detaljni izvedbeni nastavni planovi - SveuÄiliÅ¡ni odjel za studije ...

SVEUČILIŠTE U SPLITU 

SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STUDIJE MORA 

DETALJNI IZVEDBENI NASTAVNI PLANOVI 

DIPLOMSKI STUDIJ BIOLOGIJA I EKOLOGIJA MORA

Naziv predmeta 

Kod predmeta 

Satnica predmeta 

(P/S/V) 

ECTS 

(uz obrazloženje) 

EKOLOGIJA MORA 

SMB401 

45/30/0 

7 ECTS 

75 sati nastave = 3 ECTS 

Samostalno učenje, domaće zadaće, seminarski rad = 4 ECTS 

obavezan X izborni 

temeljni napredni X specijalistički 

Status predmeta 

(označiti X) 

Studijski program i 

Biologija i ekologija mora / Diplomski studij 

razina studija 

Godina/semestar I. godina / I. semestar 

Preduvjeti za upis Predznanja iz iz problematike biologije i ekologije mora, te statistike 

Jezik poduke i 

Hrvatski, Engleski (svi materijali i predavanja pripremljeni su na hrvatskom i engleskom 

mogućnost praćenja na 

jeziku) 

drugim jezicima 

Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Mladen Šolić, redoviti profesor 

Voditelj seminara Dr.sc. Barbara Zorica, znanstveni suradnik 

O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o 

pohađaju nastave, obveze studenata...) 

Glavni ciljevi predmeta su savladavanje metoda za analizu morskih bioloških zajednica. Na ovom kolegiju studenti 

koji su se u svom prethodnom obrazovanju upoznali s temeljnim pojmovima iz opće ekologije i ekologije mora, imaju 

priliku savladati neke temeljne pristupe i metode koje mogu primjeniti u analizi rezultata istraživanja različitih 

bioloških zajednica u moru. 

Problematika predmeta iznosi se kroz sljedeće cjeline: 

Uvod u kvantitativne analize, Indeksi sličnosti – sličnost između uzoraka, 

Indeksi sličnosti – sličnost između vrsta, Indeksi ne-sličnosti i udaljenosti, Doprinos pojedine vrste ne-sličnosti, 

Konstrukcija dendograma, Metode ordinacije, Bogatstvo vrsta, Indeksi raznolikosti, 

Indeksi ujednačenosti, Grafička prezentacija relativne abundancije vrsta u zajednici, Homogenost/heterogenost, 

Ekološka niša, Disperzija populacija. 

Nastava se organizira u blokovima. Kombinirani oblici provođenja: frontalna predavanja; diskusija i zaključivanje; 

pokazne i auditorne vježbe, grupno rješavanje problema. 

Pohađanje nastave je obvezno (tolerira se određeni broj opravdanih izostanaka). 

Popis obavezne literature 

Šolić, M: Kvantitativne analize u ekologiji mora, CD s nastavnim materijalima koji uključuje PP prezentacije, radnu 

bilježnicu s vježbama, setove podataka za vježbu 

Popis izborne literature 

1. Krebs, C.J. 1999. Ecological Methodology. Harper & Row, New York. 

2. Southwood, R. And P.A. Henderson. 2000. Ecological Methods. Blackwell Publishing, Williston, VT. 

3. Clarke, K.R. and R.M. Warwick. 2001. Change in Marine Communities: An Approach to Statistical Analysis and 

Interpretation. 2nd edition. PRIMER-E, Plymouth Marine Laboratory, Plymouth, U.K. 

4. Bakus, G.J. 2007. Quantitative Analysis of Marine Biological Communities. Field Biology and Environment. 

Wiley-Interscience. A John Wiley & Sons, Inc., Publication. New Jersey. 

Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja) 

Predavanje 1. Repetitorij iz ekologije mora* 

Kratki pregled najvažnijih pojmova iz ekologije mora 

Predavanje 2. Uvod u kvantitativne analize 

Pojam taksona, trofičke i funkcionalne skupine organizama, pojam uzorka, prostorna i vremenska skala, kvalitativni i 

kvantitativni podaci, pregled ciljeva analiza 

Predavanje 3. Indeksi sličnosti – sličnost između uzoraka 

Binarni i kvantitativni koeficijenti, Pregled binarnih indeksa sličnosti (uspordba, prednosti nedostaci), problem

zajedničke odsutnosti, Bray-Curtisov indeks sličnosti, Morisitin indeks slilčnosti, transformacije sirovih podataka, 

transformirani – netransformirani podaci (usporedba), Canberra indeks sličnosti, Petersonov indeks sličnosti, 

konverzija Pearsonovog koeficijenta korelacije u indeks sličnosti 

Predavanje 4. Indeksi sličnosti – sličnost između vrsta 

Pregled indeksa sličnosti, primjena Bray-Curtisovog indeksa sličnosti, početni tretman podataka, metoda redukcije 

podataka, standardizacija podataka, primjena Pearsonovog koeficijenta korelacije, koeficijent asocijacije (mjera 

sličnosti u distribuciji dviju vrsta) za kvalitativni i kvantitativni tip podataka 

Predavanje 5. Indeksi ne-sličnosti i udaljenosti 

Bray-Curtisovog indeks ne-sličnosti, ne-sličnost između parova uzoraka, Euclidova udaljenost i Manhattan ili cityblock 

udaljenost (usporedba) 

Predavanje 6. Doprinos pojedine vrste ne-sličnosti 

Određivanje doprinosa svake od vrsta ukupnoj ne-sličnosti između uzoraka 

Predavanje 7. Konstrukcija dendograma 

Postupak pravljenja klastera i konstrukcije dendograma, različiti načini konstrukcije dendograma, metoda povezivanja 

grupnih srednjaka 

Predavanje 8. Metode ordinacije 

Uvod u multivarijantne analize, pregled metoda ordinacije (PCA, PcoA, CA, DCA, DECORANA, MDS), prethodni 

tretmani sirovih podataka 

Predavanje 9. Bogatstvo vrsta 

Margalefov indeks bogatstva vrsta, Chao1 estimator – metoda za procjenu ukupnog bogatstva vrsta 

Predavanje 10. Indeksi raznolikosti 

Definicija raznolikosti, pojam indeksa raznolikosti, pregled indeksa raznolikosti (Shannon- Weaverov indeks 

raznolikosti, Simposonov indeks proporcije, Simpsonov indeks raznolikosti, Simpsonov recipročni indeks) 

Predavanje 11. Indeksi ujednačenosti 

Indeksi dominacije (Berger-Parkerov indeks, Mcntishov indeks), Indeksi ujednačenosti (Simpsonov indeks, Pielouov 

indeks), omjer ujednačenosti 

Predavanje 12. Grafička prezentacija relativne abundancije vrsta u zajednici 

Distribucija abundancija, krivulja rarefrakcije (razrjeđenja), krivulja dominacije, krivulja kumulativne dominacije 

Predavanje 13. Homogenost/heterogenost 

Definicija homogenosti/heterogenosti, Margalefov indeks heterogenosti, Petersonov indeks homogenosti, indeks 

konkordancije ili usklađenosti (usklađenost raznolikosti, usklađenost dominantnosti) 

Predavanje 14. Ekološka niša 

Smithov indeks širine ekološke niše prehrane, Morisitin indeks preklapanja ekoloških niša prehrane 

Predavanje 15. Disperzija populacija 

Morisitin indeks disperzije populacija 

*NAPOMENA: Repetitorij iz ekologije mora je predviđen za krako ponavljanje i prisjećanje na najvažnije pojmove iz 

ekologije mora. Koliki će se dio nastave odvojiti za ovo ponavljanje ovist će o strukturi studenata. Ukoliko bi na 

godini bio veći broj studenata s drugih fakulteta koji se u svom prethodnom obrazovanju nisu upoznali s 

problematikom ekologije i ekologije mora, tada bi se broj sati za Repetirorij povećao, dok bi se prema kriteriju 

nastavnike ostale cjeline reducirale 

Seminar 1. Koliko riba godina ima?- Studenti se tijekom seminara upoznavaju s 

metodama koje se koriste za određivanje starosti kod riba (preko ljuska, otolita, šipčica peraje i kralješka). 

Razmatraju se uzroci i način formiranja zone prirasta te se samim time definira starost. Temeljem dobivene starosti i 

dužinske i/ili masene strukture izračunava se krivulja rasta promatrane riblje populacije (von Bertalanffy i sl.) 

Seminar 2. Reprodukcija riba – određivanje spola i stadija spolne zrelosti (makroskopski i mikroskopski); 

reproduktivnog ciklus i fekunditeta s posebnim osvrtom na tzv. „batch spawnere“. Upoznavanje sa svrhom i ciljevima 

spomenutih istraživanja pri zaštiti ribljih populacija (prijedlog vremena lovostaja, određivanje minimalne lovne dužine 

i sl.). 

Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja) 

Ispit je usmeni. Preduvjet za izlazak na ispit je izrada seminarskog rada koji se sastoji u primjeni naučenih metoda u 

analizi određenog seta podataka koji će svaki od studenata dobiti od nastavnika.

Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...) 

Informacije o nastavnim materijalima, dodatnoj literaturi, studentskim obvezama, načinu ocjenjivanja i terminima 

konzultacija studenti dobivaju na prvom satu predavanja. 

Naziv predmeta METODE U BIOLOŠKOJ OCEANOGRAFIJI 

Kod predmeta SMB402 


15/0/30 

(P/S/V) 

ECTS 

3 ECTS (predavanja, laboratorijske vježbe, terenski rad, samostalno učenje) 



obavezan izborni X 

(označiti X) 



Morsko ribarstvo / preddiplomski studij 


Godina/semestar I. (godina) / II. (semestar) 

Preduvjeti za upis - 


mogućnost praćenja Hrvatski jezik (moguće praćenje na engleskom jeziku) 

na drugim jezicima 

Doc. dr. sc. Živana Ninčević Gladan 

Nositelj predmeta 

- dio predavanja izvode dr. sc. Maja Krželj, viši asistent i dr. sc. Frane Škeljo, asistent 

Doc. dr. sc. Živana Ninčević Gladan; dr. sc. Maja Krželj, viši asistent; dr. sc. Frane Škeljo, 

Voditelj vježbi 

asistent 



Cilj kolegija je upoznavanje različitih tehnika uzorkovanja u biološkoj oceanografiji, te stjecanje praktičnog znanja i 

iskustva u upotrebi suvremenih metoda u istraživanju mora. Kroz predavanja i terensku nastavu studentima je 

omogućeno stjecanje znanja o važnim grupama (plankton, nekton, bentos) organizama u morskom ekosistemu, te 

upoznavanje s mogućnostima i važnosti eksperimentalnog rada u biološkoj oceanografiji. Nastava se izvodi kroz 

predavanja, rad u laboratorijima i rad na istraživačkom brodu i u priobalju. Predavanja se održavaju uz korištenje 

Power Point prezentacija, dok se vježbe održavaju u laboratorijima IOR-a, a terenski rad na istraživačkom brodu BIOS 

DVA te obalnom dijelu u okolici Splita. Studenti su obavezni prisustvovati predavanjima i vježbama u omjerima 

predviđenim pravilima Odjela za studije mora i u dogovoru s nastavnikom. Svi studenti su obavezni prisustvovati 

terenskoj nastavi. 


1. Hallegraeff. G.M., Anderson. D.M.. Cembella. A.D. 1995. Manual on Harmful Marine Microalgae. (Eds). IOC 

Manuals and Guides No. 33. UNESCO 

2. Sournia, A., Phytoplankton manual UNESCO, Paris 1978. 337 pp. 

3. Viličić, D. 2003. Fitoplankton u ekološkom sustavu mora. Školska knjiga d.d., Zagreb, 195p. 

4. Williams, P.J. le B., Thomas, D.N., Reynolds, C.S. 2002. Phytoplankton productivity. Blackwell Publishing, 

Oxford, 386 p. 

5. Vidjak, O. Metode istraživanja u biologiji mora – Zooplankton. Interna skripta za studente. 

6. Wiebe, P and M.C. Benield, 2003. From the Hensen net toward four-dimensional biological oceanography. Progress 

in Oceanography, 56 (1): 7-136. 

7. Štirn, J., Manual of methods in aquative environment research, FAO, Rim, 1981., 70 pp. 

8. Cadima E.L., Caramelo A.M., 2005. Sampling methods applied to sfisheries science: a manual. FAO 87 p 

9. Biswas, S.P. 1993, Manual of Methods in Fish Biology. Published by South Asian Publishers, 157 p 

10. Krebs C.J. 1989. Ecological Methodology. Harper and Row Publisher, New York, 498 p 

11. Gambi MC and M Dappiano. 2004. Biologia Marina Mediterranea. Mediterranean Marine Benthos: A Manual of

methods for its sampling and study. SIBM, Vol. 11 (Suppl. 1): 604 pp. 

12. Spare, P., Venema S.C, 1998. Intropduction to tropical fish stock assessment. FAO Fish.Tech.Pap. 306/1 407 p 


1. Bucklin, A., Kaartvedt, S., M. Guarnieri and U. Goswami. 2000. Population genetics of drifting (Calanus spp.) and 

resident (Acartia clausi) plankton in Norwegian fjords. Journal of Plankton Research, 22 (7): 1237-1251. 

2. Harris, R., P., P. H. Wiebe, J. Lenz, H. R. Skjodal and M. Huntley (Eds.) 2000. Zooplankton methodology manual. 

Academic Press, 683 pp. 

3. Kršinić, F. 1990. A new type of zooplankton sampler. Journal of Plankton Research, 12: 337-343. 

4. Lindeque, P. K., Hay, S. J., Heath, M. R., Ingvarsdottir, A., Rasmussen, J., Smerdon, G. R. and Waniek, J. J. (2006) 

Integrating conventional microscopy and molecular analysis to analyse the abundance and distribution of four Calanus 

congeners in the North Atlantic. Journal of Plankton Research, vol. 28, (2): 221–238 

5. Pérès J.M., Gamulin Brida H., Biološka Oceanografija, Školska knjiga, Zagreb 1973, 149-155 

6. Riedl R. 1983. Fauna und flora des Mittelmeeres. (P. Parey) 

7. Williams, P. J. le В., Thomas, D. N., Reynolds, C. S. 2002. Phytoplankton Productivity: Carbon Assimilation in 

Marine and Freshwater Ecosystems, Blackwell 


1. METODE ISTRAŽIVANJA FITOPLANKTONA 


Predavanje 1. (2 sata) Opće značajke fitoplanktonske zajednice. Metode uzorkovanja fitoplanktona. Metode 

određivanja biomase te brojnosti i sastava fitoplanktonske zajednice. 

Ishodi učenja: Ponoviti znanja o općim značajkama fitoplanktonske zajednice. Definirati fizikalno kemijske parametre 

koji utječu na brojnost i sastav fitoplanktonske zajednice. Definirati veličinske kategorije fitoplanktona. Navesti 

konzervanse koji se koriste za čuvanje uzoraka. Navesti metode koje se koriste za izražavanje biomase fitoplanktona. 

Objasniti metodu određivanja biomase fitoplanktona preko koncentracije klorofila a. Objasniti sedimentacijsku 

metodu za određivanja brojnosti zajednice i način izračunavanja brojnosti. Navesti indekse koji se koriste za 

izračunavanje raznolikosti vrsta. Navesti izraz za određivanje brzine rasta populacije. Navesti kemikalije odnosno 

bojila za razlikovanje živih i mrtvih stanica. Opisati metodu protočne citometrije. 

Predavanje 2. (2 sata) Tehnike uzgoja fitoplanktona u kulturi. Metode određivanja fitoplanktonskih cista. 

Metoda određivanja primarne proizvodnje. 

Ishodi učenja: Opisati tehniku izolacije pojedinih vrsta u kulturu i održavanje kultura. Opisati postupak izrade medija 

za kulture fitoplanktona. Objasniti važnost fitoplanktonskih kultura u istraživanju i znanstvenom radu. Opisati metode 

za uzorkovanje i određivanje cista fitoplanktona. Definirati pojam cista i objasniti ulogu cista u životnom ciklusu 

dinoflagelata. Objasniti metodu određivanja primarne proizvodnje i navesti jedinice u kojima se izražava. 

2. METODE ISTRAŽIVANJA ZOOPLANKTONA 


Predavanje 3. (1 sat) Opće značajke zooplanktonske zajednice. Razvoj metoda za kvalitativno i kvantitativno 

uzorkovanje zooplanktona. 

Ishodi učenja: Ponoviti znanja o općim značajke zooplanktonske zajednice. Definirati veličinske kategorije 

zooplanktona. Nabrojiti i objasniti teškoće u standardiziranju metoda uzorkovanja. Opisati razvoj kvantifikacije 

zooplanktona, te ulogu istraživača Viktora Hensen u razvoju kvantitativnih metoda. Usvojiti kronološki pregled 

razvoja metoda u uzorkovanju planktobentosa, planktona i neustona. 

Predavanje 4. (1 sat) Tehnike uzorkovanja: Upotreba klasičnih i modernih alata kod uzorkovanja 

zooplanktona 

Ishodi učenja: Opisati uzorkovanje zooplanktona klasičnim alatima: mreže (vertikalni, kosi i horizontalni poteg), crpci 

(Nansen, Van Dorn, Niskin), pumpe. Nabrojiti prednosti i nedostatke uzorkovanja klasičnim alatima. Razumjeti 

metode određivanja filtriranog volumena i uporabu flowmetra. Nabrojiti i ukratko opisati najčešće multiple alate za 

uzorkovanje zooplanktona (CPR, LHPR, MOCNESS, BIONESS) te primjenu OPC i ADRIATIC net samplera. 

Nabrojiti akustičke i in situ optičke metode za uzorkovanje zooplanktona. 

Predavanje 5. (1 sat) Terenski i laboratorijski rad u istraživanju zooplanktona; određivanje abundancije i 

biomase zooplanktona. 

Ishodi učenja: Upoznati i razumjeti pojedinosti rada na terenu, odvajanja frakcija i poduzoraka, te metode 

konzerviranje uzoraka zooplanktona. Upoznati i razumjeti pojedinosti rada u laboratoriju, pripremu uzoraka mikro- i

mezozooplanktona za mikroskopiranje. Definirati i objasniti određivanje abundancije zooplanktona. Nabrojiti vrste 

mikroskopije kod obrade zooplanktona. Nabrojiti i objasniti metode određivanja biomase zooplanktona. 

Predavanje 6. (1 sat) Laboratorijski eksperimenti u istraživanju zooplanktona: ishrana, sekundarna 

proizvodnja i genetika zooplanktona. 

Ishodi učenja: Razumjeti i u kratkim crtama opisati metode kvantificiranja ishrane zooplanktona (Pad koncentracije 

hranjivih čestica/Food removal method i Metoda fluorescencije sadržaja probavila/Gut fluorescence method). 

Razumjeti i u kratkim crtama opisati određivanje sekundarne proizvodnje zooplanktona metodom praćenja 

proizvodnje jaja (Egg production method). Usvojiti osnovna znanja o populacijskoj genetici zooplanktona. Razumjeti 

upotrebu modela u istraživanju dinamike zooplanktona. 

3. METODE ISTRAŽIVANJA BENTOSA 

Dr. sc. Maja Krželj, viši asistent 

Predavanje 7. (1 sat) Uvodno predavanje – kratka informacija o biološko-ekološkim osobinama bentala kako bi 

se stvorili uvjeti boljeg razumijevanja i usvajanja novog gradiva. 

Ishodi učenja: Razumjeti složenost bentala u biološkom i ekološkom pogledu te steći znanje za odabir odgovarajuće 

metode i opreme prilikom istraživanja. 

Predavanje 8. (1 sat) Povijesni pregled i osnove metodologije studija bentala. 

Ishodi učenja: Spoznati koliko je važno definirati svrhu istraživanja i plan istraživanja, bilo da se radi o bentoskoj 

vrsti, populaciji ili zajednici. 

Predavanje 9. (1 sat) Istraživanje na terenu. Istraživanje u laboratoriju. 

Ishodi učenja: Usvojiti metodologiju direktnog i indirektnog istraživanja (sakupljanja uzoraka) bentala te primjene 

različitih alata. 

Predavanje 10. (1 sat) Obrada i način prikazivanja sakupljenih podataka. 

Ishod učenja: Usvojiti metodologiju kvalitativne i kvantitativne obrade podataka te mogućnosti pohranjivanja, 

statističke analize i grafičkog prikazivanja dobivenih podataka. 

4. METODE ISTRAŽIVANJA U RIBARSTVU 

Dr. sc. Frane Škeljo, asistent 

Predavanje 11 (1 sat) Metode uzorkovanja u ribarstvu. 

Ishodi učenja: Razumjeti pojmove nasumičnog, stratificiranog i proporcionalnog uzorkovanja, poznavati osnovne 

značajke uzorkovanja komercijalnih lovina u ribarstvu, upoznati se s metodama procjene ukupne mase ulova, te 

dužinske i starosne strukture ulova. Poznavati metode koje se koriste prilikom određivanja starosti morskih 

organizama (direktno promatranje, očitavanje tvrdih tvorevina, markiranje, matematički modeli). 

Predavanje 12 (1 sat) Metode istraživanja selektivnosti. 

Ishodi učenja: Znati objasniti osnovne karakteristike selektivnosti različitih vrsta ribolovnih alata kojima se vrše 

uzorkovanja, odnosno čije se lovine analiziraju. Upoznati se s metodama istraživanja selektivnosti ribolovnih alata. 

Predavanje 13 (2 sata) Planiranje istraživanja. 

Ishodi učenja: Razumjeti osnovne zahtjeve ribarstvenih istraživanja, te analizirati različite probleme s kojima se 

susrećemo pri njihovom planiranju i realizaciji. Znati objasniti važnost bioloških i ribarskih značajki istraživanih vrsta 

(loviša, migracijski ciklus), važnost karakteristika ribolovnih tehnika i/ili alata (selektivnost, lovnost), te važnost i 

zahtjeve statističke analize podataka pri planiranju istraživanja. 

TERENSKA NASTAVA (8 sati) 


Tijekom jednodnevnog boravka na istraživačkom brodu BIOS DVA studenti se kroz prezentacije nastavnika i 

samostalan rad upoznaju sa terenskim radom u biološkim istraživanjima. Na standardnim oceanografskim postajama 

obavljaju se biološka uzorkovanja (plankton, bentos) kao i sakupljanje ostalih parametara neophodnih u istraživanjima 

interakcija biote i okoliša (fizikalni i kemijsko-sedimentološki podaci). 

TERENSKA NASTAVA (3 sata) 


Svrha terenske nastave je da studenti kroz praktičan rad na terenu sudjeluju u sakupljanju uzoraka. U prvom dijelu 

terena upoznat će se s metodama uzorkovanja, selekcije i fiksiranja materijala na pomičnoj podlozi pri čemu će se 

posebno razmatrati uzorkovanje makrofaune i meiofaune. U drugom dijelu terena studenti će se upoznati s 

uzorkovanjem, selekcijom i fiksiranjem materijala na čvrstoj podlozi.

LABORATORIJSKE VJEŽBE (19 sati) 

Vježba 1 (3 sata) Određivanje koncentracije klorofila a fluorometrijskom metodom. 


Ishodi učenja: Uzorkovati morsku vodu crpcem. Filtrirati uzorak morske vode na uređaju za vakum filtraciju. 

Homogenizirati uzorak i ekstrahirati u acetonu. Centrifugirati uzorak. Odrediti koncentraciju klorofila a na 

fluorometru. Usporediti dobiveni rezultat sa vrijednostima koje se javljaju u Jadranskom moru u obalnim i otvorenim 

vodama. 

Vježba 2 (2 sata) Baždarenje mjerne skale okulara i mjerenje veličine stanica okularnim mikrometrom. 

Određivanje brojnosti stanica u uzorku metodom sedimentacije po Ultermohl-u. 


Ishodi učenja: Baždariti mjernu skalu okulara uz pomoć mikrometarskog preparata. Odrediti veličinu fitoplanktonskih 

stanica u uzorku. Objasniti princip rada metode sedimentacije po Ultermohl-u. Odrediti broj stanica fitoplanktona u 

uzorku. Odrediti strategiju brojenja u ovisnosti o brojnosti fitoplanktonskih organizama u uzorku. 

Vježba 3 (3 sata) Određivanje sastava zajednice sedimentacijskom metodom po Ultermohl-u. 


Ishodi učenja: Navesti svojstva stanice važna za taksonomsku klasifikaciju. Razlikovati osnovne grupe fitoplanktona. 

Savladati tehniku korištenja calcofluora za vizualizaciju ploča dinoflagelata. Odrediti sastav zajednice u uzorku. 

Vježba 4 (3 sata) Laboratorijska obrada uzoraka bentosa. 


Ishodi učenja: Određivanje uzorkovanog materijala. Laboratorijska analiza. Promatranje organizama na lupi i 

mikroskopu. Prepoznavanje organizama pomoću ključeva. 

Vježbe iz metoda istraživanja u ribarstvu 


Vježbe su auditornog tipa, studenti moraju analizirati metodiku odabranih ribarstvenih istraživanja, utvrditi njihove 

prednosti i nedostatke, nakon čega se razvija diskusija na tu temu. U nastavku su nabrojene vježbe koje se provode: 

Vježba 5 (2 sata) Analiza istraživanja rekreacijskog i sportskog ribolova. 

Vježba 6 (3 sata) Analiza istraživanja ribolova povlačnom mrežom – koćom. 

Vježba 7 (3 sata) Analiza dinamike populacija nekoliko odabranih vrsta riba. 


Usvojenost nastavnog sadržaja provjerava se pismenim ispitom. Kriteriji za ocjenjivanje ispita navedeni su u tablici. 

Ostvareni postotak bodova [%] Ocjena 

(označiti X) temeljni napredni x specijalistički 





Temeljna znanja iz biologije, kemije i fizike mora, te napose biologije i ekologije 

Preduvjeti za upis 

gospodarski važnih vrsta 


Hrvatski 


Moguća prilagodba na engleski jezik 


Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Ivan Katavić, redoviti profesor 

Voditelj seminara Prof.dr.sc. Ivan Katavić, redoviti profesor 



Predmetni kolegij ima za cilj da studentima pruži potrebne informacije o zootehničkim i bio-ekološkim 

specifičnostima marikulture kao relevantne aktivnosti u obalnom prostoru sa svim pravima, obvezama i 

odgovornostima glede socijalnog, ekonomskog i ekolškog ispunjenja. Poznavanje zootehničkih i bio-ekoloških 

obilježja marikulture usmjereno je u pravcu usklađivanja interesa marikulture s drugim korisnicima obalnog i morskog 

prostora. 

Nastava se organizira prema tematskim cjelinama koje uključuju izmjenjene okolnosti, otvorena pitanja i povoljnosti u 

svjetlu globalnih procesa, značenja ribe u ljudskoj prehrani, interakcije lovnog i uzgojnog ribarstva, prostornih 

pretpostavki za dugoročno održivu i stabilnu marikulturu. Posebno se obrađuju potencijalni utjecaji različitih uzgojnih 

aktivnosti na okoliš i živi svijet poput utjecaja na kemizam mora i sedimenta, utjecaja na bentoske zajednice i prirodne 

ihtiopopulacije. Od posebnog interesa je „genetska polucija“ odnosno mogući štetni utjecaj prebjega genetsku 

strukturu izvornih populacija (povećanje homozigotnosti i smanjenje heterozigotnosti uz ispoljavanje recesivnih 

osobina). Posebna pozoronost je usmjerena preventivnim mjerama s ciljem smanjenja negativnih utjecaja marikulture 

poput integralnog sagledavanja prostornih potreba marikulture pri izboru lokaija, unapređenju zootehnike i praćenju 

stanja u okolišu (monitoring). Bioindikarori u marikulturi uz primjenu genetikskih metoda te upravljanje objektima 

marikulture temeljeno na ekosustavu (EBM) jesu mjere koje mogu znatno doprinjeti njenoj ekonomskoj održivosti 

socijalnoj opravdanosti i ekološkoj usmjerenosti. 

Planiraju se kombinirani oblici provođenja nastave kroz predavanja praćena audio-vizualnim pomagalima u blok 

satovima, poticajne rasprave i zaključivanja uz seminarske rad, pokazne i auditorne demonstracije. 

Pohađanje nastave je obvezno (tolerira se određeni broj opravdanih izostanaka, ne više od 20%). Studenti su obvezni 

sudjelovati na nastavi. 


1. Katavić, I., Predavanja iz kolegija Marikulture: CD* 

2. Katavić, I. , e-book: Marikultura 

3. Bogut, I., Horvath, L. Adamek, Z., Katavić, I. 2006. Ribogojstvo. Sveučilište u Osijeku, Mostaru i Splitu, 523 p. 

*CD - uključuje nastavne materijale koji se sastoje od PP prezentacija, Priloge (knjige – udžbenike dostupne u PDF, 

različiti tekstove i web adrese iz problematike marikulture. 


1. Barnabe, G. (1994). Biological basis of fish culture. In: Aquaculture - biology and ecology of cultured species, 

Barnabe, G. (ed), Elis Horword Limited, 227-372. 

2. Beveridge, M.C.M. (1996). Cage aquaculture. Fishing News Books, Blackwell, Oxford, 351p. 

3. Black, K.D. (1998). The environmental interactions associated with fish culture. In: Biology of farmed fish. Black, 

K.D. and A.D. Pickering (eds), Shefield Academic Press, 285-326. 

4. FAO, 2008. Understanding and applying risk analysis in aquaculture. (Eds) Bondad-Rerantaso, M.G., Arthur, J.R. 

and Subasinghe, R.P.. FAO Tech. Paper No. 519, 304pp. 

5. GFCM, 2010. Indicators for sustainable development of Aquaculture. GFCM CAQ Working Group Report on 

sustainability of aquaculture, Athens, Greece, 14-17 April 2010. 

6. Gezelius, S.S. and Raagjaer, J. (eds.), 2008. Making Fisheries Management Work. Implementation of policies for 

sustainable Fishing. Springer, 235pp. 

7. Ottolenghi, F., Silvestri, C., Giordano, P., Lovatelli, A., New, M.B. (2004). Capture-based aquaculture. The

fattening of eels, groupers, tunas and yellowtails. Rome, FAO, 385p. 

8. Hindisyde, N.T. Ross, L.G. Badjeck, M-C. And Allison, E.H., 2008. The effect of climate change on world 

aquaculture: a global perspective. Department for International Development (DIFID), 151pp. 

9. Pillay, T.V.R. (1992). Aquaculture and environment. Oxford, Fishing News Books, Blackwell, 189p. 

10. UNEP/MAP-CP/RAC, 2009. Sustainable Fisheries in the Mediterranena, 143 pp. Available also at: www. 

cprac.org 

11. Odabrani članci iz znanstvenih i stručnih časopisa 

Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja 

Predavanje 1. Marikultura u svijetlu globalnih svjetskih okolnosti 

Definicija i ciljevi marikulture. Izmjenjene okolnost, otvorena pitanja i povoljnosti. Riba u ljudskoj prehrani – bolesti 

vezane za prehranu i sigurnost prehrane 

Predavanje 2. Interakcija lovnog i uzgojnog ribarstva 

Sinergijski čimbenici i različitosti. Ribolov kao biološka osnova marikulture. Marikultura u funkciji ribolova - 

poribljavanje 

Predavanje 3. Hidrološke i biološke osnove marikulture 

Odnos uzgajanih organizama prema promjenjivim čimbenicima morskog okoliša. Stres i posljedice po uzgajane 

organizme. 

Predavanje 4. Zootehnika u marikulturi 

Klasifikacija sustava za uzgoj ribe i drugih morskih organizama s posebnim obzirom na: (a) razinu kontrole; (b) 

smještaj uzgojnih instalacija); (c) dinamiku izmjene vodenih masa; (d) primjenjenu tehnologiju i zootehničkaa 

riješenja; i (d) uzgajane vrste. Zootehničke mjere – problem obraštaja. Medikamenti (npr. antibiotici) i opasnost 

njihove primjene po okoliš i ljudsko zdravlje. 

Predavanje 5. Utjcaj marikulture na okoliš i živi svijet 

Osnove funkcioniranja morskog ekosustava. Potencijalni utjecaji na okoliš. Utjecaj na vodeni stupac, sediment i 

bentoske zajednice. Oporavak morskog ekosustava u prostoru i vremenu. 

Predavanje 6. Organski unos i rizici eutrofikacije uslijed aktivnosti u marikulturi 

Unos i posljedice unosa organske tvari laveznim uzgoj i uzgojem školjkaša. Analiza različitih ekoloških scenarija 

uslijed: (a) visoke koncentracije organske tvari; (b) nutrienti u suvišku i (c) fito i bakterioplanktonska aktivnost u 

različitim uvjetima organskog i anorganskog opterećenja 

Predavanje 7. Kapacitet uzgajališta. Koliko ribe u uzgoju? 

Limitirajući čimbenici intenzifikacije pri uzgoju riba i školjkaša. Produkcijski, ekološki i sociološki kapacitet. 

Kvantifikacija nutrienata temeljem hidroloških i bioloških metoda. Izračun količine nutrijenata u vodi i sedimentu u 

odnosu na ugrađene nutriente u ribu. Zone utjecaja. 

Predavanje 8. Smanjenje negativnih utjecaja na okoliš 

Mogućnosti prevencije putem odabira ekološki poželjnijeg sastava hranidbenih komponent i formulacijom hrane i 

optimizacijom hranidbe. Izbor optimalnih lokacija za uzgoj. Kontrola praćenja stanja u okolišu (monitoring). 

Predavanje 9. Mogući utjecaji uzgoja na biodiverzitet 

Prebjezi i „genetsko zagađenje“. Posljedice smanjenje heterozigotnosti uz povećano ispoljavanje recesivnih gena. 

Povećanja homozigotnosti. Primjenjena genetika i genetičke interakcije u uzgojnoj praksi. Selektivni uzgoj preko 

ciljanog fenotipa. Hibridizacija i križanje. Kromosomske manipulacije. Usmjeravanje spola i transgeničke tehnologije. 

Moguće ublažavanje posljedica primjenom odgovarajućih metoda primjenjene genetike. 

Predavanje 10. Marikultura temeljena na ekosustavu – planiranje i upravljanje 

Održivi v.s. neodrživi razvoj. Principi i postupci implementacije upravljanja temeljenog na ekosustavu. Regulacijske i 

manipulacijske mjere u ekosustavu. Konvencionalno u odnosu na ekološki osvješćeno upravljanje procesima 

Predavanje 11. Zoniranje za marikulturu u kontekstu sveobuhvatnog planitanja i upravljanja obalnim 

prostorima 

Temeljna obilježja obalnog prostora, korisnici i sukobljenosti. Izrazi i pojmovi. Interakcija socioloških, ekonomskih i 

ekoloških čimbenika u održivom upravljanju. Indikatori za marikulturu. Zoniranje za kaveski uzgoj ribe i uzgoj 

školjkaša na linijskim sustavima. Standardi za proizvodna područja, područja za ponovno polaganje, centre za 

pročišćavanje i otpremne centre. 

Predavanje 12. Potencijalni utjecaj klimatskih promjena na marikulturu 

Predviđanja – procjena ranjivosti sektora marikulture s obzirom na promjene u temperaturi, slanosti, padalinama, i

globalnoj dinamici oceana. Utjecaj na ruralne zajednice ovisne o uzgoju ribe. Indirektni utjecaji – riblje brašno kao 

kritična komponenta u intenzivnom uzgoju karnivora. 

Predavanje 13. Ekološki indikatori i kontrola praćenja u marikulturi (monitoring) 

Indikatori kvalitete okolša relevantni za marikulturu: (a) u vodi; (b) sedimentu i (c) bentoskim zajednicama. Principi 

monitoringa u marikulturi. Monitoring uzgajališta ribe. Monitoring uzgajališta školjkaša. Čimbenici koji utječu na 

parametre mjerenja te prostornu i vremensku skala uzorkovanja. 

Predavanje 14. Poremećaji i bolesti u marikulturi kao posljedica ekoloških i zootehničkih promjena 

Dijagnosticiranje poremećaja. Metode i tehnike preveniranja poremećaja u uzgoju. Smanjenje rizika uslijed 

poremećaja i bolesti. Tretman bolesnih organizama u uzgoju. 

Predavanje 15. Rizici i upravljanje rizicima u marikulturi 

Podrijetlo i vrste rizika u marikulturi. Osiguranje kao preventivni institut. Principi i trendovi koji utječu tržište 

osiguranja u marikulturi. Rizici u kaveskom uzgoju ribe. Rizici u školjkarskoj proizvodnji. Iskustva i trendovi u svijetu 

i R. Hrvatskoj. 

Tijekom semestra svaki od studenata je dužan izraditi seminarski rad na zadanu temi i prezentirati ga ostalim 

studentima. 


Ispit se sastoji od pismenog testa i usmenog ispita. Na ukupnu ocjenu utječe zalaganje i uspješnost studenata u izradi i 

prezentaciji seminarskih radova, te njihova angažiranost i doprinos raspravama. 





Kod predmeta 


(P/S/V) 

ECTS 



(označiti X) 



Godina/semestar 






Voditelj seminara 

HRANIDBENI ODNOSI U PELAGIJALU 

SMB404 

15/15/0 

3 ECTS 

predavanja, samostalno učenje, konsultacije = 2 ECTS 

seminarski radovi = 1 ECTS 




I. godina / I. semestar 

Osnovna znanja iz ekologije i strukture životnih oblika pelagijala 

Hrvatski, moguća prilagodba na engleski jezik 

Prof.dr.sc. Nada Krstulović, redoviti profesor 




Hranidbeni odnosi u pelagijalu predstavljaju vrlo složenu i dinamičnu problematiku, za čije razumijevanje studenti 

moraju vladati određenim predznanjima iz ekologije i strukture životnih oblika pelagijala. Zadaća i cilj ovog predmeta 

je upoznati studente s najvažnijim tipovima hranidbenih mreža u pelagijalu i uvjetima u kojima se određeni tipovi 

hranidbenih mreža formiraju. Poznavanje procesa koji se odvijaju u hranidbenim mrežama je od velikog značaja za 

razumijevanje odnosa između različitih zajednica u morskom okolišu, a koji se međusobno isprepliću. Nadalje, zadaća 

ovog predmeta je i da potakne studente na povezivanje znanja koja su stekli iz čitavog niza predmeta na

preddiplomskom studiju a što je neophodno za razumijevanje interakcija među organizmima u pelagijalu. Povezivanja 

saznanja i pregled hranidbenih odnosa prikazat će se kroz sljedeće cjeline: trofička struktura pelagijala, značaj 

primarnih proizvođača i konzumenata na različitim trofičkim razinama, planktonska hranidbena mreža, metazojska 

hranidbena mreža, odnosi između planktonskih i metazojskih konzumenata (komponenti) pelagijala, ribe kao vršni 

predatori. Tipovi hranidbenih mreža: herbivorna hranidbena mreža, mikrobna hranidbena mreža, multivorna 

hranidbena mreža, značenje herbivora za formiranje tipa hranidbenih mreža. Hipoteze različite stabilnosti hranidbenih 

mreža. 

Popis obvezne literature 

1. Šolić, M. i N. Krstulović, 2000. Ekologija morskog bakterioplanktona, Sveučilišni priručnik, IOR-Split, 472p. 

2. Bone, Q., N.B. Marshall and J.H.S. Blaxter, 1995. Biology of Fishes: Food and feeding, 152-167. (Dostupna u 

knjižnici IOR-a). 

3. Wootton, R.J.1996. Fish Ecology: Feeding and Growth: 98-130. (Dostupna u knjižnici IOR-a). 


Objavljeni znanstveni radovi iz problematike hranidbenih odnosa u pelagijalu 


Predavanja (za svaku od dolje navedenih nastavnih jedinica je predviđeno 2 sata predavanja) 

Predavanje 1. Glavni procesi kroz koje se odvija kruženje tvari i protok energije u ekosustavu (trofička 

struktura ekosustava) 

Odnos između protoka energije i kruženja hranjiva. Ekosustavi pelagijala su vrlo raznoliki s obzirom na prisustvo 

različitih primarnih proizvođača. Pregled tipičnih stopa primarne proizvodnje u različitim pelagičkim okolišima. 

Trofičke razine pelagijala. Što predstavlja prehrambeni lanac, a što prehrambena mreža ? Prenošenje energije s jedne 

trofičke razine na drugu, efikasnost hranidbenih mreža. 

Predavanje 2. Glavni procesi kroz koje se odvija kruženje tvari i protok energije u ekosustavu 

Svi živi organizmi koriste energiju za stvaranje i održavanje kemijski složenih tvari potrebnih za život. Mnoge 

životinje jedu više od jedne vrste hrane, a mnogi čak mijenjaju svoju hranu kako postaju stariji i veći. Na svakoj razini 

prehrambene mreže nešto organske tvari se gubi. Kroz ovo predavanje daju se odgovori na pitanja: Jeli ova organska 

tvar izgubljena za ekosustav? Što se s njom događa? Regeneracija nutrijenata (najvažnijih za prehrambene lance i 

mreže)? Tko je odgovoran da se organska tvar ne gubi za ekosustav ? 

Predavanje 3. Mikrobni krug i mikrobna hranidbena mreža 

Komponente mikrobnog kruga i njegovo značenje za složenije hranidbene mreže pelagijala. Stabilnost mikrobnog 

kruga. Komponente mikrobne hranidbene mreže i značenje za hranidbene odnose u pelagijalu. Mikrobna hranidbena 

mreža je stabilna hranidbena mreža na koju se nadograđuje metazojska hranidbena mreža. 

Predavanje 4. Putevi protoka organske tvari kroz pelagički ekosustav određuju tip hranidbene mreže 

U morskim se ekosustavima mogu razmjerno jasno razlikovati dva bitno različita puta protoka orgasnkog ugljika: 

herbivorna hranidbena mreža i mikrobna hranidbena mreža. U kojim uvjetima se razvija herbivorna, a u kojima 

mikrobna hranidbena mreža? Jedan od puteva protoka ugljika u mikrobnoj hranidbenoj mreži se temelji i na virusnoj 

liziji bakterijskih stanica i vraćanju jednog dijela partikulirane organske tvari natrag u otopljenu formu (DOC) (virusni 

krug). 

Predavanje 5. Hipoteza različite stabilnosti pojedinih hranidbenih mreža 

Nestabilni sustavi (prolaznog karaktera) su herbivorna hranidbena mreža i mikrobni krug; Stabilni sustavi (dugotrajni) 

su multivorna hranidbena mreža i mikrobna hranidbena mreže. Što karakterizira stabilne a što nestabilne sustave ? 

Primjeri prelaska nestabilne i kratkotrajne herbivorne hranidbene mreže u stabilniju i dugotrajnu mikrobnu hranidbenu 

mrežu (npr. u uvjetima fitoplanktonske cvatnje). 

Predavanje 6. Prehrambene interakcije među organizmima u pelagijalu 

Razlike u obalnom epipelagijalu i epipelagijalu pučinskog –otvorenog mora. Epipelagička prehrambena mreža – 

struktura – noviji pristup. Top-down kontrola: kontrola predacijom, kontrola “odozgo”- predatori reguliraju 

abundanciju plijena. Prilikom uklanjanja top predatora dolazi do promjena sve do primarnih proizvođača (Bottom-up“ 

kontrola, kontrola odozdo ili kontrola hranjivima); dolazi do izmjene pelagičke hranidbene mreže što uzrokuje 

inverzne promjene kroz trofičke kaskade. 

Predavanje 7. Primjeri različitih poremećaja strukture prehrambenih mreža 

Kako prekomjerni ulov predatora utječe na strukturu prehrambenih mreža? Primjeri: Kako prekomjerni ulov tunja, kao 

top predatora, utječe na prehrambenu mrežu pelagijala? Kako prekomjerni ulov sitne plave ribe utječe na prehrambene

odnose pelagijala? Kako prelov glavonožaca, kao središnjih komponenti prehrambene mreže, utječe na strukturu 

hranidbene mreže ? i sl. 

Predavanje 8. Prehrambeni odnosi u dubokomorskom okolišu 

Trofička struktura dubokomorskog okoliša, što su izvori organske tvari u dubokomorskom okolišu, prehrambene 

inetrakcije među organizmima. 

U okviru 15 sati nastave u obliku seminarskih radova obradit će se primjeri hranidbenih odnosa u specifičnim 

uvjetima i specifičnim područjima. 

Seminar 1. Hranidbene interakcije među organizmima u estuarijima 

Seminar 2. Hranidbeni odnosi u zajednici koraljnih grebena 

Seminar 3. Hranidbene interakcije u pelagijalu pri različitim poremećajima u trofičkoj dtrukturi 

Seminar 4. Hranidbene interakcije u pelagijalu pri različitim poremećajima u fizikalno-kemijskim osobinama 

određenog područja, primjeri različitog trofičkog stanja 

Seminar 5. Hranidbeni odnosi u Jabučkoj kotlini kao jednom od najznačajnijih mrjestilišta i rastilišta 

Seminar 6. Hranidbeni odnosi i poremećaji u trofičkoj strukturi u Malostonskom zaljevu 

Seminar 7. Arktički led i hranidbeni odnosi 

Seminari 8-15: studentima pružiti mogućnost izbora seminarskog rada prema vlastitim scenarijima promjena u 

nekom području pri čemu se očekuje da sintetiziraju sva do tada stečena znanja. 

Svaki od studenata je dužan izraditi seminarski rad na zadanu temu i prezentirati ga ostalim studentima. 


Nema klasičnog ispita. Ocjenjuje se kvaliteta seminarskog rada, njegova prezentacija i sudjelovanje u raspravi. 





Kod predmeta 


(P/S/V) 

ECTS 


ODABRANA POGLAVLJA IZ MIKROBIOLOGIJA MORA 

SMB405 

15/15/0 

3 ECTS 


seminarski radovi = 1 ECTS 




(označiti X) 





Preduvjeti za upis Osnovna znanja iz opće mikrobiologije i mikrobiologije mora 


Hrvatski 




Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Nada Krstulović, redoviti profesor 

Voditelj seminara Prof.dr.sc. Nada Krstulović, redoviti profesor 



Mikrobiologija mora je izuzetno široko područje koje pruža mogućnosti izbora pojedinih poglavlja koja se sa 

studentima mogu posebno obraditi. Jedno od ponuđenih poglavlja je raznolikost mikroorganizama u morskom 

okolišu, zastupljenost i uloga pojedinih skupina mikroorganizama u moru. Do danas je preko 100 rodova 

prokariotskih mikroorganizama svrstano u autohtone morske stanovnike, a svakim se danom pronalaze nove vrste

koje obitavaju u morskom okolišu. Danas kada izučavanje raznolikosti svih oblika života predstavlja jedno izuzetno 

važno područje znanosti studiranje raznolikosti mikroorganizama u okolišu je značajan doprinos tom području 

znanosti. Ovo poglavlje mikrobiologije mora se obrađuje kroz sljedeće nastavne cjeline: 

Fototrofne bakterije u morskom okolišu, kemolitotrofne bakterije, Gram-negativne morfološki različite skupine 

bakterija, aerobne Gram-negativne štapićaste i kokoidne bakterije, fakultativne anaerobne Gram-negativne štapićaste 

bakterije, metanogene bakterije, aktinomiceti i srodne im bakterije u morskom okolišu. 

Nastava se organizira u blokovima. 

Kombinirani oblici provođenja: frontalna predavanja; video i slične prezentacije, rasprave po nastavnim jedinicama. 

Pohađanje nastave je obvezno (tolerira se određeni broj opravdanih izostanaka). Studenti su obvezni sudjelovati u 

odrađivanju seminarskih radova. 


1. Krstulović, N. I M. Šolić, 2006. Poglavlje IV. Raznolikost mikroorganizama, pp. 45-84, U: Mikrobiologija mora, 

IOR-Split, 317p. Udžbenik Sveučilišta u Splitu. 


1. Austin, B. 1993. Marine Microbiology, Cambridge University Press, 218 p. 



Predavanje 1. Fototrofne bakterije u moru 

Fototrofne bakterije u moru predstavljaju izuzetno značajnu skupinu bakterija; Pregled anoksičnih fotobakterija: 

grimizne sumporne, zelene sumporne i grimizne ne-sumporne bakterije, osobine i uloga u morskom okolišu; Oksične 

fotobakterije: cijanobakterije s posebnim osvrtom na rodove Synechococcus i Prochlorococcus, njihova ulogu u 

moru, posebice njihovo učešće u primarnoj proizvodnji. 

Predavanje 2. Kemolitotrofne bakterije u moru 

Iz ove skupine bakterija posebno se obrađuju nitrificirajuće bakterije – nitrit oksidirajuće, rodovi Nitrobacter, 

Nitrococcus, Nitrospina i Nitrospira, s obzorom na njihovu ulogu u kruženju dušika u moru, zatim amonijakoksidirajuće 

bakterije koje su u moru zastupljene s tri roda: Nitrosococcus, Nitrosomonas i Nitrospira, te sumporne 

bakterije o kojima su saznanja u moru vrlo oskudna. 

Predavanje 3. Gram-negativne morfološki različite skupine bakterija u moru 1 

U ovu skupinu spadaju morfološki vrlo različite bakterije koje imaju izražen afinitet prema površinama po kojima se 

neke pokreću klizanjem, dok se druge prihvaćaju i tvore steljke, filamente ili mreže hifa među stanicama. Iako se za 

neke od njih može kazati da su vrlo neobične bakterije, nisu rijetkost u morskom okolišu i vrlo su važne u razgradnji 

organske tvari. Pregled osobina i zastupljenosti skupine klizajućih bakterija, posebice roda Cytophaga, Flexibacter, 

Thiothrix i Begiattoa ,zatim pupajućih i/ili bakterija s izraslinama od kojih su samo pojedinačne vrste rodova 

Caulobacter, Hyphomonas Hyphomicrobium, pirelal, Planctomyces i Prostheomicrobium prisutne u moru. Od ostalih 

vrsta iz ove skupine bakterija prisutnih u moru posebno je interesentan rod Bdellovibrio iz razloga što žive kao 

paraziti na drugim Gram-negativnim bakterijama u moru. 

Predavanje 4. Aerobne Gram-negativne štapićaste i kokoidne bakterije u moru 

Poseban osvrt na važnost ove skupine bakterija u moru s obzirom da su to i najzastupljenije bakterije u moru. Pregled 

morskih predstavnika rodova ove skupine bakterija s posebnim osvrtom na rod Pseudomonas s obzirom na njegovo 

učešće u procesima razgadnje organske tvari. 

Predavanje 5. Fakultativne anaerobne Gram-negativne štapićaste bakterije 

Pregled i važnost ove skupine bakterija u moru s posebnim osvrtom na bakterije roda Vibrio među kojima su i vrste 

koje su patogene za ribe i neke beskralješnjake. Pregled patogena roda Vibrio i uvjeti u okolišu kada postaju patogeni. 

Predavanje 6. Aerobne Gram-pozitivne kokoidne i Gram-pozitivne štapićaste bakterije koje tvore endospore u 

moru 

Vrlo su oskudna saznanja, a i sporna mišljenja o pripadnosti predstavnika ovih skupina bakterija u autohtone morske 

stanovnike. Koji su nesporni morski predstavnici, a za koje se pretpostavlja da su morski predstavnici? 

Predavanje 7. Metanogene bakterije u moru 

Metanogene bakterije kao jedna od tri glavne skupine Archaea. Važnost metanogenih bakterija u vodenom stupcu i 

morskim sedimentima, pregled morskih predstavnika ove skupine bakterija. 

Predavanje 8. Aktinomiceti i srodne im bakterije u moru 

U moru se mogu naći predstavnici ove skupine bakterija, mada nisu uobičajeni. Pregled izolata koji su uobičajeni u

obalnim vodama (neke vsrte rodova Nocardia i Rhodococcus). 

U okviru 15 sati nastave u obliku seminarskih radova obradit će se izdvojene skupine bakterija s obzirom na njihovu 

važnost u moru, na način da se u uvodnom dijelu kroz predavanje prikažu najvažnije osobine odabrane skupine, a 

nakon toga studenti prezentiraju seminarske radove u kojima obrađuju najvažnije rodove iz odabranih skupina. 

Svaki od studenata je dužan izraditi seminarski rad na zadanu temu i prezentirati ga ostalim studentima. 


Nema klasičnog ispita. Ocjenjuje se kvaliteta seminarskog rada, njegova prezentacija i sudjelovanje u raspravi. 




Naziv predmeta PARAZITOLOGIJA MORSKIH ORGANIZAMA 

Kod predmeta 

SMB215 


(P/S/V) 

15/15/0 

ECTS 


4 ECTS (predavanja, seminari, konzultacije, samostalno učenje) 



(označiti X) 

temeljni X napredni specijalistički 





Preduvjeti za upis Temeljna znanja iz biologije morskih organizama 


mogućnost praćenja na Hrvatski, a prema potrebi i engleski jezik. 


Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Ivona Mladineo, izvanredni profesor 


Prof. dr. sc. Ivona Mladineo, izvanredni profesor 



Predmet upoznaje studenta s okolnostima odnosa nametnik-domaćin, vrstama takvih zajednica i pojavi nametničkih 

bolesti u intenzivnom uzgoju vodenih organizama. Naglasak je na nametnicima koji se s vodenih organizama mogu 

prenijeti na čovjeka. Cilj predmeta je osposobljavanje studenta za prepoznavanje nametničkih sustava u uzgojnoj 

sredini koji su potencijalno štetni po domaćina, odnosno mjera kojima se nametnici u akvakulturi mogu držati pod 

kontrolom. Student će moći prepoznati osnovne grupe nametnika koje se javljaju u intenzivnom uzgoju riba i 

školjkaša, metode sprječavanja i mogućnosti liječenja. Moći će prepoznati zoonotične nametnike, te upoznati metode 

sprječavanja infekcije čovjeka kao potrošača proizvoda mora. 

Nastava je organizirana u vidu predavanja, odnosno vježbi gdje student prepoznaje pojedine skupine nametnika prema 

njihovim osnovnim morfološkim osobinama. Obveza studenta je donošenje bilježnice i olovki u boji za crtanje 

preparata i njihovo označavanje. 


1. Fish pathology. Heinz-Hermann Reichenbach-Klinke, 1964. 

2. Fish Diseases and Disorders, Volume 1: Protozoan and Metazoan Infections. Woo, 1995. 

3. Protozoan parasites of fishes. Lom & Dykova, 1992. 

4. Parasitofauna of Monte Negro fish. Radujković & Raibaut, 1989. 

5. Evolutionary biology of host-parasite relationships: theory meets reality. Poulin, Morand, Skorping, 2000. 


1. A monograph on the isopods of North America. Richardson, 1905.

2. Keys to the trematoda, volume 1. Gibson, Jones, Bray, 2001. 


Predavanje 1. Priroda nametnika: ekonomska, medicinska i ekološka značajnost. Definicija parazitizma. Nazivi u 

parazitologiji. 

Ishodi učenja: razlikovanje parazitizma od ostalih životnih zajednica (simbioze, komenzalizma, foreze, mutualizma, 

predatorstva); razumijevanje uloge nametnika u čovjekovoj svakodnevnici, odnosno u čitavom ekosustavu. 

Predavanje 2. Priroda nametnika (nastavak): vrste životnih ciklusa nematnika. Vrste domaćina nametnika. Adaptacije 

nametnika na nametnički naćin života. Parazitizam kao izvor bioraznolikosti i vodeća sila evolucije. 

Ishodi učenja: razlikovanje načina prijenosa i života nametnika; razumijevanje prilagodbi pojedinih nametničkih grupa 

s obzirom na osobine domaćina; razumijevanje evolucijskog pritiska na nametnike uslijed njihovog opstanka. 

Predavanja 3 i 4. Protista I: osobine, morfologija i bolesti morskih organizama i ljudi uzrokovanih nametnicima iz 

grupe Sarcomastigophora: Flagellata (Amyloodinium ocelatuma), Kinetoplastida (Trypanosoma, Cryptobia, 

Trypanoplasma), Opalinata, Sarcodina (Paramoeba). 

Ishodi učenja: razlikovanje najpatogenijh i najtipičnijih predstavnika grupe Sarcomatigophora. 

Predavanja 5 i 6. Protista II: osobine, morfologija i bolesti morskih organizama i ljudi uzrokovanih nametnicima iz 

grupe Apicomplexa: Coccidia (Eimeria, Goussia, Aggregata, Cryptosporidium). Toxoplazmoza morskih organizama i 

čovjeka. 

Ishodi učenja: razlikovanje najpatogenijh i najtipičnijih predstavnika grupe Apicomplexa. 

Predavanja 7 i 8. Protista III: osobine, morfologija i bolesti morskih organizama i ljudi uzrokovanih nametnicima iz 

grupe Microsporidia. Microsporidioze riba i rakova. Encephalitozoon u čovjeka. 

Ishodi učenja: razlikovanje najpatogenijh i najtipičnijih predstavnika grupe Microsporidia. 

Predavanja 9 i 10. Protista IV: osobine, morfologija i bolesti morskih organizama i ljudi uzrokovanih nametnicima iz 

grupe Ciliata. Balantidium, Trichodina, Trichodinella, sesilni cilijati morskih organizama. 

Ishodi učenja: razlikovanje najpatogenijh i najtipičnijih predstavnika grupe Ciliata. 

Predavanja 11 i 12. Myxozoa: morfologija, vrste u akvakulturi (Sphaerospora, Polysporoplasma, Enteromyxum, 

Myxobolus, Ceratomyxa) i klinička slika bolesti, preventiva i liječenje. Myxozoe koje uzrokuju postmortalne 

promjene u filetima ribe. 

Ishodi učenja: razlikovanje najpatogenijh i najtipičnijih predstavnika grupe Myxozoa. 

Predavanja 13 i 14. Plošnjaci: osobine, životni ciklus, vrste adaptacija, niše parazitiranja i uloga trofičkog lanca u 

prijenosu. Turbellaria u beskralježnjaka. 

Ishodi učenja: razlikovanje najpatogenijh i najtipičnijih predstavnika grupe virnjaka. 

Predavanja 15 i 16. Jednorodni metilji: morfologija, osobine životnog ciklusa i vrste adaptacija. Polypisthocotylea 

(Sparicotyle). Monopisthocotylea (Diplectanum, Furnestinia i Lamellodiscus u bijele ribe, Hexostoma i Tristomella u 

tune, Benedenia u gofa). Bolesti u kavezne ribe, patohistologija promjena. 

Ishodi učenja: razlikovanje najpatogenijh i najtipičnijih predstavnika grupe jednorodnih metilja. 

Predavanje 17. Aspidogastrea: živi fosili. Dvorodni metilji (I): morfologija, osobine životnog ciklusa i vrste 

adaptacija. Struktura spolnog sustava, niše parazitiranja. Manipulacija ponašanja domaćina. Vrste cerkarija. 

Ishodi učenja: razlikovanje trbuhožljebaca i dvorodnih metilja; razumijevanje životnog ciklusa dvorodnih metilja i 

raznolikosti njihovih adaptacija. 

Predavanje 18. Dvorodni metilji (II): Didymozoa u tune. Zoonotični digenea: Opisthorchis, Clonorchis, Metorchis, 

Schistosoma. “Plivačev svrab” u ljudi. 

Ishodi učenja: razlikovanje pojedinih vrsta Digenea u riba i čovjeka. 

Predavanja 19 i 20. Cestoda (I): Cestodaria i Eucestoda. Osobitosti životnog ciklusa, morfologije, ekologije i niša 

parazitiranja trakavica vodenih organizama. 

Ishodi učenja: razumijevanje biologije i ekologije prijenosa trakavica kroz trofički lanac. 

Predavanja 21 i 22. Cestoda (II): najčešće trakavice morske ribe. Morske trakavice u ljudi (Diphyllobothrium, 

Diplogonoporus, Trypanorhyncha). 

Ishodi učenja: razumijevanje prijenosa trakavica s morskih organizama na čovjeka; metode preventive i liječenja. 

Predavanja 23 i 24. Acantocephala: morfologija, biologija, ekologija, domaćini i patologija kukičnjaka. Infekcije 

čovjeka. 

Ishodi učenja: razlikovanje kukičnjaka od ostalih plošnjaka. 

Predavanja 25 i 26. Nematoda: morfologija, biologija, ekologija, domaćini i patologija oblića. Infekcije čovjeka

(Anisakis, Trichinella). 

Ishodi učenja: razlikovanje oblića od ostalih makroparazita. 

Predavanja 27 i 28. Crustacea: morfologija, biologija, ekologija, domaćini i patologija račića. Copepoda, Isopoda 

(Cymothoida, Epicaridia, Gnathiida), Branchiura. 

Ishodi učenja: razlikovanje i razumijevanje pojedinih grupa nametničkih račića. 

Predavanja 29 i 30. Fosilni nametnici i manje skupine nametnika: Porifera, Cnidaria, Hirudinea. Nametničke školjke, 

puževi, ptice i ribe. 

Ishodi učenja: razlikovanje i razumijevanje manje učestalih nametničkih zajednica. 

Vježbe 1 i 2. Parazitološka pretraga: metode uzorkovanja, pohrana i transport uzoraka. Metode u parazitologiji: od 

strugotina tkiva do molekularne identifikacije. 

Ishodi učenja: izvesti parazitološku pretragu i izolirati nametnika iz tkiva (bez identifikacije), pohraniti nametnika za 

histološku, mikroskopsku i molekularnu analizu. 

Vježbe 3 i 4. Protista: morfološke osobine. 

Ishodi učenja: iz mikroskopskih preparata, nacrtati i označiti strukture Protista. 

Vježbe 5 i 6. Myxozoa: morfološke osobine. 

Ishodi učenja: iz mikroskopskih preparata, nacrtati i označiti strukture Myxozoa. Razudbom ribe, izolirati i 

identificirati Myxozoa. 

Vježbe 7 i 8. Jednorodni metilji i virnjaci: morfološke osobine. 

Ishodi učenja: iz mikroskopskih preparata, nacrtati i označiti strukture jednorodnih metilja i virnjaka. Razudbom ribe i 

školjke, izolirati i identificirati jednorodne metilje, odnosno virnjake. 

Vježbe 9 i 10. Dvorodni metilji: morfološke osobine. 

Ishodi učenja: iz mikroskopskih preparata, nacrtati i označiti strukture dvorodnih metilja. 

Vježbe 11 i 12. Trakavice: morfološke osobine. 

Ishodi učenja: iz mikroskopskih i histoloških preparata, nacrtati i označiti strukture trakavica. 

Vježbe 13 i 14. Oblići: morfološke osobine. 

Ishodi učenja: iz mikroskopskih i histoloških preparata, odnosno razudbe plave ribe nacrtati i označiti strukture 

Anisakis. 

Vježba 15. Nametnički račići: morfološke osobine. 

Ishodi učenja: iz trajnih preparata pod lupom nacrtati i označiti strukture isopodnog račića. 


Nakon savladavanja osnova parazitologije, naglasak kolegija biti će na terenskom uzorkovanju i vlastitoj pripremi 

parazitoloških preparata s obzirom na interese ili afinitete studenta (nametnici uzgojene ribe, školjaka, hobotnica ili 

divlje ribe). Ispit se sastoji iz usmene prezentacije odabrane teme s prezentacijom vlastite parazitološke zbirke. 

Preduvjet pristupu ispita je položeni kolokviji prepoznavanja preparata najčešćih nametnika i pismeni kolokvij općeg 

djela parazitologije. 


Sve konzultacije s nastavnikom se mogu odraditi preko e-maila mladineo@izor.hr. 


Kod predmeta 


(P/S/V) 

ECTS 



(označiti X) 




BIOFIZIKA 

SMB214 

15/0/15 

3 


temeljni napredni specijalistički 

Biologija i ekologija mora, diplomski studij 

I. godina / I. semestar



mogućnost praćenja na Hrvatski, mogućnost praćenja na engleskom jeziku 


Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Davor Juretić, redoviti profesor 


Prof. dr. sc. Davor Juretić, redoviti profesor 



- 


- 


- 


- 


- 


- 

Naziv predmeta ODABRANA POGLAVLJA IZ EKOLOGIJE BENTOSA 

Kod predmeta 

SMB406 


(P/S/V) 

15/15/ 0 

ECTS 


3 ECTS (1 - praktični rad na terenu, 2 – praktični rad u laboratoriju) 


obavezan izborni x 

(označiti X) 

temeljni napredni x specijalistički 







mogućnost praćenja na Hrvatski / konzultacije na engleskom 



Prof. dr. sc. Boris Antolić, izvanredni profesor 

- dio nastave izvodi doc. dr. sc. Ivana Grubelić 

Voditelj seminara Prof. dr. sc. Boris Antolić, doc. dr. sc. Ivana Grubelić 



Prema odabiru studenata obradit će se biotske i abiotske karakteristike odabranog dijela bentala, utjecaj ekoloških 

faktora na razvoj i rasprostranjenost odabrane vrste ili skupine bentoskih alga, morskih cvjetnica ili beskralješnjaka te 

bentoskih zajednica. Svrha nastave ovog studijskog predmeta je udovoljiti ineresu studenata u proširivanju znanja o 

procesima koji vladaju u odabranom dijelu bentala, o utjecaju ekoloških faktora na razvoj i rasprostranjenost pojedine 

vrste, skupine ili zajednice bentoske flore ili faune. Stećeno znanje studentima je značajno za kompleksno 

sagledavanje problematike u budućem radu u oblasti ekologije i biologije mora, morskog ribarstva te gospodarenja i 

zaštite istih. Vježbe studente pripremaju za samostalno istraživanje bentoskih organizama te kompleksnih bentoskih 

zajednica. Na terenu i u laboratoriju studenti samostalno koriste metode sakupljanja, konzerviranja i obrade bentoskih 

uzoraka. Uzorke obrađuju kvalitativno, kvantitativno i statistički, a usporedbom rezultata obrade svih sakupljenih

uzoraka zorno spoznaju kako različiti prirodni okoliš i antropogeni utjecaji djeluju na razvoj bentala. 

Nastava se izvodi na terenu, gdje se sakupljaju uzorci standardnim pomagalima, i u laboratoriju, gdje se uzorci 

obrađuju standardnim laboratorijskim pomagalima te stručnom i znanstvenom literaturom (15 sati terenske nastave; 

15 sati laboratorijskog rada). 

Studenti su obavezni redovito pohađati predavanja i vježbe. Izostajanje s 20% obaveznog plana nastave (6 sati) mora 

biti opravdano, što je preduvjet pristupanju ispitu znanja. 


1. Ercegović A. 1949. Život u moru. (JAZU, Zagreb) 

2. Gambi M.C., Dappiano M. 2004. Mediterranean Marine Benthos: A Manual of methods for its sampling and study. 

Biol. Mar. Medit., 11 (Suppl. 1): IX-XI, 604 pp. 

3. Pérès J.M., Gamulin-Brida H. 1973. Biološka oceanografija. (Školska knjiga, Zagreb) 

4. Riedl R. 1983. Fauna und flora des Mittelmeeres. (P. Parey) 


1. Odabrani radovi domaćih i stranih eksperata. 

2. Specijalizirani ključevi za determinaciju bentoskih organizama 

3. Bertness M.D., Gaines S.D., Hay M.E. 2001. Marine Community Ecology. (Sinauer A.) 

4. Ercegović A. 1952. Jadranske cistozire. Fauna i flora Jadrana. (IOR, Split) 

5. Lüning K. 1990. Seaweeds. Their environment, biogeography and ecophysiology. J.Wiley and Sons, Inc., New 

York, Chichester, Brisbane, Toronto, Singapore. 

6. Morin P.J. 1999. Community Ecology. Blackwell Science, Oxford. 


Terenski rad: 15 sati 

Uzorkovanje bentoskih uzoraka na odabranom području, ovisno o iskazanom interesu studenata, a na području s 

različitim ekološkim uvjetima. 

Laboratorijski rad: 15 sati 

Studenti obrađuju sakupljene uzorke (kvalitativno i kvantitativno) te izmjenjuju podatke s ostalim studentima, kako bi 

ih u svom pismenom radu mogli usporediti. 

Ishod učenja: Izradom pismenog rada studenti povezuju stečena znanja iz već položenih kolegija (biologija, kemija, 

fizika i geologija mora) studija sa svrhom boljeg razumijevanja na koji način kvalitativni i kvantitativni sastav 

bentoskih organizama na istoj bionomskoj stepenici ovisi o različitim ekološkim (prirodnim i antropogenim) uvjetima. 


Ispit se sastoji od pismenog dijela. Usvojeno znanje studenti iskazuju samostalnom izradom pismenog rada koji sadrži 

u kratkim crtama sve osnovne elemente znanstvenog rada (Uvod, Materijali i metode, Rezultati, Rasprava i Zaključci), 

a obuhvaća podatke samostalno sakupljenih i obrađenih uzoraka. 

Student je položio ispit ako pokaže osnovno znanje vezano za odabranu problematiku, a znanje i umješnost 

povezivanja biološko-ekoloških osobina u pridnenim zajednicama donosi više bodova, odnosno veću ocjenu. 


Sve dodatne informacije studentima su dostupne kroz direktne razgovore s voditeljima vježbi te putem e-maila 

(antolic@izor.hr ; grubelic@izor.hr) i telefona (021 408004; 021 408043). 

Naziv predmeta GENETIKA POPULACIJA MORSKIH ORGANIZAMA 

Kod predmeta SMB 407 


(P/S/V) 

15/15/0 

ECTS 


3 ECTS 

1 (za predavanje) i 2 (za samostalno učenje i konzultacije) 



(označiti X) 




Biologija i ekologija mora / Diplomski studij


Preduvjeti za upis Savladana problematika iz opće biologije, biokemije, biologije i ekologije mora 


mogućnost praćenja na Hrvatski i engleski jezik 


Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Jasna Maršić Lučić, izvanredni profesor 

Voditelj seminara Prof.dr.sc. Jasna Maršić Lučić, izvanredni profesor 



Student će se upoznati o osnovnim pojmovima te steći teoretska znanja iz genetike populacija, njene primjene u 

akvakulturi i zaštiti genetske raznolikosti prirodnih populacija morskih organizama. Usvojit će znanja o faktorima 

koji utječu na genetsku ravnotežu populacija, prostornu rasprostranjenost populacija (efektivna veličina populacije, 

izmjena gena između populacija iste vrste). Upoznat će se sa primjenom istraživanja genetike populacija u odnosu na 

okoliš: utjecaj uzgajališta na prirodne populacije. Upoznat će se s načinima određivanja genetske strukture hibridnih 

vrsta te njihov utjecaj na genetsku strukturu prirodnih populacija morskih organizama te molekularne metode 

određivanja genetske strukture populacija. 

Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Na predavanjima studenti stiču temeljna teorijska znanja iz 

problematike genetike populacija sa naglaskom na morske organizme. Student je obvezan pripremiti gradivo o kojem 

se raspravlja na seminaru, a kroz seminar student će se upoznati i aktivno sudjelovati u raspravi o odnosima među 

populacijama obzirom na genetsku strukturu; o promjenama koje se mogu dešavati u prirodnim populacijama. 

Nastavnik ocjenjuje sudjelovanje studenta u radu seminara (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja 

problema, zaključivanje, itd), ocjena se pribrajaja ocjeni na završnom ispitu iz predmeta. Rad svake grupe studenata se 

nadgleda, a nastavnik ima pravo i dužnost pozivati na razgovor studente koji zakazuju u nastavi. Student je obavezan 

pohađati predavanja i seminare. 


1. Hartl, D.L.& ClarkA.G.: Principles of population genetics, Sinauer asssociates, Inc. 1997. 

2. Borojević, K. 1991. Geni i populacija, 2. izdanje Forum, Novi Sad, 544pp. 


1. Hedrick, P.W. 1983. Genetics of populations. Science Book Int. Inc. 630pp. 

2. Futuyma, D.J.: Evolutionary Biology, Sinauer associates, Inc. 1986. 


Predavanje 1. Uvod i kratka povijest genetike populacija 

Ishod učenja: Usvojiti i razumijeti osnovna načela genetike populacija, razumijeti pojam populacije u genetskom 

smislu i zakonitosti po kojima dolazi do genetskih promjena među populacijama. 

Predavanje 2: Geni u populaciji 

Ishod učenja: Upoznavanje i usvajanje osnovnih zakonitosti u populacijskoj genetici (HW ravnoteža populacije; HW 

princip ); panmiksija i slučajno križanje; razumijevanje tipova neslučajnog križanja. 


Ishod učenja: Objasniti pojam vezanih geni, genetska neravnoteže (nesistematska i epistatska selekcija). 

Razumijevanje gametske neravnoteže (Linkage disequilibrium); promjene u frekvenciji gena u populaciji (efektivna 

veličina populacije) ; 


Ishod učenja: Upoznavanje sa modelima izmjene gena među populacijama. Razumijevanje promjene na genetskom 

nivou koje se mogu dešavati u izmjeni gena između populacija iste vrste; 

Predavanje 5. Tipovi rasprostranjenja populacija 

Ishod učenja: Usvojiti termine genetska smrt i genetsko opterećenje (mutacijsko opterećenje; segregacijsko 

opterećenje), te uvjete preživljavanja jedinki u okolišu; upoznavanje sa balansnom i klasičnom teorijom genetskog 

opterećenja. 

Predavanje 6. Tipovi rasprostranjenja populacija 

Ishod učenja: Usvajanje i razumijevanje tipova rasprostrajenosti populacija u prirodi: alopatrije, simpatrije, parapatrije 

te zemljopisne intergradacije. Razumijevanje modela rasta i regulacije populacija (deterministički, stohastički) 

Predavanje 7. Efektivna veličina populacije

Ishod učenja: Razumijevanje i usvajanje načina izražavanja efektivnog broja jedinki u prirodnim populacijama; 

Objašnjenje Wahlund-ovog efekta; objašnjenje Founder efekta 

Predavanje 8. Faktori koji mijenjaju genetsku ravnotežu populacije 

Ishod učenja: Usvajanje sistematskih i slučajnih- nesistematskih promjena. 

Predavanje 9. Faktori koji mijenjaju genetsku ravnotežu populacije 

Ishod učenja: Razumijevanje utjecaja mutacija, migracija, selekcije i pojave genetskog drifta u prirodnim 

populacijama 

Predavanje 10: Specifičnosti kretanja u malim popolacijama 

Ishod učenja: Razumijevanje genetskih promjena u malim populacijama 

Predavanje 11. Heteroza ili Hibridna snaga 

Ishod učenja: Usvajanje i razumijevanje pojma heteroze 

Predavanje 12. Primjena populacijsko – genetskih istraživanja u akvakulturi 

Ishod učenja: Usvajanje cjelina populacijske genetike važnih za akvakulturu; Određivanje heritabilnosti; Genetika 

alozima; 

Predavanje 13. Primjena populacijsko –genetskih istraživanja u ekologiji 

Ishod učenja: Razumijevanje genetske sličnosti i razlika između populacija morskih algi; Primjena genetske 

različitosti kao indikatora stanja ekosistema. Kvantitativna genetika – izučavanje interakcija genetike populacija i 

okoliša; 

Predavanje14. Molekularne metode određivanja genetske strukture populacija 

Ishod učenja: Usvajanje klasičnih i molekularnih metoda za analizu DNA (lančana reakcija polimerazom; gel 

elektroforeza); metode za analizu polimorfizma DNA 

Predavanje 15. Statistička obrada podataka 

Ishod učenja: Upoznavanje i usvajanje metoda i statističkih programa za računanje osnovnih parametara kojima 

opisujemo genetsku strukturu populacija; Izračunavanje genetske bliskosti i udaljenosti populacija 

Seminar – obrada zadanih tema npr: 

-Efekt mjera regulacije ribolova na genetsku strukturu ribljih populacija 

-Primjena molekularnih metoda u ribarstvu i akvakulturi 

-Genetska različitost populacija kao indikator stanja i održivosti ekosistema 

Ostali seminari biraju se i obrađuju ovisno o aktualnosti nekog problema. 


Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom ispitu. Tijekom nastave 

vrednuje se pohađanje nastave, samostalni rad i aktivnost u nastavi i tijekom seminara, usvojeno znanje. 

Znanje studenata se provjerava parcijalnim pismenim ispitima, nakon završenih cjelina. Na završnom, pismenom 

ispitu provjeravaju se ključne, specifične kompetencije koje se utvrđuju za svaku cjelinu. 

Provjere znanja: Provjere znanja odvijaju se putem pismenih parcijalnih ispita. Provjera znanja je kontuinuirana, tj. 

usvojena znanja provjeravaju se kontinuirano tijekom cijelog semestra, o terminu studentu će biti obaviješteni na 

vrijeme. Trajanje parcijalnog ispita je 90 minuta. Izlazak na parcijalne ispite je obavezan. Svaki parcijalni ispit se 

boduje i dobiva se ocjena koja ulazi u konačnu ocjenu predmeta.Za prolaz na parcijalnom ispitu potrebno je na pitanja 

odgovoriti s točnošću od najmanje 60%. 

Ocjenjivanje: Ocjena na parcijalnim ispitima formira se na temelju postignutog uspjeha prema slijedećem ključu: 

• 70 – 81 bod dovoljan (2) 

• 82 – 93 boda dobar (3) 

• 94 – 105 bodova vrlo dobar (4) 

• 106 – 120 bodova izvrstan (5) 

Za uspješan prolaz potrebno je: 

- ispuniti sve nastavne obaveze (pohađanje predavanja i aktivno sudjelovanje tijekom seminara), 

- tijekom semestra položiti dva parcijalna ispita. 

Konačnu ocjenu iz predmeta čine rezultati parcijalnih ispita, ocjene iz seminarskog rada (ovisno o smjeru) te prisustvo 

i aktivno sudjelovanje u nastavi. 


Za sva pitanja vezana predmet ili pomoć u savladavanju gradiva studenti se mogu predmetnom nastavniku obratiti 

putem e-maila odnosno mogu doći na individualni razgovor.

Naziv predmeta EKOLOGIJA ESTUARIJA 

Kod predmeta 

SMB408 


(P/S/V) 

15/15/0 

ECTS 


3 (predavanja, seminari, konzultacije, samostalno učenje) 

Status predmeta obavezan izborni X 

(označiti X) 








mogućnost praćenja na Hrvatski 


Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Olja Vidjak 

Voditelj seminara Doc. dr. sc. Olja Vidjak 



Kompetencije koje se stječu: Upoznavanje s značajkama i osobitostima estuarskih ekosistema. 


1. Kotchum, B.H. (edit.) 1983: Estuaries and enclosed seas. Elsevier Scientific Publishing Company, 481 pp. 


1. Green, J. 1968. The Biology of Estuarine Animals. University of Washington, Seattle and London, 401 pp. 

2. Kinne, O. 1978 (edit). Marine Ecology. A Comprehesive, Integrated Tretiseon Life on Oceans and Coastal Waters. 

Dynamics, 4, John Wiley & Sons, New York, 746 pp. 


Sadržaj: 

U kolegiju će se razmatrati slijedeće teme: povijest istraživanja, struktura i tipovi estuarija, morske mijene i dinamika 

vodenih masa, salinitet i ostali kemijski parametri, vegetacija i fauna dna, kvalitativno-kvantitativni sastav i biomasa 

planktona, makrobentos, mikrobentos, slatkovodna komponenta, terestrička komponenta, estuarijske ribe, ptice, 

paraziti i epibionti, lanci ishrane, migracije, zaštita. Karakteristike estuarija uz istočnu obalu Jadrana. 


Frontalna predavanja, grupni seminarski rad. Korištenje modernih tehnika 


- 


Kod predmeta 


(P/S/V) 

ECTS 



(označiti X) 




PROCJENA BIOLOŠKIH ZALIHA MORA 

SMR314 

15/0/15 

3 ECTS 




I. godina / I. semestar

Osnovna predznanja iz ribarstvene biologije, dinamike populacije i biostatistike, te znanje 


rada na računalu (prvenstveno EXCEL) 


mogućnost praćenja na Hrvatski jezik/engleski jezik (prema potrebi) 


Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Nedo Vrgoč, izvanredni profesor 





Osnovna zadaća ovog predmeta je naučiti studente glavnim metodama koje se koriste u procjenama stanja obnovljivih 

bioloških zaliha u moru. Naime, izrada ispravne ocjena stanja resursa u moru preduvjet je za uspostavu adekvatnih 

mjera regulacije ribolova i zaštite resursa. Nastava je organizirana kroz predavanja i vježbe na kojima su studenti 

obavezni prisustvovati. 



2. Pauly, D. 1984. Fish population dynamics in tropical waters. ICLARM Stud.Rev.(8):325 


1. Bianchi G., Skjoldal H.R., 2008. The ecosystem Approach to Fisheries. FAO, 361 p. 

2. Kolding J., Giordano, U.,, 2002. Lectures notes: AdriaMed Training Course on Fish Population Dynamics and 

Stock Assesssment. AdriaMed Technical Documents No8. 145 p 

3. Hoggarth DD, et al., 2006. Stock assessment for fisheries management, FAO. 261 

4. Gayanilo F.C., Spare P., Pauly D., 2005. FAO-ICLARM stock assessment tools II. User's guide FAO, 168 p 

5. Cadima E.L., Caramelo A.M., 2005. Sampling methods applied to sfisheries science: a manual. FAO 87p 

6. Biswas, S.P.1993, Manual of Methods in Fish Biology. Published by South Asian Publishers, 157 p 



Predavanje 1. Kratki pregled dinamike rasta i smrtnosti 

Cilj ovog uvodnog predavanja je ponoviti sa studentima znanja iz dinamike populacija koja su neophodna za 

razumijevanje problematike procjene bioloških zaliha, a koje su studenti učili kroz prethodne predmete. Ovo se 

prvenstveno odnosi na Von Bertalanffyevu jednadžbu rasta, metode određivanja starosti, metode račinanja dinamike 

rasta i metode račinanja dinamike uginuća. 

Predavanje 2. Osnovni pojmovi i principi u procjeni bioloških zaliha mora 

U ovom predavanju studente će se naučiti osnovne pojmove i principe koji će se koristiti u narednim predavanjima. 

Ovo uključuje definiranje pojmova populacije (u biološkom, statističkom i ribarstveno biološkom smislu), „stocka“ 

(djeljivi stockovi, migrirajući stockovi), kohorta, vrste ribolova, prelova i prelovljenosti. Isto tako kroz ovo predavanje 

obraditi će se Russelov zakon dinamičke ravnoteže. 

Predavanje 3. Metode procjene biomase 

Cilj predavanja je naučiti studente osnovnim metodama koje se koriste u procjeni biomase u ribarstvu. Obraditi će se 

direktne i indirektne metode procjene biomase, te njihove prednosti i nedostatci. Kroz ovo predavanje obradit će se i 

osnove teorije uzorkovanja u ribarstvu. 

Predavanje 4. Modeli optimalnog ribolova 

Kroz ovo predavanje opisati će se dinamika cohorata, te dati će se kratki povijesni pregled modela koji su korišteni u 

uspostavi optimalne razine ribolova kroz povijest, te će objasniti će se osnovni holistički i analitički modeli, njihove 

značajke i ograničenja. Isto tako, u ovome predavanju studenti će naučiti što je to MSY i čemu služi u ribarstvenoj 

biologiji. 

Predavanje 5. Shaefer-ov i Fox-ov modeli održivog ribolova 

Shaefer-ov i Fox-ov model predstavljaju povijesno najčešće korištene modele u ribarstvenoj biologiji. U ovom 

predavanju studenti će naučiti kako koristiti ove modele, te prednosti i ograničenja njihove primjene 

Predavanje 6. Beverton –Holt model ulova po novačenju (Y/R model) 

Y/R modeli (među kojima je najpoznatiji Beverton-Holt model) su također široko korišteni modeli u procjenama 

stanja resursa. Kroz predavanje studenti će naučiti koristiti se ovim modelom, a u predavanjima će posebna pozornost 

biti posvećena odnosima između veličine stocka i intenziteta novačenja, te elementima koji imaju utjecaj na ovaj

odnos. 

Predavanje 7. Virtualna populacijska analiza (VPA) 

Kroz ovo predavanje studente će se naučiti osnovama teorije VPA i naučiti će se samostalno obavljati VPA baziran na 

podatcima o starosti, te na podatcima o dužinskim frekvencijama. Kako je ovo metoda koja se konvencionalno radi i 

na IOR-u prilikom procjene sitne plave ribe, studentima će se opisati stanje resursa u Jadranskom moru korištenjem 

ove metode. 

Predavanje 8. Procjene stanja resursa putem bioloških i socioekonomskih indikatora 

U novije vrijeme stanje resursa se sve više opisuje putem različitih indikatora stanja. Za Jadransko more razrađen je 

sustav indikatora stanja i referentnih točaka za procjene demerzalnih naselja (tzv. „Trafic light approach“). Studente će 

se naučiti koristiti ovu metodu u opisivanju stanja resursa. 

Predavanje 9. Utjecaj efekta migracija na procjenu bioloških resursa 

Migracije imaju veliki utjecaj na stanje populacija u pojedinim područjima i dijelovima godine i to prvenstveno na 

demografsku strukturu populacija. Kako se dinamika rasta i uginuća populacija u pravilu računa na osnovu 

demografske strukture populacija, poznavanje migracija je od ključne važnosti za pravilno interpretiranje podataka o 

dinamici populacija i procjeni stockova. Studente će se upoznati sa osnovnim tipovima migracija, te migracijskim 

karakteristikama glavnih Jadranskih vrsta. 

Predavanje 10. Ekosustavni pristup u ribarstvu (EAF) 

Ekosustavni pristup u ribarstvu („ecosystem approach to fisheries“ EAF), te uz njega vezano gospodarenja zasnovano 

na ekosustavima („ecosystem baced management in fisheries“ EBMF) su osnova procjena stanja i gospodarenja 

resursima u dogledoj budućnosti. Studente će se upoznati sa osnovnim principima EAF-a i EBMF-a. 

Vježba 1. Osnove biostatistike 

Ponoviti osnovne statističke pojmove. Razumjeti pojam normalne distribucije i njegovu važnost u statistici i 

ribarstvenim modelima. Znati grupirati podatke u razrede (dužinske frekvencije). Znati izračunati teoretske 

(očekivane) dužinske frekvencije. Znati usporediti stvarne i teoretske dužinske frekvencije. Objasniti razliku stvarnih i 

teoretskih dužinskih frekvencija na zadanim primjerima. 

Vježba 2. Osnove dinamike populacija 

Razumjeti pojam dužinsko-masenog odnosa riba i glavonožaca. Znati izračunati dužinsko-maseni odnos iz zadanih 

vrijednosti. Objasniti biološko značenje parametara jednadžbe dužinsko-masenog odnosa. Razumjeti pojam Von 

Bertalanffyeve jednadžbe rasta i njegovu važnost u ribarstvu. Objasniti biološko značenje parametara Von 

Bertalanffyeve jednadžbe rasta. Povezati veličinu tijela i starost riba (glavonožaca) korištenjem Von Bertalanffyeve 

jednadžbe rasta. Izračunati ukupnu smrtnost korištenjem Beverton i Holtove Z-jednadžbe. Izračunati prirodnu i 

ribolovnu smrtnost. 

Vježba 3. Modeli održivog ribolova 

Razumjeti pojam maksimalnog održivog ulova. Izračunati maksimalni održivi ulov metodom Schaefera. Izračunati 

maksimalni održivi ulov metodom Foxa. Usporediti razlike među navedenim metodoma. 

Vježba 4. Model ulova po novačenju (Y/R) 

Razumjeti pojam „novačenja“. Izračunati ulov po novačenju korištenjem Beverton i Holtovog modela. Objasniti 

utjecaj inteziteta ribolova na ulov po novačenju. Objasniti optimalan način iskorištavanja obnovljivih resursa mora. 

Vježba 5. Virtualna populacijska analiza (VPA) 

Razumjeti pojam analize virtualne populacije. Znati odrediti kretanje veličine kohorte kroz vrijeme korištenjem 

Popove analize kohorte (PCA). Objasniti važnost i primjenu metoda analize virtualne populacije. Objasniti odnos 

prirodne i ribolovne smrtnosti u različitim životnim fazama riba i drugih morskih organizama. 

Vježba 6. „Traffic light“ metoda 

Razumjeti pojmove i znati izračunati populacijske indikatore stanja (Frekvencija pojavljivanja; Indeks biomase; 

Indeks abundancije; Indeks novaka; Indeks odraslih primjeraka; Srednja masa primjeraka; Srednja dužina primjeraka; 

Srednja dužina primjeraka bez novaka; Omjer srednje dužine primjeraka i dužine prve spolne zrelosti), kao i 

indikatore za zajednice (Indeks ukupne biomase; Indeks ukupne abundancije; Ukupna biomasa bez plave ribe; Ukupan 

broj bez plave ribe; Biomasa gospodarski ciljanih vrsta; Indeks biomase glavonožaca; Indeks biomase pelagičnih riba; 

Indeks biomase hrskavičnjača; BOI indeks) 


Ispit iz ovog predmeta sastojati će se od dva dijela: ispit iz vježbi, te ispit iz predavanja.

Ispit iz vježbi sastoji se od praktičnog rješavanja zadataka vezanih uz metode procjene bioloških zaliha. Tek nakon 

uspješno položenog ispita iz vježbi studenti mogu pristupiti ispitu iz predavanja, gdje će ih se usmeno ispitivati teorija 

procjene bioloških zaliha mora. 


Sve dodatne informacije vezane za predavanja studenti mogu dobiti na e-mail vrgoc@izor.hr, tel. 021/408051 ili 

osobno na Institutu za oceanografiju i ribarstvo, a one vezane uz vježbe na e-mail fskeljo@unist.hr, tel. 021/558251 

ili osobno na Odjelu za studije mora. 

Naziv predmeta PRIMJENA ELEKTRONIČKIH RAČUNALA 

Kod predmeta 

SMR113 


15/0/15 

(P/S/V) 

ECTS 

2 ECTS (1-predavanja i vježbe, 1- samostalno učenje i konzultacije) 




(označiti X) 






Preduvjeti za upis Osnovna znanja iz informatike 


mogućnost praćenja na Hrvatski, uz mogućnost praćenja na engleskom jeziku 


Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Vlado Dadić, redoviti profesor 


Prof.dr.sc. Vlado Dadić, redoviti profesor 



Zadaća predmeta je osposobiti studente za primjenu računala u izradi složenih dokumenata, proračunu tablica i izradi 

grafičkih izlaza, obradi rasterskih i vektorskih grafičkih prikaza, rukovanju prostornim podatcima i informacijama, 

sigurnost rada na računalu, pretraživanju informacija na Internetu, primjeni računala u ekologiji, te pohrani 

geoprostornih podataka. 

Nastava se održava u obliku predavanja i vježbi u računalnom praktikumu gdje studenti prate nastavu i izvode vježbe 

na stolnim računalima. Za vrijeme vježbi studenti izvode praktične vježbe na računalima vezane za nastavno gradivo 

na kojima se obavlja i praktična provjera usvojenog znanja.. 


1. Dadić, V. (2009). Primjena elektroničkih računala. Interna skripta – izmijenjeno i nadopunjeno izdanje. 195 str. 

2. Vučina, Ž. (2006). Pretraživanje i vrjednovanje informacija na Internetu. EDUPOINT. CARNet. 68 str. 

3. Sušanj, D. (2003) PC računala - Zagreb; BUG @ SysPrint. 

4. CARNet Cert. (2004). Priručnik s CD za sigurnost korisnika Interneta, Zagreb, 75 pp. 

1. http://sigurnost.carnet.hr/ 

2. http://www.ic.ims.hr/office/excel2003/kazalo-excel.html 

3. http://www.ic.ims.hr/office/word2003/kazalo-word.html 


1. Abrus, L. (2003) Izrada Weba - Zagreb; BUG @ SysPrint 

2. http://www.cis.hr/www.edicija/LinkedDocuments/CCERT-PUBDOC-2003-03-06.pdf 

3. http://hr.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunalo 

4. http://wiki.open.hr/wiki/GIMP 

5. http://inkscapetutorials.wordpress.com/suggest-a-tutorial/tutorial-list/ 

6. http://edu-udzbenik.carnet.hr/2/pogl_08.htm


Predavanje 1. Uvod u informacijske sustave. 

Informatika i informacijsko društvo. Povijesni razvoj informatike. Informatika i suvremeni svijet. Pojam podatka i 

informacije. Vrijednosti informacija. Tehnički problemi kod prijenosa informacija i njihovo otklanjanje. Sustavi za 

obradu podataka i informacija. Tiskane i elektronske knjige. 

Predavanje 2. Osnove računala. 

Računalna terminologija, brojevni sustavi i prikaz alfanumeričkih znakova na računalima. Vrste elektroničkih 

računalnih sustava. Razvoj računala. Digitalna računala. Velika, srednja i mala računala. Osobna računala: stolna, 

prijenosna, dlanovnici. 

Predavanje 3. Strojna i programska oprema računala. 

Strojna računalna oprema i njene sastavnice. Programska računalna oprema, Operacijski sustavi. Windows, Mac OS, 

Unix, Linux, Android. Komunikacijska programska oprema. Primijenjena programska oprema. Programi za 

uređivanje teksta. Programi za računanje s tablicama. 

Predavanje 4. Programiranje na računalu 

Programiranje na računalu i programski alati. Postupci kod programiranja. Programski jezici i prevoditelji. Generacije 

programskih jezika. Postupci kod programiranja. JAVA programski jezik. 

Predavanje 5. Računalne mreže. 

Povezivanje računala. Podjela mreža. Lokalne i razgranate mreže. Žične i bežične mreže. Virtualna privatna mreža. 

Internet. Servisi na Internetu: ssh, ftp, e-mail, www. CARNet. Protokoli. HTML, XML, GML. Mrežne stranice. 

Mrežni portali. Društvene mreže. Sustavi za upravljanjem sadržaja na mrežnim stranicama (CMS). Sigurnost i zaštita 

računalnih mreža. 

Predavanje 6. Numeričko modeliranje pomoću računala. 

Formati. Rasterski i vektorski formati. Osnovne grafičke sastavnice. Problematika sažimanja i kvalitete grafičkih 

zapisa. Pokretna i nepokretna grafika. Rekonstrukcija stvarnih objekata i njihov prikaz na računalu. Digitalno 

modeliranje. 

Predavanje 7. Sustavi za rukovanje podacima i informacijama. 

Sustavi za pohranu podataka. Mjereni i referalni podatci. Skladišta podataka i informacija. Hijerarhijska, relacijska, 

objektna i georelacijska skladišta. Lokalna i mrežna skladišta podataka. Geoprostorni podatci i njihove sastavnice. 

Geografski informacijski sustavi (GIS). Standardni, mrežni i mobilni GIS. Projekcije Zemlje u dvodimenzionalnom 

prostoru i korišteni datumi. Google Earth i Google Map. 

Predavanje 8. Skladišta podataka morskog okoliša 

Skladišta podataka i informacijski servisi u morskom okolišu. Referalno skladište podataka i njegov značaj. Skladišta 

podataka i informacija o morskom okolišu Jadranskoga mora (MEDAS, POKAZATELJI, PLAŽE, NATURA'2000). 

Vježba 1. Osnove računala (strojna i programska oprema) 

Praktični rad na računalima. BIOS (Basic Input Output System). Operativni sustav, osnove, vrste. Prilagodba postavki 

na stolnom računalu. Rad s primijenjenim programima na umreženim stolnim računalima. 

Vježba 2. Internet – mreža, servisi, sigurnost, preglednici i pretraživanje 

Praktične vježbe spajanja, prilagođavanja za rad u mreži. Osnove rada, adresiranja i prijenosa podataka. Rad s 

preglednici Interneta, pretraživanje i vrjednovanje informacija na Internetu. Mrežne stranice (HTML) i ostali sadržaji 

na mreži. Osnove vatrozida i bežične mreže. Primjeri, primjena u praksi. Podešavanja vatrozida. Spajanja na bežične 

mreže. Primjeri enkripcije i steganografije kod prijenosa podataka. 

Vježba 3. Komunikacija preko računalne mreže 

Praktičan rad s različitim vrstama komunikacija. Elektronička pošta. Programi za udaljen pristup računalu. Programi 

za slanje velikih datoteka. Osnove sigurnosti rada na računalu – sigurnosne kopije, politika zaporki i korisničkih 

računa, pravila ponašanja na mreži. 

Vježba 4. Mrežne stranice 

Praktičan rad na izradi mrežnih stranica. Vrste i osnovna podjela (statične i dinamičke). Portali. Tražilice. Prilagodbe 

sadržaja uređaju (mobilne mrežne stranice). Sustavi za upravljanje sadržajem na mrežnim stranicama. Rad u 

društvenim mrežama. 

Vježba 5. Rukovanje grafičkim prikazima u rasterskim i vektorskim formatima 

Razlike između rasterskih i vektorskih grafičkih prikaza. Formati pohrane rasterskih i vektorskih grafičkih prikaza.

Osnovna načela sažimanja grafičkih prikaza. Primjer veličine datoteke kod sažimanja iste slike korištenjem različitih 

metoda kompresije. Programi za rukovanje slikama (rasterski format). Osnovne obrade slika. 

Vježba 6. Skladišta podataka 

Primjeri skladišta podataka u istraživanju mora (MEDAS). Osnove rada s podatcima u georelacijskim skladištima. 

Osnovne sastavnice geoprostornih podataka, točka, linija poligon. Praktična primjena GIS alata u analizi i sintezi 

prostornih podataka. Praktične vježbe na ubacivanju podataka, pretraživanju i prikazu podataka u skladištima 

podataka vezanih za morsku okoliš: POKAZATELJI, PLAŽE i NATURA'2000. 

Vježba 7. Izrada složenog dokumenta 

Kreiranje složenog dokumenta pomoću uređivača teksta. Ubacivanje grafikona i slika. Organizacija dokumenata 

(sekcije). Izrada automatskog kazala dokumenta. Kreiranje složenog dokumenta kombinacijom pronađenih sadržaja na 

Internetu. Izrada grafikona i obrada slika za potrebu dokumenta. Formatiranje dokumenta. Učitavanje raznih formata 

podataka i izrada grafičkih izlaza pomoću programa za obradu tablica. 


Rad studenata će se vrjednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom ispitu kako slijedi: 

1. redovito pohađanje i aktivnost na nastavi (4 boda) 

2. polaganjem dvaju kolokvija (do 30 bodova), kako slijedi: 

a) na prvom kolokviju studenti iz jednostavnog teksta s djelomično popunjenom tablicom izrađuju složeni tekst na 

jednom od uređivača teksta uključujući jednadžbe, slike i grafičke sastavnice dobijene popunjavanjem tablice s 

programom za tablični proračun, prema dobijenim naputcima i predlošku dostavljenom u jpg formatu. Kolokvij se 

ocjenjuje od 0 do 15 bodova ovisno o tome koliko izrađeni tekst odgovara predlošku. 

b) na drugom kolokviju studenti preko mrežnog sučelja odgovaraju na 15 postavljenih pitanja iz prijeđenog gradiva. 

Svako pitanje se ocjenjuje s 0, 0.5 ili 1 bod pa student može na kolokviju sakupiti najviše 15 bodova. 

3. Seminarski rad iz pojedine teme vezane za kolegij (nije obvezatan), a koji čine oblikovani tekst po unaprijed 

dobijnim okvirnim uputama u jednom od uređivača teksta te PPT prikaz uz kojeg student izlaže seminarski rad pred 

auditorijem. Kod seminarskog rada ocjenjuje se sadržaj (do 6 bodova), izgled pisanog teksta (do 4 boda), izgled PPT 

prezentacije (do 4 boda) i kvaliteta usmenog izlaganja (do 3 boda) tako da student iz seminarskog rada može sakupiti 

najviše 17 bodova. 

4. Završni ispit se sastoji od: 

a) pismenog dijela na kojem studenti odgovaraju na 7 unaprijed postavljenih pitanja iz predmetnog gradiva koji se 

ocjenjuju od 0 do 7 bodova, 

b) usmenog dijela koji obuhvaća provjeru poznavanja praktičnog rada na umreženom računalu na unaprijed 7 

pripremljenih pitanja predavača koji se ocjenjuju od 0 do 1 bod tako da student može prikupiti najviše 7 bodova. 

Napomene: 

- Seminarski rad ocijenjen s ne manje od 14 bodova može zamijeniti jedan kolokvij ili usmeni dio ispita ako je 

to za studenta povoljno. 

- Student koji sakupi 33 boda iz pohađanja i aktivnosti na nastavi, dvaju kolokvija i seminarskog rada (ako ga 

je izradio) oslobođen je polaganja pismenog dijela završnog ispita. 

- Student koji sakupi 45 boda iz pohađanja i aktivnosti na nastavi, dvaju kolokvija i seminarskog rada 

oslobođen je polaganja završnog ispita. 

Zaključni broj bodova izračunava se kao aritmetički srednjak iz dvaju kolokvija i završnog dijela ispita (ako je student 

oslobođen polaganja pismenog ispita dodaje mu se 7 bodova) kojem se prije računanja srednjaka pridodaju bodovi 

ostvareni iz redovitog pohađanja nastave i aktivnosti na nastavi. 

Zaključni bodovi se pretvaraju u zaključnu ocjenu prema slijedećoj tablici: 

Zaključni broj bodova 

Zaključna ocjena 

14.5-16 5 

12.5-14 4 

10.5-12 3 

8.5-10 2

0 -8.0 1 


Nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij nalaze se na mrežnom poslužitelju: 

Http://jadran.izor.hr/~dadic/ekologija 

Elektronska adresa nastavnika za upite i konzultacije: dadic@izor.hr 


Kod predmeta 


(P/S/V) 

ECTS 



(označiti X) 





ZAGAĐENJE MORA 

SMB411 

30/15 /0 

3 ECTS 

1,5 za predavanja i seminare; 1,5 za samostalno učenje i konzultacije 




I. godina / I. semestar 

Kompetencije u primjeni znanja iz opće, anorganske i organske kemije, kemijske 

oceanografije i ekologije mora 


mogućnost praćenja na Hrvatski, engleski 


Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Grozdan Kušpilić 

Voditelj seminara Dr. sc. Maja Krželj, viši asistent 



Nepoželjni efekti eutrofikacije, promjene prirodne razine otopljenih tvari, akumulacije teških metala i postojanih 

organskih zagađivala javljaju se danas u mnogim priobalnim područjima kao ozbiljno upozorenje na prekomjerni 

antropogeni unos opasnih tvari u morski okoliš. Cilj ovog predmeta je upoznavanje studenata s izvorima onečišćenja i 

zagađenja morskog okoliša, njihovim biogeokemijskim ciklusima, transformacijama i pojavama akumulacije u 

morskom okolišu. Studenti će se također upoznati s utjecajem pojedinih kategorija zagađivala na dijelove ekosustava 

mora kao i s naporima međunarodne zajednice i državnih tijela Republike Hrvatske u sprječavanju ili smanjenju unosa 

i utjecaja zagađivala na morski okoliš. 

Tijekom predavanja studenti će usvojiti znanje o emisiji karakterističnih zagađivala iz industrijskih i poljoprivrednih 

sektora, komunalnih otpadnih voda, otpada s brodova te unosa opasnih tvari putem riječnog dotoka i atmosferskog 

unosa. Studenti će se također upoznati s važećim međunarodnim sporazumima, konvencijama i akcijskim planovima o 

zaštiti morskog okoliša kao i s najvažnijim propisima iz nacionalnog zakonodavstva. 

Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Na predavanjima studenti usvajaju temeljna znanja iz problematike 

zagađenja mora, sa naglaskom na primjere zagađenja iz područja prijelaznih i priobalnih voda Republike Hrvatske. 

Prisustvo studenata na predavanjima je obavezno. 

Studenti će se kroz seminarski rad upoznati s osnovama problematike zagađenja mora, aktualnim tematikama vezanim 

za zagađenje mora, procjenama unosa te utjecaja zagađivala na morski okoliš, sudjelovati u radu tima koje se bavi 

procjenama utjecaja na okoliš, te samostalnom izlaganju tematika vezanih za problematiku zagađenja mora. Seminari 

će obuhvatiti slijedeće teme: Zagađenje uzrokovano ljudskim aktivnostima na kopnu, obali i u moru, Utjecaj 

uzgajališta na morski okoliš, Problem otpadnih voda, Teški metali, Problem Hg: Kaštelanski zaljev i Minamata, 

Postojana organska zagađivala (POPs), PCBs, Pesticidi, DDT, TBT, Eutrofikacija, Hipoksija, Anoksija, Cvjetanje 

mora, Bakterijsko zagađenje (Sanitarna, Indikatori fekalnog zagađenja), Zagađenje uzrokovano pomorskim 

prometom, Zagađenje naftom i naftnim derivatima, Problem kaljužnih i balastnih voda, Ostali oblici zagađenja 

(radioaktivno, toplinsko, zvučno, svjetlosno, atmosfersko, kemijsko, kruti otpad, dreždanje), Denitrifikacija,

Anammox, Određivanje sadržaja u vodenom stupcu i sedimentu, Proračun dotoka zagađivala, Izračun utjecaja 

komunalnih otpadnih voda, Razvoj modela. Seminari će se provoditi kroz redovitu tjednu nastavu ili koncentriranu u 

blokove, uz korištenje modernih tehnologija (PowerPoint prezentacije, video materijali), te terensku nastavu u obliku 

posjeta postrojenjima. 


1. Clark, R.B. (2001). Marine Pollution, (Fifth Edition), Clarendon Press, Oxford, 248 str. 

2. Laws, E.A. (2000). Aquatic Pollution, An Introductory Text (Third Edition). Willey Intersci. Publ., New York, 672 

str. 


1. Doerffer, J.W. (1992). Oil Spill Response in the Marine Environment, Pergamon Press, Oxford, 391 str. 

2. Kennish, M.J. (1996). Practical Handbook of Marine and Estuarine Pollution, CRC-Press, 544 str. 

3. Förstner, U., Wittmann, G.T.W. (1979). Metal Pollution in the Aquatic Environment. Springer-Verlag, Berlin, 486 

str. 

4. United Nations Environment Programme, Mediterranean Action Plan (2004). Transboundary Diagnostic Analysis 

(TDA) for the Mediterranean, UNEP/MAP, Athens, 202 str. 

5. NN (2010). Uredba o standardu kakvoće vode. Narodne novine, 89/10. 

6. EU direktiva o vodama (60/2000/EC) (www.voda.hr) 


Predavanje 1 (2 sata): Uvod, zagađenje atmosfere, hidrosfere i litosfere, definicije. 

Ishodi učenja: Upoznati kruženje tvari i energije između pojedinih sfera zemlje. Definirati glavne faktore koji 

upravljaju kruženjem. Upoznati hidrološki ciklus s vremenima zadržavanja vode u pojedinom spremniku, usvojiti 

definicije onečišćenja i zagađenja mora. 

Predavanje 2 (3 sata): Kategorizacija otpadnih tvari koji dolaze u more. Biološki razgradive organske tvari. 

Ishodi učenja: Upoznati glavne oblike onečišćenja i zagađenja morskog okoliša. Upoznati glavne izvore razgradivih 

organskih tvari i naučiti oksične, suboksične i anoksične načine njene oksidacije. Upoznati posljedice oksidacije 

organske tvari u morskom okolišu u odnosu na prirodnu razinu kisika i koncentracija hranjivih soli. 

Predavanje 3 (2 sata): Nafta i derivati nafte. 

Ishodi učenja: Upoznati izvore i načine unosa nafte i njenih derivata u morski okoliš, usvojiti fizičke, fizikalne i 

kemijske procese koje se odvijaju nakon unosa nafte i njenih derivata u more. Upoznati se s posljedicama po 

ekosustav uslijed izlijeva nafte i njenih derivata u more. Na primjeru nesreće tankera Prestige razumjeti važnost 

donošenja i provođenja akcijskih planova. 

Predavanje 4 (2 sata): Gnojiva. Otpad koji brzo nestaje. 

Ishodi učenja: Upoznati načine unosa hranjivih tvari iz poljoprivredne aktivnosti u morski okoliš te posljedične pojave 

i efekte eutrofikacije. Objasniti i usvojiti kapacitet i pufersko djelovanje morske vode u odnosu na termalno zagađenje 

te zagađenje kiselinama i lužinama. 

Predavanje 5 (4 sata): Teški metali i organometalni spojevi. Postojana organska zagađivala. Radioaktivnost. 

Ishodi učenja: Upoznati izvore nerazgradivih ili slabo razgradivih oblika zagađenja mora, proučiti njihovo kruženje u 

morskom ekosustavu, toksičnost i efekte u odnosu na morske organizme te pojave akumulacije i prijenosa kroz 

trofički lanac. 

Predavanje 6 (1 sat): Kruti otpad. 

Ishodi učenja: Usvojiti definiciju krutog otpada. Proučiti izvore krutog otpada u moru i štete uslijed istog te razumjeti 

značaj međunarodnih napora u svrhu smanjenja količina krutog otpada u moru. 

Predavanje 7 (3 sata): Praćenje stanja morskog okoliša. Tehnike praćenja pokazatelja zagađenja. 

Ishodi učenja: Proučiti ciljeve i strategiju praćenja stanja morskog okoliša te usvojiti specifičnosti nadzornog, 

operativnog i istraživačkog programa praćenja stanja morskog okoliša. Proučiti odabir pojedinih pokazatelja stanja i 

usvojiti osnove za pravilno uzorkovanje, odabir količina uzorka i načine pohranjivanje uzoraka do analize. Usvojiti 

osnovne značajke raspoloživih analitičkih tehnika. 

Predavanje 8 (3 sata): Stanje morskog okoliša u Republici Hrvatskoj. 

Ishodi učenja: Proučiti rezultate programa praćenja stanja morskog okoliša u Republici Hrvatskoj u odnosu na 

razgradive organske tvari, hranjive soli i konzervativni otpad. Razumjeti glavne pritiske i posljedice zagađenja 

priobalnog područja Republike Hrvatske. Usporediti s stanjem u drugim mediteranskim zemljama. 

Predavanje 9 (2 sata): Modeliranje unosa zagađenja iz industrijskih izvora.

Ishodi učenja: Usvojiti osnovne principe modeliranja emisije zagađivala u plinovitom i otopljenom obliku iz različitih 

industrijskih sektora prema specifičnim proizvodnim tehnikama i količinama proizvoda. 

Predavanje 10 (3 sata): Međunarodne konvencije i akcijski planovi u svrhu sprečavanja unosa zagađenja u 

morski okoliš. 

Ishodi učenja: Upoznati najznačajnije i obvezujuće konvencije (Barcelonska konvencija o zaštiti morskog okoliša, 

Baselska konvencija o opasnom otpadu i dr.) i akcijske planove (Plan akcija za zaštitu i razvoj Mediterana – 

MAP/UNEP, Strategijski akcijski plan određivanja zagađenja porijeklom s kopna –SAP MED/UNEP i dr.) 

sprječavanja unosa zagađivala u morski okoliš. Posjet regionalnom centru Mediteranskog akcijskog plana za 

integralno upravljanje priobaljem u Splitu. 

Predavanje 11 (2 sata): Nacionalni akcijski planovi i postojeće zakonodavstvo u odnosu na sprječavanja i 

smanjenje unosa zagađivala u morski okoliš. 

Ishodi učenja: Usvojiti postojeće nacionalno zakonodavstvo u odnosu na unos zagađivala u morski okoliš. Proučiti 

rezultate nacionalne dijagnostičke analize stanja priobalja i razmotriti trendove unosa zagađivala iz priobalnih 

županija u more tijekom zadnjeg desetljeća. Proučiti sektorske planove i nacionalni akcijski plan u odnosu na 

zagađenje mora. 

Predavanje 12 (4 sata): Europske direktive o vodama i morskoj strategiji. 

Ishodi učenja: Proučiti i usvojiti načela dviju najvažnijih direktiva Europske zajednice o vodama i morskoj strategiji 

koje su implementirane u nacionalno zakonodavstvo. Proučiti osnovna načela nacionalne tipizacije voda i određivanja 

kemijskog, hidromorfološkog i ekološkog stanja odnosno potencijala u njima. Usvojiti znanje o glavnim biološkim 

elementima kakvoće i izračunu ekološkog omjera kakvoće. 

Seminar 1 (1 sat): Uvod 

Upoznavanje plana i programa, načina provođenja nastave, studentskih obveza i načina ocjenjivanja. Podjela tema i 

materijala za seminarske radove. Uvod u problematiku zagađenja mora i različite vrste zagađenja. 

Seminar 2 (2 sata): Određivanje količina u vodenom stupcu i sedimentu. Unos onečišćenja s kopna u more. 

Određivanje količine zagađivala u vodenom stupcu i sedimentu, njegovih frakcija, te ispuštanja iz sedimenta u vodeni 

stupac. Unos onečišćenja s kopna u more neposrednim ispuštanjem otpadnih voda u more (komunalne i industrijske), 

te posredno donosima rijeka, kanala, podzemnih voda i ušća vodotoka. Izrada grafičkih prikaza unos zagađivala iz 

različitih izvora. 

Seminar 3 (2 sata): Unos zagađivala riječnim dotokom. Ispuštanje komunalnih otpadnih voda u more. 

Izračunavanje dotoka, odnosno unosa zagađivala rijekama, primjenjujuću četiri različite metode. Prikaz modela 

utjecaja komunalnih otpadnih voda uslijed ispuštanja zagađivala u morski zaljev. Izračun koncentracije zagađivala 

uzimajući u obzir različite faktore koji utječu na koncentraciju. 

Seminar 4 (2 sata): Dokumentarni film 

Dokumentarni film na temu zagađenja mora i zagađenja općenito. 

Seminar 5 (2 sata): Terenska nastava 

Terenska nastava organizirana kao posjet postrojenjima za pročišćavanje komunalnih ili industrijskih voda. 

Seminar 6 (2 sata): Rasprava 

Zagađenje uzrokovano ljudskim aktivnostima na kopnu, obali i moru. Utjecaj uzgajališta na morski okoliš. Problem 

otpadnih voda. Zagađenje naftom i naftnim derivatima. Rasprava se vodi po principu javne rasprave. Studenti su 

podijeljeni u četiri različite grupe koje zastupaju svoje interese. Obrađuju se četiri različite tematike, te se studentske 

grupe mijenjaju ovisno o tematici. 

Seminar 7 (4 sata): Prezentacije studenti 

Usmeno izlaganje seminarskih radova i prezentacija, diskusija. Teme koje će se obraditi: Teški metali, Problem Hg: 

Kaštelanski zaljev i Minamata, Postojana organska zagađivala (POPs), PCBs, Pesticidi, DDT, TBT, Eutrofikacija, 

Hipoksija, Anoksija, Cvjetanje mora, Bakterijsko zagađenje (Sanitarna, Indikatori fekalnog zagađenja), Zagađenje 

uzrokovano pomorskim prometom, Problem kaljužnih i balastnih voda, Ostali oblici zagađenja (radioaktivno, 

toplinsko, zvučno, svjetlosno, atmosfersko, kemijsko, kruti otpad, dreždanje), Denitrifikacija, Anammox, itd.. Ovisno 

o broju studenata upisanih na kolegij, prezentacije mogu trajati i 1 sat više, pri čemu se trajanje rasprave može skratiti 

za 1 sat. 


Način polaganja ispita: Uspjeh savladavanja gradiva iz kolegija Zagađenje mora vrednovati će se:

- tijekom izvođenja nastave kroz uspjeh u samostalnom radu ili u radu u grupama na seminaru, 

- prema rezultatima dvaju parcijalnih pismenih ispita nakon odslušanih cjelina predavana (cjelina 1: predavanja 1 do 6 

i cjelina 2: predavanje 7 do 12); 

- prema rezultatima završnog pismenog i/ili usmenog ispita. 

Izlazak na parcijalne ispite nije obavezan te se cijelo gradivo može i nakon odslušanih predavanja polagati na 

završnom pismenom ispitu. 

Način ocjenjivanja: Završna ocjena iz kolegija se izračunava kao srednja vrijednost ocjena postignutim na 

seminarima i pismenim ispitima (parcijalni ili završni). Studenti imaju mogućnost da svoju završnu ocjenu poprave na 

usmenom ispitu. 

Seminari: Ocjena iz seminara se izračunava uzimajući u obzir četiri dijela nastave: rješavanje postavljenih zadataka 

(25%), priprema prezentacije (25%), samostalno izlaganje seminarskog rada (25%), te aktivnost za vrijeme rasprave o 

postavljenoj problematici (25%); pri čemu je za svaki dio nastave moguće ostvariti maksimalni broj bodova 25, 

odnosno ukupni maksimalni broj bodova 100. Ocjene su podijeljene na slijedeći način: 60-70% dovoljan (2), 71-80% 

dobar (3), 81-90% vrlo dobar (4), 91-100% izvrstan (5). 

Parcijalni pismeni ispiti: Svaki parcijalni ispit sastoji se od 10 pitanja. Rezultati na kojima nije postignuto 55% točnih 

odgovora ocjenjuju se s nedovoljan. Rezultati s 55 do 69% točnih odgovora s dovoljan (2), s 70 do 79% točnih 

odgovora s dobar (3), s 80 do 89 % točnih odgovora s vrlo dobar (4) i s 90 do 100 % točnih odgovora s izvrstan (5). 

Završni pismeni ispit se sastoji se od 20 pitanja. Kriteriji ocjenjivanja su istovjetni parcijalnim pismenim ispitima. 

Završni usmeni ispit je usmjeren na gradivo koje studenti, prema rezultatima seminara ili pismenog dijela ispita, nisu 

uspjeli uspješno savladali. 



putem e-maila odnosno mogu doći na individualni razgovor. 

Naziv predmeta OBRADA PODATAKA 

Kod predmeta 

SMB412 


(P/S/V) 

15/0/30 

ECTS 


4 ECTS 



(označiti X) 




Biologija i ekologija mora / Diplomski Studij 

Godina/semestar I. godina / II. semestar 



Jezik poduke: Hrvatski 


Mogućnost praćenja: Engleski 


Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Branka Grbec, redoviti profesor 


Dr. sc. Frano Matić 



Osnovna zadaća kolegija je omogućiti studentima da usvoje opća i posebna znanja koja će omogućiti njihovo daljnje 

statističko usavršavanje potrebno za rješavanja postavljenih hipoteza u zanostima o moru. 

Opće kompetencije koje se stječu su: usvajanje teorijske podloge iz cjelina koje se izučavaju na kolegiju, te stjecanje 

vještine samostalnog rješavanja problematike obrade podataka morskog okoliša. 

Specifične kompetencije koje se stječu: sposobnost provođenja terenskog istraživanja za potrebe prikupljanja i obrade 

podataka te tumačenje izračunatih statističkih pokazatelja. Primjena stčenog znanja iz obrade podataka na primjerima 

iz prakse. Uočavanje korisnosti i neophodnosti korištenja statističkih znanja i obrade pri donošenju zaključaka vezanih

za probleme analize podataka morskog okoliša. 

Nastava iz kolegija provodi se tijekom 15 sati predavanja i 30 sati numeričkih vježbi. Kolegij obuhvaća teorijske i 

praktične aspekte analize i obrade oceanografskih podataka uključujući temeljnja znanja iz statistike i matematike koja 

su studenti stekli na preddiplomskom studiju. 

Studenti su dužni prije svake cjeline koja se obrađuje ponoviti stečena znanja iz statistike i matematike kako bi 

uspješno mogli pratiti nastavu te obrađivati podatke. 


1. W.J. Emery and R.E.Thomson. Data Analysis Methods in Physical Oceanography, Elsevier, 2001. 

2. Petz B. Osnovne statističke metode za nematematičare, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2001. 


1. Van Storch, H. and Zwiers, F. Statistical Analysis in Climate Research. Cambridge University Press, 1999. 

1. 2. Fulgosi, A. Faktorska analiza. Školska knjiga, Zagreb, 1988. 

2. 3. Pavlić. Statistička teorija i primjena. Tehnička knjiga, 1988. 


Predavanje 1 (90 min) Prikupljanje, mjerenje i obrada podataka morskog okoliša 

Upoznati se s problemom uzorkovanja i mjerenja u oceanografiji (diskretna i kontinuirana mjerenja, regularna i 

neregularna mjerenja). Usvojiti pojam geofizičkog mjerenja i probleme vezane s tim (neponovljivost pokusa u 

okolišu); upoznati se s specifičnim načinom mjerenja i osmatranja u morskom okolišu. 

Predavanje 2 (90 min) Grafička prezentacija i vizualizacija podataka morskog okoliša 

Razumjeti numeričke postupke kako se od izmjerene veličine dolazi do njenog grafičkog prikaza. Naučiti različite 

grafičke (skalarne i vektorske) prikaze. Shvatiti kako se grafički prikazuju vektorske veličine. Upoznati se s bazama 

podataka (ViLab, NCEP/NCAR, AZO/MORE baza, MEDAS baza) i naučiti upotrebljavati dostupne podatke. 

Predavanje 3 i 4 (180 min) Statistička obrada podataka morskog okoliša 

Znanja deskriptivne statistike primijeniti na podatke morskog okoliša. Naučiti samostalno analizirati podatke s ciljem 

dobivanja opće statističke informacije o podacima iz okoliša (mjere centralne tendencije, mjere raspršenja). Naučiti 

prilagođavati teorijske razdiobe empirijskim podacima. Naučiti procijeniti parametre populacije. Savladati različite 

statističke raspodjele (normalna, log normalna, eksponencijalna). 

Predavanje 5 i 6 (180 min) Analiza vremenskih nizova 

Usvojiti znanja iz analize vremenskih nizova. Naučiti što je vremenski niz, kakvi tipovi postoje i kako se grafički 

prikazuju. Usvojiti pojmove kao što su normalizacija vremenskog niza, trend, prve razlike u vremenskom nizu, te na 

vremenski niz podataka primijeniti odabrana poglavlja iz statistike. Naučiti primjenjivati metodu najmanjih kvadrata. 

Predavanje 7 (90 min) Prostorne analize parametara morskog okoliša 

Upoznati se s metodama prostornih interpolacija te različitim tehnikama prikaza parametara morskog okoliša. 

Predavanje 8 (45 min) Metoda grupiranja podataka. Faktorske analize 

Upoznati metodu glavnih komponenata, kriterije potrebne da bi se metoda mogla primijeniti te razumjeti razloge zašto 

se te metode u obradi podataka morskog okoliša koriste. 

U okviru vježbi studenti samostalno izvode primjere iz gore navedenih tema na umreženim računalima koristeći 

dostupne programe za statističku i tablično-grafičku obradu podataka. Izrađuje se manji istraživački projekt vezan za 

analizu podataka iz morskog okoliša na realnim ili simuliranim podacima. 

Vježbe 1 (180 min) Uvodne vježbe 

Upoznati se s tehnikama obrade podataka na računalu (Microsoft Office, Statistica, Ocean Dana View) i klasičnim 

načinom (ručno). Razumjeti što je format podataka u digitalnom i papirnatom zapisu. ASCII zapis. Zapis 

oceanografskih podataka. Razumjeti pojmove: geografska pozicija mjerenja, datum mjerenja, parametri mjerenja i 

mjerne jedinice. 

Vježbe 3 i 4 (360 min) Grafički prikaz podataka 

Svladati crtanje vertikalnih profila različitih oceanografskih podataka. Izračunati vertikalnu promjenjivost nekog 

svojstva morske vode. Ručno i na računalu naučiti crtati različite tipove grafova (box plot, histogram, bar i linijski 

graf, graf raspršenja). Upoznati se s načinom obrade podataka prikupljenih na terenskom istraživanju. 

Vježbe 4 i 6 (360 min) Reduciranje mnoštva podataka 

Naučiti reducirati oceanografske podatke koristeći statističke momente. Svladati pojmove vremenske i vertikalne osi u

oceanografiji. Naučiti primjenjivati pojmove iz deskriptivne statistike kao i prilagodbu teorijske razdiobe empirijskim 

podacima. 

Vježbe 6 i 7 (180 min) Obrada vremenskog niza 

Usvojiti pojam vremenskog niza, uzorkovanja u vremenu i vremenske osi. Naučiti različite prikaze vremenske osi. 

Naučiti primjenjivati i izračunavati normalizaciju i klizni srednjak vremenskog niza. Usvojiti pojam korelacije 

vremenskog niza te naučiti kako se uklanja trend iz podataka. Naučiti izračunavati i primjenjivati logaritamska skalu, 

ukloniti trend, izračunati promjenu i prve razlike u vremenskom nizu, te na vremenski niz podataka primijeniti 

odabrana poglavlja iz statistike. Naučiti primjenjivati metodu najmanjih kvadrata. 

Vježbe 8 i 9 (180 min) Prostorne analize parametara morskog okoliša 

Naučiti analizirati prostorne prikaze oceanografskih parametara. Upoznati kako koristiti metode prostornih 

interpolacija te primijeniti različite tehnike prikaza parametara morskog okoliša. 

Vježbe 10 (90 min) Metoda grupiranja podataka. Faktorske analize 

Upoznati se s načinima grupiranja podataka u oceanografiji. Upoznati osnovne tehnike faktorske analize. Razumjeti 

što je matrica korelacije. Kroz primjere prodiskutirati praktičnu primjenu metode glavnih komponenata u 

oceanografiji. 


Provjera znanja iz kolegija obavlja se pismeno putem tijekom dva kolokvija te kroz seminarski rad. Kriteriji 

ocjenjivanja (bodovna skala od najmanje 0 do najviše 100) nalazi se u tablici: 

broj bodova Ocjena 

Voditelj 


vježbi/seminara 


pohađanju nastave, obveze studenata...) 

Osnovna zadaća ovog predmeta je omogućiti studentima da usvoje znanja potrebna za pravilno i održivo gospodarenje 

živim bogatstvima mora, posebice primjenom mjera reguliranja ribolova, kako bi se onemogućilo njihovo 

preintenzivno i nekontrolirano iskorištavanje. Nastava je organizirana kroz predavanja i vježbe na kojima su studenti 

obavezni prisustvovati. 


1. Sparre, P. and Venema, S. C.1998: Introduction to tropical fish stock assessment, Part I: Manual, FAO Fisheries 

Technical Paper 306/1, Rev.2, 407 p. 


1. Iudicello, S., M.L. Weber & R. Wieland. 1999. Fish, Markets and Fishermen: The Economics of Overfishing. 

Island Press, 205 p. 

2. Cunningham S. & T. Bostock. 2006. Successful Fisheries Management: Issues, Case studies, Perspectives. Eburon 

Publishers, 240 p. 

3. Franklin, H.B. 2008. The Most Important Fish in the Sea: Menhaden and America. Shearwater, 280 p. 


Predavanje 1. Temeljni pojmovi upotrebljavani u gospodarenju živim bogatstvima mora. Trofički odnosi u 

ekosustavu mora. Područja u moru. (3 sata) 

Ishodi učenja: Objasniti pojmove koji se upotrebljavaju u gospodarenju živim bogatstvima mora, kao što su: morsko 

ribarstvo, morski organizmi koji su predmet interesa morskog ribarstva, morski ribolov, podjela morskog ribolova, 

ribolovni alati, tehnika ribolova, ribolovni napor, ribolovni kapacitet, objekti ribolova, lovište, prelov, održivo 

iskorištavanje stoka, zaštićeno područje i ostali pojmovi. Objasniti temeljne procese u proizvodnji organske materije u 

moru, te s tim povezane trofičke odnose u ekosustavu mora. Prikazati područja ili biološka okružja u moru. Prikazati 

dubinske zone i topografske provincije u pelagijalu, kao i dubinske zone ili stepenice u bentalu. Objasniti pojmove 

kontinentska podina ili šelf i kontinentski slaz. 

Predavanje 2. Područja u Jadranskom moru s posebnim osvrtom na područja značajna za jadranski ribolov. 

Životne zajednice u moru i ribolov. Životne zajednice i ribolov u Jadranu. (3 sata) 

Ishodi učenja: Prikazati dubinske zone u području pelagijala i bentala u Jadranskom moru. Prikazati i objasniti 

dubinske zone u Jadranu, podjednako u pelagijalu, kao i u bentalu značajne za ribolov. Prikazati životne zajednice u 

moru, vrste morskih organizama koje žive u pojedinim životnim zajednicama, te temeljne značajke pelagičnih i 

pridnenih vrsta. Pelagične i pridnene vrste u Jadranu i njihove značajke. 

Predavanje 3. Značajke živih bogatstava mora kao objekata ribolova. Russelov zakon o dinamičkoj ravnoteži. 

Monitoring živih bogatstava mora. Stok. (3 sata) 

Ishodi učenja: Objasniti što su živa bogatstva mora i kojim se procesima povećavaju (pomlađuju i održavaju) i 

smanjuju. Objasniti razliku između iskorištavanih i neiskorištavanih zajednica. Objasniti mjere koje treba poduzimati 

i podatke s kojima treba raspolagati prije nego što se počnu provoditi mjere pravilnog gospodarenja živih bogatstava 

mora. Objasniti odnos ribolovnog napora i ostvarenog ulova te Graham-Schaeferovu krivulju. Objasniti pojavu 

prelova i njegove posljedice. Objasniti u čemu se sastoji monitoring živih bogatstava mora i zašto se provodi. 

Objasniti biološki i pragmatički pojam stoka. Objasniti mehanizme koji uvjetuju zasebnost pojedinih stokova. 

Prikazati i objasniti strukturu stoka i njegovu analizu. Objasniti Petersenovu krivulju. 

Predavanje 4. Temeljni čimbenici koji utječu na biomasu stoka. Novačenje, rast, prirodna i ribolovna smrtnost. 

Procjena razine smrtnosti. (3 sata) 

Ishodi učenja: Objasniti čimbenike koji sudjeluju u bilanci dobitaka i gubitaka biomase iskorištavanog dijela stoka. 

Objasniti čimbenike o kojim ovisi biomasa stoka. Objasniti novačenje ili regrutaciju, rast, prirodnu i ribolovnu 

smrtnost. Razumjeti i objasniti dinamiku i temeljne značajke kohorte ili godišnje klase. Prikazati i objasniti prirodnu, 

ribolovnu i ukupnu smrtnost, jednadžbu ribolova ili Baranova, eksploatacijski odnos i ukupni broj uginulih riba 

prouzrokovan prirodnim razlozima. 

Predavanje 5. Ribolovni napor, ribolovna snaga, ulov po jedinici ribolovnog napora, lovnost i selektivnost 

ribolovnih alata. Prirodna regulacija veličine stoka i čimbenici koji utječu na brojnost godišnjih klasa. (2 sata) 

Ishodi učenja: Objasniti što je ribolovni napor, ribolovna snaga i ulov na jedinici ribolovnog napora kod

najzastupljenijih i gospodarski najznačajnijih ribolovnih alata i načina ribolova. Objasniti razliku između ribolovnog 

intenziteta i ribolovnog napora. Na primjeru pridnene povlačne mreže (koće) i zaglavljujućih mreža (jednostrukih 

mreža stajaćica) objasniti i prikazati lovnost ribolovnih alata. Objasniti kada mrežno oko kod ribolovnih alata ima 

najveću površinu i oblik kvadrata. Objasniti selektivnost ili izbirljivost ribolovnih alata. 

Predavanje 6. Prirodna regulacija veličine stoka i čimbenici koji utječu na brojnost godišnjih klasa. Veličina 

matičnog stoka i čimbenici okoliša. Metode identifikacije stoka. (2 sata) 

Ishodi učenja: Objasniti razliku između pelagičnih i pridnenih ribljih stokova. Prikazati čimbenike koji utječu na 

brojnost godišnjih klasa. Objasniti o čemu ovisi brojnost matičnog stoka. Prikazati čimbenike okoliša. Prikazati i 

objasniti fizičko-kemijske i biološke čimbenike okoliša. Prikazati i objasniti metode identifikacije stoka. 

Predavanja 7. Modeli optimalnog ribolova. (3 sata) 

Ishodi učenja: Objasniti što je optimalni ribolov. Prikazati i objasniti što su modeli optimalnog ribolova i čemu služe. 

Objasniti i prikazati kojim se metodama mogu utvrditi promjene u ribljim stokovima. Objasniti što se može obavljati 

pomoću matematičkih modela i za što mogu biti upotrijebljeni rezultati matematičkih modela. Objasniti što su 

sintetički ili globalni modeli, čemu služe i što se pomoću njih procjenjuje, te kada se upotrebljavaju. Prikazati koji su 

od sintetičkih ili globalnih modela najviše u upotrebi. Prikazati razliku između Schaeferovog i Foxovog modela. 

Objasniti što su analitički ili strukturni modeli, čemu služe i što se pomoću njih procjenjuje, te kada se upotrebljavaju. 

Koji model pripada klasi analitičkih ili strukturnih modela. Koje su pretpostavke Beverton i Holtovog modela ulova 

po novačenju (Y/R). Prikazati Beverton i Holtov model ulova po novačenju za kratko vremensko razdoblje i za čitavo 

životno razdoblje kohorte. Objasniti Beverton i Holtov model biomase po novačenju. Objasniti što je djevičanska 

biomasa po novačenju. 

Predavanje 8. Procjene stanja živih bogatstava mora. (3 sata) 

Ishodi učenja: Prikazati metode procjene stanja živih bogatstava mora. Prikazati posredne i neposredne metode 

procjene stanja živih bogatstava mora. Prikazati i objasniti metodu analize virtualne populacije (VPA). Prikazati i 

objasniti procjenu veličine stoka hidroakustičkom metodom. Prikazati i objasniti procjenu veličine stoka metodom 

prevaljene jedinične površine povlačnom mrežom (koćom). Procjena veličine stoka na temelju brojnosti jaja. Procjena 

veličine stoka metodom markiranja ili Petersenovom metodom. 

Predavanje 9. Gospodarenje živim bogatstvima mora pomoću operacijskih jedinica, pokazatelja stanja i 

referentnih točaka. (2 sata) 

Ishodi učenja: Prikazati operacijske jedinice, koje su osnovne jedinice za gospodarenje. Prikazati pokazatelje stanja ili 

indikatore koji služe za opisivanje stanja pojedinih bogatstava mora. Prikazati referentne točke s kojima se opisuje 

stanje pojedinih živih bogatstava. 

Predavanje 10. Reguliranje ribolova. (3 sata) 

Ishodi učenja: Objasniti što je reguliranje ribolova i zašto se primjenjuje. Koji su teoretski temelji reguliranja 

ribolova, kada je MSY određen kao cilj reguliranja ribolova i da li je MSY najbolji cilj reguliranja ribolova. Objasniti 

kako na održivi ulov utječu intervencije države, odnosno subvencije, reguliranje cijene goriva, smanjenje troškova 

ribolova ili promjena cijene ribe. Objasniti što je optimalni uravnoteženi ulov (OSY) i zašto je uveden. Koji su kriteriji 

ocjene stanja stoka. Prikazati i objasniti pojedine načine reguliranja ribolova. 

Predavanja 11. Reguliranje ribolova u Jadranu. (3 sata) 

Ishodi učenja: Prikazati i objasniti Zakon o morskom ribarstvu. Prikazati i objasniti mjere reguliranja ribolova na 

Jadranu. 

Vježba 1: Mjere centralne tendencije (1 sat) 

Ishodi učenja: Razumjeti pojmove aritmetičke sredine, moda i medijana. Objasniti primjenu navedenih pojmova u 

statističkim modelima. Razumjeti tehnike uzorkovanja i zahtjeve uzorka za potrebe statističke obrade i ribarstvenih 

modela. 

Vježba 2: Mjere varijabilnosti (1 sat) 

Ishodi učenja: Razumjeti pojmove varijance, standardne devijacije i standardne pogreške. Objasniti primjenu 

navedenih pojmova u statističkim modelima. Razumjeti tehnike uzorkovanja i zahtjeve uzorka za potrebe statističke 

obrade i ribarstvenih modela. 

Vježba 3: Normalna distribucija (1 sat) 

Ishodi učenja: Razumjeti pojam normalne distribucije i njegovu važnost u statistici i ribarstvenim modelima. Znati 

grupirati podatke u razrede (dužinske frekvencije). Znati izračunati teoretske (očekivane) dužinske frekvencije. Znati

usporediti stvarne i teoretske dužinske frekvencije. Objasniti razliku stvarnih i teoretskih dužinskih frekvencija na 

zadanim primjerima. 

Vježba 4: Korelacija i regresija (1 sat) 

Ishodi učenja: Razumjeti pojmove korelacije i regresije. Razumjeti primjenu navedenih pojmova u statistici i 

ribarstvenim modelima. Odrediti koeficijent korelacije i jednadžbu pravca regresije na zadanim primjerima. Objasniti 

važnost linearne regresije u ribarstvenim modelima. 

Vježba 5: Dužinsko-maseni odnos (1 sat) 

Ishodi učenja: Razumjeti pojam dužinsko-masenog odnosa riba i glavonožaca. Znati izračunati dužinsko-maseni 

odnos iz zadanih vrijednosti. Objasniti biološko značenje parametara jednadžbe dužinsko-masenog odnosa. 

Vježba 6: Von Bertalanffyeva jednadžba rasta (1 sat) 

Ishodi učenja: Razumjeti pojam Von Bertalanffyeve jednadžbe rasta i njegovu važnost u ribarstvu. Objasniti biološko 

značenje parametara Von Bertalanffyeve jednadžbe rasta. Znati povezati veličinu tijela i starost riba (glavonožaca) 

korištenjem Von Bertalanffyeve jednadžbe rasta. 

Vježba 7: Određivanje parametara Von Bertalanffyeve jednadžba rasta (1) (1 sat) 

Ishodi učenja: Znati odrediti parametre Von Bertalanffyeve jednadžba rasta korištenjem metode Gulanda i Holta. 

Vježba 8: Određivanje parametara Von Bertalanffyeve jednadžba rasta (2) (1 sat) 

Ishodi učenja: Znati odrediti parametre Von Bertalanffyeve jednadžba rasta korištenjem metode Von Bertalanffya. 

Objasniti razliku dviju metoda za određivanje parametara Von Bertalanffyeve jednadžbe rasta. 

Vježba 9: Smrtnost (3 sata) 

Ishodi učenja: Razumjeti pojmove prirodne, ribolovne i ukupne smrtnosti. Znati izračunati ukupnu smrtnost 

korištenjem Beverton i Holtove Z-jednadžbe. Znati izračunati očekivano preživljavanje uz različite koeficijent ukupne 

smrtnosti korištenjem modela smrtnosti. Objasniti utjecaj koeficijenta ukupne smrtnosti na preživljavanje. Znati 

izračunati prirodnu i ribolovnu smrtnost. Objasniti važnost prirodne i ribolovne smrtnosti za pojedine vrste riba i 

drugih morskih organizama. 

Vježba 10: PCA (1 sat) 

Ishodi učenja: Razumjeti pojam analize virtualne populacije. Znati odrediti kretanje veličine kohorte kroz vrijeme 

korištenjem Popove analize kohorte. Objasniti važnost i primjenu metoda analize virtualne populacije. Objasniti odnos 

prirodne i ribolovne smrtnosti u različitim životnim fazama riba i drugih morskih organizama. 

Vježba 11: Određivanje ulova po novačenju (yield per recruit) (1 sat) 

Ishodi učenja: Razumjeti pojam „novačenja“. Znati izračunati ulov po novačenju korištenjem Beverton i Holtovog 

modela. Objasniti utjecaj intenziteta ribolova na ulov po novačenju. Objasniti optimalan način iskorištavanja 

obnovljivih resursa mora. 

Vježba 12: Procjena maksimalnog održivog ulova (2 sata) 

Ishodi učenja: Razumjeti pojam maksimalnog održivog ulova. Razumjeti metode i tehnike reguliranja ribolova, 

uključujući prostorne i vremenske zabrane, reguliranje karakteristika alata te sistem kvota. Objasniti prednosti i 

nedostatke svih navedenih metoda i trenutne svjetske trendove u reguliranju ribolova. Znati izračunati maksimalni 

održivi ulov metodom Schaefera. Znati izračunati maksimalni održivi ulov metodom Foxa. Objasniti razlike među 

navedenim metodoma. 

Vježba 13: Reguliranje ribolovnog napora (2 sata) 

Ishodi učenja: Razumjeti pojam ribolovnog napora, te njegovo određivanje za različite tipove ribolovnih alata. 

Poznavati različite metode reguliranja ribolovnog napora u svijetu i posebice u Jadranu. Razumjeti prednosti i 

nedostatke navedenih metoda. Razumjeti pojam Von Bertalanffyeve jednadžbe rasta i njegovu važnost u ribarstvu. 

Razumjeti pojmove prirodne, ribolovne i ukupne smrtnosti. 

Vježba 14: Primjena poticaja u ribarstvu (2 sata) 

Ishodi učenja: Razumjeti pojam poticaja u ribarstvu, te znati različite metode poticaja koje se koriste u svijetu i u 

Jadranu. Analizirati utjecaj poticaja na ribolovni napor i maksimalni održivi ulov, te samim time i na stanje živih 

bogatstava mora. Razumjeti prednosti i nedostatke poticaja s ribarstveno-tehnološkog i socio-ekonomskog aspekta. 

Vježba 15: Sistem kvota (3 sata) 

Ishodi učenja: Razumjeti pojam kvota u ribarstvu. Znati metode određivanja kvota, te usporediti sistem kvota u 

različitim zemljama. Usporediti i objasniti prednosti i nedostatke različitih tipova kvota (zajednička kvota, 

individualne kvote, individualne prenosive kvote, itd.). Usporediti sistem kvota sa ostalim metodama reguliranja 

ribolova. Razumjeti pojam maksimalnog održivog ulova. Razumjeti metode određivanja maksimalnog održivog ulova

metodom Schaefera i Foxa. 

Vježba 16: Selektivnost ribolovnih alata i reguliranje minimalne lovne duljine (2 sata) 

Ishodi učenja: Razumjeti pojmove selektivnosti i štetnosti ribolovnih alata. Usporediti različite ribolovne alate i znati 

metode procjene njihove štetnosti i načine povećanja selektivnosti. Razumjeti utjecaj selektivnosti alata na stanje 

ciljanih živih bogatstava mora, te znati metode povećanja selektivnosti. Analizirati prednosti i nedostatke metode 

reguliranja ribolova putem određivanja minimalne dozvoljene lovne duljine, te usporediti ovu metodu sa metodama 

reguliranja konstrukcijskih karakteristika ribolovnih alata. 

Vježba 17: Reguliranje obavljanja ribolova u RH (2 sata) 

Ishodi učenja: Znati sve mjere reguliranja obavljanja ribolova koje se primjenjuju u zakonskoj regulativi RH. 

Usporediti metode prostorne zabrane, vremenske zabrane, lovostaja, minimalne dozvoljene lovne duljine, itd. 

Objasniti prednosti, nedostatke i mogućnosti primjene svake od navedenih metoda. 

Vježba 18: Reguliranje ribolovnih alata u RH (2 sata) 

Ishodi učenja: Znati sve mjere reguliranja karakteristika ribolovnih alata koje se primjenjuju u zakonskoj regulativi 

RH. Usporediti metode reguliranja veličine mrežnih oka, konstrukcijskih karakteristika ribolovnih alata, njihove 

namjene i tehnike ribolova. Objasniti prednosti, nedostatke i mogućnosti primjene svake od navedenih metoda. 

Vježba 19: Monitoring živih bogatstava mora (2 sata) 

Ishodi učenja: Znati tehnike, mogućnosti i proritete monitoringa živih bogatstava mora. Znati nabrojati i ukratko 

opisati projekte monitoringa u Jadranu, sa posebnim naglaskom na najnovijim rezultatima i saznanjima. Usporediti 

različite metode monitoringa, te analizirati njihove prednosti i nedostatke. 


Znanje se provjerava putem ispita iz vježbi, te ispita iz predavanja. Ispit iz vježbi sastoji se od praktičnog rješavanja 

zadataka vezanih uz gospodarenje živim bogatstvima mora. Tek nakon uspješno položenog ispita iz vježbi studenti 

mogu pristupiti ispitu iz predavanja, koji se polaže usmeno. 


Sve dodatne informacije vezane za predmet 'Gospodarenje živim bogatstvima mora' studenti mogu dobiti na e-mail 

fskeljo@unist.hr, tel. 021/558-251, ili osobno na Odjelu za studije mora. 

Naziv predmeta EKOTOKSIKOLOGIJA 

Kod predmeta 

SMB414 


(P/S/V) 

30/15/0 

ECTS 


3 ECTS 

1,5 (predavanja i seminar); 1,5 (za samostalno učenje I konzultacije) 



(označiti X) 

temeljni napredni specijalistički X 





Preduvjeti za upis Kompetencije u primjeni znanja iz opće biologije, kemije i ekologije 




Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Jasna Maršić Lučić, izvanredni profesor 

Voditelj seminara Prof. dr. sc. Jasna Maršić Lučić, izvanredni profesor 



Čovjek je svojim zahvatima u biotope promijenio prirodne ravnotežne odnose u njima. Cilj ovog predmeta je 

upoznavanje studenata sa posrednim i neposrednim učinkom stranih tvari na prirodu, na sve živuće organizme s 

naglaskom na morske organizme, odnos prema neživoj tvari te njihov međusobni odnos. Student će se tako upoznati o

osnovnim pojmovima i odnosima u ekosustavu, najčešćim tipovima onečišćenja i načinima kojim dospijevaju u 

okoliš. Steći će temeljna znanja o mehanizmima djelovanja različitih vrsta ksenobiotika, o molekularno-staničnim 

aspektima toksičnosti, o bioakumulaciji, biokoncentracija u morskim organizmima. Steći će znanja o ulozi 

bioindikatori i biomarkera za utvrđivanje stanja onečišćenja okoliša u kopnenim i vodenim ekosustavima. Upoznat će 

se sa akvatičkim testovima toksičnosti različitih vrsta zagađivala i njihova primjena u ribarstvu. 

Nastava se izvodi u obliku predavanja, seminara i vježbi. Na predavanjima studenti stiču temeljna teorijska znanja iz 

problematike ekotoksikologije, sa naglaskom na morske organizme i sediment. Student je obvezan pripremiti gradivo 

o kojem se raspravlja na seminaru, aktivno sudjelovati u raspravi o djelovanju određenih toksičnih spojeva na 

biokemijske i fiziološke parametre organizama, i promjenama koje mogu izazvati na okoliš i na ostale morske 

organizme. Nastavnik ocjenjuje sudjelovanje studenta u radu seminara (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost 

postavljanja problema, zaključivanje, itd), bodovi se pribrajaju bodovima dobivenim na završnom ispitu iz dotičnog 

predmeta. 

Cilj vježbi je izdvajanje i kvantitativna identifikacija toksikanata. Studenta se upoznaje sa načinima uzorkovanja i 

pripreme uzoraka, analizama uzoraka, standardizaciji i prikazivanju rezultata. 

Rad svake grupe studenata se nadgleda, a nastavnik ima pravo i dužnost pozivati na razgovor studente koji zakazuju u 

nastavi. Student je obavezan pohađati predavanja i seminare. 


1. Springer, O., Springer, D.. Otrovani modrozeleni planet, Meridijani, Samobor, 2008. 

2. Srebočan V. Veterinarska toksikologija, Medicinska naklada, 1993. 

3. Fish ecotoxicology and ecophysiology. Proceedings of an international symposium,Heidelberg, 1993. (Ed. 4. 

Braunbeck, T. Hanke,W., Segner,H.) Weinheim, New York, Cambridge. 


1. Walker,C.H., Hopkin, S.P., Sibly, R.M.and Peakall,D.B.: Principles of ecotoxicology Taylor & Francis publ. 1997. 

2. Kamrin, M.A.: Toxicology : a primer on toxicology principles and applications. Lewis publishers. 1988 

3. Hoffman, D.J., Rattner,B.A., Burton, G.A.jr. , Cairns, J.,jr. 1995. Handbook of ecotoxicology, CRC Press, 


Predavanja traju po dva školska sata. 

Predavanje 1: Uvod, definicije pojmova te povijesni pregled ekotoksikologije 

Ishodi učenja: Definirati i razumijeti pojam ekotoksikologije. Usvojiti pojmove ksenobioticii, otrovi i otrovnost. 

Povijesni pregled razvitka ekotoksikologije kao nauke. 

Predavanje 2: Fiziološka klasifikacija otrova. Osnovne vrste zagađivala. Postojanost i detoksikacija zagađivala 

Ishodi učenja: Objasniti i usvojiti – kemikalije iz prirode,anorganska zagađivala, organska zagađivala, radioaktivne 

izotope, organometalne tvari, plinovita zagađivala koji mogu biti prisutni u okolišu. Razumijeti postojanost i principe 

detoksikacije zagađivala. 

Predavanje 3: Podjela onečistača i način ulaska zagađivala u ekosustav 

Ishodi učenja: Usvojiti podjelu prema primarnom mjestu zagađenja, prirodi i podrijetlu zagađenja 

Predavanje 4: Faktori koji određuju kretanje i raspodjelu zagađivala u ekosustavu 

Ishodi učenja: Upoznati i usvojiti način kruženja toksičnih tvari u biosferi. 

Predavanje 5: Faktori koji određuju kretanje i raspodjelu zagađivala u ekosustavu 

Ishodi učenja: Razumjeti i usvojiti utjecaj polarnosti, topljivosti, particijskog koeficijenta tlaka para, te ostalih 

ekoloških faktora na zagađivala 

Predavanje 6: Adsorpcija i distribucija ksenobiotika u organizmu 

Ishodi učenja: Upoznati se sa polarnosti, dozom i odnosom doza-rezistentnost. Upoznati se sa tipovima toksičnih 

efekata 

Predavanje 7: Način djelovanja otrova 

Ishodi učenja: Naučiti vrste kemijskih veza između otrova i staničnih metabolita 

Predavanje 8 .Molekularno - stanični aspekti toksičnosti 

Ishodi učenja: Razumijeti i upoznati se sa mehanizmima transporta toksičnih tvari kroz staničnu membranu. Definirati 

i razumijeti pasivan i specijalni transport (aktivni, izmjenični transport i endocitoza) 

Predavanje 9: Biotransformacija toksičnih tvari 

Ishodi učenja: Razumijeti procese i rekcije biotransformacije. Čimbenici koji utječu na biotransformaciju 

Predavanje 10: Biodinamika

Ishodi učenja: Upoznati se sa selektivnosti i specifičnosti djelovanja toksičnih tvari 

Predavanje 11: Toksikanti koji pri reakciji ne reagiraju s receptorom 

Ishodi učenja: Upoznavanje i usvajanje mehanizama reakcija 

Predavanje 12: Izlučivanje toksičnih tvari 

Ishodi učenja: Usvajanje kinetike i stupanja izlučivanja toksičnih tvari 

Predavanje 13: Bioakumulacija, biokoncentracija i biomagnifikacija u morskim organizmima i sedimentu 

Ishodi učenja: Definirati čimbenike koji utječu na biokoncentaciju i bioakumulaciju. Izračunavanje faktora 

biokoncentracije i bioakumulacije. Biomarkeri i bioindikatori. 

Predavanje 14: Nebiološka razgradnja toksičnih tvari u okolišu. 

Ishodi učenja: Razumijevanje i usvajanje razgradnje procesima hidrolize, fotolize, oksidacije i reduktivne 

transformacije 

Predavanje 15: Ekotoksičnost sedimenta i procjena rizika. Ekotoksikologija teških metala u moru i morskom 

okolišu 

Ishodi učenja: Upoznati karakteristike sedimenta i značajne faktore za distribuciju kontaminiranih zona. Usvojiti 

znanja o utjecaju navedenih spojeva kojem su izloženi organizmi u moru; 

Seminar: obrada zadanih tema npr: 

-UV zračenje i njegov utjecaj na fitoplankton 

-značaj ozonskog omotača 

-biopesticidi 

-antibiotici u moru 

-dioksini u ribi i ribljim proizvodima 

-ostali seminari biraju se i obrađuju ovisno o aktualnosti nekog problema 



vrednuje se pohađanje nastave, seminara i vježbi, samostalni rad i aktivnost na vježbama i seminaru te usvojeno 

znanje. Znanje studenata se provjerava parcijalnim pismenim ispima, nakon završenih cjelina. Na završnom, 

pismenom ispitu provjeravaju se ključne, specifične kompetencije koje se utvrđuju za svaku cjelinu. 

Provjere znanja: Provjere znanja odvijaju se putem pismenih parcijalnih ispita. Trajanje parcijalnog ispita je 60 

minuta. Izlazak na parcijalne ispite je obavezan. Svaki parcijalni ispit se boduje i dobiva se ocjena koja ulazi u 

konačnu ocjenu predmeta. Za prolaz na parcijalnom ispitu potrebno je na pitanja odgovoriti s točnošću od najmanje 

60 %. 

Ocjenjivanje: 

Ocjena na parcijalnim ispitima formira se na temelju postignutog uspjeha prema slijedećem ključu: 

• 70 – 81 bod dovoljan (2) 

• 82 – 93 boda dobar (3) 

• 94 – 105 bodova vrlo dobar (4) 

• 106 – 120 bodova izvrstan (5) 

Za uspješan prolaz potrebno je: ispuniti sve nastavne obaveze (pohađanje predavanja i aktivno sudjelovanje tijekom 

seminara), odraditi sve vježbe i položiti završni kolokvij, tijekom semestra položiti dva parcijalna ispita 

Ukupnu ocjenu čine rezultati parcijalnih ispita, ocjene iz seminarskog rada odnosno vježbi (ovisno o smjeru) te 

prisustvo i aktivno sudjelovanje u nastavi. 



putem e-maila odnosno mogu doći na individualni razgovor. 


Kod predmeta 


(P/S/V) 

EKOLOGIJA MORSKIH SISAVACA 

SMB415 

15/15/0

ECTS 



(označiti X) 









Voditelj seminara 

3 = 2 ECTS (predavanja, samostalno učenje, konzultacije) i 1 (seminari, kolokviji) 




I. godina / II. semestar 

Temeljna znanja iz biologije i ekologije kralježnjaka 

Hrvatski, Engleski 

Prof.dr.sc. Melita Peharda Uljević, izvanredni profesor 

Prof.dr.sc. Melita Peharda Uljević, izvanredni profesor 



Cilj kolegija je upoznavanje studenata s ekologijom morskih sisavaca. Osobita će se pažnja usmjeriti na 

konzervacijsku biologiju ove skupine organizama i na morske sisavce u Jadranskom moru. Studenti stječu teorijsku 

osnovu potrebnu za pristup terenskim istraživanjima i zaštiti morskih sisavaca. 

Nastava je organizirana kao redovita tjedna ili koncentrirana u blokove u dogovoru sa nastavnikom, voditeljem smjera 

i upravom Sveučilišnog studijskog centra za studije mora. Nastava se provodi u obliku predavanja i seminara 

korištenjem modernih tehnologija (power point prezentacije, video materijali). Obaveza studenata je aktivno 

sudjelovanje u nastavnom programu što uključuje redovito pohađanje nastave, sudjelovanje u raspravama, aktivno 

postavljanje pitanja, te pokazanu sposobnost postavljanja problema i zaključivanja. Kroz seminare i predavanja 

studenti pored saznanja iz područja ekologije morskih sisavaca stječu kompetencije vezane za pretraživanje baza 

podataka, kao i pretraživanje, čitanje i analizu znanstvenih radova. Na primjerima iz seminara studenti produbljuju 

spoznaje iz osnova metodologije znanstvenog rada. 


1. Reynolds, J.E. 2007. Biology of marine mammals. Smithsonian Institution Press, Washington. 588 pp. 

2. Ragen, T.J., Reynolds, J.E. III, Perrin, W.F., Reeves, R.R., Montgomery, S., 2005. Marine mammal research. The 

John Hopkins University Press, Baltimore. 240 pp. 

3. Riedman, M. 1990. The Pinnipeds. Seals, Sea Lions and Walruses. University of California Press. 439 pp. 


1. Katona, S.K., V. Rough & D.T. Richardson. 1993. A field guide to whales, porpoises, and seals from Cape Cod to 

New Foundland. Smithsonian Institution Press. 316 pp. 

2. Evans, P.G.H. 1987.The natural history of whales and dolphins. Facts on file publications. 343 pp. 

3. Pryor, K. & K.S. Norris. 1991. Dolphin societies – discoveries and puzzles. University of California Press. 397 pp 

4. Znanstveni radovi 


Predavanje 1 (2h). Evolucija morskih sisavaca 

Ishodi učenja: Razumjeti pojmove konvergentna i divergentna evolucija. Objasniti evoluciju vrsta iz skupine Sirenia. 

Objasniti evoluciju vrsta iz skupine Cetacea. Objasniti evoluciju vrsta iz skupine Pinnipedia. 

Predavanje 2 (2h). Klasifikacija morskih sisavaca 

Ishodi učenja: Razumjeti značajke morskih sisavaca. Objasniti podjelu po slijedećim grupama: Sirenia, Cetacea, 

Pinnipedia, Mustelidae i Ursidae. Objasniti razlike u značajkama vrsta između i unutar gore navedenih skupina. 

Predavanje 3 (2h). Anatomija i fiziologija morskih sisavaca 

Ishodi učenja: Navesti fiziološke prilagodbe na život u moru. Objasniti respiraciju morskih sisavaca. Razumjeti 

termoregulaciju morskih sisavaca. Razumjeti osmoregulaciju morskih sisavaca. Objasniti regulaciju plovnosti morskih 

sisavaca. Objasniti funkciju osjetila kod različitih skupina morskih sisavaca 

Predavanje 4 (3h). Metode istraživanja morskih sisavaca 

Ishodi učenja: Navesti metode koje se primjenjuju za istraživanje različitih skupina morskih sisavaca. Objasniti 

principe metode foto-identifikacije jedinki. Razumjeti prednosti i nedostatke markiranja i biopsije morskih sisavaca. 

Razumjeti mogućnosti i ograničenja akustičnih istraživanja morskih sisavaca. Objasniti značaj kitolova za znanstvena

istraživanja. Objasniti značaj turističke industrije (delfinariji, whale watching) za znanstvena istraživanja morskih 

sisavaca. Objasniti dostupne podatke o vojnim istraživanjima na morskim sisavcima. 

Predavanje 5 (2h). Sastav populacija, životni vijek i razmnožavanje 

Ishodi učenja: Objasniti životni vijek morskih sisavaca te metode koje se primjenjuju za analizu starosti i rasta. 

Objasniti trendove u veličinama populacija različitih skupina i vrsta. Objasniti razlike u strategijama razmnožavanja 

između različitih skupina i vrsta. Razumjeti koji prirodni čimbenici utječu na smrtnost morskih sisavaca. 

Predavanje 6 (2h). Prehrana, hranjenje i predacija 

Ishodi učenja: Objasniti metode prikupljanja podataka o prehrani morskih sisavaca. Razumjeti razlike u ishrani i 

dinamici hranjenja između pojedinih skupina i vrsta. Objasniti važnost migracija za prehranu morskih sisavaca. 

Objasniti eholokaciju i njezinu ulogu u pronalaženju i hvatanje plijena 

Predavanje 7 (2h). Interakcije s ljudima 

Ishodi učenja: Objasniti različite oblike interakcije ljudi i morskih sisavaca. Razumjeti posljedice interakcija ljudi i 

morskih sisavaca. 

Seminar 1 (2h). Rasprostranjenost i migracije morskih sisavaca 

Ishod učenja: Razumijevanje razlika u rasprostranjenosti različitih skupina morskih sisavaca. Razumijevanje dinamike 

migracija morskih sisavaca. 

Seminar 2 (2h). Genetička istraživanja morskih sisavaca 

Ishod učenja: Objasniti mogućnosti primjene genetičkih metoda na istraživanja morskih sisavaca. Navesti primjere 

istraživanja. Razumjeti trendove u postojećim istraživanjima te njihove prednosti i nedostatke. 

Seminar 3 (1h). Disanje i istraživanja disanja morskih sisavaca 

Ishod učenja: Razumijevanja metoda za prikupljanje podataka o disanju morskih sisavaca. Razumjeti razlike u 

laboratorijskim i terenskim istraživanjima disanja. 

Seminar 4 (2h). Glasanje i komunikacija 

Ishod učenja: Razumjeti razlike u glasanju između različitih skupina i vrsta morskih sisavaca. Razumjeti funkcije 

različitih tipova glasanja pojedinih vrsta. Objasniti metodologiju istraživanja glasanja i komunikacije morskih 

sisavaca. 

Seminar 5 (2h). Potraga za hranom i hranjenje 

Ishod učenja: Objasniti razlike u traženju plijena između zubanih i usanih kitova. Objasniti strategiju hranjenja 

različitih vrsta Pinnipeda. Razumjeti promjene u ishrani uslijed antropogenih utjecaja. 

Seminar 6 (2h). Zagađenje okoliša i morski sisavci 

Ishod učenja: Razumjeti koja zagađenja utječu na morske sisavce i u kojoj mjeri. Objasniti razlike u raspodjeli 

zagađenja u morskom okolišu. Objasniti pojmove bioakumulacija i biomagnifikacija na primjerima. 

Seminar 7 (2h). Konzervacijska biologija morskih sisavaca 

Ishod učenja: Navesti najugroženije vrste morskih sisavaca. Objasniti faktore koji direktno i indirektno utječu na 

izumiranje pojedinih vrsta morskih sisavaca. Razumjeti načine aktivne zaštite morskih sisavaca. 

Seminar 8 (2h). Morski sisavci u Jadranu 

Ishod učenja: Poznavanje vrsta morskih sisavaca u Jadranu. Razumijevanje dinamike populacija morskih sisavaca u 

Jadranu. Razumijevanje faktora koji utječu na raspodjelu i opstanak morskih sisavaca u Jadranu. 


Konačna ocjena uspjeha na kolegiju je zbroj bodova prikupljenih aktivnim sudjelovanjem na nastavi (10), kolokvijukonzultacijama 

vezanim za seminarski rad (20), prezentaciji seminarskog rada (50), te završnom usmenom ispitu (20). 

Seminarski rad se sastoji od analize nekoliko znanstvenih radova iz zadanog područja. U sklopu kolokvijakonzultacija 

predaje se kratki pismeni sažetak seminara koji sadržava natuknice potrebne za pripremu završnog 

usmenog seminara. Usmena prezentacija seminarskog rada je sistematičan prikaz dosadašnjih spoznaja i provedenih 

istraživanja iz jednog aspekta ekologije morskih sisavaca. Završni usmeni ispit sastoji se od predstavljanja mogućeg 

istraživanja morskih sisavaca iz područja koje nije bilo pokriveno u seminarskom radu studenta. Na osnovu 

prikupljenih ocjenjuje se uspjeh studenta na kolegiju: 91-100 (izvrstan – 5), 81-90 (vrlo dobar – 4), 71-80 (dobar – 3), 

61-70 (dovoljan – 2), te manje od 60 bodova – ocjena nedovoljan. U slučaju da student želi veću ocjenu od one koja 

mu pripada sukladno bodovima prikupljenim tijekom semestra, u dogovoru sa nastavnikom može pristupiti izradi 

dodatnog seminarskog rada koji se sastoji od izrade pismenog seminara u obliku preglednog znanstvenog rada. Na 

ovaj način student može prikupiti maksimalno 10 dodatnih bodova.


Konzultacije se odvijaju prema dogovoru sa studentima uz prethodnu najavu usmeno ili na e mail melita@izor.hr. 

Podatci o kolegiju i nastavniku dostupni su na web stranicama Odjela za studije mora (http://more.unist.hr/) kao i na 

osobnim web stranicama nastavnika (http://www.izor.hr/web/melita/home). 

Naziv predmeta RIBARSTVENA HIDROAKUSTIKA 

Kod predmeta 

SMR310 


15/15/0 

(P/S/V) 

ECTS 

3 




(označiti X) 










Nositelj predmeta Dr. sc. Vjekoslav Tičina, znanstveni savjetnik 

Voditelj seminara Dr. sc. Vjekoslav Tičina, znanstveni savjetnik 



Cilj nastave studijskog predmeta je da studenti upoznaju teorijske osnove hidroakustike, hidroakustičke instrumente, 

mogućnosti njihove primjene tijekom ribolova i u ribarstvu, te da upoznaju i savladaju pojmove i standarde 

primjenjive u svjetskom ribarstvu. Stoga je danas, a svakim danom još i više, bez primjene hidroakustike nezamislivo 

obavljati suvremeni gospodarski ribolov i razumno gospodariti ribljim bogatstvima u moru. Osobito je važno ovladati 

načinom praćenja (monitoringa) i procjene pelagijskih bogatstava Jadranskoga mora. 

Nastavni kompleksi studijskog predmeta: 1) Uvod - povijesni pregled razvoja hidroakustike; 2) Fizikalne osnove 

akustike i hidroakustike; 3) Osnovni principi rada hidroakustičkih uređaja; 4) Ehogrami; 5) Akustička svojstva 

morskih organizama; 6) Hidroakustički uređaji; 7) Korištenje hidroakustičkih uređaja u ribarstvu; 8) Eho monitoring. 

Nastava se izvodi u obliku predavanja, uz rješavanje seminarskih zadataka. Na predavanjima studenti stječu teorijska 

znanja u okviru navedenih nastavnih kompleksa, neophodna za pravilnu uporabu hidroakustičkih uređaja u ribarstvu. 

Pored toga, studenti se upoznaju sa svjetskim dostignućima u ovom segmentu modernizacije ribarstva u svijetu. 

Za održavanje predavanja potrebna je moderno opremljena učionica s nastavnim pomagalima kao što su: ploča, 

dijaprojektor, LCD-projektor, površina za projekcije, PC i druga prateća oprema. 


1. Cetinić, P. i J. Swiniarski, 1985. Alati i tehnika ribolova. Logos, Split: 655 p. 

2. MacLennan D.N. and E. J. Simmonds (1995): Fisheries Acoustics. Chapman & Hall (2 nd Edition), London, 325 p. 


1. Dadić, V., V. Tičina, M. Srdelić, 2004. Estimation of spatial distribution of small pelagic fish in the Croatian water 

of the Adriatic Sea supported by GIS technology. In: Kereković, Davorin (ed.) Geographical information system in 

research and practice. Zagreb, Hrvatski informatički zbor - GIS forum; Univeristy of Silesija, Poland: 115-123. 

2. Dadić, V., Tičina, V., Ivanković, D. (2008) Usage of geospatial methods in determination of pelagic fish stock 

distribution. Annales of geomagnetics. VI, 1: 49-54. 

3. Johannesson, K.A. and R.B. Mitson, 1983. Fisheries acoustics. A practical manual for aquatic biomass estimation. 

FAO Fish. Tech. Pap., 240: 249 p. 

4. Kačić, I. i T. Vučetić, 1984. Ultrazvučni detektor u ribarstvenim istraživanjima. Pomorski Zbornik, 11: 19 p.

5. Kačić, I., 1988, Acoustic survey in the eastern Adriatic in 1986. FAO Fish. Rep., 394: 103-105. 

6. Lazarević, Ž., 1987. Tehnička hidroakustika. Vojna tiskara, Split: 425 p. 

7. Simmonds, E.J. and D.N. MacLennan, 1996. Fisheries and Plankton Acoustics. Proceedings of ICES International 

Symposium, Aberdeen, Scotland (12-16 June, 1995), ICES J.Mar. Sci., 53(2): 535 p. 

8. SIMRAD, 2003. Simrad EK60 – scientific echo sounder system (www.simrad.com) 

9. Tičina, V. and I. Kačić, 2001. Some field observations on usefulness of searchlight sonar during bluefin tuna 

(Thunnus thynnus L.) fishing activities in the Adriatic Sea. Bilješke-Notes, 85: 12 p. 

10. Tičina, V., 2001. Eho-sonder ipak nije svemoguć. More, 46 (83): 16-17. (ISSN 0351-9155) 

11. Tičina V., I. Katavić, V. Dadić, I. Marasović, F. Kršinić, B. Grbec, G. Kušpilić, P. Cetinić, Ž. Ninčević, S. Matić 

Skoko, M. Franičević, A. Soldo, O. Vidjak, V. Emrić Tičina, D. Bojanić, S. Marinov and F. Matić, 2006. Acoustic 

estimates of small pelagic fish stocks in the eastern part of Adriatic Sea. Proccedings of GFCM-SAC WG on 

Identification of Reference Points for the management of fishery resources, Roma, 20-21 April 2004, Biologia Marina 

Mediterranea, 13(3), part 2: 124-136. 


Predavanje 1. Uvod u hidroakustiku (2 sata) 

Ishod učenja: Upoznavanje s povijesnim pregledom hidroakustike (nastanka pojma „hidroakustika“, prva opažanja 

zvukova u vodenoj sredini, opisi prvih eksperimenata korištenjem zvuka u vodenoj sredini, razvoja hidroakustike u 

vojne i civilne svrhe) 

Predavanje 2. Fizikalne osnove akustike i hidroakustike (2 sata) 

Ishod učenja: Upoznavanje sa zvukom kao fizikalnom pojavom, načinom nastajanja i širenja u različitim sredstvima; 

upoznavanje s pojmovima generatora zvuka, zvučnih valova, frekvencije i valne dužine zvuka, te vrstama zvuka; 

posebna pozornost studenata usmjerava se na razumijevanje pojava vezanih uz odbijanje (refleksiju) i intenzitet zvuka, 

te njegov domet i gubitke zvučne energije koji nastaju pri širenju zvuka. 

Predavanje 3. Osnovni principi rada hidroakustičkih uređaja (7 sati) 

Ishod učenja: Upoznavanje s pasivnim i aktivnim hidroakustičkim uređajima; Objasniti temelje razlike među njima; 

detaljnije upoznavanje s principima na kojima se temelji rad eho-sondera i pojedinim osnovnim sastavnim djelovima 

samog uređaja; upoznavanje s pojavom piezoelektriciteta, konstrukcijom i radom hidroakustičkog pretvarača; 

usvajanje spoznaja o zvučnom snopu (akustička os, širina, površina i intenzitet), te osobitostima bliskog i dalekog 

zvučnog polja; upoznavanje s radom odašiljača i usvajanje pojmova trajanja i dužine zvučnog impulsa; objašnjavanje 

uloge prijemnika i vremenskog pojačala, te različitih načina prikaza eho signala; objašnjavanje upotrebe različitih 

frekvencija u eho-detekciji; upoznavanje s vrstom, nastankom i mogućnosti uklanjanja pojedinih smetnji u ehodetekciji. 

Predavanje 4. Ehogrami (3 sata) 

Ishod učenja: Upoznavanje s pojmom i načinom nastanka ehograma; tumačenje nastanka i razumijevanje ehograma 

morskog dna, pojedinih riba i pojedinih ribljih plova, te pridnenih riba, planktonskih organizama, te ehograma 

difuznog sloja; 

Predavanje 5. Akustička svojstva morskih organizama (3 sata) 

Ishod učenja: Upoznavanje s pojmom“snaga cilja“ i njegovim tumačenjem; razlikovanje snage cilja različitih morskih 

organizama; objašnjenje akustičkih svojstava različitih vrsta riba i dr. organizama i ovisnosti akustičnih svojstava o 

građi, položaju i ponašanju pojedinih organizama. 

Predavanje 6. Hidroakustički uređaji (4 sata) 

Ishod učenja: Upoznavanje s pojedinim vrstama hidroakustičkih uređaja: Ehosonderom, Sonarom, Mrežnim sondama, 

Dopplerovim brzinomjerom, Ehointegratorom, Transponderima i Pingerima; poseban naglasak je dan na usvajanju 

spoznaja vezanih uz konstrukciju, način rada i upotrebu navedenih uređaja u praksi. 

Predavanje 7. Korištenje hidroakustičkih uređaja u praksi (3 sata) 

Ishod učenja: Usvajanje spoznaja vezanih uz praktičnu primjenu različitih, ranije upoznatih hidroakustičkih uređaja, 

kako u različitim oblicima gospodarskog ribolova i marikulturi, tako i u znanstvenim istraživanjima. 

Predavanje 8. Eho monitoring (6 sati) 

Ishod učenja: Usvajanje spoznaja o svrsi i osnovnim zadacima eho-monitoringa, te ciljanim vrstama; potrebnim 

sredstvima i opremi za provođenje eho-monitoringa; razumijevanje načina planiranja eho-monitoringa; upoznavanje s 

potrebom i načinima prikupljanja različitih vrsta osnovnih podataka tijekom eho-monitoringa uz poseban osvrt na 

različite strategije prikupljanja akustičkih podataka; objašnjenje tijeka obrade prikupljenih podataka i analize

dobivenih rezultata; interpretacija dobivenih rezultata u smislu izrade procjena sastava ribljih populacija, te procjene 

prostorne rasprostranjenosti i obimnosti naselja sitne plave ribe. 

Seminar 1. Odrađivanje brzine širenja zvuka u vodenom mediju. (1 sat) 

Seminar 2. Određivanje valnih dužina i frekvencija zvučnih valova. (2 sata) 

Seminar 3. Utvrđivanje dubine mora korištenjem jeke odaslanog zvučnog signala. (1 sat) 

Seminar 4. Procjena širine zvučnog snopa okruglih pretvarača različitih veličina. (1 sat) 

Seminar 5. Slabljenje intenziteta zvuka uslijed disperzije zvučne energije. (1 sat) 

Seminar 6. Izračuni geometrijskih osobina zvučnog snopa. (2 sata) 

Seminar 7. Određivanje trajanja i dužine zvučnih impulsa. (2 sata) 

Seminar 8. Procjena snage odjeka srdele kao akustičkog cilja. (1 sat) 

Seminar 9. Primjena Doplerovog efekta u hidroakustičkim mjerenjima. (2 sata) 

Seminar 10. Planiranje eho-monitoringa (2 sata) 


Ispit iz kolegija Ribarstvena hidroakustika se polaže u pismenoj i usmenoj formi; u pismenom dijelu ispita studenti, uz 

upotrebu kalkulatora, rješavaju 10 zadataka koji se prema složenosti boduju s 1-3 boda svaki, a sveukupno donose 14 

bodova; studenti koji na pismenom dijelu ispita ostvare 50% (7) ili više bodova mogu pristupiti polaganju usmenog 

dijela ispita u tom ispitnom terminu. Na usmenom dijelu ispita studenti usmeno odgovaraju na 4-5 postavljenih 

pitanja. Položen pismeni dio ispita u jednom ispitnom terminu ne vrijedi za pristupanje usmenom dijelu ispita u 

drugom ispitnom terminu, već se polaže ponovno. 


Konzultacije vezane uz kolegij Ribarstvena hidroakustika se održavaju tijekom ljetnog semestra svake srijede u 

vremenu od 10-11 sati, uz prethodnu najavu, najmanje 2 dana ranije, na e-mail: ticina@izor.hr. 

Naziv predmeta ODABRANA POGLAVLJA IZ EKOLOGIJE PLANKTONA 

Kod predmeta 

SMB417 


(P/S/V) 

15/15/0 

ECTS 


3 



(označiti X) 








mogućnost praćenja na Hrvatski (moguće i na engleskom jeziku) 


Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Ivona Marasović, redoviti profesor 

Voditelj seminara Prof. dr. sc. Ivona Marasović, redoviti profesor 



Kroz ovaj se kolegij studenti upoznaju s ulogom i značajem planktonske zajednice u morskom ekosustavu, odnosno 

sa složenim ekološkim odnosima koji se javljaju unutar ove zajednice. Plabnktonska zajednica organizama u morskom 

je sustavu najveća i najbrojnija zajednica organizama, jer je uz nju vezan najveći dio primarne proizvodnje, kao i 

znatan dio sekundarne proizvodnje u moru. Kako većina morskih organizama provodi svoj cijeli životni ciklus, ili bar 

jedan njegov dio u planktonu, ova je zajednica posebno brojna i raznovrsna. 

Nastava se izvodi kroz predavanja i seminare. Predavanja i seminari se održavaju uz korištenje PowerPoint i video

prezentacija, uz konzultiranje preporučene literature. Studenti su obvezni prisustvovati predavanjima i seminarima 

odnosima predviđenim pravilima Odjela i u dogovoru s nastavnikom. 


1. Viličić, D. Fitoplankton u ekološkom sustavu Jadranskog mora. 2003, Školska knjiga Zagreb 

2. Raymont, J.E.G.: Plankton and productivity in the oceans. Pergamon Press. New York, 1980 Steidinger, K.A. and 

3. Walker, L.M. Marine Plankton Life Cycle Strategies, CRC Press Inc. Boca Raton, Florida, 1986. 

4. Okaichi, T., D.M. Anderson and T. Nehoto, 1989. Red tides: Biology, Environmental Science and Toxicology, 

Elsevier, Amsterdam, 489 p. 

5. Vidjak, O. Biologija i ekologija planktona. II dio – Zooplankton. Interna skripta za studente III godine Biologije i 

ekologije mora. 

6. Vidjak, O. Praktikum iz Biologije i ekologije planktona, I dio – Fitoplankton. Interna skripta za studente III godine 

Biologije i ekologije mora. 


1. Marasović, I., Ž. Ninčević, G. Kušpilić, S. Marinović & S. Marinov. 2005. Long term changes of basic biological 

and chemical parameters at two stations in the Middle Adriatic. Journal of Sea Research. 

2. Marasović, I., D. Viličić & Ž. Ninčević (1999). South Adriatic ecosystem: Interaction with the Mediterranean 

Sea. In: The Eastern Mediterranean as a Laboratory Basin for the Assessment of Contrasting Ecosystems 

(Eds.P.Malanotte-Rizzoli & V.N. Eremeev), Kluwer Academic Press, Dordrecht, Netherlands, pp. 383-405. 

3. Marasović, I., Ž. Ninčević-Gladan, B. Grbec & S. Skejić (2010) Recent Changes in the Phytoplankton Community 

of the Adriatic Sea. In: Phytoplankton responses to Mediterraneanenvironmental changes, CIESM Workshop 

Monographs / F. Briand (ur.) Monaco: CIESM, 2010. 49-56 

4. Ninčević Gladan, Ž., I. Marasović, B.Grbec, S. Skejić, M. Bužančić, G. Kušpilić, S. Matijević & F. Matić (2010) 

Inter-decadal Variability in Phytoplankton Community in the Middle Adriatic (Kaštela Bay) in Relation to the North 

Atlantic Oscillation. Estuaries and Coast, 33 (2) : 376- 384. 

5. Berline, L., I. Siokou-Frangou, I. Marasović, O. Vidjak, M Luz Fernández de Puelles, M. Grazia Mazzocchi, G. 

Assimakopoulou, S. Zervoudaki, S. Fonda Umani, A. Conversi, C. Garcia-Comas, F. Ibanez, S. Gasparini, L. 

Stemmann, G. Gorsky (2012) Intercomparison of six Mediterranean zooplankton time series. Progress in 

Oceanography, 97-100 : 76–91. 

6. Skejić, S., I. Marasović, O. Vidjak, G. Kušpilić, Ž. Ninčević-Gladan, S. Šestanović, N. Bojanić. (2010) Effects of 

cage fish farming on phytoplankton community structure, biomass and primary production in an aquaculture area in 

the middle Adriatic Sea. Aquaculture research. 42 (2011), 1393-1405. 

7. Bojanić, N., M. Šolić, N. Krstulović, S. Šestanović, I. Marasović & Ž Ninčević (2005). Temporal variability in 

abundance and biomass of ciliates in the eutrophicated part of the Kaštela Bay (Middle Adriatic). Helgoland Marine 

Research, 59 (1). 

8. Vidjak O., Bojanić N., Kušpilić G., Marasović I., Ninčević Gladan Ž., Brautović I. (2006) Annual variability and 

trophic relations of the mesozooplankton community in the eutrophicated coastal area (Vranjic Basin, eastern Adriatic 

Sea). Journal of the Marine Biological Association of the U.K., 86: 19-26. 

9. Vidjak O., Bojanić N., Kušpilić G., Grbec, B, Ninčević Gladan Ž., Matijević S., Brautović, I. (2009) Population 

structure and abundance of zooplankton along the Krka river estuary in spring 2006. Acta Adriatica, 50 (1): 45-58 

10. Vidjak, O. and Bojanic, N. (2009) Species composition and distribution patterns of the family Corycaeidae Dana 

1852 (Copepoda, Cyclopoid) 


Predavanje 1. (90 min) Općenito o morskom planktonu. Sezonska, vertikalna i horizontalna raspodjela. 

Ishodi učenja: Upoznati i razumjeti ulogu planktonske zajednice u morskom ekosustavu. Upoznati vertikalnu i 

horizontalnu raspodjelu planktona vezano uz različita geografska područja, kao i uzroke sezonske varijabilnosti. 

Upoznati glavne grupe planktonskih organizama u morskoj sredini (fitoplankton., zoplankton, bakterioplankton) 

Predavanje 2. (90 min) Općenito o fitoplanktonu. Pregled sistematske i morfološke podjele fitoplanktona. 

Dijatomeje. Dinoflagelati. Kokolitoforide. Silikoflagelati. Cijanoficeje. Proklorofita 

Ishodi učenja: Upoznati morfološke osobine raznih fitoplanktonskih skupina. Upoznati specifičnosti razmnožavanja 

pojedinih skupina. Upoznati sezonsku i prostornu raspodjelupojedinih skupina. Upoznati morfološke osobine 

pojedinih skupina. Upoznati specifičnosti razmnožavanja pojedinih skupina. Upoznati specifičnosti ishrane pojedinih 

skupina. Upoznati sezonsku i prostornu raspodjelu pojedinih fitoplanktonskih skupina.

Predavanje 3. (90 min) Općenito o primarnoj proizvodnji. Sezonski aspekti primarne proizvodnje. Primarna 

proizvodnja u oceanima. Primarna proizvodnja u obalnim područjima. Primarna proizvodnja u Sredozemnom moru. 

Ishodi učenja: Razumjeti osnovne principe procesa primarne proizvodnje. Upoznati specifičnosti procesa primarne 

proizvodnje u moru. Upoznati sezonske aspekte primarne proizvodnje u različitim geografskim područjima. Upoznati 

se s osobitostima primarne proizvodnje u oceanskom području. Upoznati osobitosti primarne proizvodnje u obalnim 

područjima. Upoznati osobitosti primarne proizvodnje u Sredozemnom bazenu i njegovim podbazenima. 

Predavanje 4. (90 min) Biomasa fitoplanktona. Sukcesije vrsta.Ograničavajući čimbenici primarne proizvodnje. 

Ishodi učenja: Upoznati biološke i kemijske metode procjene biomase. Upoznati prednosti i ograničenja pojedinih 

metoda. Upoznati vertikalnu i horizontalnu raspodjelu biomase u obalnim i otvorenim vodama Jadrana. Upoznati se s 

uzrocima sukcesije vrsta u obalnim i otvorenim vodama Jadrana. Upoznati ograničavajuće čimbenike primarne 

proizvodnje. 

Predavanje 5. (90 min) Osnovne karakteristike zooplanktonskih organizama: Pregled sistematske i morfološke 

podjele zooplanktona, karakteristike planktonskog života u vodenoj sredini 

Ishodi učenja: Upoznati osnovne razlike u stupnju organizacije, načinu ishrane i vremenu koje životinjski organizmi 

provode u planktonu. Nabrojiti osnovne taksonomske kategorije zooplanktona. Objasniti načine pokretanja 

zooplanktonskih organizama. Definirati veličinske kategorije zooplanktona. Objasniti osnovna svojstva vodene 

sredine kao životnog medija za zooplankton. Definirati plovnost zooplanktona i nabrojiti mehanizme sprečavanja 

nekontroliranog tonjenja. Objasniti „patchiness“ ili nehomogenu raspodjela zooplanktona. 

Predavanje 6. (90 min) Sistematska pripadnost i uloga protozoa u zooplanktonu 

Ishodi učenja: Upoznati taksonomske kategorije zooplanktonskih organizama iz carstva Protista. Razumjeti i objasniti 

ulogu i važnost protozoa u hranidbenoj mreži ocean 

Sistematska pripadnost i uloga metazoa u zooplanktonu. 

Ishodi učenja: Nabrojiti osnovne biološke i ekološke karakteristike različitih grupa planktonskih metazoa (građa, 

ishrana, razmnožavanje i rasprostranjenost). Razumjeti i objasniti ulogu i važnost pojedinih grupa u hranidbenoj mreži 

oceana. 

Meroplankton. Ličinke bentičkih organizama u planktonu. Jaja i ličinke riba. 

Ishodi učenja: Razumjeti ulogu planktonskih stadija u životnom ciklusu bentičkih organizama. Upoznati prednosti i 

nedostatke života u planktonu. Navesti osnovne biološke i ekološke karakteristike, te rasprostranjenost jaja i ličinačkih 

stadija riba u planktonu. 

Fekalni peleti zooplanktona u biogeokemijskom ciklusu oceana. 

Ishodi učenja: Upoznati ulogu fekalnih peleta zooplanktona u vertkalnom transportu, sedimentaciji i recikliranju 

organskih ostataka u vodenom stupcu. 

Predavanje 7. (45min) 

Vertikalna raspodjela i dnevno noćne migracije zooplanktona 

Ishodi učenja: Upoznati tipove vertikalnih migracija zooplanktona. Upoznati uzroke dnevno-noćnih migracija 

zooplanktona. Objasniti pojavu „deep scattering layers“. Sezonska kolebanja i regionalna raspodjela zooplanktona 

Ishodi učenja: Upoznati kvantitativna kolebanja zooplanktona na godišnjoj, sezonskoj i dnevnoj skali. Upoznati 

sezonske varijacije holo- i meroplanktona. Razumjeti višegodišnja kolebanja brojnosti i biomase zooplanktona. 

Upoznati opće tipove horizontalne rasprostranjenosti zooplanktona. Upoznati ulogu zooplanktonskih organizama kao 

bioloških indikatora vodenih masa. 

Predavanje 8. (90 min) Ekološka efikasnost prijenosa na više trofičke razine. 

Ishodi učenja: Upoznati osnovne lance ishrane u morskom ekosustavu. Upoznati tipove ekološke efikasnosti u 

morskom ekosustavu pri prijenosu materije i energije na više trofičke razine. Razumjeti uzroke razlika ekološke 

učinkovitosti između različitih djelova morskog ekosustava (oceanski tip prijenosa, obalni tip prijenosa, tip prijenosa u 

„upwelling“ područjima). 

Seminar 1. (90 min) Izlaganje i rasprava o uzrocima pojave HAB-a (Harmful Algal Blooms) i uzročnim organizmima 

Seminar 2. (90 min) Izlaganje i rasprava o pojavi HAB-a u Jadranu 

Seminar 3. (90 min) Izlaganje i rasprava o ulozi planktonskih organizama vezanoj uz probleme izazvane balastnim 

vodama 

Seminar 4. (90 min) Izlaganje i rasprava o značaju stalnih i povremenih „upwelling“ područja u oceanima, 

Mediteranu i Jadranu

Seminar 5. (90 min) Izlaganje i rasprava o utjecaju invazivne vrste Mnemiopsis leidyi na Crno more kao primjer 

degradacije i postepenog oporavka ekosustava 

Seminar 6. (90 min) Izlaganje i rasprava o pojavi i mehanizmima bioluminiscencije kod planktonskih organizama 

Seminar 7. (90 min) Izlaganje i rasprava o ulozi različitih veličinskih kategorija planktona u hranidbenom lancu 

Seminar 8. (45 min) Izlaganje i rasprava o ulozi fekalnih peleta zooplanktona u biogeokemijskom ciklusu oceana 

Napomena: U okviru ovog kolegija studenti su dužni pojedinačno ili u grupi izraditi zadani seminarski rad vezan uz 

jednu od navedenih problematika. 


Provjera znanja iz kolegija Odabrana poglavlja iz ekologije planktona obavlja se pismenim putem preko testa. Na 

ponuđena pitanja odgovara se metodom višestrukog izbora (multiple choice), ili upisivanjem točne riječi ili izraza u 

definiciju. Kriterij ocjenjivanja (bodovna skala) nalazi se u tablici: 

% riješenosti testa Ocjena 

skupina organizama čini značajan dio planktonske biomase u moru, te je metabolički visoko aktivna komponenta 

pelagičkog ekosustava. Osim toga, kratko generacijsko vrijeme ovih skupina, osobito cilijatne komponente 

mikrozooplanktona, omogućava njihov brzi odgovor na promjene u životnoj sredini. Stoga se mogu smatrati dobrim 

indikatorima promjena u morskim ekosustavima. 

Osnovna zadaća ovog izbornog kolegija je upoznavanje studenata s morfologijom, biologijom i ekologijom glavnih 

skupina organizama uključenih u veličinsku kategoriju mikrozooplanktona. Osobita će se pažnja usmjeriti na cilijatnu 

komponentu ove frakcije zooplanktona, te njenu važnost u hranidbenoj mreži morskih ekosustava. Tako će studenti 

nakon uspješno završenog kolegija, te primjenom ranije stečenih znanja iz biologije i ekologije planktona, steći 

dodatna teoretska znanja o osnovnim skupinama mikrozooplanktona. Ta su znanja neophodna za razumijevanje 

odnosa unutar planktonske zajednice i osobito su važna za praćenje promjena u morskim ekosustavima, a 

predstavljaju temeljnu teoretsku osnovu potrebnu za uključivanje u ekološka istraživanja mikrozooplanktona. 

Nastava se izvodi u obliku usmenog izlaganja, uporabom metode demonstracije i razgovora. Aktivno sudjelovanje 

studenata u nastavnom programu očekuje se kroz rasprave o pojedinim temama tijekom predavanja, te kroz pismene 

radove studenata na odabranu temu. Pismeni radovi i njihova prezentacija trebali bi osposobiti studente za samostalan 

rad, rješavanje problema, korištenje literature, te razumljiv i jasan način prikazivanja rezultata. 

Student je obvezan što bolje usvojiti nastavne sadržaje izložene na predavanjima i odabrane za temu pismenog rada. 

Nastavnik ocjenjuje: 1. aktivnost u izradi pismenog rada (pokazano i usvojeno znanje, razumijevanje nastavnog 

sadržaja, sposobnost povezivanja nastavnih sadržaja različitih kolegija, zaključivanje, kreativnost u prikazivanju 

rezultata,…), 2. rezultate na završnom usmenom ispitu. 


1. Matoničkin I. (1978) Beskralješnjaci. Školska knjiga, Zagreb. 

2. Boltovskoy D. ed. (1999) South Atlantic Zooplankton. Backhuys Publishers, Leiden, The Netherlands. 

3. Harris R.P., P.H. Wiebe, J. Lenz, H.R. Skjoldal and M. Huntley (2000) ICES Zooplankton methodology manual. 

Elsevier Academic Press, Amsterdam, Boston, Heidelberg, London, New York, Oxford (etc.). 


1. Habdija I., B. Primc Habdija, I. Radanović, J. Vidaković, M. Kučinić, M. Špoljar, R. Matoničkin i M. Miliša (2004) 

Protista-protozoa i Metazoan-invertebrata: funkcionalna građa i praktikum. Meridijani, Samobor. 

2. Talamon J. ed. (1982) Marine pelagic protozoa and microzooplankton ecology. Annales de L’institut 

Océanographique. Paris, Suppl. 58. 

3. Capriulo G.M. ed. (1990) Ecology of marine protozoa. Oxford University Press. New Cork, Oxford. 

4. Lynn H.D. (2008) The ciliated protozoa: characterization, classification and guide to the literature. 3 rd Edition, 

Springer. 605 pp. 

5. Reid P.C., C.M. Turley and P.H. Burkill eds. (1991) Protozoa and their role in marine processes. NATO ASI Series, 

Series G: Ecological Sciences, 25. 


Predavanje 1. Uvodno predavanje (1 sat) 

Ishodi učenja: Upoznati studente s osnovnim definicijama, veličinskim kategorijama i glavnim sistematskim 

skupinama zooplanktona koji će se biti predmet proučavanja ovog kolegija. Objasniti važnost taksonomskih 

istraživanja zooplanktona, te objasniti ekološki položaj mikrozooplanktonskih organizama u morskim ekosustavima. 

Upoznati studente s čimbenicima koji utječu na rasprostranjenost, rast i metabolizam, te reprodukciju i razvoj 

zooplanktonata. U kratkom povijesnom pregledu zooplanktonskih istraživanja istaknuti važnost mikrozooplanktona, 

osobito protozooplanktona, u pelagičkoj hranidbenoj mreži, te objasniti povezanost mikrozooplanktonskih i drugih 

planktonskih organizama s posebnim naglaskom na mehanizme hranjenja. Istaknuti važnost mikrozooplanktona u 

prijenosu organske tvari ka višim trofičkim razinama. 

Predavanje 2. Načini uzorkovanja, konzerviranja i obrade planktonskog materijala (1 sata) 

Ishodi učenja: Definirati osnovne veličinske kategorije zooplanktona i upoznati studente s načinima uzorkovanja 

mikrozooplanktona korištenjem planktonskih mreža, pumpa, crpaca. Posebno opisati tzv. „Adriatic sampler“, te 

detaljno objasniti princip njegova rada i kompariranje rezultata. Upoznati specifičnosti sakupljanja nanoplanktona, 

mikroplanktona i planktonskih sarkodina. Nabrojiti i objasniti osnovne karakteristike protokola za konzerviranje i 

brojenje protozooplanktonskih skupina. Posebno objasniti način konzerviranja cilijata koji posjeduju ili ne posjeduju 

plastide, heterotrofnih dinoflagelata, te planktonskih sarkodina. Istaknuti važnost rada s živim materijalom. 

Usvojiti znanja o načinima određivanja biomase istraživanih skupina organizama, te objasniti uporabu različitih

faktora konverzije. Izračunati biomasu nekoliko jedinki cilijata (goli cilijati, tintinidi) korištenjem podataka o 

biovolumenu organizma. 

Predavanje 3. Pregled biološke raznolikosti građe i funkcije Protozoa (praživotinje) (2 sat) 

Ishodi učenja: Ukratko upoznati studente s osnovnim planom građe tijela praživotinja (citoplazma s organelima, 

membrane i njihova funkcija, Golgijevo tijelo, parabazalna tijela, centriol, mitohondrij, jezgra, osnovna plazma i njena 

funkcija, ekstrusomi). Opisati načine kretanja kod protozoa i građu organela za kretanje (pseudopodija, bičeva i 

trepetljika). Objasniti mehanizme hranjenja i probave u praživotinja, te definirati pojmove poput permeacije, 

pinocitoze, endocitoze, fagocitoze, ektocitoze. Usvojiti znanja o ekskreciji i osmoregulaciji u praživotinja, te disanju i 

ulozi stežljivih mjehurića u stanici. Istaknuti važnost živčane funkcije, osjetila i orijentacije praživotinja u okolišu. 

Upoznati studente s osnovnim tipovima razmnožavanja u praživotinja i objasniti ih, te objasniti ulogu centriola i 

jezgre u tim procesima. 

Predavanje 4. Osnovne značajke i sistematska klasifikacija skupina protozoa: Foraminifera (krednjaci), 

Heliozoa (sunašca) i Radiolaria (zrakaši) (2 sata) 

Ishodi učenja: Usvajanje znanja o osnovnim obilježjima sarkodina, načinom razmnožavanja ove skupine organizama, 

te upoznavanje s njihovom sistematskom klasifikacijom. Objasniti morfološku građu, način ishrane, reproduktivni 

ciklus i rasprostranjenost planktonskih foraminifera. Nabrojiti neke vrste foraminifera, te se upoznati s 

karakteristikama bitnim za taksonomsku determinaciju vrsta. Naučiti razlikovati neke vrste prema morfologiji skeleta. 

Upoznati se s osnovnim značajkama skupina Heliozoa i Radiolaria (morfološka obilježja, razmnožavanje, sistematska 

klasifikacija). Opisati osnovna morfološka obilježja skupine Acantharia, njihov reproduktivni i životni ciklus, način 

hranjenja. Istaknuti ulogu ovih organizama u ciklusu stroncija i ostalih metala u moru, te upoznati sistematsku 

klasifikaciju ovog razreda i geografsku rasprostranjenost akantarija. Kratki pregled morfologije i biologije radiolarija. 

Objasniti građu unutrašnjosti stanice i građu skeleta zrakaša. Naučiti podjelu zrakaša prema kemijskom sastavu 

skeleta. Upoznati ekološke čimbenike važne za razvoj i rasprostranjenost zrakaša. Objasniti osnovna morfološka 

obilježja i sisteme klasifikacije za dvije skupine radiolarija Polycystina i Phaeodaria, njihov reproduktivni i životni 

ciklus, te način hranjenja. Opisati geografsku i vertikalnu raspodjelu ovih skupina radiolarija. Naučiti razlikovati neke 

vrste prema morfologiji skeleta. 

Predavanje 5. Ciliata (trepetljikaši) (5 sati) 

Ishodi učenja: Opisati osnovna morfološka obilježja trepetljikaša, s posebnim naglaskom na građu pelikule i 

trepetljika. Definirati razlike u građi usnog područja i tjelesnih struktura kod različitih skupina trepetljikaša. Upoznati 

se s načinom ishrane u različitih skupina, ulogom kontraktilnih vakuola, te važnošću jezgrinog dimorfizma u životu 

trepetljikaša. Objasniti načine razmnožavanja u cilijata. Definirati osnovna taksonomska obilježja ove skupine 

organizama, uz osvrt na njihovu ekologiju. Usvajanje znanja o sistematskoj klasifikaciji trepetljikaša, te osnovnim 

morfološkim i ekološkim obilježjima pododjela Postciliodesmatophora i Intramacronucleata. Zbog izuzetno složene 

taksonomske podjele trepetljikaša detaljno će se razmatrati samo razred Spirotrichea (zavojitotrepetljikaši) s 

podrazredima Choreotrichia i Oligotrichia, te razred Olygohymenophorea (jednakotrepetljikaši). Objasniti osnovne 

morfološke karakteristike skupina vezano za tjelesnu trepetljikavost i postojanje adoralne zone membranela, te se 

detaljnije upoznati sa sistematskom klasifikacijom unutar skupina. Znati prepoznati česte vrste. 

Red Tintinnida – usvajanje znanja o osnovnim morfološkim karakteristikama skupine, ishrani, načinu razmnožavanja, 

te važnosti stvaranja cista tijekom života. Kratak osvrt na način sakupljanja organizama u vodenom stupcu ili 

sedimentu. Upoznavanje s geografskom raspodjelom tintinida u obalnim i oceanskim vodama, i razlikama u brojnosti. 

Opisati osnovna obilježja vertikalne raspodjele tintinida. Usvojiti klasifikaciju tintinida zasnovanu na morfološkoj 

sličnosti vrsta, te upoznati se sa sistematskom klasifikacijom ovog reda. Naučiti razlikovati neke vrste prema izgledu 

lorike. 

Predavanje 6. Rotatoria (kolnjaci), Ličinke i razvojni stadiji bentičkih i planktonskih beskralježnjaka (1sat) 

Ishodi učenja: Usvajanje novih znanja o osnovnim karakteristikama organizama uključenih u koljeno Aschelminthes 

(oblenjaci), kao predstavnika višestaničnih organizama. Objasniti opće osobine skupine Rotatoria s posebnim 

naglaskom na vanjska obilježja, živčani sustav životinje, građu probavila i oblik žvačnjaka. Upoznavanje s načinom 

uzimanja i probavljanja hrane u ove skupine organizama. Objasniti građu rasplodnog sustava u kolnjaka i razumjeti 

izmjenu spolnog i partenogenetskog načina razmnožavanja. Opisati osnovna morfološka obilježja i naučiti sistematsku 

klasifikaciju kolnjaka. Nabrojiti različite oblike ličinki i razvojnih stadija bentičkih i planktonskih organizama, te ih 

znati razlikovati na temelju njihovih morfoloških obilježja. 

Predavanje 7. Važnost mikrozooplanktona u hranidbenoj mreži morskih ekosustava (2 sata)

Ishodi učenja: Upoznati studente s općim karakteristikama populacija cilijatnih protozoa i malih mikrometazoa u 

Kaštelanskom zaljevu (godišnji ciklus, vertikalna raspodjela, te brojnost i biomasa cilijatnih protozoa i malih 

mikrometazoa, vrste i njihova dominacija, indeksi diverziteta). Objasniti i shvatiti važnost mikrozooplanktona u 

hranidbenim mrežama morskih ekosustava. Razumjeti razlike u trofičkim odnosima unutar planktonske zajednice u 

akvatorijima obalnog i otvorenog mora. Opisati utjecaj trofičkog stanja akvatorija na populacije ovih organizama. 

Pismeni radovi studenata na odabranu temu (1 sat) 

Predložiti studentima odabrane recentne znanstvene radove koji se bave ekologijom mikrozooplanktona kao teme 

njihovih pismenih radova. Među ponuđenim sadržajima, studenti bi trebali odabrati jedan rad koji će prezentirati na 

završnom ispitu iz ovog kolegija. Objasniti način prezentiranja sadržaja pismenog rada. 


Usvojenost nastavnih sadržaja iz ovog kolegija će se provjeravati i ocjenjivati na temelju znanja koje student pokaže 

na usmenom dijelu ispita, te uspješnosti usvojenih sadržaja prezentiranih u pismenom radu na odabranu temu. 


Svi nastavni sadržaji obrađeni tijekom predavanja biti će pripremljeni u pisanom obliku i podijeljeni studentima 

tijekom predavanja. Sve obavijesti vezano za kolegij „Mikrozooplankton“ studenti će moći pronaći na oglasnoj ploči 

na „Institutu za oceanografiju i ribarstvo“, te na portalu za studentske obavijesti Odjela za Studije mora. Ukoliko 

studenti trebaju bilo kakve dodatne informacije mogu kontaktirati predmetnog nastavnika putem e-maila, telefonom ili 

osobno tijekom konzultacija. 

Naziv predmeta MIKROMETEOROLOGIJA 

Kod predmeta 

SMB419 


(P/S/V) 

15/8/7 

ECTS 


3 (predavanja, praktične vježbe, konzultacije, samostalno učenje) 


(označiti X) 











Voditelj 


Prof. dr. sc. Branka Grbec, redoviti profesor 



Kompetencije koje se stječu: Tijekom kolegija studenti stječu znanja iz deskriptivne mikrometeorologije, 

upoznavajući se s osnovnim zakonima fizike graničnog sloja atmosfera-more. Naglasak je dan na specifičnim temama 

kako bi se biotske promjene u ekosustavu mora povezale s abiotskim utjecajem graničnog sloja atmosfera-more. 

Oblici provođenja nastave: 

Nastava se provodi kroz predavanja i vježbe upotrebom prezentacijskih alata, korištenjem LCD projektora. Vježbe će 

se izvoditi u krugu meteorološke postaje Instituta za oceanografiju i ribarstvo, na oceanografskom brodu Bios 

(Instituta za oceanografiju i ribarstvo) ili u kompjuterski opremljenoj učionici/laboratoriju (IOR). Dio vježbi će se 

obavljati i kroz posjećivanje web stranica s on-line podacima s automatskih meteoroloških postaja/plutača (IOR). 


1. Gill, E . Atmosphere-Ocean Dynamics. International Geophysics series Vol. 30.,Academic Press 1900.

2. Geernaert, G.L. and Plant, W.J. Surface waves and Fluxes. Kluwer Academic Publishers. 1990 


1. S. Pal Arya. Introduction to Micrometeorology, Second Edition. International Geophysics series Vol.79. Academic 

Press, 2001. 

2. J.Garrat , Alexander J. Dessler (Editor), John T. Houghton (Editor), Michael J. Rycroft (Editor). The Atmospheric 

Boundary Layer (Cambridge Atmospheric and Space Science Series). Cambridge University Press, 1992. 


Sadržaj: 

Pojam graničnog sloja zrak-more. Kratkovalno i dugovalno zračenje, temperatura i vlažnost zraka u prizemnom sloju, 

vertikalni profil vjetra. Procesi malih razmjera uključujući bilancu energije, hidrološki ciklus, turbulenciju, izmjenu 

topline i mase, evaporaciju. Direktna i indirektna mjerenja u graničnom sloju. Specifičnost Jadranskog mora: 

evaporacija i izmjena topline, postojeća klasična i automatska mjerenja. 


Ispit se polaže pismeno nakon izrade seminarske radnje. 



Kod predmeta 


(P/S/V) 

ECTS 



(označiti X) 





DINAMIKA ISKORIŠTAVANIH POPULACIJA 

SMR218 

15/0/15 

3 ECTS (1,5 za predavanja i vježbe te 1,5 za samostalno učenje i konzultacije) 





Osnovna predznanja iz ribarstvene biologije i biostatistike, te znanje rada na kompjutoru 

(prvenstveno EXCEL) 


mogućnost praćenja na Hrvatski jezik / engleski jezik (prema potrebi) 


Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Nedo Vrgoč, izvanredni profesor 


Igor Isajlović, prof. 



Kroz ovaj predmet studente će se naučiti osnovnim principima na kojima je zasnovana dinamika populacija. Isto tako, 

kroz predmet se obrađuje dinamika rasta i dinamika uginuća populacija, te metode za računanje parametara dinamike 

rasta. Znanja usvojena kroz ovaj predmet služit će kao osnova za buduće predmete vezane uz procjene stockova i 

gospodarenje obnovljivim bogatstvima mora. Na vježbama iz ovog kolegija usavršavat će se stečeno znanje putem 

rješavanja zadataka iz dinamike iskorištavanih populacija te njihova primjena u praksi. 



2. Pauly, D. 1984. Fish population dynamics in tropical waters. ICLARM Stud.Rev.(8):325 


1. Kolding J., Giordano, U., 2002. Lectures notes: AdriaMed Training Course on Fish Population Dynamics and Stock 

Assesssment. AdriaMed Technical Documents No8. 145 p 

2. Gayanilo F.C., Spare P., Pauly D., 2005. FAO-ICLARM stock assessment tools II. User's guide FAO, 168 p

3. Cadima E.L., Caramelo A.M., 2005. Sampling methods applied to fisheries science: a manual. FAO 87p 

4. Biswas, S.P.1993, Manual of Methods in Fish Biology. Published by South Asian Publishers, 157 p 



Predavanje 1: Uvodno predavanje 

Cilj ovog predavanja je upoznati studente sa gradivom koje će se obrađivati kroz ovaj predmet i sa važnosti 

poznavanja dinamike populacija za potrebe procjene stockova i uspostave dugoročno održivog gospodarenja. Isto 

tako, kroz uvodno predavanje studente će se upoznati sa aktualnim ribarstvenim istraživanjima koje se provode u RH, 

kao i stanjem populacija gospodarski najvažnijih vrsta. 

Predavanje 2. Osnovni pojmovi i principi dinamici populacija 

U ovom predavanju studente će se naučiti osnovne pojmove i principe koji će se koristiti u narednim predavanjima. 

Ovo uključuje definiranje pojmova populacije (u biološkom, statističkom i ribarstveno biološkom smislu), „stocka“ 

(djeljivi stockovi, migrirajući stockovi), kohorta, vrste ribolova, prelova i prelovljenosti 

Predavanje 3: Russelov zakon dinamičke ravnoteže 

Cilj ovog predavanja je objasniti studentima ravnotežu koja se uspostavlja u neeksploatiranim i razumno 

eksploatiranim populacijama, te efekte koji nastaju kao posljedica poremećaja ravnoteže (kao posljedica preintenzivne 

eksploatacije ili promjena u novačenju). 

Predavanje 4: Metode određivanja starosti morskih organizama 

Za računanje dinamike rasta i uginuća, neophodno je poznavanje starosti organizama. Kroz ovo predavanje studenti će 

naučiti osnovne metode (direktne i indirektne) koje se koriste prilikom određivanja starosti organizama. 

Predavanje 5: Dinamika rasta 

Studente će se upoznati sa osnovnim pojmovima i principima dinamike rasta prikazane kao dužinski i težinski rast. Za 

opisivanje dinamike rasta koristiti će se von Bertalanffyeva jednadžba rasta. 

Predavanje 6: Računanje parametara von Bertalanffyeve jednadžbe rasta 

Kroz predavanja studente će se naučiti metodama koje se koriste za računanje parametara von Bertalanffyeve 

jednadžbe rasta (Gulland-Holt metoda, Ford- Walford metoda, von Bertalanffyeva metoda, SSE metoda, Munro 

metoda, …). Praktični izračun parametara rasta različitim metodama obavit će se kroz vježbe. 

Predavanje 7: Dinamika uginuća 

Studente će se upoznati sa osnovnim pojmovima i principima dinamike uginuća (smrtnosti) morskih organizama. 

Objasnit će se komponente smrtnosti – smrtnost zbog prirodnih faktora (prirodna smrtnost) i faktora vezanih uz 

izlovljavanje (ribolovna smrtnost), kao i eksploatacijski omjer. 

Predavanje 8: Računanje prirodne i ribolovne smrtnosti 

Kroz ovo predavanje studenti će naučiti koristiti različite metode za računanje dinamike uginuća. Posebna pozornost 

će biti posvećena sljedećim metodama: računanje ukupne smrtnost iz CPUE podataka, smrtnost iz krivulje ulova, te 

empirijske formule za računanje smrtnosti. Prirodna smrtnost će se računati Paulyevom metodom, Rikhterovom i 

Taylorovom metodom, te vektorski prikaz prirodne smrtnosti. 

Predavanje 9: Utjecaj selektivnosti i migracija na dinamiku populacija 

Migracije i selektivnost utječu na demografsku strukturu populacija, te je od iznimne važnosti poznavati obilježja 

selektivnosti pojedinog ribolovnog alata i migratorna obilježja pojedinih populacija kako bi se moglo ispravno 

interpretirati podatke dobivene tijekom istraživanja. Studentima će se na konkretnim primjerima iz Jadranskog mora 

objasniti ovi efekti i načini uklanjanja eventualnih pogrešaka u procjenama dinamike populacija. 

Predavanje 10: Kompjutorski programi za računanje dinamike populacije 

Kroz predavanja će se studente upoznati sa najnovijim softwerima koji se koriste u ribarstvenoj biologiji, a kroz 

vježbe će naučiti obavljati osnovne analize korištenjem ovih alata. 

Vježba 1: Primjena osnovnih statističkih metoda u ribarstvenoj biologiji 

Ishod ove vježbe je ponoviti, nadogradit i usavršiti stečena znanja osnovnih statističkih metoda koje se koriste u 

ribarstvenoj biologiji s ciljem osposobljavanja studenta za samostalno rješavanje problematike dinamike populacija. 

Osnovne metode koje će se obrađivati na vježbama su mjere centralne tendencije; mjere varijabilnosti; korelacija i 

regresija; dužinsko maseni odnosi. 

Vježba 2: Određivanje starosti očitavanjem zona prirasta na čvrstim strukturama 

Ishod vježbi je savladavanje tehnike određivanja starosti morskih organizama očitavanjem sezonskih zona prirasta na

čvrstim strukturama kao što su otoliti, ljuske, šipčice peraja ili kralješci. Cilj vježbi je stjecanje znanja i sposobnosti 

koje su potrebne za određivanje parametara rasta i smrtnosti iskorištavanih populacija. Na vježbama će se savladavati 

tehnike i metode izdvajanja čvrstih struktura, njihove obrade, determinacije zona prirasta i očitavanja starosti. 

Vježba 3: Računanje parametara rasta 

Ishod vježbi je usavršavanje i praktična primjena stečenih znanja računanja von Bertalanffyeve jednadžbe rasta 

korištenjem Gulland-Holt, Ford-Walford i von Bertalanffyeve metode. 

Cilj vježbi je ovladati metodama procjene parametara rasta korištenjem dužinsko-starosnih podataka. 

Vježba 4: Smrtnost 

Ishod učenja je usavršavanje stečenih znanja o dinamici uginuća putem rješavanja praktičnih zadataka. Tijekom vježbi 

detaljnije će se obrađivati metode računanja ukupne smrtnost iz ulova po jedinici napora, smrtnost iz krivulje ulova te 

Paulyeva i Rikhterova metoda računanja prirodne smrtnosti. 

Vježba 5: Korištenje računalnih programa za računanje parametara u dinamici populacija 

Ishod vježbi je upoznavanje i praktična primjena FISAT računalnog programa u ribarstvenoj biologiji. Tijekom vježbi 

studenti će stječi znanja i sposobnosti za samostalno rješavanje zadataka procjene smrtnosti i računanje parametra 

rasta. 


Ispit iz ovog predmeta sastojati će se od dva dijela: ispit iz vježbi, te ispit iz predavanja. 

Ispit iz vježbi sastoji se od praktičnog rješavanja zadataka vezanih uz metode procjene bioloških zaliha. Tek nakon 

uspješno položenog ispita iz vježbi studenti mogu pristupiti ispitu iz predavanja, gdje će ih se usmeno ispitivati teorija 

procjene bioloških zaliha mora. 


Sve dodatne informacije vezane za predavanja studenti mogu dobiti na e-mail vrgoc@izor.hr, tel. 021/408051 ili 

osobno na Institutu za oceanografiju i ribarstvo, a one vezane uz vježbe na e-mail Konzultacije i dodatne informacije 

iz vježbi mogu se dobiti na e – mail igor@izor.hr ili na tel. 021/408053. 

Naziv predmeta PRIRODNI TOKSINI U MORU 

Kod predmeta 

SMB421 


(P/S/V) 

15/0/0 

ECTS 


2 ECTS boda 



(označiti X) 








mogućnost praćenja na Hrvatski, Engleski, Njemački 


Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Maja Pavela-Vrančić, redoviti profesor 

Voditelj 


- 



Studenti se upoznaju s izvorima toksičnosti u moru i morskoj hrani, s kemijskom strukturom prirodnih toksina i 

molekulskom farmakologijom, te s analitičkim metodama za izolaciju i identifikaciju toksina. Stečeno znanje mogu 

primijeniti u radu na kontroli kvalitete morskih proizvoda, praćenju toksičnosti i prevenciji. 

Nastava se organizira kondenzirano tijekom jednoga tjedna. Studenti su obvezni prisustvovati na 75% predavanja.

Studenti su obvezni izraditi seminarski rad u vidu powerpoint prezentacije. 


1. Odabrani radovi 

2. Maja Pavela-Vrančić, Powerpoint predavanja Prirodni toksini u moru 


1. D.S. Bhakuni, D.S. Rawat: Bioactive Marine Natural Products, Springer, New Delhi, India, 2005 


Predavanje 1. Eutrofikacije, crvena plima, sekundarni metaboliti. 

Predavanje 2. (2 sata) DSP, okadaična kiselina, DTX, kemijska struktura, sinteza, simptomi trovanja, način 

djelovanja. 

Predavanje 3. (2 sata) PTX i PTX-SA, YTX i derivati, kemijska struktura, simptomi trovanja, način djelovanja. 

Predavanje 4. (2 sata) PSP, saksitoksin i derivati, simptomi trovanja, način djelovanja, tetrodotoksin. 

Predavanje 5. NSP, brevetoksin, brevenal, simptomi trovanja, način djelovanja. 

Predavanje 6. Azaspirazidi, gimnodimini, spirolidi, kemijska struktura, simptomi trovanja, način djelovanja. 

Predavanje 7. ASP, domoična kiselina, kemijska struktura, simptomi trovanja, način djelovanja. 

Predavanje 8. Ciguatera trovanje ribom. 

Predavanje 9. Uzročnici i njihova rasprostranjenost 

Predavanje 10. (2 sata) Metode izolacije i identifikacije toksina: ekstrakcija, test na miševima, visokotlačna 

tekućinska kromatografija (HPLC), masena spektrometrija, ELISA. 

Predavanje 11. Fitoplanktonski toksini u Jadranskom moru, fitoplanktonske vrste, rasprostranjenost i brojnost, vrste 

toksičnih tvari, rasprostranjenost i učestalost. 


Studenti polažu ispit u vidu seminarskog rada, kojega brane pred predmetnim nastavnikom i kolegama. Ocjenu 

određuju studenti temeljem načina izlaganja i pripremljene prezentacije. 


- 

Naziv predmeta BIOPROIZVODNJA MORSKIH EKOSUSTAVA 

Kod predmeta 

SMB422 


(P/S/V) 

15/0/0 

ECTS 


2 


(označiti X) 








mogućnost praćenja na Predavanja su na hrvatskom jeziku. Mogućnost praćenja na engleskom jeziku. 


Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Ivona Marasović, redoviti profesor 

Voditelj 


- 



Kompetencije koje se stječu: 

Kroz ovaj se kolegij studente želi upoznati s razlikama u primarnoj proizvodnji pojedinih morskih ekosustava, što

predstavlja temelj cjelovite biološke produktivnosti različitih područja. 


1. J.E.G. Raymont: Plankton and Productivity in the Oceans. Pergamon Press Oxford, 1980. 

2. M.J. Dring: The Biology of Marine plants. Edward Arnold Publ.,1982. 

3. E. Steeman Nielsen: Marine Photosynthesis with Special Emphasis on the Ecological Aspects. Elsevier Sci. Publ. 

Comp., 1975. 


1. Marasović, I., B. Grbec & M. Morović. 1995. Long term production changes in the Adriatic. Netherland Journal of 

Sea Research. 34 (4):267-273. 

2. Marasović, I., T. Pucher-Petković & V. Alegria,1990: Phytoplankton productivity of the Adriatic Sea in relation to 

the fishing grounds. In: Perspectives in Phycology. Ed.V.N. Rajarao, Today and Tomorow 's Printers & Publishers, 

New Delhi, pp. 255-261. 

3. Marasović, I., D. Viličić & Ž. Ninčević, 1999. . South Adriatic ecosystem: interaction with the Mediterranean Sea. 

In: The Eastern Mediterranean as a Laboratory Basin for the Assessment of Contrasting Ecosystems (Eds. 

P.Malanotte-Rizzoli & V.N. Eremeev), Kluwer Academic Press, Dordrecht, Netherlands, pp.383-405. 


Sadržaj: 

Tehnike za procjenu primarne proizvodnje u moru. Regionalne razlike u primarnoj proizvodnji. Umjerena područja. 

Tropska područja. Polarna područja. Obalna područja. Oceanska područja. Područja «upelling-a». 


Usmeni ispit. 


- 

Naziv predmeta PONAŠANJE RIBA 

Kod predmeta 

SMR430 


(P/S/V) 

15/0/0 

ECTS 


2 ECTS (2 predavanje) 



(označiti X) 










Nositelj predmeta Prof. dr.sc. Sanja Matić Skoko, izvanredni profesor 

Voditelj 


- 



Cilj je upoznati studente s osnovama ponašanja riba: bogatstvo i složenost formi, odnosa, životnih oblika i strategija, 

morfoloških i fizioloških prilagodbi te samog socijalnog ponašanja. Stotinama i tisućama godina, ljudi promatraju 

životinje. Pa tako i ribe iz gotovo praktičnog razloga: njihov život je ovisio o poznavanju životinjskog ponašanja. Čak 

i danas, mnoge korisne činjenice proizašle su iz proučavanja ove teme (poznavanje migracija riba omogućuje dobavu 

kvalitetnih namirnica za jelo što čini osnovu preživljavanja čovijeka nekad i danas, dok proučavanje ugroženih riba

omogućuje njihovu zaštitu,...). Pa čak i kad ne bi bilo nikakve praktične koristi od poznavanja životinjskog ponašanja, 

ta tema zaslužuje pažnju radi svoje fascinantnosti. Ribe, kao i ostali kralježnjaci, posjeduju sposobnosti za 

najčudesnije vještine kako bi se prilagodile, pronašle mjesto za život, prehranile se, sklonile od neprijatelja te stvorile 

potomstvo. Ovaj je predmet posvećen osobito ponašanju morskih riba. Ipak, osnovni je cilj pomoći studentima u 

razvijanju vještina za kritičko razumijevanje tema iz ponašanja riba kao i učiniti ih sposobnima da raspravljaju o 

gorućim temama iz tog područja. 

Nastava je organizirana u obliku predavanja. Aktivno sudjelovanje studenta u nastavnom programu nastoji se postići 

interaktivnim predavanjima, video klipovima te prezentacijom relevantnih znanstvenih radova iz područja ponašanja 

riba koji u datom trenutku zapanjuju širu javnost. Predavanja su obavezna. 

Na predavanjima student s nastavnikom aktivno raspravlja o trenutnim „vrućim“ temama iz područja ponašanja riba. 

Nastavnik studentima daje na uvid rezultate najnovijih znanstvenih radova iz svjetski poznatih časopisa. Studente se 

potiče da o pojedinim strategijama ponašanja iznose primjere na osnovu svog dosadašnjeg znanja te iskustva. Student 

je obvezan pripremiti gradivo o kojem se raspravlja na predavanjima. Nastavnik ocjenjuje aktivno sudjelovanje 

studenta na predavanju (pokazano dosadašnje znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje, 

itd.). "Zarađeni" bodovi pribrajaju se bodovima dobivenim na završnom ispitu iz dotičnog predmeta. 


1. Alcock, J. 1993. Animal behavior. Sinauer Associates, Inc. Sunderland, Massachusetts. 625p. 

2. Pitcher, T.J.(ed). 1992. Behaviour of Teleost Fishes. Kluwer Academic Publishers. Dordrecht. The Netherlands. 


1. Wickler, W. 1968. Mimicry in Plants and Animals. World University Library, London. 

2. Wilson, E.O. 1992. The diversity of life. Penguin books, London. 406 p. 

3. Wittenberger, J.F. 1981. Animal Social Behaviour. Duxbury Press, Boston. 

4. Young, D. 1989. Nerve Cells and Animal Behaviour. Cambridge University Press, Cambridge. 

5. Sale P.F. (ed.), 1991. The ecology of fishes on Coral Reefs. Academic Press, inc., London, 754p. 


Predavanje 1. Osnova ponašanja. Osjetila. 

Komunikacijski sustavi. Osjetila uključena u komunikaciju: vid, miris, okus, zvuk, dodir. Bočna pruga! 

Kemoreceptori. Svjetlost i zvuk u vodenom okolišu. Šumovi biološkog i fizikalnog podrijetla. Svrha osjetila. 

Zanimljivosti. 

Ishodi učenja: Studenta mora poznavati osnovna osjetila riba (anatomiju i fiziologiju) te osnovne fizikalne zakonitosti 

vezane uz valnu teoriju svjetlosti i zvuka. Student mora znati kojim načinima sve riba može uspostaviti komunikaciju, 

koja je nena uloga, zakonitost i ograničenja. 

Predavanje 2. Osnova ponašanja. Spoznaja: Učenje i pamćenje. 

Pažnja. Usmjeravanje pozornosti. Prostorno, kratkotrajno i dugotrajno pamćenje. Ostvarivanje hijerarhije. Korištenje 

alata i oružja. Razumijevanje i rješavanje problema. Svjesnost. Emocije. Matematička sposobnost. 

Ishodi učenja: Studenti e upoznavaju s osnovama spoznaje kod svih viših kralježnjaka (poglavito sisavaca) u 

usporedbi s ribama. Svaki parameta vezan uz spoznaju potkrepljuje se primjerima koje student mora poznavati. 

Predavanje 3. Osnova ponašanja. Hormoni i socijalno ponašanje. 

Koja je uobičajena veličina grupe? Koji čimbenici ograničavaju veličinu grupe? Koji čimbenici dovode do spajanja ili 

razdvajanja grupa? Da li vrste pokazuju teritorijalnost? Ako da, do koje mjere? Ako se teritoriji okupiraju, za koju 

namjenu služe? Da li teritoriji pod nadležnosti jedinke ili cijele grupe? Da li postoji odnos stalne socijalne dominacije 

(nadmoć) unutar grupe? Postoji li neka zakonitost među njima? Hormonska uvjetovanost. Spolnost kao neizostavni 

parametar oblikovanja socijalnog ponašanja. 

Ishodi učenja: Na kraju predavanja, student mora biti sposoban odgovoriti na sva gore postavljena pitanja uz izraženo 

razumijevanje i, zaključivanje te povezanost pojedinog ispoljavanja ponašanja s hormonskom uvjetovanosti (strah, 

stres, bolest, panika, izgubljenost, prva spolna zrelost,..). 

Predavanje 4. Osnova ponašanja. Genetika i socijalno ponašanje. 

Koliko genetičko ustrojstvo utječe na socijalno ponašanje, a koliko okolina? Fenomen grupe ili čopora. Izdvajanje, 

odbačenost ili nadmoć. 

Ishodi učenja: Student mora razumljivo moći objasniti kako nasljedne osobine utječu na ponašanje i koliko se takvo 

ponašanje može modificirati tijekom životnog vijeka kao rezultat okoline i iskustva. 

Predavanje 5. Osnova života. Migracije i izbor staništa.

Vrste migracija. Teorem marginalne vrijednosti. Optimalno vrijeme provedeno u staništu. Modeli. 

Ishodi učenja: Student mora poznavati osnove migracije riba, te objasniti sve navedene teoreme i modele. Mora moći 

jasno i brzo iščitati dijagrame teorema marginalne vrijednosti. 

Predavanje 6. Osnova života. Potraga za hranom u teoriji i praksi. 

OFT teorija. Skupine predatora. Važnost alternativnog plijena. OFT teorija. Veličina optimalnog plijena. Rizik od 

izgladnjivanja. Varijabilnost vremena hranjenja. Kompromis između prehrane i opasnosti. Hranidbena ograničenja. 

Trofička kaskada (plijen-predator). Kako uloviti, a ne biti ulovljen (mimikrija) 

Ishodi učenja: Student mora razumjeti sve navedene probleme i znati ekološka rješenja isth kroz utvrđene teorije i 

modele. Iste mora moći lako potkrijepiti primjerima. 

Predavanje 7. Osnova života. Rizik predacije kod riba plijena. 

Odnos predatora i plijena. Minimaliziranje rizika: kriptičnost i nesavršena kriptičnost, aposematizam, Evolucija 

upozoravajuće obojenosti. Kompromis između upadljivosti i kriptičnosti. 

Zašto predatori ne postanu toliko efikasni da istrijebe plijen? Ili Zašto plijen ne razvije tako dobre prilagodbe protiv 

predacije da to eliminira predatore? 


razumijevanje i, zaključivanje. Mora moći odgovore potkrijepiti primjerima. 

Predavanje 8. Osnova života. Spolna selekcija. Izbor partnera. 

Spolni konflikti i spolna selekcija. Razlike između mužjaka i ženki. Omjer spolova. Da li organizmi mogu 

manipulirati omjerom spolova? Postoji li konflikt između roditelja i potomstva? 

Strastveni mužjaci i izbirljive ženke. Negenetičke i genetičke koristi. Ukrašavanje. Fisher-ova hipoteza. “Hendikep” 

hipoteza. Ulaganje mužjaka. Spolni konflikti. Važnost udvaranja. 



Predavanje 9. Osnova života. Roditeljska skrb i spolna selekcija. 

Vremensko usklađivanje mrijesta. Izražavanje spola. Oplodnja. Alternativne strategije u podizanju potomstva. 

Problemi u procjeni cijene i koristi alternativnih strategija. Alternativne reproduktivne taktike. Promjena spola. Spolna 

zrelost i spolno ponašanje. Ekološke hipoteze o skrbi za potomstvo. Oblici skrbi. Živorodnost. Kanibalizam mužjaka. 

Polimorfizam mužjaka. Posvajanje. Snubljenje? Zašto ženka pristaje na poliginiju? Ženkin i mužjakov ideal. 



Predavanje 10. Kako se nositi s kompleksnim svijetom? Kooperativno ponašanje. 

Primjer usvojenog kooperativnog ponašanja. Par čistača pruža bolju uslugu. 

Ishodi učenja: Student mora znati detaljno iznijeti navedene primjere i logički objasniti zašto se kooperativno 

ponašanje, karakteristično za više kralježnjake, nije znatnije proširilo kod riba. 

Predavanje 11. Kako se nositi s kompleksnim svijetom? Život u grupi i socijalna povezanost. 

Zašto ribe žive u grupi? Socijalne veze u plovi. Život u grupi i izbjegavanje predatora. Kontramjere predatora. 

Prednosti u potrazi za plijenom. Reproduktivne prednosti. Hidrodinamička učinkovitost. Kako ribe formiraju plove? 

Opis strukture plove. Modeliranje ponašanja plove. Donošenje odluka. 

Ishodi učenja: Student mora znati koje prednosti donosi život u grupi i pred kakvim se sve odlukama nalaze riba koje 

žive u plovama. 

Predavanje 12. Kako se nositi s kompleksnim svijetom? Donošenje odluka i kompromisi 

Ishodi učenja: Student mora znati objasniti ekološke hipoteze o donošenju odluka i kompromisa ko riba koje žive u 

plovama. 

Predavanje 13. Kako se nositi s kompleksnim svijetom? Paraziti i ponašanje riba 

Paraziti i patogeni organizmi. Kako riba može izbjeći da bude inficirana parazitima? Kako riba mijenja ponašanje 

kada se jednom zarazi parazitima? Paraziti i izbor partnera. Ostali učinci parazita. 


razumijevanje i zaključivanje. Mora moći odgovore potkrijepiti primjerima. 

Predavanje 14. Kako se nositi s kompleksnim svijetom? Primijenjena ekologija riba: Akvakultura i ribarstvo 

Ribarstvo: aktivni i pasivni alati. Ponašanje riba kod koćarenja. Klopke koriste ponašanje riba: migracije. Zaštita. 

Prilov. Slučajni ulov. Propisi. Metode reduciranja prilova. Odnos morske ptice-ribe. Kompeticija ribara i ptica. Uloga 

akvakulture. Poribljavanja.

Ishodi učenja: Student mora znati kako se stečena ekološka znanja primjenjuju u praksi. S jedne strane mora razumjeti 

mjere razumnog korištenje resursa (ribarstvo i akvakultura), a s druge strane mora znati kako se primjenjuju znanja o 

ekologiji riba u svrhu konzervacijske ekologije: uspostava zaštićenih područja, zaštita staništa i vrsta. Važnost 

edukacije i znanosti u kreiranju ekološke svijesti. 



student može ostvariti 70 bodova a na završnom ispitu 30 bodova. Tijekom nastave vrednuje se a) pohađanje nastave 

(do 4 boda), b) aktivnost u nastavi (do 16 bodova) te c) dosadašnje usvojeno znanje i njegova primjena (do 50 bodova 

kroz tri kolokvija). Na završnom, pismenom ispitu provjeravaju se ključne, specifične kompetencije koje se utvrđuju 

za svaku cjelinu. Završnom ispitu mogu pristupiti studenti koji su tijekom nastave ostvarili najmanje 40 bodova. 

Konačna ocjena utvrđuje se na temelju relativne raspodjele: izvrstan (5) (10% najboljih studenata), vrlo-dobar (4) 

(sljedećih 25% studenata), dobar (3) (sljedećih 30% studenata), dovoljan (2) (sljedećih 25% studenata. Završni ispit se 

održava usmeno / pismeno ovisno o broju studenata. U oba slučaja prag za prolaznost je minimalno ostvarenih 60% 

točnih odgovora. Ocjena dobar (3) je rezultat 70 %, a vrlo-dobar (4) 80 % točnosti odgovora na postavljena pitanja. 

Ocjena izvrstan (5) je rezultat visoke točnosti (>90%), ali i iskazanog logičkog zaključivanja i povezivanja ekoloških 

činjenica. 


Sve informacije o kolegiju mogu se dobiti na stranicama Odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu 

(http://more.unist.hr). Kontaktiranje s nastavnikom se uspostavlja putem e-maila: sanja@izor.hr. Usmene konzultacije 

nastavnik održava jednom tjedno. 


Kod predmeta 


(P/S/V) 

ECTS 



(označiti X) 




UGROŽENE VRSTE JADRANA 

SMB424 

15/0/0 

2 ECTS 

15 sati predavanja = 0.5 ECTS boda 

samostalni rad = 1.5 ECTS boda 









Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Gorana Jelić Mrčelić 

Voditelj 

Doc. dr. sc. Gorana Jelić Mrčelić 




Osnovna zadaća je upoznati studente s ekologijom ugroženih vrsta flore i faune u Jadranskom moru, s posebnim 

osvrtom na mehanizme koji ugrožavaju pojedine vrste, njihova staništa i životne zajednice, te dati pregled oblika i 

mjera zaštite: na međunarodnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Cilj predmeta je ukazati na važnost primjene principa 

održivog razvoja na Jadranu u svrhu očuvanja njegove bioraznolikosti. 

Nastava je organizirana u bloku, u obliku predavanja i video projekcija. Prisustvovanje nastavi je obavezno. Aktivno 

sudjelovanje studenta u nastavnom programu nastoji se postići interaktivnim predavanjima i video klipovima. Pravo 

na potpis imaju studenti koji su tijekom semestra prisustvovali na minimum 80% nastave. Ispit se polaže kao pismeni

test. 


1. Jelić Mrčelić, G., 2010/11: Ugrožene vrste Jadrana, interna skripta, Split 


1. IUCN: Svjetski crveni popis biljaka i životinja (www.redlist.org). 

2. Državni zavod za zaštitu prirode. 2004. Crveni popis ugroženih biljaka i životinja RH. 

3. Radović J. (ed.). 1999. Pregled stanja biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske sa strategijom i akcijskim 

planom zaštite. Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, Zagreb 

4. Riedl R. 1983. Fauna und Flora des Mittelmeeres. Verlag P. Parey, Hamburg und Berlin. 

5. Boudouresque C.F., Ballesteros E., Ben Maiz N., Boisset F., Bouladier E., Cinelli F., Cirik S., Cormaci M., de 

Grissac A. J., Laborel J., Lanfranco E., Lundberg B., Mayhoub H., Meinesz A., Panayotidis P.,Semroud P., Sinassamy 

J.M., Špan A. and Vuignier G. 1990. Livre rouge "Gérard Vuignier" des espèces, peuplements et paysages menacès de 

Méditerranée. UNEP/IUCN/GIS Posidonie, MAP TechnRep, 43: 1-250. 


Predavanje 1. Upoznati studente sa uvjetima za dobivanje potpisa i načinom polaganja ispita i ocjenjivanja, te 

sadržajem kolegija. Uvod u kolegij. Mehanizmi koji ugrožavaju pojedine vrste, njihova staništa i životne 

zajednice. 

Ishodi učenja: Student mora razumjeti pojam bioraznolikosti i vremenske obrasce biološke raznolikosti (specijaciju i 

nestanak vrsta). Student mora poznavati posljedice ljudskih aktivnosti koji ugrožavaju pojedine vrste, njihova staništa 

i životne zajednice (litoralizacija, pomorski prijevoz, hidrogradnja, ulov i uzgoj morskih organizama…) i mehanizme 

njihovog djelovanja (direktni i indirektni). Student mora razumjeti princip održivog razvoja, odnosno mjere razumnog 

korištenje resursa u svrhu njihovog očuvanja. 

Predavanje 2. Međunarodne organizacije, konvencije, programi i planovi u službi zaštite mora. Sustav crvenog 

popisa IUCNa. 

Ishodi učenja: Student mora poznavati vodeće međunarodne, programe i planove koji se bave pitanjima vezanim uz 

more (FAO, IMO, UNESCO, UNEP; WWF, IUCN, Natura 2000). Mora poznavati pravnu osnovu zaštite mora 

(Konvencija o pravu mora, Konvencija o zaštiti bioraznolikosti, Kodeks odgovornog ribarstva, Barcelonska 

konvencija,). Student mora poznavati sadržaj crvenog popisa IUCNa, kategorije i kriterije ugroženosti. ugroženosti. 

Predavanje 3. Zaštita bioraznolikosti u RH. Pregled ugroženih vrsta i nižih sistematskih kategorija flore i faune 

u Jadranu. 

Ishodi učenja: Student mora poznavati nacionalna organizacije, programe i planove, te zakonske i podzakonske akte 

(Zakon o zaštiti okoliša, zakon o zaštiti prirode, Pravilnici…) kojima se štiti morski okoliš legislativa. Student mora 

poznavati kriterije za razvrstavanje svojti u strogo zaštićene i zaštićene svojte, te načine postupanje s takvim svojtama. 

Student mora poznavati Pravilnik o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na zaštićenim 

životinjskim vrstama (NN 84/96). Student mora poznavati kategorije i kriterije ugroženosti Crvene knjige Republike 

Hrvatske. 

Predavanje 4. Ekologija ugroženih vrsta flore u Jadranu. 

Ishodi učenja: Poznavati biologiju i ekologiju ugroženih biljnih vrsta (rasprostranjenost, rast, razmnožavanje, ulogu u 

ekosustavu, mehanizme koji ih ugrožavaju i načine zaštite (legislativa) 

Predavanje 5. Ekologija ugroženih vrsta faune u Jadranu: od Protozoa do Mollusca. 

Ishodi učenja: Poznavati biologiju i ekologiju ugroženih vrsta iz gore navedenih sistematskih skupina 

(rasprostranjenost, rast, razmnožavanje, ulogu u ekosustavu, mehanizme koji ih ugrožavaju i načine zaštite 

(legislativa) 

Predavanje 6. Ekologija ugroženih vrsta faune u Jadranu: Mollusca i Anellida. 



(legislativa) 

Predavanje 7. Ekologija ugroženih vrsta faune u Jadranu: od Arthropoda do Echinodermata. 



(legislativa) 

Predavanje 8. Ekologija ugroženih vrsta faune u Jadranu: od Echinodermata do Acrania.


(rasprostranjenost, rast, razmnožavanje, ulogu u ekosustavu, mehanizme koji ih ugrožavaju i načine zaštite (Pravilnik 

o zaštiti trpova (NN 76/98))… 

Predavanje 9. Ekologija ugroženih vrsta faune u Jadranu: Cyclostomata i Chondrichthyes. 


(rasprostranjenost, rast, razmnožavanje, ulogu u ekosustavu, mehanizme koji ih ugrožavaju i načine zaštite (Crvena 

knjiga ugroženih riba Jadrana) 

Predavanje 10. Ekologija ugroženih vrsta faune u Jadranu: Osteichties. 


(rasprostranjenost, rast, razmnožavanje, ulogu u ekosustavu, mehanizme koji ih ugrožavaju i načine zaštite (Crvena 

knjiga ugroženih riba Jadrana) 

Predavanje 11. Ekologija ugroženih vrsta faune u Jadranu: Reptilia i Aves. 


(rasprostranjenost, rast, razmnožavanje, ulogu u ekosustavu, mehanizme koji ih ugrožavaju i načine zaštite (Pravilnik 

o zaštiti pojedinih vrsta gmazova (Reptilia)) 

Predavanje 12. Ekologija ugroženih vrsta faune u Jadranu: Mammalia. 



(ACCOBAMS (Agreement on the conservation of cetaceans of the Black Sea, Mediterranean Sea and contiguous 

Atlantic Area), Pravilnik o zaštiti pojedinih vrsta sisavaca (Mammalia) (NN 31/95)) 

Predavanje 13. Film The tree of life. 

Ishodi učenja: Razumjeti pojam biološka raznolikost (taksonomska, genetska varijabilnost i varijabilnost ekosustava), 

te procese specijacije i nestanka vrsta. Razumjeti praćenje vremenskih promjena preko fosilnih nalaza. Razumjeti 

ekološku izolaciju kao evolucijski mehanizam u nastanku novih vrsta. Razumjeti Darwinovu teoriju o evoluciji i 

prirodnom odabiru. Prema Darwinovoj teoriji varijacije unutar vrsta pojavljuju se slučajno i preživljavanje ili 

izumiranje organizama određeno je sposobnošću da se adaptiraju na okoliš. Razumjeti Haeckelovu rekapitulacijsku 

teoriju - ontogenija je paralelna filogeniji. 

Predavanje 14 i 15. Film The end of the line. 

Ishodi učenja: Razumjeti utjecaj ribolova na smanjenje bioraznolikosti u moru (prelov i prilov) na primjeru bakalara u 

Sjevernom Atlantiku i Atlantske plavoperajne tune, važnost zaštite ugroženih vrsta, te društveno-ekonomski kontekst. 


Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave (pohađanje nastave i aktivnost na nastavi) i na 

završnom ispitu. Pravo na potpis imaju studenti koji su tijekom semestra prisustvovali na minimum 80% nastave. 

Polaganje ispita je pismeno. Prag za prolaznost je minimalno riješenih 50% na završnom pismenom ispitu. 

Ocjenjivanje pismenog ispita je relativno: izvrstan (5) 15% najboljih studenata, vrlo-dobar (4) 35% studenata, dobar 

(3) 35% studenata, dovoljan (2) 15% studenata. Konačnu ocjenu čini ocjena završnog testa. 

Primjeri ispitnih pitanja: 

1. Navedite tri kategorije u crvenom popisu IUCNa (zajedno s engleskim nazivom i kraticom) koje su pod najvećim 

pritiskom i zahtijevaju da ih se zaštiti. 

2. 90-ih godina 20. stoljeća, na jadranskim obalama je počeo komercijalni izlov i izvoz u Japan, pa su te životinje 

komercijalnim izlovom u dvije godine desetkovane. 1998 je pravilnikom je zabranjen njihov izlov i sakupljanje u 

komercijalne svrhe. 

3. Navedite tri ugrožene vrste Jadrana iz skupine Reptilia i koliko iznosi kazna za njihovo ubijanje? 


Sve informacije o kolegiju mogu se dobiti na stranicama Sveučilišnog odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu 

(http://more.unist.hr). Kontaktiranje s nastavnikom se uspostavlja putem e-maila: gjelic@pfst.hr. Usmene konzultacije 

nastavnik održava jednom tjedno prema rasporedu. 


Kod predmeta 

MARIKULTURA BESKRALJEŽNJAKA 

SMB425


15/15/0 

(P/S/V) 

ECTS 

3 ECTS 

(uz obrazloženje) 15 sati predavanja = 1ECTS, Seminari i terenski rad=2 ECTS 



(označiti X) 






Preduvjeti za upis Temeljna znanja iz biologije beskralježnjaka 


Predavanja, prezentacije i izrada seminarskih radova kao i njihova oralna prezentacija su 


na hrvatskom jeziku. Predavač nastavu može pripremiti na engleskom i poljskom jeziku. 


Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Leon Grubišić 

Voditelj seminara Doc.dr.sc. Leon Grubišić 



Marikultura beskralježnjaka je izborni predmet koji ima za cilj upoznati studente s razlozima kontroliranog uzgoja 

velikog broja vrsta beskralješnjaka. Kontrolirani uzgoj se primjenjuje na širokoj lepezi od virusa do višestaničnih algi 

i rakova. Beskralješnjaci se istražuju i uzgajaju u različite svrhe. Za potrebe vojne industrije, medicine i farmacije, 

kozmetičke industrije akvakulture, poljoprivrede i na koncu za prehranu ljudi. 

Cilj predmeta je upoznati studente s temeljnim bio-ekološkim spoznajama uzgajanih vrsta. O razlozima njihova uzgoja 

i minimalnim i optimalnim biotskim i abiotskim činbenicima potrebnim za masowniju proizvodnju. Kroz predavanja 

studenti se upoznaju s tehničkim i tehnološkim zahtijevima proizvodnje. Studenti su obvezni pohađati predavanja, te 

samostalno ili u parovima na koncu semestra napisati i javno prezentirati seminarski rad koji će predhodno recenzirati 

nositelj predmeta. Postoji mogućnost terenskog i laboratorijskog praktičnog rada u mrijestilištima morskih riba gdije 

se studenti upoznaju s tehnologijom uzgoja planktonskih zajednica (fito i zooplanktonti) koje služe kao živa hrana za 

potrebe akvakulture. 


1. Frank, H. Hoff & Terry W. Snell 1987. Plankton culture manual. Fifth edition. Florida aqua farms. Inc. 

2. Moretti, A i dr. 1999. Manual on hatchery Production of seabass and gilthead seabream. Volume1. FAO 

3. Landau., M. 1991. Introduction to aquaculture. John Wiley and Sons.Inc 

4. Phillips B.F. & J. Kittaka 1987. Spiny lobsters fisheries and culture., Fishing News Books. second edition. 


Studente na izbornu literaturi i izvore s interneta (PDF-dokumente) usmijerava nositelj predmeta s obzirom na zadane 

teme i roblematiku seminarskog rada, te užih interesa pojedinich studenata. 


Predavanje 1. 

Uvodno predavanje obuhvaća upoznavanje s najzastupljenijim grupama beskralješnjaka u uzgoju s posebnim osvrtom 

na vrste koje se uzgajaju u marikulturi. Uzgoj virusa i bakterija, razlozi i metode uzgoja u visokospecijaliziranim 

vojnim i farmacetskim laboratorijima. Uzgoj sojeva bakterija za prehrambenu tehnologiju i farmaciju. Biotehnologija 

uzgoja probiotskih sojeva. Uzgoj bakterija za potrebe biofiltracije morske vode u reciklažnom sustavu uzgoja riba. 

Predavanje 2. 

Uzgoj jednostaničnih algi za potrebe akvakulture, farmacije, poljoprivrede, energetike i ljudske ishrane. Upoznavanje 

s biološkim osobitostima najčešće uzgajanih vrsta fitoplanktona. Priprema uzgojnog medija i izolacija uzgojnih 

stanica. Masovni uzgoj za potrebe akvakulture. Uzgoj višestaničnih algi i vodenog bilja. 

Predavanje 3. 

Uzgoj zooplanktona. Uzgoj praživotinja (cilijata) za potrebe akvakulture. Biološka obilježja rotifera. Uzgoj rotifera za 

potrebe ishrane najranijih razvojnih stadija riba i školjkaša. Uzgoj salamurnog račića (Artemia salina) za potrebe 

hranjenja postličinačkih stadija riba i rakova 

Predavanje 4. 

Uzgoj morskih spužvi ekstenzivnog tipa za potrebe kozmetičke industrije. Kontrolirano mriješćenje i uzgoj morskih

odljikaša (trpova i ježeva) za potrebe ekskluzivne gastonomske ponude. Uzgoj školjkaša, kontrolirani mrijest i 

tehnologija uzgoja kamenice. Tehnologija uzgoja dagnji. Kontrolirani mrijest, uzgoj i repopulacija puzlatke. 

Predavanje 5. 

Uzgoj glavonožaca. Glavonožci uzgajani kao eksperimentalne životinje u biomedicinskim istraživanjima. Ekstenzivni 

uzgoj hobotnica. Kontrolirani mrijest hobotnice i uzgoj paraličinačkih stadija. Tehnologija uzgoja lignje i sipe. 

Tehnologije uzgoja kozica (ekstenzivna i intenzivna). Kontrolirana reprodukcija hlapa i ekstenzivni uzgoj jastoga. 

Seminar 1. Uzgoj makroalgi za potrebe farmaceutske i kozmetičke industrije. 

Seminar 2. Tehnološki procesi purifikacije školjkaša. 

Seminar 3. Proizvodnja eko-goriva iz jednostaničnih algi. 

Seminar 4. Uzgoj školjkaša s ciljem proizvodnje nakita. 

Seminar 5. Mogućnosti uzgoja jakobove kapice u Jadranskom moru. 

Seminar 6. Uzgoj spužvi za potrebe farmacetske industrija. 

Seminar 7. Uzgoj koralja za potrebe morske akvaristike. 


Na kraju semestra studenti polažu završni usmeni ispit. Student odgovara na pet postavljenih pitanja. Za svako pitanje 

i odgovore student dobije ocjene iz čijeg zbroja se izračunava srednja vrijednost. Ukoliko za jedan odgovor student ne 

dobije prolaznu ocijenu, završna ocjena ne može biti prolazna. 


Svi studenti su tijekom semestra slobodni putem e-maila i telefona kontaktirati nositelja predmeta. 

Naziv predmeta POSTUPCI PROVJERE, ANALIZE I PRIKAZA PODATAKA 

Kod predmeta 

SMB426 


(P/S/V) 

15/0/15 

ECTS 


3 


(označiti X) 










Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Vlado Dadić, redoviti profesor 


Prof. dr. sc. Vlado Dadić, redoviti profesor 



Kompetencije koje se stječu: Upoznavanje studenata s postupcima provjere kvalitete, analize i prikaza prostornih 

oceanografskih podataka. 

Oblici provođenja nastave: Prezentacija materijala pomoću videodispleja, izrada vježbi na računalu. 


1. Dadić, V. 2003. Problemi prikupljanja, validacije i obrade oceanografskih podataka. Skripta. 147 pp. 

2. Maidement D.R, 2003. ArcHydro. GIS for water resources, ESRI, USA, 203 pp. 

Deutch C.V. and A.G. Journel, 1992. GSLIB – Geostatistical software; library and user’s guide. Oxford University 

Press. 369 pp. 

3. MEDAR/MEDATLAS Group. 2001. Specifications for the Mediterranean Sea Data Banking and Quality Controls.

SISMER/IS/V5. 


1. Boyer T and S. Levitus. 1999. QC and processing of historical oceanographic temperature, salinity and oxygen 

data. U.S. Department of Commerce. NOAA technical report NESDIS 81, 1994: 64 pp. 

2. Brankart J. M. and P. Brasseur, 1996. Optimal analysis of in sity data in the western Mediterranean using statistics 

and cross-validation. Journal of Atmospheric and Oceanic technology. Vol: 13(2): 477-491. 

3. Reinger R.F. and C.K. Ross, 1968. A method of interpolation with application to oceanographic data. Deep-Sea 

Research, Vol 15, pp: 185-193. 


Sadržaj: 

Oceanografski parametri i mjerne jedinice. Pogreške kod oceanografskih podataka. Utjecaj mjernih metoda i 

instrumenata na pogreške. Pogreške zbog obrade podataka pomoću računala. Provjera kvalitete podataka. Postupci za 

provjeru podataka. Sustavi baza za rukovanje podacima i informacijama. Klimatološka analiza. Problemi analize 

nedovoljnog broja podataka raspoređenih u prostoru i vremenu. Interpolacija podataka na standardne razine. 

Primjenjive interpolacijske metode. Geostatistička analiza statistički slučajno raspodijeljenih prostornih podataka. 

Metode objektivne analize. Kriging metoda interpolacije. Upotreba variograma u procjeni statističke povezanosti 

prostornih podataka. Problem dugih i uskih otoka kod upotrebe objektivne analize. Obrnuta varijacijska metoda 

objektivne analize. Upotreba Geografskih informacijskih sustava (GIS) u prikazu i analizi prostornih podataka. 

Osnovni kartografski slojevi. Tematski slojevi i njihovo preklapanje. Analiza prostornih polja prikazanih pomoću 

karata s različitim tematskim slojevima. Obrada prostornih podataka morskog okoliša. Primjena GIS-a u planiranju 

namjene morskog okoliša. GIS i donositelji odluka. 


Seminarski radovi i usmeni ispit. 


- 

Naziv predmeta INTEGRALNO UPRAVLJANJE OBALNIM ZONAMA 

Kod predmeta 

SMB501 


(P/S/V) 

30/15/0 

ECTS 


4 ECTS 

2 za predavanja i samostalno učenje, 2 za seminare i kolokvije 



(označiti X) 





Godina/semestar II. godina / III. semestar 

Preduvjeti za upis Temeljna znanja iz fizike, kemije i biologije mora; položen ispit iz zagađenja/zaštite mora 


Hrvatski 




Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Ivan Katavić, redoviti profesor 

Voditelj seminara Prof.dr.sc. Ivan Katavić, redoviti profesor 



Glavni ciljevi predmeta su upoznavanje sa suvremenim pristupom planiranju i upravljanju obalnim zonama s ciljem 

održivog korištenja i zaštite resursa. Posebna se pozornost usmjerava na takvo planiranje i upravljanje obalnim 

prostorom i njegovim potencijalima koje teži sinergijskoj kompatibilnosti i smanjenju sukobljenosti različitih 

korisnika.

Nastava se organizira prema tematskim cjelinama a uključuje kompleksne sveobuhvatne aspekte planiranja i 

upravljanja obalnog prostora u odnosu na konvencionalno sektorsko planiranje, a sve s ciljem unapređenja održivog 

gospodarskog razvoja, očuvanja i zaštite prirodnih bogatstava, razriješenja sukobljenosti i zaštite javne sigurnosti. 

Studenti se detaljno upoznaju s aktivnostima i postupcima u IUOZ-u te instrumentima i financijskim aspektima 

implementacije i aktivnog uključivanja administartivnih struktura i ostalih dionika. Posebno se obrađuje 

infrastrukturna podrška mjerama zaštite i unapređenja prostora i resursa, te upoznavanje s potencijalno dostupnim 

financijskim izvorima. Planiraju se kombinirani oblici provođenja nastave kroz predavanja praćena audio-vizualnim 

pomagalima u blok satovima, poticajne rasprave i zaključivanja uz posjet specijaliziranoj agenciji 

UNEP/MAP/PAP/RAC u Splitu. Analiziraju se kritične točke, dostignuća i po(r)uke u primjeni IUOZ-a. Raspravljaju 

se specifičnost i primjena IUOZ-a u Sredozemlju, i napose integralno upravljanje s fokusom na akvakulturu i turizam. 

Pohađanje nastave je obvezno (tolerira se određeni broj opravdanih izostanaka, ne više od 20%). Studenti su obvezni 

aktivno sudjelovati na seminarskim izlaganjima. 


1. 1. Cicin-Sain, B. and Knecht, R.W. 1998. Integrated Coastal and Ocean Management: Concepts and Practices. 

Washington, DC: Islan Press, 517 pp. 

2. 2. Katavic, I., Herstad, T-J., Kryvi, H., White, P., Franičević, V., and Skakelja, N. 2005. Guidelines to marine 

aquaculture planning, integration and monitoring in Croatia, Project: “Coastal Zone Management Plan for Croatia, 

Zagreb, 2005, 78 pp. 

3. 3. Katavić, I., Predavanja iz kolegija Integralno upravljanje obalnim zonama CD* 

* CD sadrži: Power Point prezentacije svih predavanja; Literaturni izvori-odabrani članci iz znanstvenih i stručnih 

časopisa s linkovima vezanim za predmetnu problematiku ; Zakonodavna regulativa koja prati predmetnu problematiku 

s posebnim ozirom na Sredozemlje i R. Hrvatsku 


1. 1. Chua, T. E., 2006. The Dynamics of Integrated Coastal Management.Practical Applications in the Sustainable 

Coastal Development in East Asia, GEF/UNDP/IMO Regional Programme on PEMSEA, 486pp. 

2. 2. FAO, 1998. Integrated coastl area management and agriculture, forestry and fisheries. FAO Guidelines, Rome, 

1998 

3. 3. Katavic, I. et al. 1996. Integrated Coastal Area Management – with special references on aquaculture, PAP, 1996, 

32pp. 

4. 4. UNEP/MAP/PAP. 2001. White paper:Coastal Zone Management in the Mediterranean. Split, Priority Actions 

Programe, 74pp. 

5. 5. UNEP 1995. Guidelines for Inteegrated Management of Coastal and Marine Areas – With Special Reference to the 

Mediterranena Basin. UNEP Regional Seas Reports and Studies no.161. Split, Croatia,PAP/RAC (MAP-UNEP). 

6. The contribution of science to integrated coastal management, GESAMP, Rep. Stud. (65), 1997. 

7. http://www.globaloceans.org/story/icm mgt.html 

8. http://www.fao.org/docrep/W8440e/W8440e03.htm 

9. www.pap-thecoastcentre.org 


Predavanje 1. Uvod - definicija i ciljevi 

Odmak od konvenicionalnog sektorskog planiranja. Upoznavanje s izazima i pojmovima u IUOZ. 

Predavanje 2. Osnove uređenja prostora 

Dokumenti prostornog uređenja. Ciljevi i načela prostornih planova. Metode rada. Sadržaj prostornih 

planovaSpecifičnosti planova općina i gradova. Detaljni plan uređenja prostora. 

Predavanje 3. Temeljna obilježja obalnog prostora 

Populacijski pritisak i ekonomski rast kao vektori promjena u obalnom prostoru. Obilježja otočnog prostora. 

Aktivnosti i pritisci različitih korisnika. 

Predavanje 4. Povijesni koncept IUOZ-a 

Važniji događaji u Svijetu, Europi i Sredozemlju. Propisi i inicijative koje su prethodili IUOZ-u. UN konferencija o 

okolišu (Stocholm 1972) i UN konferencija o okolišu i razvoju Rio 1992) Načela o okolišu, razvoju i socijalnim 

pitanjima. 

Predavanje 5. UN regionalni program za Sredozemlje. 

Barcelonska konferencija, MAP I i MAP II. Infrastrukturna i logistička podrška zaštiti i razvoju Sredozemlja kroz

akcijski plan. Protokoli, načela i obveze. 

Predavanje 6. Održivi razvoj i zaštita 

Definicija, polazište, ciljevi i principi održivog razvoja. Upravljanje aktivnostima u ekosustavu (Ekosustav Based 

Management). Primjena EBM u sektoru ribarstva. 

Predavanje 7. Tipične aktivnosti u implementaciji IUOZ-a 

Planiranje prostorm. Unapređenje gospodarskog razvoja. Očuvanje i zaštita prirodnih bogatstava. Razriešenje 

sukobljenosti. Zaštita javne sigurnosti. 

Predavanje 8. IUOZ aktivnosti i postupci 

Segmentiranje obalnog pojasa u zasebne cjeline (područja) prema zonama i lokacijama. Izrada i sadržaj konceptualnog 

dokumenta. Podloge i njihova analiza (GIS). Međusektorska analiza. Izrada Strategije. Prenošenje strategije u 

sektorske planove. 

Predavanje 9. Financiranje IUOZ-a 

Financijske potrebe za troškove administrativnih struktura i predviđenih mjera zaštite. Potencijalni financijski izvori i 

dostupni fondovi: (a) tijela i institucije UN sustava; (b) ostali izvori. 

Predavanje 10. Instrumenti primjene IUOZ-a 

Regulacijski i ekonomski instrumenti. Financijske, tehničke i administrativne potrebe za implementaciju IUOZ. 

Kritične točke u primjeni IUOZ-a. 

Predavanje 11. Međunarodni instrumenti za upravljanje i zaštitu morskog prostora i njegovih živih i neživih 

bogatstava 

UN tijela, komisije, udruženja za zaštitu prirode i prirodnih bogatstava. Obvezujući i „dobrovoljni“ instrumenti i 

međunarodni sporazumi. 

Predavanje 12. Primjena IUOZ-a u Sredozemlju 

Protokol. Specifičnost priobalnog i morskog prostora Sredozemlja. Aktivnosti, pritisci i konflikti. Posljedice po 

budući razvoj i zaštitu okoliša. 

Predavanja 13. Integralno upravljanje za sektor akvakulture 

Podloge i neophodne pretpostavke. Analiza podataka. Kriteriji za zoniranje uzgajališta ribe i školjkaša. 

Provođenje postupka zoniranja: primjer IUOZ-a u Zadarskoj županiji. 

Predavanje 14. Procjena utjecaja na okoliš 

PUO za projektni zadatak. Strateška procjena (SPUO) na planove i programe. 

OPCIJSKI! Ukoliko studenti budu konzumirali izborni kolegij na temu PUO tada će se održato predavanje na temu 

„Integralno upravljana morskim prostorima“ 

Predavanje 15. Integralno upravljanje obalnim zonama – Dostignuća i Po(r)uke 

IUOP koncept, pristup i funkcioniranje. Korisne lekcije i delikatna iskustva u primjeni IUOZ-a. IUOZ postulati kao 

obrazac za buduće programe planiranja i upravljanja priobaljem. 

Tijekom semestra svaki od studenata je dužan izraditi seminar na zadanu temu i prezentirati ga pred studentima. 

Studenti se potiču na raspravu. 


Usmenom ispitu prethodi uspješno izrađen i prezentiran seminarski rad koji je obvezujući za sve studente. 

Zainteresiranost pokazana aktivnim sudjelovanjem u raspravama te uspješnost izvršavanja zadataka se vrednuju. 





Kod predmeta 


(P/S/V) 

ECTS 


EKOLOŠKO MODELIRANJE 

SMB502 

30/0/30 

6


(označiti X) 







II. godina / III. semestar 





Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Tarzan Legović, redoviti profesor 


Prof. dr. sc. Tarzan Legović, redoviti profesor 



Kompetencije koje se stječu: Omogućiti razumjevanje razloga gradnje ekoloških modela, primjene s akcentom na 

uzroke i poslijedice u ekosustavima, predviđanje, kontrolu i upravljanje ekosustavima. Upotrebljavajući stečeno 

znanje stručnjaci će moći procijeniti kada treba sagraditi model, kako je sagrađen te će znati doseg valjanosti 

predviđanja modelom. 

Frontalna predavanja, individualne auditorne vježbe, grupno rješavanje zadataka. 


1. Sharov A. Quantitative Population Ecology, Virginia Tech., 1996 

http://www.gypsymoth.ento.vt.edu/~sharov/PopEcol/popecol.html 

2. Edelstein-Keshet, L., Mathematical Models in Biology, SIAM, 2005. 

3. Murray J. D., Mathematical Biology, Springer, 2004. 


1. DeAngelis, D.L., Dynamics of Nutrient Cycling and Food Webs, Chapman & Hall, 1992. 

2. Svirezhev Yu.M. and Logofet D.O., Stability of Biological Communities, Mir. 1983. 

3. May R.M. (ed.) Theoretical Ecology, Blackwell Sci. Pub., 1976. 


Sadržaj: 

Dinamika jedne populacije: a) u neograničenom okolišu, b) u okolišu s konstantnim izvorom hrane, c) u periodičkom 

okolišu, d) u okolišu sa slučajnim izvorom hrane. Izlov. Maksimalni održivi izlov. Dinamika jedne populacije s 

generacijama koje se ne prekrivaju. Diskretan rast logističke populacije i pojava kaotične dinamike. Stabilizacija 

kaotične dinamike. Dinamika dviju populacija. Ekološke interakcije. Plijen-predator modeli i Volterin princip. Modeli 

kompeticije i princip kompeticijskog isključenja. Modeli kooperacije. Dinamika jedne populacije i zajednice 

populacija u moru. Modeli hranidbenih lanaca. Modeli hranidbenih mreža. Protok hranjivih tvari kroz ekosistem. 

Teorija epidemije. Prag epidemije. Invazija populacije u prostor. 


Pismeni ispit te mogućnost obrane na temelju pismenog rada. 


- 


Kod predmeta 


(P/S/V) 

ECTS 



(označiti X) 

METODIKA ZNANSTVENOG RADA 

SMB503 

15/30/0 

4 ECTS 

45 sati nastave = 2 ECTS; Samostalno učenje, seminarski rad = 2 ECTS 


temeljni X napredni specijalistički





Preduvjeti za upis Elementarna iskustva u korištenju literature 


mogućnost praćenja na Hrvatski, moguća prilagodba na engleski jezik 


Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Mladen Šolić, redoviti profesor 

Voditelj seminara Prof.dr.sc. Mladen Šolić, redoviti profesor 



Glavni ciljevi predmeta su upoznavanje studenata s metodikom znanstevnog rada od planiranja istraživanja do pisanja 

i izlaganja znastvenog rada. 

Problematika predmeta iznosi se kroz sljedeće cjeline: Znanost, znanstveni postupak i znanstvena metoda. 

Postavljanje hipoteze. Planiranje istraživanja (opažanje, istraživanje na terenu, laboratorijski eksperiment). Metode 

istraživanja. Sakupljanje i obrada podataka. Statističke metode. Analiza rezultata. Pisanje znanstvenog rada. 

Korištenje literature. Izlaganje znanstvenih rezultata. Nastava se organizira kao nastava u blokovima. Kombinirani 

oblici provođenja: frontalna predavanja; diskusija i zaključivanje; pokazne i auditorne vježbe. Pohađanje nastave je 

obvezno (tolerira se određeni broj opravdanih izostanaka). 


1. Šolić, M: Uvod u znanstveni rad, CD s nastavnim materijalima koji uključuje PP prezentacije i skripta i opise vježbi 


1. McMillan, V.E. 1997. Writing Papers in the Biological Sciences. Bedford Books, Boston, pp 197. 

2. Katz, M.J. 2009. From Research to Manuscript. Springer, pp 205. 


Predavanje 1. Definicija znanosti; znanstveno i kritičko mišljenje 

Definicija znanosti, pojam pouzdanog znanja, što je znanstvena metoda, znanstveno ili kritičko mišljenje, 

Predavanje 2. Empiricizam, racionalizam, skepticizam 

Komponente znanstvenog ili kritičkog mišljenja: empiricizam, racionalizam i skepticizam, 

Predavanje 3. Opažanje fenomena ili procesa u prirodi 

Problemi s opažanjem, logičkim razmišljanjem i zaključivanjem; opažanje i mjerenje, znanost i osjetila 

Predavanje 4. Definicija problema (postavljanje pitanja) 

Kako postaviti dobro znanstveno pitanje ili kako definirati problem, različiti tipvi pitanja, 

Predavanje 5. Prikupljanje informacija (istraživanje problema) 

Izvori informacija (literatura, razgovori, vlastita opažanja, iskustvo) 

Predavanje 6. Postavljanje hipoteze 

Najvažnije značajke dobro postavljene hipoteze, alternativne hipoteze, nul-hipoteza, 

Predavanje 7. Testiranje hipoteze 

Eksperimet, opažanje, modeli 

Predavanje 8. Pravljenje prognoze 

Kakav oblik mora imati prognoza, Ockhamov princip 

Predavanje 9. Eksperiment 

Uzročno posljedična veza, glavni elementi eksperimenta (zavisna i nezavisna varijabla, kontrola, replikacije), 

eksperimentalni podaci (deskriptivni, numerički), oblikovanje i izvođenje eksperimenta, 

Predavanje 10. Analiza rezultata 

Statističke metode u analizi rezultata, donošenje odluke, pojam statističke značajnosti 

Predavanje 11. Od hipoteze do znanstvene teorije 

Potvrđena hipoteza, objavljena hipoteza, višestruko potvrđena hipoteza, znanstvena činjenica, znanstvena teorija, 

induktivno i deduktivno zaključivanje 

Predavanje 12. Planiranje znanstvenog istraživanja 

Izbor teme istraživanja, prikupljanje informacija, čitanje znanstvenih radova, pravljenje bilježaka (banka podataka), 

kako započeti istraživanje, oblikovanje eksperimenta, prikazivanje rezultata

Predavanje 13. Pisanje znanstvenog rada 

Djelovi znanstvenog rada: što se piše u uvodu, materijalu i metodama, rezultatima, diskusiji, sažetku, kako se citira 

literatura, nacrt rada, kalendar, redosljed pisanja, draft verzija i konačna verzija, stil pisanja, 

Predavanje 14. Prezentacija znanstvenih rezultata 

Usmena prezentacija rada, prezentacija u obliku postera, 

Predavanje 15. Objavljivanje znanstvenih rezultata 

Postupak objavljivanja rada, vrste radova i tipovi časopisa 

Seminari se sastoje od vježbi i zadataka koje studenti moraju obaviti nakon čega se razvija diskusija na datu temu. U 

nastavku su nabrojene vježbe i zadaci koji se provode (u zagradama je približno trajanje svake vježbe). 

Vježba 1: Načini na koje ljudi dolaze do onoga u što vjeruju da je “istina” (20’) 

Vježba 2: Različiti tipovi “istine” (20’) 

Vježba 3: Različiti tipovi dokaza (20’) 

Vježba 4: Opažanje i analiza dokaza (60’) 

Vježba 5: Korištenje osjetilnog opažanja, logičkog razmišljanja i zaključivanja (90’) 

Vježba 6: Promatranje događaja u prirodi i opisivanje opaženog (30’) 

Vježba 7: Opisivanje i identifikacija nalaza u prirodi (prirodnih dokaza) (60’) 

Vježba 8: Definiranje problema ili postavljanje pitanja (30’) 

Vježba 9: Opis fenomena na temelju opažanja i/ili prošlog iskustva i postavljanje hipoteze (45’) 

Vježba 10: Istraživanje problema (prikupljanje i nformacija) (120’) 

Vježba 11: Postavljanje prognoza upotrebom uzročno-posljedičnog odnosa (30’) 

Vježba 12: Ockhamov princip (15’) 

Vježba 13: Oblikovanje i izvođenje eksperimenta (120’) 

Vježba 14: Oblikovanje i planiranje eksperimenta (30’) 

Vježba 15: Eksperiment s replikacijama: analiza podataka (60’) 

Vježba 16: Pretraživanje i proučavanje literature (120’) 

Vježba 17: Pisanje znanstvenog rada (120’) 

Vježba 18: Prezentacija rada (120’) 

Napomena: Neke vježbe koje traju duže se mogu prebaciti u formu domaće zadaće. 


Ispit je u obliku pismenog testa. Na ukupnu ocjenu utječe zalaganje i uspješnost studenata u izvršavanju zadataka i 

vježbi kao i njihova aktivnost i doprinos diskusijama. 





Kod predmeta 


(P/S/V) 

ECTS 



(označiti X) 







BIOLOGIJA, EKOLOGIJA I UZGOJ ŠKOLJKAŠA 

SMB521 

15/15/0 

2 ECTS (predavanja, samostalno učenje, konzultacije) 

1 (kolokvij, seminari) 





Temeljna znanja iz biologije i ekologije mora 

Hrvatski, Engleski


Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Melita Peharda Uljević, izvanredni profesor 

Voditelj seminara Daria Ezgeta Balić, dipl. ing. 



Cilj kolegija je upoznavanje studenata s biologijom, ekologijom i uzgojem školjkaša. Osobita će se pažnja usmjeriti na 

školjkaše Jadranskog mora. Studenti stječu teorijsku osnovu potrebnu za istraživanja školjkaša i upravljanje prirodnim 

populacijama. 

Nastava je organizirana kao redovita tjedna ili koncentrirana u blokove u dogovoru sa nastavnikom, voditeljem smjera 

i upravom Sveučilišnog studijskog centra za studije mora. Nastava se provodi u obliku predavanja i seminara 

korištenjem modernih tehnologija (power point prezentacije, video materijali). Obaveza studenata je aktivno 

sudjelovanje u nastavnom programu što uključuje redovito pohađanje nastave, sudjelovanje u raspravama, aktivno 

postavljanje pitanja, te pokazanu sposobnost postavljanja problema i zaključivanja. Ovisno o istraživanjima u kojima 

nositelj predmeta i voditelj seminara trenutno sudjeluju te interesu studenata odabiru se teme seminarskih radova. 

Kroz seminare i predavanja studenti pored saznanja iz područja biologije, ekologije i uzgoja školjkaša stječu 

kompetencije vezane za pretraživanje baza podataka, kao i pretraživanje, čitanje i analizu znanstvenih radova. 

Tijekom seminara studenti produbljuju spoznaje iz osnova metodologije znanstvenog rada i stječu kompetencije 

potrebne za izradu diplomskog rada. 


1. Gosling, E. 2003. Bivalve molluscs: Biology, Ecology and Culture. Blackwell Publishing. 


1. Poppe, G.T. & Y. Goto Y. 2000. European Seashells. Volume II. (Scaphopoda, Bivalvia, Cephalopoda). 2nd edn. 

ConchBooks, Hackenheim, Germany 

2. Znanstveni radovi o školjkašima 


Predavanje 1 (1h). Uvod 

Ishodi učenja: Razumijevanje taksonomije i sistematike školjkaša. Razumijevanje raspodjele školjkaša. 

Predavanje 2 (2h). Biološka raznolikost školjkaša 

Ishodi učenja: Objasniti metodologiju istraživanja raznolikosti školjkaša. Razumjeti univarijatne i multivarijatne 

statističke metode koje se primjenjuju za analizu raznolikosti školjkaša. Poznavanje dosadašnjih istraživanja 

raznolikosti školjkaša u Mediteranu i Jadranskom moru. 

Predavanje 3 (2h). Ishrana školjkaša 

Ishodi učenja: Razumijevanje procesa filtracije. Razumijevanje anatomskih dijelova školjkaša uključenih u proces 

hranjenja. Objasniti selekciju čestica. Razumjeti čimbenike koji utječu na ishranu školjkaša. Objasniti razlike u ishrani 

između različitih vrsta školjkaša. 

Predavanje 4 (2h). Razmnožavanje i naseljavanje školjkaša 

Ishodi učenja: Razumijevanje procesa gametogeneze. Objasniti razlike u spolovima između različitih vrsta školjkaša. 

Razumjeti čimbenike koji utječu na razmnožavanje. Objasniti razvoj ličinki školjkaša. Objasniti čimbenike koji utječu 

na naseljavanje školjkaša. 

Predavanje 5 (2h). Starost i rast školjkaša. 

Ishodi učenja: Razumijevanje metoda analize starosti i rasta školjkaša. Razumijevanje fiziologije rasta školjkaša. 

Objasniti čimbenike koji utječu na rast i starost školjkaša. 

Predavanje 6 (2h). Cirkulacija, respiracija, izlučivanje i osmoregulacija 

Ishodi učenja: Objasniti cirkulaciju školjkaša. Razumjeti proces respiracije kod školjkaša. Razumjeti procese 

izlučivanja i osmoregulacije kod školjkaša. 

Predavanje 7 (2h). Ribarstveno upravljanje prirodnim populacijama školjkaša 

Ishodi učenja: Objasniti populacijsku dinamiku školjkaša. Razumjeti metode koje se primjenjuju za procjenu prirodnih 

populacija i upravljanje njima. Razumjeti zakonske okvire u Republici Hrvatskoj i EU upravljanja prirodnim 

populacijama školjkaša. 

Predavanje 8 (2h). Akvakultura školjkaša 

Ishodi učenja: Objasniti osnove uzgoja školjkaša. Razumjeti razlike u tehnikama uzgoja različitih vrsta školjkaša. 

Razumjeti primjenu genetike na poboljšanje uzgoja školjkaša. Razumjeti pojave bolesti kod školjkaša u uzgoju.

Seminar 1 (1h). Morfologija školjkaša 

Ishod učenja: Poznavanje građe ljuštura različitih skupina školjkaša. Poznavanje anatomije različitih skupina 

školjkaša. Poznavanje morfoloških značajki koje se koriste za određivanje vrsta školjkaša. 

Seminar 2 (2h). Školjkaši Jadranskog mora 

Ishod učenja: Poznavanje metoda uzorkovanja školjkaša. Poznavanje razlika u raspodjeli školjkaša s obzirom na 

geografska područja i abiotske čimbenike. 

Seminar 3 (2h). Ishrana školjkaša 

Ishod učenja: Poznavanje metodologije uzorkovanja školjkaša na terenu za potrebe analize sadržaja želudaca. 

Poznavanje metodologije ekstrakcije sadržaja želudca školjkaša u laboratorijskim uvjetima. Poznavanje glavnih 

skupina planktona iz sadržaja želudaca školjkaša. 

Seminar 4 (4h). Razmnožavanje školjkaša 

Ishod učenja: Poznavanje metodologije uzorkovanja školjkaša na terenu za potrebe analize razmnožavanja. 

Razumijevanje histoloških metoda koje se primjenjuju za analizu gonada školjkaša u laboratoriju. Razumijevanje 

građe gonada i stadija razvoja gonada na primjerima histoloških preparata različitih vrsta školjkaša. 

Seminar 5 (4h). Starost i rast školjkaša 

Ishod učenja: Razumijevanje metodologije uzorkovanja školjkaša na terenu za potrebe analize starosti i rasta. 

Objasniti različite laboratorijske metode za analizu starosti i rasta školjkaša. Obasniti metodologu izrade acetatnih 

preslika ljuštura školjkaša iz uzoraka ukalupljenih u epoxy smolu. Poznavanje statističkih metoda za analizu starosti i 

rasta školjkaša. 

Seminar 6 (2h). Akvakultura školjkaša 

Ishod učenja: Razumijevanje biologije i ekologije vrsta školjkaša koje se komercijalno uzgajaju. Razumijevanje 

tehnologije uzgoja školjkaša. Objasniti probleme vezane za uzgoj školjkaša. 


Konačna ocjena uspjeha na kolegiju je zbroj bodova prikupljenih aktivnim sudjelovanjem na nastavi (20), seminaru 

(40), te završnom usmenom ispitu (40). Seminar se sastoji od kritične analize znanstvenog rada iz odabranog područja 

te prezentacije rezultata istog u vidu predavanja. Završni usmeni ispit sastoji se od predstavljanja mogućeg 

istraživanja školjkaša iz područja koje nije bilo pokriveno u seminarskom radu studenta. Na osnovu prikupljenih 

ocjenjuje se uspjeh studenta na kolegiju: 91-100 (izvrstan – 5), 81-90 (vrlo dobar – 4), 71-80 (dobar – 3), 61-70 

(dovoljan – 2), te manje od 60 bodova – ocjena nedovoljan. U slučaju da student želi veću ocjenu od one koja mu 

pripada sukladno bodovima prikupljenim tijekom semestra, u dogovoru sa nastavnikom može pristupiti izradi 

dodatnog seminarskog rada koji se sastoji od izrade pismenog seminara u obliku preglednog znanstvenog rada. Na 

ovaj način student može prikupiti maksimalno 10 dodatnih bodova. 


Konzultacije se odvijaju prema dogovoru sa studentima uz prethodnu najavu usmeno ili na e mail melita@izor.hr. 

Podatci o kolegiju i nastavniku dostupni su na web stranicama Sveučilišnog odjela za studije mora 

(http://more.unist.hr/) kao i na osobnim web stranicama nastavnika (http://www.izor.hr/web/melita/home). 


Kod predmeta 


(P/S/V) 

ECTS 



(označiti X) 





MIKROBIOLOGIJA ZAGAĐENIH VODA 

SMB505 

15/0/0 

2 ECTS 






Osnovna znanja iz opće mikrobiologije





Voditelj 


Hrvatski 



- 



Mikrobiologija zagađenih voda obuhvaća studiranje mikroorganizama koji su u vodama alohtoni, odnosno vode im ne 

predstavljaju prirodni životni okoliš. U vode dospiju iz drugih izvora (zemlja, zrak, otpadne vode i sl.). Prisustvo 

takvih mikroorganizama u vodama predstavlja mikrobiološko zagađenje, a na temelju stupnja zagađenja definira se 

mikrobiološka ili sanitarna kakvoća voda. Cilj ovog predmeta je upoznati studente s ovom granom mikrobiologije 

kroz sljedeće nastavne jedinice: izvori alohtonih mikroorganizama, pregled i osobine patogenih mikroorganizama 

najčešće prisutnih u zagađenim vodama, indikatorske skupine mikroorganizama, kriteriji i standardi za procjenu 

kakvoće voda, sudbina alohtonih mikroorganizama nakon dolaska u vodeni okoliš, čimbenici koji utječu na njihovo 

preživlajavanje, akumulacija alohtonih mikroorganizama u u vodenim organizmima. 

Nastava se organizira u blokovima. 

Kombinirani oblici provođenja: frontalna predavanja; video i slične prezentacije, rasprave po nastavnim jedinicama. 

Pohađanje nastave je obvezno (tolerira se određeni broj opravdanih izostanaka). 


1. Krstulović, N. I M. Šolić, 2006. Alohtoni mikroorganizmi u moru, 199-254. U: Mikrobiologija mora, IOR-Split, 

317p. Udžbenik Sveučilišta u Splitu. 

2. Duraković, S. Primijenjena mikrobiologija, Prehrambeno-tehnološki inženjering, Zagreb. Udžbenici Sveučilišta u 

Zagrebu, 1996. 


1. Pike E.B., Gale, P. & Bryan J.J. Health risks of freshwater and the development of microbial standards. Water 

research Centre Report, London, 1989. 



Predavanje 1. Izvori alohtonih mikroorganizama 

Izvori alohtonih mikroorganizama: komunalne otpadne vode, atmosfera, zemljište, životinjske farme, balastne vode. 

Među brojnim mikroorganizmima koji iz nabrojenih izvora dospiju u vodeni okoliš prisutne su i različite skupine 

patogenih mikroorganizama. 

Predavanje 2. Pregled i osobine alohtonih patogenih skupina mikroorganizama 

Koji patogeni mikroorganizmi iz gore obrađenih izvora najčešće dospiju u vode? Pregled patogenih bakterija, virusa, 

gljivica, protista i ostalih parazita koji se najčešće nalaze u zagađenim vodama. Osobine i značaj svake od tih skupina. 

Predavanje 3. Indikatorski mikroorganizmi 

Pojam i definicija indikatora, pregled indikatora fekalnog zagađenja: koliformne bakterije, fekalni koliformi 

(Escherichia coli), fekalni streptokoki, crijevni enterokoki, anaerobne bakterije; bakteriofagi kao indikatori. 

Predavanje 4. Kriteriji i standardi za procjenu kakvoće voda 

Pojam i definicija kriterija i standarda za kakvoću voda, pregled standarda za različite tipove voda (pitka voda, rijeke, 

more i sl.). Koja je svrha utvrđivanja stupnja zagađenja različitih tipova voda? 

Predavanje 5. Sudbina alohtonih mikroorganizama po dolasku u vodeni okoliš 

Što se događa s mikroorganizmima po dolasku u vodeni okoliš ? Preživljavanje alohtonih mikroorganizama u 

slatkovodnom i morskom okolišu, mehanizmi adaptacije i preživljavanja. 

Predavanje 6. Čimbenici okoliša koji utječu na preživljavanje alohtonih mikroorganizama 1 

Pregled čimbenika koji imaju značajnog utjecaja na njihovo preživljavanja: sunčevo zračenje (svjetlost), temperatura, 

osmotski pritisak, pH, hranjiva, teški metali, antagonističko djelovanje drugih organizama, kombinirano djelovanje 

više čimbenika. 

Predavanje 7. Čimbenici okoliša koji utječu na preživljavanje alohtonih mikroorganizama 2 

Preživljavanje indikatorskih organizama, patogenih bakterija i virusa. Razlike u preživljavanju među navedenim 

skupinama mikroorganizama.

Predavanje 8. Akumulacija alohtonih mikroorganizama u vodenim organizmima 

Kako fekalno zagađenje voda utječe na sanitarnu kakvoću organizama koji u tom podrčju žive ? Dio se alohtonih 

mikroorganizama akumulira u nekim od tih organizama. To se naročito odnosi na sesilne organizme i filtratore (filterfeeders). 

Pregled ugroženih organizama među kojima su najznačajniji školjkaši. Pregled čimbenika koji utječu na 

stopu filtracije školjkaša, odnosno na stopu koncentriranja alohtonih mikroorganizama. 


Pismeni ispit. 

Ocjena se formira kako slijedi: 

90-100% riješenih pitanja iz pismenog ispita - izvrstan (5) 

80-89% riješenih pitanja iz pismenog ispita - vrlo dobar (4) 

70-79% riješenih pitanja iz pismenog ispita - dobar (3) 

60-69% riješenih pitanja iz pismenog ispita – dovoljan (2) 

< 60% - student nije zadovoljio 




Naziv predmeta BIOLOŠKA INVAZIJA 

Kod predmeta 

SMB207 


(P/S/V) 

15+0+0 

ECTS 


2 



(označiti X) 










Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Ante Žuljević 

Voditelj 


- 



Predmet "Biološka invazija" bavi se problematikom širenja areala vrsta posebno onim uzrokovanim ljudskim 

aktivnostima te posljedicama koje širenje vrsta može imati za ekosustav, ekonomiju i ljudsko zdravlje. Kolegij 

započinje općenitim primjerima i terminologijom iz biološke invazije, a kasnije se fokusira na aktualne primjere iz 

Sredozemnog i Jadranskog mora. 

Nastava se odvija u obliku predavanja uz powerpoint prezentaciju te kratku terensku nastavu kako bi se studenti 

upoznali s nekim od stranih vrsta prisutnim na području Splita. U nastavi sudjeluju gostujući predavaći: Prof. dr. sc. 

Jakov Dulčić (IOR Split) -" Alohtone vrste riba u Jadranskom moru" i Mr. sc. Toni Žitko (Zavod za javno zdravstvo 

Split) – "Pojava, širenje i kontrola tigrastog komarca". 

Za spremanje ispita studentima se preporučaju izvori poput preglednih radova, knjiga i internet stranica do 

specijalističkih znanstvenih publikacija o pojedinim temama. Ispit je pismeni. 


Global Invasive Species Database www.issg.org

Ciesm Atlas Of Exotic Species www.ciesm.org 

Caulerpa www.izor.hr/kaulerpa 

Delivering Alien Invasive Species Inventories for Europe www.europe-aliens.org 

Zakon o zaštiti prirode NN 70/2005 

Andrew N. Cohen. Invasions in the sea, Park Science 22(2), 2004. 


1. The Ecology of Invasions by Animals and Plants. Charles S. Elton 

2. Aquatic Invasions in the Black, Caspian, and Mediterranean Seas (NATO Science Series: IV: Earth and 

Environmental Sciences) 

3. Natural Enemies: An Introduction to Biological Control. Ann E. Hajek 

4. Encyclopedia of Biological Invasions (Encyclopedias of the Natural World). Daniel Simberloff and Marcel 

Rejmanek 


Predavanje 1. Povijest biološke invazije. 

Obrađuje se nekoliko povijesnih i recentnih svjetskih primjera invazivnih organizama i posljedica koje je njihovo 

širenje imalo za ekosustav, ekonomiju i ljudsko zdravlje. Među njima su primjeri: Teredo navalis – zaljev San 

Francisco; Mnemiopsis leidyi – Crno more; Eriocheir sinensis – europske rijeke. 

Predavanje 2. Zašto se bavimo biološkom invazijom 

Kroz nekoliko jasnih primjera demonstrira se razlog zašto se bavimo biološkom invazijom odnosno procesom koji 

može rezultirati drastičnim promjenama biološke, ekološke i krajobrazne raznolikosti, značajnim ekonomskim 

posljedicama i ugroziti ljudsko zdravlje. 

Predavanje 3 i 4. Terminologija 

Obrađuje se osnovna terminologija koja se koristi u kolegiju biološka invazija, a koje je potrebno znati zbog daljnjeg 

praćenja kolegija. Svaki se termin pojašnjava primjerom. Osnovni obrađeni termini su: biološka invazija, autohtona i 

alohtona vrsta, invazivna vrsta, udomaćena vrsta, naturalizirana vrsta, endem, biogeografske regije. 

Predavanje 5. Proces biološke invazije 

Obrađuje se proces biološke invazije uzrokovane ljudskim djelovanjem. Proces uključuje različite faze od preuzimanja 

organizma do njegovog ispuštanja i širenja u novom arealu koje može rezultirati povremenom, naturaliziranom ili 

invazivnom vrstom. Dodatno se obrađuju slučajevi kriptogenih vrsta i pravilo broja 10. 

Predavanje 6. Mehanizmi širenja vrsta 

Obrađuju se načini širenja areala vrsta od onih u vremenski geološkim razmjerima do onih izazvanim ljudskim 

aktivnostima kao što su promet, ribarstvo, akvaristika, probijanje kanala i dr. Naglasak je na morski ekosustav. 

Predavanje 7. Sprječavanje biološke invazije 

Kroz primjere se prikazuje što možemo napraviti da bi spriječili proces biološke invazije ili kontrolirali invazivnu 

vrstu. Kontrola invazivnih organizama u morskom ekosustavu je iznimno zahtjevna što se pokazuje i primjerom da se 

do danas u svijetu uspješno suzbilo samo tri invazivne vrste. Dodatno se obrađuje pojam biološke kontrole. 

Predavanje 8. Primjer biološke invazije 

Kroz dokumentarni film "Mrav koji je pokorio Ameriku", utvrđuje se znanje stečeno u predavanjima 2 – 5. 

Predavanje 9. Gostujući predavač Mr. sc. Toni Žitko (Zavod za javno zdravstvo Split) – "Pojava, širenje i kontrola 

tigrastog komarca". 

Predavanje 10. Biološka invazija u Jadranskom moru 

Obrađuju se sljedeći problemi: - Način unosa stranih vrsta; - Broj stranih vrsta; - Baze podataka o stranim vrstama; 

- Projekti / institucije koji se bave stranim vrstama. 

Predavanje 11-14. Alohtoni bentoski organizmi u Jadranskom moru 

Obrađuju se sljedeći primjeri koji pokrivaju povremene, kriptične, naturalizirane i invazivne vrste: Callinectes 

sapidus, Teredo navalis, Melibe fimbriata, Bursatella leachi, Siphonaria pectinata, Ficopomatus enigmaticus, 

Crassostrea gigas, Rapana venosa, Asparagopsis armata, Asparagopsis taxiformis, Womersleyella setacea, 

Acrothamnion preissii, Colpomenia peregrina, Caulerpa taxifolia, Caulerpa racemosa var. cylindracea. 

Predavanje 15. Gostujući predavač Prof. dr. sc. Jakov Dulčić (IOR Split) -" Alohtone vrste riba u Jadranskom moru" 


Ispit se polaže pismeno. Pitanja su s ponuđenim odgovorima. Odnos bodovi/ocjena: 

odličan >90%; vrlodobar 80 – 90%; dobar 70-80%; dovoljan 60-70%; nedovoljan


Nastavnik se može kontaktirati na Institutu za oceanografiju i ribarstvo ili putem e-maila zuljevic@izor.hr 

Naziv predmeta BIOINFORMATIKA 

Kod predmeta 

SMB308 


(P/S/V) 

15/0/15 

ECTS 


3 


(označiti X) 




Biologija i ekologija mora, diplomski studij 






Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Davor Juretić, redoviti profesor 


Prof. dr. sc. Davor Juretić, redoviti profesor 



- 


1. - 


- 


- 


- 


- 


Kod predmeta 


(P/S/V) 

ECTS 



(označiti X) 






MIKROBNI PROCESI U SEDIMENTU 

SMB506 

15/0/0 

2 ECTS (predavanja, konzultacije, samostalno učenje) 





Odslušan i položen ipit iz kolegija Opća mikrobiologija i Mikrobiologija mora 

Hrvatski



Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Stefanija Šestanović 

Voditelj 

- 




Kolegij predstavlja sintezu dosadašnjeg znanja iz područja ekologije, geologije, biologije, kemije i mikrobiologije, te 

stoga ima izrazit interdisciplinarni karakter. Osnovna zadaća kolegija je pružiti uvid u procese koji se događaju u 

sedimentima s aspekta mikrobiologije, geomikrobiologije i geokemije. Ti procesi uključuju ulogu mikroorganizama 

sedimenta u kruženju organske tvari u moru te načine njene razgradnje u različitim slojevima sedimenta. Problematika 

kolegija iznosi se kroz dva aspekta: ekologija sedimenta (koja obuhvaća ulogu mikroorganizama u hranidbenom lancu 

sedimenta te odnose mikroorganizama s ostalim članovima mikrobnog hranidbenog lanca) te geomikrobiologija 

(obuhvaća ulogu mikroorganizama u razgradnji organskog materijala u sedimentu te u biogeokemijskim ciklusima 

važnih elemenata). Znanja stečena ovim kolegijem direktno se nadovezuju na prethodno stečene spoznaje u okviru 

kolegija Mikrobiologija mora. 

Pohađanje nastave je obvezno (tolerira se određeni broj opravdanih izostanaka, ne više od 20%). Nastava se izvodi u 

vidu predavanja. 


1. Robert E. Riding & Stanley M. Awarmik: Microbial sediments. 2000. Springer-verlag Berlin Heidelberg New 

York. p.331 

2. Raina M.Maier, Ian L. Pepper, Charles P. Gerba.Environmental microbiology.2000. Academic press p.585 

3. David J. Burdige: Geochemistry of Marine Sediments 2006. princeton University press, p.609 


1. Šolić, M. i N. Krstulović, 2000. Ekologija morskog bakterioplanktona, IOR-Split, 472p. 

2. Austin, B. 1993. Marine Microbiology, Cambridge University Press, 218 p. 

3. Kirchman, D.L. 2000. Microbial Ecology of the Oceans, Wiley Series in Ecological and Applied Microbiology, 

542p. 


Predavanje 1. Ekologija sedimenta: sediment kao stanište 

Objasniti što su sedimenti i kako nastaju. Razumjeti važnost i ulogu sedimenata u ciklusu elemenata u prirodi. Opisati 

fizikalne i kemijske karakteristike sedimenata. Objasniti porijeklo organske tvari u sedimentu i opisati njen sastav. 

Usvojiti znanja o procesima koji utječu na sastav i količinu organske tvari u sedimentu 

Predavanje 2. Ekologija sedimenta: organizmi sedimenta 

Usvojiti znanja o zajednicama bentoskih organizama s posebnim osvrtom na prokariote i protozoe. Razumjeti faktore 

koji utječu na sastav i gustoću bentoskih zajednica bakterija. 

Predavanje 3. Ekologija sedimenta: bakterije sedimenta 

Usvojiti znanja o brojnosti zajednica bakterija u sedimentu te faktorima koji na njih utječu. Uočiti razlike između 

obalnih i dubokomorskih sedimenata u sastavu i brojnosti bakterija te biti sposoban obrazložiti te razlike. Razumjeti 

važnost i ekološku ulogu bakterija u sedimentu, te način na koji bakterije utječu na hranidbene odnose s drugim 

članovima bentosa. Usvojiti znanja o faktorima koji utječu na raspodjelu bakterija u sedimentu. 

Predavanje 4. Ekologija sedimenta: karakteristike bakterija 

Usvojiti znanja o karakteristikama bakterijskih stanica koja im daju prednost nad svim drugim organizmima (veličina 

stanice, pdnos površine/volumena, brzina asimilacije organskog materijala, metabolička različitost) 

Predavanje 5. Metabolizam prokariota 

Uočiti važnost i prednosti prokariotskog metabolizma. Usvojiti osnovna načela o metabolizmu prokariotskih stanica te 

razumjeti metabolički puteve kojima prokarioti dobijaju energiju. Usvojiti definiciju metabolizma i glavne razlike 

između anabolizma i katabolizma, prisjetiti se pojmova kao što su redoks reakcije, oksidacija, redukcija, elektron 

donor i akceptor; znati nabrojiti najvažnije elektron donore i akceptore u sedimentu. 

Predavanje 6. Procesi proizvodnje energije prokariota 

Usvojiti osnovna načela o fototrofiji i kemotrofiji. Uočiti najvažnije razlike između ovih metaboličkih puteva i 

objasniti prednosti svakog pojedinog načina života

Predavanje 7. Procesi sinteze novih molekula kod prokariota 

Definirati biokemijske puteve kojima se odvija biosinteza molekula, uočiti razlike između autotrofa i heterotrofa u 

načinu sinteze novih molekula 

Predavanje 8. Metabolizam autotrofa 

Razumjeti načine na koji autotrofni organizmi stvaraju energiju (bakterijska fotosinteza te kemosinteza). Uočiti razlike 

između aerobne i anaerobne fotosinteze te opisati organizme koji ih obavljaju. Usvojiti osnovna načela bakterijske 

fotosinteze te kemosinteze 

Predavanje 9. Metabolizam heterotrofa 

Razumjeti načine na koji heterotrofni organizmi stvaraju energiju (aerobna i anaerobna respiracija i fermentacija) te 

uočiti razlike i prednosti svakog od ovih načina metabolizma. Usvojiti najvažnije karakteristike aerobne respiracije i 

bakterijske fermentacije 

Predavanje 10. Zajednice bakterija u sedimentu 

Identificirati osnovne skupine bakterija u sedimentu s obzirom na njihov metabolizam te usvojiti nazive najznačajnijih 

predstavnika svake skupine. 

Predavanje 11. Bakterijska razgradnja organske tvari u sedimentu 

Uočiti što se događa s organskom tvari u sedimentu te koje su posljedice njene razgradnje ili zakopavanja u dublje 

slojeve sedimenta. Uočiti o čemu ovisi brzina i stupanj mineralizacije organske tvari u sedimentu, nabrojiti stepenice 

razgradnje organske tvari (hidroliza, asimilacija, metabolizam) 

Predavanje 12. Redoks zone u sedimentu 

Uočiti vezu između pojedinih kemijskih zona u sedimentu i metaboličkih procesa razgradnje organske tvari (zona 

kisika, nitrata, mangana i željeza, sulfata, karbonata). Uočiti važnost pojedinih mikrobnih procesa razgradnje u 

sedimentu, povezati zajednice bakterija u sedimentu i prisutne kemijske zone 

Predavanje 13. Biogeokemijski cklusi i uloga mikroorganizama 

Definirati biogeokemijske cikluse i prepoznati ulogu mikroorganizama u njima; povezati zajednice mikroorganizama i 

cikluse najvažnijih elemenata (ugljika, kisika, vodika, sumpora, dušika) 


Usmeni ispit se sastoji od 5 pitanja. Za ocjenu izvrstan student treba detaljno odgovoriti na sva pitanja. Za ocjenu 

dovoljan student treba na barem dva pitanja odgovoriti u potpunosti. 


Student može kontaktirati nastavnika putem e-maila: sesta@izor.hr ili na telefon: 021-408-006. 

Naziv predmeta OPTIKA MORA 

Kod predmeta 

SMB507 


(P/S/V) 

15/0/15 

ECTS 


3 


(označiti X) 










Nositelj predmeta Dr. sc. Mira Morović, viši znanstveni suradnik 


Dr. sc. Mira Morović, viši znanstveni suradnik 


pohađaju nastave, obveze studenata...)

Kompetencije koje se stječu: Upoznati studente s optičkim procesima i ulogom svjetlosti u moru; prikazati osnovne 

teorijske pretpostavke za razumijevanje optičkih procesa u moru; uključiti studente u eksperimentalni rad u optici 

mora upoznavanjem optičkog instrumentarija kroz terensku nastavu na oceanografskom brodu i u laboratoriju. 


2. - 


- 


- 


- 


- 

Naziv predmeta BIOTEHNOLOGIJA 

Kod predmeta 

SMB508 


(P/S/V) 

15/0/0 

ECTS 


2 (predavanja, konzultacije, samostalno učenje) 


(označiti X) 








mogućnost praćenja na Hrvatski, mogućnost praćenja na engleskom i njemačkom 


Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Maja Pavela-Vrančić, redoviti profesor 

Voditelj vježbi - 



Kompetencije koje se stječu: Studenti se upoznaju s osnovnim principima biotehnoloških procesa i biokemijskog 

inženjerstva, s primjenom mikroorganizama i enzima u prehrani i zaštiti čovjekove okoline, te primjenom 

rekombinantne DNA u biotehnologiji. 


1. Walker, J.M. & R. Rapley. Molecular Biology and Biotechnology 4th ed. Athenaeum Press Ltd., UK, 2002. 

2. Watson, J.D., M.Gilman, J. Witkowski& M. Zoller. Recombinant DNA, 2nd Ed.,W.H. Freeman and Co., 1992. 


1. Primrose, S.B. Molecular Biotechnology, Blackwell Scientific Publications, Oxford, 1991. 


Primjena biotehnologije. Genski strojevi. Rekombinantna DNA tehnologija. Mediji i fermentacija. Metode izolacije i 

pročišćavanja proteina. Biotehnološki proizvodi. Bioreaktori. Genetički modificirana hrana. 


Usmeni ispit. 

Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)

Naziv predmeta PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ 

Kod predmeta 

SMB509 


15/15/0 

(P/S/V) 

ECTS 

3 ECTS 

(uz obrazloženje) 30 sati nastave = 1 ECTS; Samostalno učenje, seminarski rad = 2 ECTS 



(označiti X) 






Preduvjeti za upis Temeljna znanja iz fizike, kemije, biologije i ekologije 


Hrvatski 




Prof.dr.sc. Mladen Šolić, redoviti profesor 


- dio predavanja izvodi prof.dr.sc. Ivan Katavić, redoviti profesor 

Voditelj seminara Prof.dr.sc. Mladen Šolić, Prof.dr.sc. Ivan Katavić 



Glavni ciljevi predmeta su upoznavanje studenata s postupcima Procjene utjecaja na okoliš (PUO) i Strateške procjene 

utjecaja na okoliš (SPUO), koje se koriste kao jedan od suvremenih alata u zaštiti okoliša i planiranju održivog 

razvitka. Problematika predmeta se iznosi kroz dvije velike cjeline: Procjena utjecaja na okoliš (PUO) i Starteška 

procjena utjecaja na okoliš (SPUO). 

Nastava se organizira u blokovima. Kombinirani oblici provođenja: frontalna predavanja; seminarski radovi; diskusija 

i zaključivanje; pokazne i auditorne vježbe. Pohađanje nastave je obvezno (tolerira se određeni broj opravdanih 

izostanaka, ne više od 20%). Studenti su obvezni sudjelovati u seminarskom dijelu nastave. 


1. Šolić, M. Procjena utjecaja na okoliš: CD* 

2. Katavić, I. Starteška procjena utjecaja na okoliš: CD* 

*CD Šolić - uključuje nastavne materijale koji se sastoje od PP prezentacija, UNEP-ov priručnik za Procjenu utjecaja 

na okoliš (400 str.), Priloge (različiti tekstovi i web adrese iz problematike Procjene utjecaja na okoliš); Pregled 

Pravilnika i Zakona u RH koji se odnose na problematiku Procjene utjacaja na okoliš; Primjeri Studija o utjecaju na 

okoliš (SUO); 

*CD Katavić – uključuje: 

- Smjernice o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš. Program CARDS EU za Hrvatsku, Ug. Br. Europe 

Aid/119980/C/SV/HR, Zagreb, 2007, 88pp. 

- Nacionalna strategija zaštite okoliša, “NN” br. 46/02 

- Zakon o zaštiti okoliša, “NN” br. 110/07 

- Uredba o Strateškoj procjeni utjecaja programa i planova na okoliš, “NN” br 64/08 


1. Bailey, J. And Dixon, J. 1999. Policy Environmental Assessment. In Petts J. (ed). Handbook of Environmental 

Impact Assessment (Vol. 1, pp 251-272). Blackwell Science Ltd, Oxford 

2. Brown, A. And Therivel, R. 2000. Principles to Guide the Development of SEA Methodology. Impact Appraisal, 

18(3): 183-190 

3. Kjorvnen, O., 2001. Strategic Environmental Assesment in World Bank Operations. Draft Report prepared by 

ECON Centre for Economic Analysis, Oslo 

4. Partidario, M., 2001. Strategic Environmental Assesment (SEA) Training Manual (mp a mail.fct.unl.pt 

5. SEA of District and Territorial Development Plans in Hong Kong SAR http://www.info.gov.hk/epd 

6. SEA process to formulate development and strategy http://www.seanplatform.org

7. Odabrani članci iz znanstvenih i stručnih časopisa 


I. CJELINA: Procjena utjecaja na okoliš (PUO) 

Predavanje 1. Definicija i ciljevi PUO 

Definicija, pricipi na kojima se temelji, ciljevi i ključne vrijednosti PUO; Faze u procesu PUO, 

Predavanje 2. Snimka i obuhvat zahvata 

Definicija snimke zahvata (screening); Okvir za provođenje snimke; Značaj snimke zahvata u procesu PUO; 

Definicija i ciljevi obuhvata zahvata (scoping) u procesu PUO 

Predavanje 3. Analiza utjecaja 

Definicija utjecaja na okoliš; Tipovi utjecaja: direktni, indirektni, kumulativni, reverzibilini-ireverzibilni; Trajanje 

utjecaja; Razmjeri utjecaja, Razdoblje utjecaja, Jačina utjecaja; Značajnost utjecaja (lokalna, regionalna, globalna); 

Predavanje 4. Metode procjene utjecaja na okoliš 

Kontrolne liste, matrice (leopoldova matrica), mreže, slojevi, modeli i računalne metode; Određivanje značajnosti 

utjecaja; Kriteriji ekološke značajnosti 

Predavanje 5. Mjere za ublažavanje/izbjegavanje negativnih utjecaja 

Poželjna hijerarhija njera: izbjegavanje, ublažavanje, kompenzacija, Elementi utjecaja (izvor, prenosnik, primatelj); 

Primjeri ublažavanja različitih utjecaja na okoliš; 

Predavanje 6. Pisanje izvješća 

Studija o utjecaju na okoliš (SUO) – pisano izvješće; Elementi izvješća; Način pisanja i česte zablude; Postupak 

recenziranja 

Predavanje 7. Mišljenje javnosti i donošenje odluke 

PUO kao dio procesa donošenja odluke; Uključivanje javnosti u proces PUO i donošenje odluke; Mogućnosti 

komunikacije s javnošću tijekom procesa PUO 

Predavanje 8. Program praćenja (monitoring) 

Definicija praćenja i nadgledanja utjecaja zahvata na okoliš (moitoring); Kriteriji za određivanje programa praćenja; 

Mogućnost revidiranja nekih elemenata zahvata (auditing) 

II. CJELINA: Strateška procjena utjecaja na okoliš (SPUO) 

Predavanje 9. Definicija Strateške procjene utjecaja na okolip (SPUO); obuhvat, ciljevi i principi 

Predavanje 10. Metode, tehnike i indikatori strateške procjene utjecaja; primjeri iz prakse 

Predavanje 11. Strateški postupak sustavne procjene utjecaja planova i programa na okoliš; provedba SPUO; 

hijerarhijski odnosi 4P modela (politika/program/plan/projekt) 

Predavanje 12. Studija o strateškoj procjena utjecaju na okoliš (SPUO) – pisano izvješće; elementi izvješća; 

usvajanje planova i programa temeljem SPUO doc-a, monitoring 

Predavanje 13. Direktiva EU o SPUO 2001/42; područje primjene Direktive; planovi i programi koji ne podliježu 

Direktivi; iskustva i po(r)uke 

Predavanje 14. Hrvatsko zakonodovstva o Strateškoj procjeni; Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07);Uredba o SPUO, 

NN 64/08; obvezujuća primjena SPUO; planovi i programi koji ne podliježu SPUO; nadležnosti za provedbu i ovjenu 

- izbor povjerenstva, monitoring, financiranje 

Predavanje 15. SPUO u odnosu na okolišno prihvatljiv i održiv razvoj obalnih područja; SPUO u kontekstu 

Integralnog planiranja obalnih područja (ICAM); SPUO na geografskoj i sektorskoj skali 

Tijekom semestra svaki od studenata je dužan izraditi seminarski rad na zadanu temu i prezentirati ga ostalim 

studentima. 


Ispit se sastoji od pismenog testa. Na ukupnu ocjenu utječe zalaganje i uspješnost studenata u izvršavanju zadataka i 

vježbi, kvaliteta napisanog i prezentiranog seminarskog rada, te njihova aktivnost i doprinos diskusijama. 



konzultacija studenti dobivaju na prvom satu predavanja.

Naziv predmeta KLIMATSKE PROMJENE I MORSKI EKOUSTAVI 

Kod predmeta 

SMB510 


(P/S/V) 

15/15/0 

ECTS 


3 (predavanja, konzultacije, samostalno učenje) 


(označiti X) 








mogućnost praćenja na Hrvatski, mogućnost praćenja na engleskom 




Prof. dr. sc. Branka Grbec, redoviti profesor 



Kompetencije koje se stječu: Cilj predmeta je upoznati studente sa globalnim i regionalnim klimatskim promjenama 

sustava atmosfera-kopno-oceani i sa odrazom tih promjena u morskom ekosistemu. 


1. G.B. Bounsan. Ecological Climatology. Cambridge Univerity press, 2002.H.H. Lamb. Climate: present, past and 

future, METHUEN, London, 1981. 


1. Prvo nacionalno izvješće o klimatskim promjenama. www.mzopu.hr 


Sadržaj: 

Uvod. Klima i mehanizmi klimatskih promjena. Prirodne i antropogene klimatske promjene na globalnoj, hemisfernoj 

i regionalnoj skali. Uloga CO2 i ostalih plinova staklenika u atmosferi i oceanima. Sinhronzirane oscilacije atmosfere i 

mora. EL NINO i utjecaj na ekosustav mora Ozonski omotač i njegov utjecaj na abiotske i biotske promjene u moru. 

Odrazi zatopljenja na priobalje. Mogući trendovi zagrijavanja mora i utjecaj na ekosustav. Da li postoji ubrzanje 

klimatskih promjena? Negativne posljedice na morski ekosistem. Klimatske promjene na sjevernoj hemisferi i utjecaj 

na Jadran. 


Ispit se polaže usmeno nakon izrade seminarske radnje. 



Kod predmeta 


(P/S/V) 

ECTS 



(označiti X) 



EKOLOGIJA I DRUŠTVO 

SMB208 

15/0/0 

2 



Biologija i ekologija mora / Diplomski studij






Nositelj predmeta - 

Voditelj 

- 




- 


3. - 


- 


- 


- 


- 

Naziv predmeta EKOLOGIJA RANIH RAZVOJNIH STADIJA RIBA 

Kod predmeta 

SMR313 


(P/S/V) 

15/15/0 

ECTS 


3 ECTS (predavanja, seminari, konzultacije, samostalno učenje) 



(označiti X) 










Nositelj predmeta Dr.sc. Pero Tutman, viši znanstveni suradnik 

Voditelj 


Dr.sc. Pero Tutman, viši znanstveni suradnik 



Namjera predmetnog kolegija je da se temeljem prethodno stečenih spoznaja iz Biologije mora, a posebice iz 

Kralježnjaka mora, Ekologije riba i Ponašanja riba usvoji znanje o procesima prostorno – vremenske raspodjele i 

promjenama kvalitativno – kvantitativnog sastava populacija nedoraslih riba u plitkim priobalnim područjima. Na ovaj 

se način omogućava bolje poznavanje životnog ciklusa gospodarski interesantnih vrsta riba u cilju racionalnijeg 

gospodarenja prirodnim biozalihama priobalja, te provođenja njihove sustavne zaštite i mogućnosti uvođenja u 

marikulturu. 

Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Na predavanjima se izlaže jasno struktuiran materijal predmetnog

kolegija pri čemu su studenti aktivno uključeni u nastavni proces. Aktivno učešće studenata uključuje raspravu, 

rješavanje problema, prezentacije, rad u grupama, dakle sve ono što će studente potaknuti na međusobnu interakciju i 

zaokupiti ih nastavnim materijalima. Aktivno sudjelovanje studenta nadalje se podržava neposredno na terenu gdje se 

međusobno i sa nastavnikom aktivno raspravlja o procesima prostorno – vremenske raspodjele i sastava populacija 

nedoraslih riba u plitkim priobalnim područjima. 

Student je obvezan pripremiti gradivo koje se izlaže i o kojem se raspravlja na nastavi. Nastavnik ocjenjuje 

sudjelovanje i aktivnost studenta u radu predavanja i seminara (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost 

postavljanja problema, zaključivanje, i slično), tako da se tako stečeni dojam pribraja bodovima dobivenim na 

završnom ispitu iz kolegija. 


1. Fishery Science, The Unique Contributions of Early Life Stages. Fuiman LA, Werner RG (ed.) Blackwell Science. 

p 324. 


1. Dulčić J, Kraljević M, Grbec B, Pallaoro A (1997) Composition and temporal fluctuations of inshore juvenile fish 

populations in the Kornati Archipelago, eastern middle Adriatic. Marine Biology 129: 267-277. 

2. Dulčić J, Kraljević M, Kožul V, Skaramuca B (1998) Composition of juvenile fish populations in the Donji 

Molunat Bay, southern Adriatic (summer aspect). In: Rapports du Commission internationale pour l'exploration de la 

Mer Méditerranée 35(2): 424-425. 

3. Dulčić J, Cetinić P, Kraljević M, Soldo A (1999) Small beach seine for fish fry catching-preliminary data about 

catch efficiency. Proceedings of the International Symposium on Responsible Fisheries & Fishing Techniques. Ed. J. 

Swiniarski & E. Ceronik, Insko-Poland 16-19 June: 183-190. 

4. Dulčić J, Matić S, Kraljević M (2002a) Shallow coves as nurseries for non-resident fish: a case study in the eastern 

middle Adriatic. Journal of Marine Biology Association of United Kingdom 82: 991-993. 

5. Dulčić J, Fencil M, Matić-Skoko S, Kraljević M, Glamuzina B (2004) Diel variations in a shallow-water fish 

assemblage at Duće Glava, eastern Adriatic (Croatian coast). Journal of Marine Biology Association of United 

Kingdom 84: 659-664. 

6. Dulčić J, Matić-Skoko S, Kraljević M, Fencil M, Glamuzina B (2005) Seasonality of a fish assemblage in shallow 

waters of Duće-Glava, eastern middle Adriatic. Cybium 29: 57-63. 

7. Leis JM (1991) The pelagic stage of reef fishes: the larval biology of coral reef fishes. In: The Ecology of Fishes on 

Coral Reefs, pp. 183-230. Sale PF 1991, Academic Press, New York. 

8. Jug-Dujaković J (1988) Growth and temporal distribution of juvenile sparids in the Šibenik area in the middle 

Adriatic. FAO Fisheries Report 394: 152-158. 

9. Katavić I (1980) Temporal distribution of young mugilids (Mugilidae) in the coastal waters of the central eastern 

Adriatic. Acta Adriatica 21: 137-150. 

10. Kraljević M, Pallaoro A (1991) Ihtiocenoze plitkih uvala nacionalnog parka «Kornati». Morsko ribarstvo 3: 81-90. 

11. Matić S, Kraljević M, Dulčić J (2001) Spatio-temporal variability in composition of inshore juvenile fish 

populations along the west coast of Istra, northern Adriatic. Acta Adriatica 42 (2): 72-84. 

12. Matić-Skoko S, Dulčić J, Kraljević M, Tomasović L (2005) Seasonality in diel catch rate of Labrids in a shallowwater 

of Adriatic coastal area. Annals for Istrian and Mediterranean studies 20: 258-267. 

13. Slišković M, Jelić Mrčelić G (2006) Pojam i modeli novačenja u ribarstvu. Ribarstvo 64(2): 75-82. 

14. Tutman P, Skaramuca B, Dulčić J, Matić-Skoko S, Kraljević M, Bartulović V, Glamuzina, B, Glavić N, Kožul V, 

Antolović N (2010) Naseljavanje i novačenje mlađi morskih riba na širem prostoru ušća rijeke Neretve. Ribe i 

ribarstvo rijeke Neretve: stanje i perspektive Glamuzina B, Dulčić J (ur.). Opuzen: Sveučilište u Dubrovniku i 

Dubrovačko-Neretvanska Županija, 39-58. 


Predavanje 1. Što su to prve faze životnog ciklusa riba? 

Ishodi učenja: Općenito opisati spolne organe, oogenezu i oplodnju kod riba. Objasniti pojmove ranih razvojnih 

stadija (oplođena jaja, ličinke, poslijeličinke i nedorasle ribe). 

Predavanje 2. Pojmovi selidba i novačenje 

Ishodi učenja: Objasniti pojmove selidba i novačenje, te oblike ponašanja nedoraslih stadija riba tijekom ovih procesa. 

Predavanje 3. Važnost plitkih priobalnih područja u životu ranih razvojnih stadija riba – 1. dio 

Ishodi učenja: Objasniti pojam plitkog priobalnog područja, te procese koji se kod nedoraslih stadija riba odvijaju

tijekom ovog razdoblja. 

Predavanje 4. Važnost plitkih priobalnih područja u životu ranih razvojnih stadija riba – 2. dio 

Ishodi učenja: Objasniti osobitosti strukture nedoraslih ribljih populacija i njihovo odjeljivanje u odnosu na 

raspoloživa bogatstva životne sredine. Razdioba bogatstava životne sredine prema prostornoj, vremenskoj i 

hranidbenoj skali. 

Predavanje 5. Važnost utjecaja abiotičkih i biotičkih uvjeta okoline na preživljavanje, rast i razvoj 

Ishodi učenja: Objasniti pojam abiotičkog i biotičkog čimbenika, načela njihovog djelovanja naraspodjelu nedoraslih 

stadija. Osobitosti staništa koji utječu na strukturu i dinamiku populacija (vrsta podloge, dubina, vegetacijska 

pokrovnost i topografska raznolikost staništa). 

Predavanje 6. Metode i tehnike uzorkovanja ranih razvojnih stadija riba 

Ishodi učenja: Objasniti metode i tehnike prikupljanja uzoraka ranih razvojnih stadija riba. Terenski rad, laboratorijski 

rad. 

Predavanje 7. Obrasci ponašanja nedoraslih stadija u plitkim vodama 

Ishodi učenja: Prostorno – vremenska raspodjela nedoraslih stadija – pojam i osobitosti. 

Predavanje 8. Raspodjela nedoraslih stadija u plitkim priobalnim područjima – primjer iz prakse – Dnevnonoćne 

i sezonske promjene strukture ihtiofaune u priobalnom području južnog Jadrana 

Ishodi učenja: Objasniti dnevno-noćne i sezonske promjene strukture i raspodjele nedoraslih stadija na primjeru 

istraživanja područja različitih geomorfoloških osobitosti – uvala Donji Molunat u južnom Jadranu. 




istraživanja područja različitih geomorfoloških osobitosti – uvala Prapratna u južnom Jadranu. 




istraživanja područja različitih geomorfoloških osobitosti – usporedna analiza sastava i brojnosti nedoraslih ribljih 

zajednica u uvalama Donji Molunat i Prapratna u južnom Jadranu. 

Seminar 1. Upoznavanje sa ranim razvojnim stadijima riba 

Ishodi učenja: Objasniti pojam rani razvojni stadiji. Iz konkretnih uzoraka ihtioplanktona prikupljenih širom Jadrana 

izolirati pojedine faze ranih razvojnih stadija koje je potrebno prepoznati, nacrtati i obilježiti tjelesne dijelove. 

Seminar 2 - 6 . Prve faze životnog ciklusa riba, laboratorijski rad 

Ishodi učenja: Objasniti pojam rani razvojni stadiji. Iz konkretnih uzoraka ihtioplanktona prikupljenih širom Jadrana 

izolirati pojedine faze ranih razvojnih stadija koje je potrebno prepoznati, nacrtati i obilježiti tjelesne dijelove. 

Seminar 7 - 8. Metode i tehnike uzorkovanja ranih razvojnih stadija riba 

Ishodi učenja: Metode i tehnike prikupljanja uzoraka ranih razvojnih stadija riba koji su objašnjeni na predavanjima 

prikazati na terenu.Terenski rad – opisati alate za prikupljanje nedoraslih stadija (modificirana priobalna pridnena 

mreža izrađena za ovakve potrebe). Na terenu prikazati lov mrežom na različitim staništima i način pohranjivanja 

uzoraka u prethodno označene posude. 

Seminar 9. Laboratorijsko određivanje ulovljenih vrsta 

Ishodi učenja: Objasniti taksonomske ključeve za određivanje vrsta riba na primjeru ulovljenih vrsta na terenu. 


Rad studenata se vrednuje i ocjenjuje na završnom ispitu na kojem student može ostvariti 10 bodova. Završni ispit je u 

pismenom obliku i njime se provjerava usvojeno znanje koje se utvrđuje za svaku cjelinu. Konačna ocjena se utvrđuje 

bodovanjem odgovora: 

ocjena izvrstan (5) – više od 80% pozitivno ocijenjenih odgovora 

ocjena vrlo-dobar (4) – 80% pozitivno ocijenjenih odgovora 

ocjena dobar (3) – 70% pozitivno ocijenjenih odgovora 

ocjena dovoljan (2) – 60% pozitivno ocijenjenih odgovora 

ocjena nedovoljan (1) – 50% i manje od 50% pozitivno ocijenjenih odgovora 


Nastavnik stoji na raspolaganju studentima svaki radni dan za djelatnog vremena.

Nastavni sadržaji i obavijesti vezane uz kolegij mogu se pronaći na oglasnoj ploči IOR u Splitu kao i na stranicama 

Odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu. 

Naziv predmeta PRAVO ZAŠTITE RIBOLOVA I MORSKOG OKOLIŠA 

Kod predmeta 

SMR516 


15/0/0 

(P/S/V) 

ECTS 

2 boda (1 bod za predavanja i seminarske radove + 1 bod za samostalno učenje i 

(uz obrazloženje) konzulatcije) 


(označiti X) 






Preduvjeti za upis Kompetencije u primjeni znanja iz opće obrazovnih predmeta stečenih u srednjoj školi. 


Hrvatski jezik 


Engleski jezik 


Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Ranka Petrinović 

Voditelj 

- 




Osnovna zadaća kolegija je studente upoznati s: suvremenim poimanjem okoliša, onečišćavanjem i ugrožavanjem 

okoliša, zaštitom okoliša, pojmom prava okoliša i njegovim mjestom u pravnom sustavu, načelima prava okoliša, 

izvorima prava okoliša u pravnom poretku RH i u međunarodnim odnosima, pravom okoliša u EU, kategorizacijom 

propisa (izvori, narav, ishodišta onečišćenja, namjena), propisima RH, međunarodnim propisima, pravnom 

problematikom spriječavanja i suzbijanja onečišćenja mora, građanskopravnom odgovornosti i naknadom štete u 

slučaju onečišćenja mora štetnim tvarima, problematikom provedbe propisa o zaštiti morskog okoliša. 

Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Aktivno sudjelovanje studenata u nastavnom programu nastoji se 

postići održavanjem seminarske nastave, odnosno obvezom studenata na izradu i prezentaciju seminarskog rada, koji 

obrađuju zadanu materiju s praktične strane. Studenti su obvezni pohađati minimalno 80% nastave, te izraditi i 

obraniti seminarski rad. 


1. Ćorić, Dorotea, Onečišćenje mora s brodova – Međunarodna i nacionalna pravna regulativa, Pravni fakultet 

Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2009. 

2. Hlača, Vinko – Stanković, Gordan, Pravo zaštite morskog okoliša (priručnik odabranih propisa), Rijeka, 1997. (str. 

1. – 27. i 235. – 240.) 

3. Lončarić-Horvat, Olivera i dr., Pravo okoliša, Zagreb, 2003. (str. 23. – 71., 180. – 186. i 247. – 280.) 


1. Bolanča, Dragan, Zaštita i očuvanje morskog okoliša, Zbornik radova sa Paneuropskog pomorskog simpozija, Split, 

2000. (str. 93. – 104.) 

2. Ćorić, Dorotea, Međunarodni sustav odgovornosti i naknade štete zbog onečišćenja mora uljem, Zagreb, 2002. 

3. Grabovac, Ivo, Zaštita morskog okoliša od onečišćenja u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru 

Republike Hrvatske, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br. 3 – 4, 1998. (str. 721. – 729.) 

4. Pomorski zakonik, Narodne novine, br. 181/04, 76/07, 146/08 i 61/11. 


Predavanje 1. Uvod; Pravo okoliša. 

(Poznavati suvremeno poimanje okoliša.)

Predavanje 2.Pravo okoliša. 

(Definirati pojam prava okoliša i njegovo mjesto u pravnom sustavu, te poznavati načela prava okoliša.) 

Predavanje 3. Izvori prava okoliša u pravnom poretku RH. 

(Poznavati propise koji reguliraju zaštitu okoliša u RH.) 

Predavanje 4. Međunarodni aspekti zaštite okoliša. 

(Poznavati međunarodni aspekt zaštite okoliša.) 

Predavanje 5. Najvažniji međunarodni ugovori posvećeni zaštiti i očuvanju okoliša. 

(Poznavati međunarodne propise koji reguliraju zaštitu i očuvanje okoliša.) 

Predavanje 6. Pravo okoliša u EU. 

(Poznavati propise koji reguliraju zaštitu okoliša u EU.) 

Predavanje 7. Pravo zaštite morskog okoliša – uvod. 

(Poznavati osnove prava zaštite morskog okoliša.) 

Predavanje 8. Sprječavanje onečišćenja mora. 

(Poznavati međunarodne i nacionalne preventivne propise o zaštiti morskog okoliša.) 

Predavanje 9. Onečišćenje mora s brodova. 

(Poznavati propise koji reguliraju onečišćenje mora s brodova s posebnim naglaskom na MARPOL konvenciju.) 

Predavanje 10. Građanska odgovornost za onečišćenje morskog okoliša (odgovornost za onečišćenje uljem s 

tankera). 

(Poznavati međunarodnopravni sustav odgovornosti za onečišćenje mora uljem i drugim štetnim i opasnim tvarima.) 

Predavanje 11. Sustavi odgovornosti i naknade štete zbog onečišćenja mora uljem u RH. 

(Poznavati sustav odgovornosti i naknade štete zbog onečišćenja mora uljem prema nacionalnim propisima RH.) 

Predavanje 12. Odgovornost poduzetnika nuklearnog broda. 

(Poznavati temeljna načela Konvencije o odgovornosti poduzetnika nuklearnih brodova.) 

Predavanje 13. Odgovornost za štetu u ostalim slučajevima onečišćenja. 

(Poznavati odgovornost za štetu kod onečišćenja u ostalim slučajevima koji nisu posebno navedeni.) 

Predavanje 14. Zaštita morskog ribolova prema međunarodnim propisima. 

(Poznavati temeljna načela međunarodnih propisa koji reguliraju morski ribolov.) 

Predavanje 15. Barcelonska konvencija. 

(Poznavati temeljna načela Barcelonske konvencije.) 


Cijeli ispit se sastoji od dva kolokvija te izrade i obrane seminarskog rada. Provođenje provjere znanja se organizira u 

toku semestra u kojem se sluša kolegij i u redovitim ispitnim rokovima. Prvi kolokvij obuhvaća područje zaštite 

okoliša općenito, dok drugi kolokvij obuhvaća područje zaštite morskog okoliša. Prolazna ocjena iz svakog kolokvija 

predstavlja minimum od barem 50% točnih odgovora od ukupnog broja pitanja. Izrada i obrana seminarskog rada se 

sastoji od izbora teme, proučavanja dijelova zadane litareture, izrade samog rada, te obrane, odnosno prezentacije rada 

pred ostalim studentima. Prolazna ocjena seminarskog rada predstavlja uspješno izlaganje seminarskog rada iz kojeg 

je vidljivo da student velikim dijelom vlada materijom koju prezentira. Da bi student uspješno položio kolegij mora 

dobiti prolaznu ocjenu iz oba kolokvija, te iz obrane seminarskog rada. Srednja ocjena te tri ocjene predstavlja ukupnu 

ocjenu iz kolegija. 


Nastavu izvodi Prof. dr. sc. Ranka Petrinović, nastavnica Pomorskog fakulteta u Splitu. Kontakt e-mail je 

ranka@pfst.hr. Sve informacije o kolegiju studentima će biti dostupne na službenim Internet stranicama Sveučilišnog 

odjela za studije mora http://more.unist.hr. 


Kod predmeta 


(P/S/V) 

BODLJIKAŠI 

SMB513 

15 /0/ 15

ECTS 



(označiti X) 










3 (2 ECTS (predavanja, konzultacije, samostalno učenje) i 1 (laboratorijske vježbe)) 





Temeljna znanja iz biologije i ekologije mora. 

Hrvatski / Engleski 

Doc. dr. sc. Marija Despalatović 

Doc. dr. sc. Marija Despalatović 



Ovim će predmetom studenti steći teoretska i praktična znanja o sistematici, evoluciji, biologiji i ekologiji bodljikaša. 

Evolucija bodljikaša i njihova uloga u evoluciji živog svijeta. Sistematika bodljikaša s posebnim osvrtom na vrste iz 

Jadranskog mora. Anatomija bodljikaša. Razmnožavanje i razvojna biologija bodljikaša. Utjecaj ekoloških čimbenika 

na rasprostranjenost bodljikaša. Zoogeografija bodljikaša. Uloga bodljikaša u hranidbenim mrežama morskog 

ekosustava. Značaj bodljikaša za morski okoliš. Gospodarstveni značaj bodljikaša. 

Nastava se održava u standardno opremljenoj predavaonici s projektorom i video opremom. Vježbe se održavaju u 

standardno opremljenom laboratoriju s lupom, mikroskopom, priborom za sekciju zoološkog materijala te video 

opremom. Obavezno je pohađanje predavanja i vježbi. 


1. Matoničkin I, Habdija I, Primc-Habdija B (1999) Beskralješnjaci, Biologija viših avertebrata. Školska knjiga. 

Zagreb, 609 p. 

2. Tortonese E (1965) Fauna d’Italia – Echinodermata. 6. Calderini. Bologna, 422 p. 


Odabrani znanstveni radovi. 


Predavanje 1. Povijest istraživanja bodljikaša 

Ishodi učenja: Usvojiti znanja o povijesti istraživanja bodljikaša u svijetu i Usvojiti znanja o povijesti istraživanja 

bodljikaša na Jadranu. 

Predavanje 2. Evolucija i sistematika bodljikaša 

Ishodi učenja: Usvojiti osnovna znanja o evoluciji bodljikaša. Usvojiti osnovnu sistematiku bodljikaša. 

Predavanje 3. Anatomija i fiziologija bodljikaša 

Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke građe bodljikaša (simetrija, smještaj otvora na tijelu itd.). Usvojiti znanja o 

građi kože i kožnog skeleta u bodljikaša. Usvojiti znanja o građi bodlji i pedicelarija. Usvojiti znanja o 

ambulakralnom sustavu. Usvojiti znanja o živčanom sustavu u bodljikaša. Usvojiti znanja o krvožilnom sustavu u 

bodljikaša. Usvojiti znanja o disanju u bodljikaša. Usvojiti znanja o ekskreciji u bodljikaša. Usvojiti znanja o 

probavnom sustavu u bodljikaša. Usvojiti znanja o razmnožavanju bodljikaša. 

Predavanje 4. Crinoidea – stapčari 

Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke vanjske građe stapčara. 

Usvojiti osnovne značajke unutrašnje građe stapčara. Usvojiti znanja o rasprostranjenosti i bioraznolikosti stapčara. 

Upoznati biologiju i ekologiju stapčara u Jadranskom moru. 

Predavanje 5. Holothurioidea – trpovi 

Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke vanjske građe trpova. Usvojiti osnovne značajke unutrašnje građe trpova. 

Usvojiti znanja o rasprostranjenosti i bioraznolikosti trpova. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta trpova u 

Jadranskom moru. 

Predavanje 6. Echinoidea – ježinci 

Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke vanjske građe ježinaca. Usvojiti osnovne značajke unutrašnje građe ježinaca. 

Usvojiti znanja o rasprostranjenosti i bioraznolikosti ježinaca. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta ježinaca

u Jadranskom moru. 

Predavanje 7. Asteroidea – zvjezdače 

Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke vanjske građe zvjezdača. Usvojiti osnovne značajke unutrašnje građe 

zvjezdača. Usvojiti znanja o rasprostranjenosti i bioraznolikosti zvjezdača. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih 

vrsta zvjezdača u Jadranskom moru. 

Predavanje 8. Ophiuroidea – zmijače 

Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke vanjske građe zmijača. Usvojiti osnovne značajke unutrašnje građe zmijača. 

Usvojiti znanja o rasprostranjenosti i bioraznolikosti zmijača. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta zmijača u 

Jadranskom moru. 

Predavanje 9. Komercijalno iskorištavanje bodljikaša 

Ishodi učenja: Upoznati povijest komercijalnog iskorištavanja bodljikaša. Upoznati vrste koje se komercijalno 

iskorištavaju. Upoznati mogućnosti uzgoja bodljikaša. 

Predavanje 10. Bodljikaši – indikatori promjena u morskom ekosustavu 

Ishodi učenja: Usvojiti osnovna znanja o mogućnosti korištenja pojedinih vrsta bodljikaša kao indikatora promjena u 

morskom ekosustavu. 

Predavanje 11. Zaštićene vrste bodljikaša 

Ishodi učenja: Upoznati mjere zaštite i zaštićene vrste bodljikaša u Jadranskom moru. 

Vježba 1. Crinoidea – stapčari 

Ishodi učenja: Upoznati vanjsku građu stapčara. 

Vježba 2. Holothurioidea – trpovi 

Ishodi učenja: Upoznati vanjsku i unutrašnju građu trpova. 

Vježba 3. Ciklus razmnožavanja trpova 

Ishodi učenja: Upoznati ciklus razmnožavanja trpova na osnovi promjena gonadnog tkiva, korištenjem trajnih 

histoloških preparata. 

Vježba 4. Echinoidea – ježinci 

Ishodi učenja: Upoznati vanjsku i unutrašnju građu ježinaca. 

Vježba 5. Asteroidea – zvjezdače 

Ishodi učenja: Upoznati vanjsku i unutrašnju građu zvjezdača. 

Vježba 6. Ophiuroidea – zmijače 

Ishodi učenja: Upoznati vanjsku i unutrašnju građu zmijača. 

Vježba 7. Izrada preparata bodljikaša 

Ishodi učenja: Upoznati mogućnosti konzerviranja bodljikaša. Upoznati načine izrade trajnih mikroskopskih preparata 

spikula trpova. 


Znanje studenata se provjerava pismenim ispitom. Pismeni ispit sadrži 40 pitanja. Odgovori na pitanja su ponuđeni, a 

treba odabrati jedan ili više točnih odgovora. 

Način ocjenjivanja: 60-70% točnih odgovora - dovoljan; 70-80% - dobar; 80-90% - vrlo dobar; 90-100% - odličan 


Studenti se mogu konzultirati s nastavnikom prema dogovoru. 

Naziv predmeta BIOLOGIJA, EKOLOGIJA I DINAMIKA POPULACIJA GLAVONOŽACA 

Kod predmeta 

SMB514 


(P/S/V) 

15/15/0 

ECTS (uz obrazloženje) 3ECTS (predavanja, konzultacije, samostalno učenje 2, seminarski rad 1) 



(označiti X) 


Studijski program i Biologija i ekologija mora / Diplomski studij

azina studija 


Preduvjeti za upis Temeljna znanja iz biologije i ekologije morskih beskralježnjaka 


mogućnost praćenja na Hrvatski, po potrebi i engleski 


Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Svjetlana Krstulović Šifner, izvanredni profesor 

Voditelj seminara Prof. dr. sc. Svjetlana Krstulović Šifner, izvanredni profesor 



U okviru kolegija studenti se detaljno upoznaju sa biološkim i ekološkim značajkama glavonožaca i dinamikom 

njihovih populacija, uz poseban osvrt na glavonošce Jadranskog mora. 

Studenti se upoznaju sa sistematikom glavonožaca, gospodarskim značajem i godišnjom produkcijom glavonožaca, 

načinima i metodama njihovog izlova, reproduktivnom biologijom (reproduktivni sustav, sazrijevanje gonada, 

razmnožavanje, fertilizacija, polaganje jaja i briga za potomstvo, embrionalni razvoj, juvenilna faza) i reproduktivnim 

strategijama glavonožaca. Osim toga stječu nova saznanja o dinamici populacija glavonožaca i metodama određivanja 

njihove starosti s posebnim osvrtom na određivanje starosti pomoću statolita. Studenti se detaljnije upoznaju i sa 

biološkim i ekološkim obilježjima teutofaune u Jadranu te s biologijom, ekologijom i dinamikom populacija 

gospodarski značajnih vrsta u Jadranu. Kroz predavanja stječu i nove spoznaje o najnovijim istraživanjima 

dubokomorske teutofaune Jadranskog mora. 

Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Od studenta se očekuje nazočnost na predavanjima i seminarima te 

aktivno sudjelovanje kroz pitanja, primjedbe i komentare vezane uz izloženu nastavnu materiju. Student je obvezan 

poznavati i pripremiti gradivo izloženo na predavanjima i seminarima. 

Osnovna zadaća seminara je stjecanje spoznaja o odabranom nastavnom sadržaju vezanom uz gradivo koje obuhvaća 

kolegij te njegovo samostalno i argumentirano pripremanje i izlaganje pred nastavnikom i ostalim kolegama. To, osim 

dubljeg upoznavanja predmetne materije, ima za cilj pripremu studenata za samostalan, aktivni i kreativni rad kakav 

se od njih očekuje nakon završetka studija. 

Od studenta se očekuje redovito pohađanje nastave, što uključuje predavanja i seminare. 


1. Boyle PR (1983) Cephalopod life cycles. Volume 1. Species Accounts. Academic Press London 

1. 2. Boyle PR (1987) Cephalopod life cycles. Volume 2. Comparative Reviews. Academic Press London 

2. 3. Caddy JF (ed) (1983) Advances in assessment of world cephalopod resources. FAO Fish. Tech. Paper 231: 1-452 

3. 4. Nesis K (1987) Cephalopods of the world. T.H.F. Publications Inc. 42-46 p 


1. Jereb P, Ragonese S, Boletzky Sv (1991) Squid age determination using statoliths. Proceedings of the international 

workshop held in the Istituto di technologia della pesca e del pescato N.T.R. – I.T.P.P. Special publication N.1: 1-127 

2. Jereb P., Roper C.F.E. (2005) Cephalopods of the world. Volume 1, Chambered Nautiluses and Sepioids. FAO 

Species Catalogue for Fishery Purposes No. 4, Vol. 1 

3. Jereb P., Roper C.F.E. (2011) Cephalopods of the world. Volume 2, Myopsid and Oegopsid Squids. FAO Species 

Catalogue for Fishery Purposes No. 4, Vol. 2 

4. Roper CFE, Sweeney MJ, Nauen CE (1984) FAO species catalogue. Vol. 3. Cephalopods of the world. An 

annotated and illustrated catalogue of species of interest to fisheries. FAO Fish. Synop., (125)Vol. 3 


Predavanje 1 (3 školska sata). Uvod. Sistematika glavonožaca 

Ishodi učenja: Upoznavanje sa sadržajem kolegija, planom predavanja, literaturom te svim obavezama koje studenti 

trebaju izvršiti kao preduvjet za uspješno savladavanje nastavne građe i dobivanje konačne ocjene iz kolegija. Tijekom 

uvodnog predavanja studentima se objašnjava način polaganja ispita i ocjenjivanja. Utvrđivanje i proširivanje znanja o 

sistematici glavonožaca uz kratki pregled svih izumrlih i recentnih skupina. 

Predavanje 2 (3 školska sata). Gospodarski značaj i godišnja produkcija glavonožaca. Ribolovni alati i metode 

izlova glavonožaca 

Ishodi učenja: Analizirati gospodarski značaj glavonožaca u svjetskom ribolovu i upoznati skupine i vrste koje čine

najveći udio u ukupnim svjetskim ulovima i u ulovima Mediterana i Jadrana te se upoznati s trendovima ulova i 

uzrocima promjena u veličini i rasprostranjenosti iskorištavanih stockova. Upoznati ribolovne alate i metode izlova 

glavonožaca u svjetskim morima i oceanima te u Mediteranu i Jadranu. 

Predavanje 3 (3 školska sata). Reproduktivna biologija glavonožaca. Reproduktivne strategije glavonožaca 

Ishodi učenja: Upoznati reproduktivna obilježja različitih skupina glavonožaca, reproduktivne organe i spolne 

produkte, vrijeme i način razmnožavanja, načine i mjesto polaganja jaja, brigu za potomstvo, obilježja embrionalnog 

razvoja. Definirati osnovne reproduktivne strategije glavonožaca. Znati obilježja i glavne predstavnike svakog od 

osnovnih tipova reproduktivnih strategija. 

Predavanje 4 (3 školska sata). Dinamika populacija: rast, starost i smrtnost glavonožaca. Metode određivanja 

starosti 

Ishodi učenja: Naučiti koja su osnovna obilježja dinamike rasta i smrtnosti glavonožaca. Usvojiti koji biotički i 

abiotički faktori i na koji način utječu na rast i smrtnost ove skupine organizama. Upoznati se s metodama koje se 

danas koriste za određivanja starosti glavonožaca, s njihovim prednostima i nedostacima. Objasniti metodologiju 

najčešće korištenih metoda određivanja starosti pomoću tvrdih struktura, posebice metodu određivanja starosti 

pomoću statolita. 

Predavanje 5 (3 školska sata). Glavonošci Jadrana. Dubokomorska teutofauna Jadrana 

Ishodi učenja: Definirati osnovna biološka obilježja gospodarski značajnih vrsta glavonožaca. Upoznati recentno 

stanje stockova tih vrsta u Jadranu te utjecaj povećanja ribolovnog napora na stanje njihovih populacija. Znati 

razlikovati pojedine porodice i rodove glavonožaca koji nastanjuju Jadran. Upoznati se sa dosadašnjim znanstvenim 

istraživanjima i spoznajama o ovoj skupini u Jadranu. Opisati recentna istraživanjima dubokomorske teutofaune u 

Jadranu i osnovna biološka obilježja nađenih vrsta. 

Seminari: 

Teme seminara ovise o interesima studenata. Osim tema koje predlaže nastavnik studenti mogu odabrati i druge, njima 

zanimljive teme, koje su sadržajno vezane uz sadržaj kolegija Biologija, ekologija i dinamika populacija glavonožaca. 

Na seminarima je predviđeno aktivno sudjelovanje svih studenata kroz odgovaranje na pitanja na kraju seminara, koja 

postavlja student koji je pripremio seminar te kroz komentare i raspravu koja se vodi na kraju svakog seminara, gdje 

nastavnik ima ulogu moderatora dok student koji je pripremio seminar treba biti spreman odgovoriti na sva pitanja 

koja iz rasprave mogu proizaći. 

Općeniti ishodi učenja u okviru seminara su: Upoznati se sa obilježjima razreda Cephalopoda: njihovim biološkim i 

ekološkim obilježjima, dinamikom populacija i gospodarskim značajem. Steći uvid u stanje stockova gospodarski 

značajnih vrsta glavonožaca, perspektivama njihovog daljnjeg iskorištavanja i mjerama koje su poduzete ili ih treba 

poduzeti s ciljem pravilnog i održivog gospodarenja tom skupinom/vrstom/populacijom. Razumjeti osnovne principe 

djelovanja različitih abiotičkih i biotičkih čimbenika koji utječu na stanje populacija glavonožaca. Upoznati detaljnije 

reproduktivna obilježja glavonožaca, posebnosti pojedinih skupina unutar razreda kao i utjecaj pojedinih 

reproduktivnih strategija na recentno stanje njihovih populacija. Razviti samostalnost u istraživanju i prikupljanju 

građe za izradu rada, sposobnost pisanja rada prema zadanim pravilima. Osposobiti se za kvalitetnu i temeljitu obradu 

i prezentaciju seminarske teme. Steći sposobnost raspravljanja i objektivnog, kritičkog osvrta na vlastiti i tuđi rad. 


Nastavnik ocjenjuje poznavanje gradiva iz kolegija „Biologija, ekologija i dinamika populacija glavonožaca“ putem 

pismenog ispita, kojim je obuhvaćena građa s predavanja. 

Pismeni ispit iz nastavnog gradiva s predavanja rješavaju se davanjem odgovora na ponuđena pitanja metodom izbora 

ili upisivanja riječi/definicija koje nedostaju. Studenti koji na pismenom ispitu nisu dobili prolaznu ocjenu moraju 

pristupiti naknadnoj provjeri znanja koju nastavnik može obaviti pismenim ili usmenim putem. Studenti koji žele 

popraviti prolaznu ocjenu mogu također, u dogovoru s nastavnikom, pristupiti naknadnoj pismenoj ili usmenoj 

provjeri znanja. 

Kriteriji ocjenjivanja na pismenom ispitu (bodovna skala) nalaze se u tablici: 

% ocjena 

91-100 odličan (5) 

Nastavnik ocjenjuje i rad studenata u okviru seminara, a što se odnosi na postavljanje problema, razumijevanje 

gradiva, znanje o zadanoj temi, zaključivanje, pisanje seminarskog rada, usmeno izlaganje seminara uz pomoć p.p. 

prezentacije. 

Seminarski radovi studenata ocjenjuju se uzimajući u obzir odgovara li rad sadržajno zadanoj temi, je li napisan u 

skladu s naputcima o oblikovanju i sadržaju rada, je li način prezentiranja rada i elementi kojima je prezentiran 

adekvatan, je li izlaganje jasno, razumljivo i u skladu s prezentiranim sadržajem. 

Zbirna ocjena iz kolegija obuhvaća nekoliko segmenata: uspjeh na kolokviju, nazočnost i aktivnost na nastavi te 

ocjenu seminarskog rada. U konačnici ocjena koja se dobiva je zbir postotaka dobivenih u različitim segmentima. 


Sve potrebne informacije vezane uz kolegij studenti mogu od predmetnih nastavnika na redovitim konzultacijama, 

putem elektroničke pošte ili telefonskim putem.

detaljni izvedbeni nastavni planovi - SveuÄiliÅ¡ni odjel za studije ...

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?

detaljni izvedbeni nastavni planovi - SveuÄiliÅ¡ni odjel za studije ...