

najveći udio u ukupnim svjetskim ulovima i u ulovima Mediterana i Jadrana te se upoznati s trendovima ulova i 

uzrocima promjena u veličini i rasprostranjenosti iskorištavanih stockova. Upoznati ribolovne alate i metode izlova 

glavonožaca u svjetskim morima i oceanima te u Mediteranu i Jadranu. 

Predavanje 3 (3 sata). Reproduktivna biologija glavonožaca. Reproduktivne strategije glavonožaca. 

Ishodi učenja: Upoznati reproduktivna obilježja različitih skupina glavonožaca, reproduktivne organe i spolne 

produkte, vrijeme i način razmnožavanja, načine i mjesto polaganja jaja, brigu za potomstvo, obilježja embrionalnog 

razvoja. Definirati osnovne reproduktivne strategije glavonožaca. Znati obilježja i glavne predstavnike svakog od 

osnovnih tipova reproduktivnih strategija. 

Predavanje 4 (3 sata). Dinamika populacija: rast, starost i smrtnost glavonožaca. Metode određivanja starosti.

Ishodi učenja: Naučiti koja su osnovna obilježja dinamike rasta i smrtnosti glavonožaca. Usvojiti koji biotički i 

abiotički faktori i na koji način utječu na rast i smrtnost ove skupine organizama. Upoznati se s metodama koje se 

danas koriste za određivanja starosti glavonožaca, s njihovim prednostima i nedostacima. Objasniti metodologiju 

najčešće korištenih metoda određivanja starosti pomoću tvrdih struktura, posebice metodu određivanja starosti 

pomoću statolita. 

Predavanje 5 (3 sata). Glavonošci Jadrana. Dubokomorska teutofauna Jadrana. 

Ishodi učenja: Definirati osnovna biološka obilježja gospodarski značajnih vrsta glavonožaca. Upoznati recentno 

stanje stockova tih vrsta u Jadranu te utjecaj povećanja ribolovnog napora na stanje njihovih populacija. Znati 

razlikovati pojedine porodice i rodove glavonožaca koji nastanjuju Jadran. Upoznati se sa dosadašnjim znanstvenim 

istraživanjima i spoznajama o ovoj skupini u Jadranu. Opisati recentna istraživanjima dubokomorske teutofaune u 

Jadranu i osnovna biološka obilježja nađenih vrsta. 

Seminari: 

Teme seminara ovise o interesima studenata. Osim tema koje predlaže nastavnik studenti mogu odabrati i druge, njima 

zanimljive teme, koje su sadržajno vezane uz sadržaj kolegija Biologija, ekologija i dinamika populacija glavonožaca. 

Na seminarima je predviđeno aktivno sudjelovanje svih studenata kroz odgovaranje na pitanja na kraju seminara, koja 

postavlja student koji je pripremio seminar te kroz komentare i raspravu koja se vodi na kraju svakog seminara, gdje 

nastavnik ima ulogu moderatora dok student koji je pripremio seminar treba biti spreman odgovoriti na sva pitanja 

koja iz rasprave mogu proizaći. 

Općeniti ishodi učenja u okviru seminara su: upoznati se sa obilježjima razreda Cephalopoda: njihovim biološkim i 

ekološkim obilježjima, dinamikom populacija i gospodarskim značajem, steći uvid u stanje stockova gospodarski 

značajnih vrsta glavonožaca, perspektivama njihovog daljnjeg iskorištavanja i mjerama koje su poduzete ili ih treba 

poduzeti s ciljem pravilnog i održivog gospodarenja tom skupinom/vrstom/populacijom, razumjeti osnovne principe 

djelovanja različitih abiotičkih i biotičkih čimbenika koji utječu na stanje populacija glavonožaca, upoznati detaljnije 

reproduktivna obilježja glavonožaca, posebnosti pojedinih skupina unutar razreda kao i utjecaj pojedinih 

reproduktivnih strategija na recentno stanje njihovih populacija, razviti samostalnost u istraživanju i prikupljanju 

građe za izradu rada, sposobnost pisanja rada prema zadanim pravilima, osposobiti se za kvalitetnu i temeljitu obradu i 

prezentaciju seminarske teme, steći sposobnost raspravljanja i objektivnog, kritičkog osvrta na vlastiti i tuđi rad. 


Nastavnik ocjenjuje poznavanje gradiva iz kolegija Biologija, ekologija i dinamika populacija glavonožaca putem 

pismenog ispita, kojim je obuhvaćena građa s predavanja. Pismeni ispit iz nastavnog gradiva s predavanja rješavaju se 

davanjem odgovora na ponuđena pitanja metodom izbora ili upisivanja riječi/definicija koje nedostaju. Studenti koji 

na pismenom ispitu nisu dobili prolaznu ocjenu moraju pristupiti naknadnoj provjeri znanja koju nastavnik može 

obaviti pismenim ili usmenim putem. Studenti koji žele popraviti prolaznu ocjenu mogu također, u dogovoru s 

nastavnikom, pristupiti naknadnoj pismenoj ili usmenoj provjeri znanja. 

Kriteriji ocjenjivanja na pismenom ispitu (bodovna skala) nalaze se u tablici: 

% ocjena 


Kod predmeta 


(P/S/V) 

ECTS 



(označiti X) 








BIOLOŠKA RAZNOLIKOST JADRANA 

SMR501 

45/30/0 

6 ECTS (4 ECTS predavanja i pripremanje ispita, 2 ECTS seminarski rad i konzultacije) 





Hrvatski, engleski jezik 

Prof. dr. sc. Ivan Jardas, professor emeritus 

dio nastave izvode: prof. dr. sc. Melita Peharda Uljević, izvanredni profesor; prof. dr. sc. 


Boris Antolić, izvanredni profesor, prof. dr. sc. Svjetlana Krstulović Šifner, izvanredni 

profesor; doc. dr. sc. Marija Despalatović 

Prof. dr. sc. Svjetlana Krstulović Šifner (za dio nastavnog sadržaja kolegija koji se odnosi 

Voditelj seminara na skupinu Cephalopoda – glavonošci) 

Doc. dr. sc. Marija Despalatović (dio koji se odnosi na beskralježnjake) 



Cilj ovog studijskog predmeta je upoznavanje studenata s biološkim bogatstvom Jadranskog mora. Studenti dobivaju 

odgovore na pitanja što je biološka raznolikost; što utječe na biološku raznolikost u moru; o kvalitativnom sastavu 

biološke raznolikosti u Jadranu; o vertikalnoj i horizontalnoj rasprostranjenost u ovisnosti o ekološkim uvjetima koji 

vladaju u Jadranu; o metodologiji zaštite biološke raznolikosti i zakonskom uporištu, te što ugrožava biološku 

raznolikost i kako je štititi. Stečeno znanje je neophodno za rad u oblasti morskog ribarstva s ciljem održivog razvoja i 

zaštite prirode. Nastava se organizira po blok satima. Obaveza je studenata da prisustvuju na barem 75% nastave. 

Svaki student je također obavezan samostalno izraditi jedan seminarski rad iz jedne od problematika predmeta i 

obrazložiti ga usmeno pred nosiocem kolegija i kolegama. 


1. Jardas, I. 1983. Analitički pregled ihtiofaune Jadranskog mora. Ichthyologia, 15 (1): 15-35. 

2. Jardas, I. 1996. Jadranska ihtiofauna. Školska knjiga, Zagreb, pp. 533. 

3. Quignard, J.-P., Tomasini, J.A. 2000. Mediterranean fish biodiversity. Biol Mar. Medit., 7 (3): 1-66. 

4. Dulčić, J., Grbec, B., Lipej, L. 1999. Information on the Adriatic ichthyofauna – effect of water warming. Acta 

Adriat., 40 (2): 33-43. 

5. Dulčić, J., Grbec, B. 2000. Climate change and Adriatic ichthyofauna. Fish. Oceanogr., 9 (2): 187-191. 

6. Dulčić, J., Grbec, B. 2000. Klimatske promjene i jadranska ihtiofauna. Hrvatska vodoprivreda, 9 (91): 50-52. 

7. Dulčić, J.,Grbrc, B., Lipej, L., Beg-Paklar, G., Supić, N., Smirčić, A. 2004. The effect of the hemispheric climatic 

oscillations on the Adriatic ichthyofauna. Fresenius Environ. Bull. (in press). 

8. Dulčić, J., Lipej, L. 1997. New records of marine fishes from the Slovenian coastal waters. Falco, 12: 35-40. 

9. Bettoso, N., Dulčić, J. 1999. First record of the oilfish Ruvetus pretiosus in the Northern Adrioatic. J. Mar. Biol. 

Assoc. U.K., 79 (12): 1145-1146. 

10. Dulčić, J., Pallaoro, A. 2001. Some new data on Xyrichthys novacula (Linnaeus, 1758) and Sparisoma (Euscarus) 

cretense (Linnaeus, 1758) from the Eastern Adriatic. Annales, 23 (11): 35-40. 

11. Pallaoro, A., Dulčić, J. 2001. First record of the Sphyraena chrysotaenia (Kluzinger, 1884) (Pisces, Sphyraenidae) 

from the Adriatic Sea. J. Fish Biol., 59 (1): 179-182. 

12. Dulčić, J., Pallaoro, A. 2002. First record of the lessepsian migrant Leiognathus kluzingeri (Pisces: Leiognathidae) 

from the Adriatic Sea. J. Mar. Biol. Assoc. U.K., 82: 523-524.

13. Dulčić, J., Pallaoro, A. 2002. Northern range extension of the ornate wrasse, Thalassoma pavo (Linnaeus, 1758) 

(Pisces: Labridae) in the eastern Adriatic. Annales, 12 (2): 167-172. 

14. Dulčić, J., Marčeta, B., Žiža, V., Pallaoro, A., Lipej, L. 2003. Northern extension of the range of the vadigo 

Campogramma glaycos (Pisces: Carangidae) from the Adriatic Sea. J. Mar. Biol. Assoc. U.K., 83 (4): 877-8 

15. Roper C.F.E., Sweeney M.J., Nauen CE (1984) FAO species catalogue. Vol. 3. Cephalopods of the world. An 

annotated and illustrated catalogue of species of interest to fisheries. FAO Fish. Synop., (125)Vol.3: 1-277 

16. Jereb P., Roper C.F.E. (2005) Cephalopods of the world. Volume 1, Chambered Nautiluses and Sepioids. FAO 

Species Catalogue for Fishery Purposes No. 4, Vol. 1 

17. Jereb P., Roper C.F.E. (2010) Cephalopods of the world. Volume 2, Myopsid and Aegopsid Squids. FAO Species 

Catalogue for Fishery Purposes No. 4, Vol. 2 

18. Krstulović Šifner, S., Lefkaditou, E., Ungaro, N., Ceriola, L., Osmani, C., Kavadas, S., Vrgoč, N. (2005) 

Composition and distribution of the cephalopod fauna in the eastern Adriatic and eastern Ionian Sea. Israel Journal of 

Zoology 51(4): 315-330. 

19. Krstulović Šifner S. Peharda M., Vrgoč N., Isajlović I., Dadić V., Petrić M. (2011) Biodiversity and distribution of 

cephalopods caught by trawling along the Northern and Central Adriatic Sea. Cahiers de Biologie Marine 52: 291- 

302. 

20. Vrgoč N, Arneri E, Jukić-Peladić S, Krstulović-Šifner S, Mannini P, Marčeta B, Osmani K, Piccinetti C, Ungaro 

N (2004) Review of current knowledge on demersal stocks of the Adriatic Sea. FAO-MiPAF Scientific Cooperation to 

Support Responsible Fisheries in the Adriatic Sea. GCP/RER/010/ITA/TD. AdriaMed Technical Documents 12: 91pp 

21. Gaston, K.J. (ed.). 1996. Biodiversity: A Biology of Numbers and Difference, Wiley. 

22. Matoničkin I, Habdija I, Primc-Habdija B. 1998. Beskralješnjaci, Biologija nižih avertebrata. Školska knjga, 

Zagreb. 

23. Matoničkin I, Habdija I, Primc-Habdija B. 1998. Beskralješnjaci, Biologija viših avertebrata. Školska knjiga, 

Zagreb. 

24. Riedl R. 1983. Fauna und Flora des Mittelmeeres. Verlag P. Parey, Hamburg und Berlin. 


1. Poppe, G.T. & Y. Goto Y. 2000. European Seashells. Volume II. (Scaphopoda, Bivalvia, Cephalopoda). 2nd edn. 

ConchBooks, Hackenheim, Germany 

2. Znanstveni radovi iz područja biološke raznolikosti 


Prof. dr. sc. Ivan Jardas, professor emeritus: 

Predavanje (blok sati) 1. Ihtiofaunistička bioraznolikost. 

Ishodi učenja: Razumjeti ihtiofaunističku bioraznolikost: pojam, sadržaj i značaj. Objasniti odnos ekološka 

bioraznolikost mora i bioraznolikosti ihtiofaune: morska područja i njihova podjela na topografske provincije i 

vertikalne zone (Hedgpeth, Perez), pelagijska i bentoska ihtiofauna, podjela ekosustava Jadranskog mora u skladu s 

općom podjelom mora. 

Predavanje (blok sati) 2. Mjesto riba u taksonomiji Craniata (Vertebrata). 

Ishodi učenja: Dati taksonomsku podjelu Chordata do nadrazreda riba. Prikazati osnovna svojstva i razlike riba 

taksonomskih skupina Agnatha (Cyclostomata), Chondrichthyes i Osteichthyes (Actinopterygii) uključujući i njihove 

niže taksonomske skupine. 

Predavanje (blok sati) 3. Postanak recentne mediteranske (jadranske) ihtiofaune. 

Ishodi učenja: Upoznati s događanjima u Mediteranu tijekom Mesinske (salinitetne) krize u tercijaru (između 6 i 5,3 

mil. god.): nestanak i ponovo formiranje mediteranske (jadranske) ihtiofaune. Usporediti bioraznolikost ihtiofaune 

europskih mora, Mediterana i Jadrana, sličnosti i razlike mediteranske i jadranske ihtiofaune, endemizam 

mediteranske i jadranske ihtiofaune. 

Predavanje (blok sati) 4. Bioraznolikost jadranske ihtiofaune. 

Ishodi učenja: Dati pregled poznavanja bioraznolikosti jadranske ihtiofaune u prošlosti (18. – 20. stoljeće). Prikazati u 

glavnim crtama taksonomiju jadranske ihtiofaune. Upoznati biogeografske ihtiofaunističke elemente u jadranskoj 

ihtiofauni. Objasniti regionalnu podjelu Jadrana i regionalne razlike u bioraznolikosti ihtiofaune. 

Predavanje (blok sati) 5. Ugroženost i zaštita jadranske ihtiofaune. 

Ishodi učenja: Dati sliku različite rasprostranjenosti vrsta riba u Jadranu. Prikazati intenzitet iskorištavanja jadranske 

ihtiofaune i posljedice. Dati pregled ugroženosti, uzroka ugroženosti i mjera zaštite jadranske ihtiofaune (Crvena

knjiga morskih riba Hrvatske). 

Prof. dr. sc. Svjetlana Krstulović Šifner, izvanredni profesor: 

Predavanje (blok sati) 6. Istraživanja teutofaune Jadranskog mora. 

Ishodi učenja: Upoznati se s najranijim znanstvenim istraživanjima glavonožaca u Jadranu. Znati koja su recentna 

istraživanja, gdje i kako se provode. Spoznati značaj skupine glavonožaca u biološkom i gospodarskom smislu kao i 

potrebu njihovog istraživanja i kontinuiranog praćenja stanja njihovih populacija. Upoznati se s najnovijim 

istraživanjima na području dubokog južnog Jadrana i vrstama glavonožaca koje su u njemu zastupljene. Prepoznati 

značaj praćenja stanja i promjena ovakvih specifičnih područja kao i životnih oblika koji ih nastanjuju. 

Predavanje (blok sati) 7. Zastupljenost i raznolikost glavonožaca u Jadranu. 

Ishodi učenja: Analizirati sastav zajednica glavonožaca u Jadranu. Upoznati se sa skupinama i vrstama koje su 

zastupljene u Jadranu i gustoćama njihovim populacija. Znati kakva je preferentnost vrsta u odnosu na abiotičke 

faktore, prvenstveno dubinu, i kakve su najnovije znanstvene spoznaje o zajednicama glavonožaca u Jadranu. 

Upoznati se s trofičkim položajem i biološko-ekološkim značajem glavonožaca u pelagijskim i bentoskim 

zajednicama Jadranskog mora. 

Predavanje (blok sati) 8. Biološke, ekološke i ribarstvene značajke glavonožaca iz reda Sepioidea. 

Ishodi učenja: Upoznati se s morfološkim i ekološkim značajkama svih predstavnika ovih skupina koji su zastupljeni u 

Jadranu. Naučiti najznačajnija razlikovna obilježja čije je poznavanje neophodno pri analizama lovina glavonožaca i 

njihovoj identifikaciji. Proučiti distribuciju pojedinih vrsta, njihovu brojnost, način izlova i gospodarski značaj ukoliko 

ga imaju. 

Predavanje (blok sati) 9. Biološke, ekološke i ribarstvene značajke glavonožaca iz reda Teuthoidea. 

Ishodi učenja: Upoznati se s morfološkim i ekološkim značajkama svih predstavnika ovih skupina koji su zastupljeni u 



ga imaju. 

Predavanje (blok sati) 10. Biološke, ekološke i ribarstvene značajke glavonožaca iz reda Octopoda. 

Ishodi učenja: Upoznati se s morfološkim i ekološkim značajkama svih predstavnika ove skupine koji su zastupljeni u 



ga imaju. 

Prof. dr. sc. Melita Peharda Uljević, izvanredni profesor: 

Predavanje 11 (2 sata). Uvod u biološku raznolikost. 

Ishodi učenja: Razumjeti različite pristupe definiranju biološke raznolikosti i njihove razlike. Objasniti povijest 

terminologije iz područja biološke raznolikosti. Razumjeti zakonske regulative i osnovne smjernice zaštite biološke 

raznolikosti. Definirati hijerarhijski pristup istraživanju biološke raznolikosti. Stjecanje spoznaja o znanstvenim 

pristupima istraživanja biološke raznolikosti. Objasniti značaj biološke raznolikosti. 

Predavanje 12 (4 sata). Raznolikost vrsta, mjerenje i procijene raznolikosti. 

Ishodi učenja: Objasniti razlike u hijerarhijskom pristupu istraživanja biološke raznolikosti. Objasniti na primjerima 

definiranje i mjerenje biološke raznolikosti na višim razinama organizacije. Objasniti koncept bogatstva vrsta i 

pojmove broj, ujednačenost i različitost. Razumjeti praktične probleme u mjerenju bogatstva vrsta. Objasniti razlike u 

definicijama koncepta vrste. Objasniti metode procjene bogatstva vrsta. Razumjeti temeljne univarijatne i 

multivarijatne metode koje se primjenjuju za analizu biološke raznolikosti. 

Predavanje 13 (2 sata). Raznolikost školjkaša u Jadranu. 

Ishodi učenja: Razumijevanje taksonomije i sistematike školjkaša. Razumijevanje raspodjele školjkaša. 

Razumijevanje metoda uzorkovanja školjkaša. Razumijevanje statističkim metoda za analizu raznolikosti školjkaša. 

Predavanje 14 (2 sata) Utjecaj biološke raznolikosti na stabilnost i funkcioniranje ekosistema. 

Ishodi učenja: Razumjeti koncept stabilnosti zajednice i komponente stabilnosti. Objasniti povezanost između 

raznolikosti zajednice i stabilnosti. Objasniti otpornost na promjenu kao funkciju raznolikosti. Definirati funkciju 

ekosustava. Objasniti povezanost biološke raznolikosti i funkcije ekosustava na primjerima. Objasniti hipotetske 

odnose između biološke raznolikosti i funkcije ekosustava. 

Predavanje 15 (2 sata). Očuvanje biološke raznolikosti (Konzervacijska ekologija). 

Ishod učenja: Razumjeti ciljeve konzervacijske ekologije. Razumjeti zakonske osnove zaštite prirode u Republici 

Hrvatskoj. Razumjeti zakonske osnove zaštite prirode na međunarodnom nivou. Objasniti značaj IUCN-a i

kategorizaciju vrsta. Razumjeti principe upravljanja zaštićenim vrstama u Republici Hrvatskoj. Razumjeti kriterije 

koji se primjenjuju pri odabiru vrsta za zaštitu. 

Predavanje 16 (3 sata). Zaštićena područja u moru i biološka raznolikost. 

Ishodi učenja: Razumjeti ciljeve uspostave zaštićenih područja u moru. Objasniti značajke zaštićenih područja u moru. 

Objasniti IUCN kategorije zaštićenih područja – na primjerima. Navesti primjere zaštićenih područja u svijetu, 

Mediteranu i Jadranskom moru. Objasniti moguće metode analize efikasnosti zaštite. 

Doc. dr. sc. Marija Despalatović: 

Predavanje (blok sati) 17. Bioraznolikost beskralješnjaka Jadranskog mora. Bioraznolikost spužava 

Jadranskog mora. Bioraznolikost žarnjaka Jadranskog mora. 

Ishodi učenja: Dati pregled svih skupina beskralješnjaka koji žive u Jadranu te njihove istraženosti. Usporediti 

bioraznolikost spužava u svjetskim morima, Sredozemnom moru i u Jadranu. Prikazati u glavnim crtama taksonomiju 

jadranskih spužava. Upoznati ekologiju odabranih vrsta spužava u Jadranu. Upoznati ugrožene i zaštićene vrste 

spužava u Jadranu. Prikazati u glavnim crtama taksonomiju jadranskih žarnjaka. Upoznati ekologiju odabranih vrsta 

žarnjaka u Jadranu. Upoznati ugrožene i zaštićene vrste žarnjaka u Jadranu. 

Predavanje (blok sati) 18. Bioraznolikost puževa i školjkaša Jadranskog mora. 

Ishodi učenja: Usporediti bioraznolikost puževa i školjkaša u svjetskim morima, Sredozemnom moru i u Jadranu. 

Prikazati u glavnim crtama taksonomiju jadranskih puževa i školjkaša. Upoznati ekologiju odabranih vrsta puževa i 

školjkaša u Jadranu. Upoznati ugrožene i zaštićene vrste puževa i školjkaša u Jadranu. 

Predavanje (blok sati) 19. Bioraznolikost kolutićavaca Jadranskog mora. Bioraznolikost mahovnjaka 

Jadranskog mora. 

Ishodi učenja: Usporediti bioraznolikost kolutićavaca u svjetskim morima, Sredozemnom moru i u Jadranu. Prikazati 

u glavnim crtama taksonomiju jadranskih kolutićavaca. Upoznati ekologiju odabranih vrsta kolutićavaca u Jadranu. 

Usporediti bioraznolikost mahovnjaka u svjetskim morima, Sredozemnom moru i u Jadranu. Prikazati u glavnim 

crtama taksonomiju jadranskih mahovnjaka. Upoznati ekologiju odabranih vrsta mahovnjaka u Jadranu. 

Predavanje (blok sati) 20. Bioraznolikost rakova Jadranskog mora. 

Ishodi učenja: Usporediti bioraznolikost rakova u svjetskim morima, Sredozemnom moru i u Jadranu. Prikazati u 

glavnim crtama taksonomiju jadranskih rakova. Upoznati ekologiju odabranih vrsta rakova u Jadranu. Upoznati 

ugrožene i zaštićene vrste rakova u Jadranu. 

Predavanje (blok sati) 21. Bioraznolikost bodljikaša Jadranskog mora. Bioraznolikost plaštenjaka Jadranskog 

mora. 

Ishodi učenja: Usporediti bioraznolikost bodljikaša u svjetskim morima, Sredozemnom moru i u Jadranu. Prikazati u 

glavnim crtama taksonomiju jadranskih bodljikaša. Upoznati ekologiju odabranih vrsta bodljikaša u Jadranu. Upoznati 

ugrožene i zaštićene vrste bodljikaša u Jadranu. Usporediti bioraznolikost plaštenjaka u svjetskim morima, 

Sredozemnom moru i u Jadranu. Prikazati u glavnim crtama taksonomiju jadranskih plaštenjaka. Upoznati ekologiju 

odabranih vrsta plaštenjaka u Jadranu. 

Seminari: 

Teme seminara ovise o interesima studenata. Osim tema koje predlaže nastavnik studenti mogu odabrati i druge, njima 

zanimljive teme, koje su sadržajno vezane uz sadržaj kolegija Biološka raznolikost Jadrana. Na seminarima je 

predviđeno aktivno sudjelovanje svih studenata kroz odgovaranje na pitanja koja postavlja student koji je pripremio 

seminar te kroz komentare i raspravu koja se vodi na kraju svakog seminara, gdje nastavnik ima ulogu moderatora dok 

student koji je pripremio seminar i izložio njegov sadržaj, odgovora na sva pitanja koja proizlaze iz rasprave. 

Seminar 1. Bioraznolikost spužava i žarnjaka Jadranskog mora. 

Ishodi učenja: Upoznati rasprostranjenost i ekologiju odabranih vrsta spužava i žarnjaka Jadranskog mora. 

Seminar 2. Bioraznolikost puževa i školjkaša Jadranskog mora. 

Ishodi učenja: Upoznati rasprostranjenost i ekologiju odabranih vrsta puževa i školjkaša Jadranskog mora. 

Seminar 3. Bioraznolikost kolutićavaca i mahovnjaka Jadranskog mora. 

Ishodi učenja: Upoznati rasprostranjenost i ekologiju odabranih vrsta kolutićavaca i mahovnjaka Jadranskog mora. 

Seminar 4. Bioraznolikost rakova Jadranskog mora. 

Ishodi učenja: Upoznati rasprostranjenost i ekologiju odabranih vrsta rakova Jadranskog mora. 

Seminar 5. Bioraznolikost bodljikaša i plaštenjaka Jadranskog mora. 

Ishodi učenja: Upoznati rasprostranjenost i ekologiju odabranih vrsta bodljikaša i plaštenjaka Jadranskog mora.


Doc. dr. sc. Marija Despalatović: 

Znanje studenata se provjerava pismenim ispitom. Pismeni ispit sadrži 30 pitanja. Odgovori na pitanja su ponuđeni, a 

treba odabrati jedan ili više točnih odgovora. Način ocjenjivanja: 60-70% točnih odgovora - dovoljan; 70-80% - dobar; 

80-90% - vrlo dobar; 90-100% - odličan. 


-

detaljni izvedbeni nastavni planovi - SveuÄiliÅ¡ni odjel za studije ...

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?

detaljni izvedbeni nastavni planovi - SveuÄiliÅ¡ni odjel za studije ...