Application for A Integrated Permit
Application for A Integrated Permit
Application for A Integrated Permit
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
GRADONA^ALNIK NA OP[TINA ILINDEN-SKOPJE<br />
Integrirano spre~uvawe i<br />
kontrola na zagaduvaweto<br />
BARAWE ZA DOBIVAWE DOZVOLA ZA USOGLESUVAWE SO<br />
OPERATIVEN PLAN
SODR@INA<br />
I OP[TI INFORMACII ............................................................................3<br />
II OPIS NA TEHNI^KITE AKTIVNOSTI .................................................4<br />
III UPRAVUVAWE I KONTROLA ................................................................29<br />
IV SUROVINI I POMO[NI MATERIJALI I ENERGII UPOTREBENI<br />
ILI PROIZVEDENI VO INSTALACIJATA .......................................30<br />
V CVRST I TE^EN OTPAD.........................................................................42<br />
VI EMISII VO ATMOSFERATA................................................................45<br />
VII EMISII VO POVR[INSKI VODI I KANALIZACIJA ...................48<br />
VIII EMISII VO PO^VA ...............................................................................51<br />
IX ZEMJODELSKI I FARMERSKI AKTIVNOSTI ..................................52<br />
X BU^AVA, VIBRACII I NEJONIZIRA^KO ZRA^EWE.......................53<br />
XI TO^KI NA MONITORING NA EMISII I ZEMAWE PRIMEROCI ..56<br />
XII PROGRAMA ZA PODOBRUVAWE ..........................................................57<br />
XIII SPRE^UVAWE HAVARII I REAGIRAWE VO ITNI SLU^AI..........60<br />
XIV REMEDIJACIJA, PRESTANOK SO RABOTA, POVTORNO<br />
ZAPO^NUVAWE SO RABOTA I GRI@A PO PRESTANOK NA<br />
AKTIVNOSTITE .....................................................................................61<br />
XV REZIME BEZ TEHNI^KI DETALI........................................................62<br />
2
I<br />
OP[TI INFORMACII<br />
Ime na kompanijata 1<br />
Praven status<br />
Sopstvenost na<br />
kompanijata<br />
Dru{tvo za proizvodstvo, trgovija i<br />
uslugi KOKA FARM-BOIL eksport import<br />
DOOEL Ilinden<br />
DOOEL Dru{tvo so ograni~ena<br />
odgovornost na edno lice- 05.4<br />
100% privatna sopstvenost<br />
Soptvenost na zemji{teto<br />
Adresa na lokacijata<br />
(i po{tenska adresa,<br />
dokolku e razli~na od<br />
pogore spomenatata)<br />
Broj na vraboteni 1<br />
Vo sopstvenost na Petrovska Dobre Suzana<br />
Imoten list br.1124 katastarska op{tina<br />
Kadino izgradena na KP br.103/2, s.Kadino,<br />
op{tina Ilinden-Skopje izdadeno od<br />
Republika Makedonija Agencija za<br />
katastar na nedvi`nosti - Centar/oddel za<br />
katastar na nedvi`nosti Skopje od 18-2-<br />
2010<br />
Ul.6 br.70, N.ILINDEN 1000. Skopje<br />
Ovlasten pretstavnik<br />
Petrovska Suzana<br />
Kategorija na industriski<br />
aktivnosti koi se predmet<br />
na baraweto 2<br />
6. Ostanati aktivnosti<br />
6.6. Instalacii za intenzivno<br />
`ivinarstvo ili za sviwarstvo so<br />
kapacitet od: (a) 5000 do 40.000 mesta za<br />
`ivina<br />
Proektiran kapacitet Postoe~ki kapacitet od( mlado jato 3480,<br />
staro jato 3680) proektiran kapacitet od<br />
8000 mesta za `ivina<br />
I.1 Vid na baraweto 3<br />
Obele`ete go soodvetniot del<br />
Nova instalacija<br />
Postoe~ka instalacija<br />
Zna~itelna izmena na postoe~ka instalacija<br />
Prestanok so rabota<br />
H<br />
1 Kako {to e registrirano vo sudot, va`e~ka na denot na aplikacijata<br />
2 Da se vneseat {ifrite na aktivnostite vo instalacijata spored Aneks 1 od ISKZ<br />
uredbata (Sl. Vesnik 89/05 od 21 Oktomvri 2005). Dokolku instalacijata vklu~uva pove}e<br />
aktivnosti koi se predmet na ISKZ, treba da se ozna~i{ifrata za sekoja aktivnost.<br />
[ifrite treba da bidat jasno odeleni edna od druga.<br />
3 Ova barawe ne se odnesuva na transfer na dozvolata vo slu~aj na proda`ba na<br />
instalacijata<br />
3
Prilog I.1: Tekovna sostojba na pravnoto lice od edinstveniot trgovskiot<br />
registar i registar na drugi pravni lica od Centralen register na R.<br />
Makedonija, na{ broj: 0807-9/2937/1 od 14.02.2007.<br />
Prilog I.2: Dogovor za kupoproda`ba od 06.07.2000 godina.<br />
Prilog I.3: Potvrduvawe (soleminizacija) na privatna isprava Izvod<br />
ODU br.140/2000.<br />
Prilog I.4: Imoten list br 1124 od 18.02.2010 godina, izdaden od<br />
Republika Makedonija Agencija za katastar na nedvi`nosti<br />
I.2 Organ nadle`en za izdavawe na B-Integrirana ekolo{ka dozvola<br />
Ime na edinicata na<br />
lokalna samouprava<br />
Adresa<br />
Op{tina Ilinden-Skopje<br />
Ul. 9 b.b. 1041 Ilinden<br />
Telefon telefon: 02 2571 703 i faks:02 2573 515<br />
e-mail<br />
ilinden@ilinden.gov.mk<br />
II<br />
OPIS NA TEHNI^KITE AKTIVNOSTI<br />
Opi{ete ja postrojkata, metodite, procesite, pomo{nite procesi, sistemite<br />
za namaluvaweto i tretman na zagaduavweto i iskoristuvawe na otpadot,<br />
postapkite za rabota na postrojkata, vklu~uvaj}i i kopii od planovi, crte`i<br />
ili mapi, (terenski planovi i mapi na lokacijata, dijagrami na postapkite<br />
za rabota).<br />
Odgovor:<br />
II.1 Istoriski razvoj<br />
Idejata za osnovawe na organizacijata kako farma sopstevnicite ja dobija<br />
od najstariot ~len na semejstvoto Dobre Tasevski (tatko na osnova~ot na<br />
fermata.) Prvite za~etoci na organizacijata gi zapo~nuva vo<br />
improvizirana farma od 150 koko{ki za da ovaj biznis go nasledi<br />
pomladokot na semejstvoto. Prviot objekt (farma) e izgraden vo n. Ilinden<br />
na ul.6 br.70. Vo 1995 godina zapo~nuva so 250 jarki so {to kontinuirano se<br />
zgolemil brojot na 1500 jarki, za da vo 2000 godina zapo~na izgradba na nova<br />
sovremena farma so kapacitet od 8000 jarki. Novo <strong>for</strong>miranata farmata e<br />
locirana vo s. Kadino (za patot kon Bunarxik), za prvpat e osnovana vo 2003<br />
godina, kako individualen zemjodelec, za vo 2004 godina da stanuve pravno<br />
lice pod ime KOKA-FARM BOIL DOOEL. Osnova~ i upravitel na firmata e<br />
4
Suzana Petrovska (veterinaren tehni~ar). Za prv pat vo novata farma se<br />
zapo~na so 3500 jarki-koko{ki, a krajniot proizvod {to se dobva (jajca) se<br />
distribuiraat na pazar, prodavnici i marketi so sopstevno transportno<br />
vozilo. Potro{uva~kata na proizvodot govori za negoviot kvalitet.<br />
Prilog II.1.1.: Svidetelstvo za stepen na stru~na podgotovka na Tasevska<br />
Dobre Suzana, glavan kniga broj 824/1986 godina.<br />
II.2 Opis na proizvodstvo na jajca<br />
II.2.1 Lokacija na kompleksot<br />
1. Izbor na lokacija<br />
Pri planirawe za izgradba na `ivinarski objekt, a posebno na pogolema<br />
farma mora da se vodi smetka za obezbeduvawe na osnovni tehnolo{ki i<br />
sanitarni uslovi. Izolacijata na farmata e va`na za za{tita na<br />
`ivotnata sredina koja vo golema mera spre~uva kontakt so lu|eto i<br />
`ivotnite, a so toa i samoto {irewe na zarazni bolesti. Za da se<br />
postigne toa objektot ili farmata treba da se nao|a dovolno daleku od<br />
naseleno mesto (ne pomalo od 1km), a blizu do kvalitetna soobra}ajnica.<br />
Odeale~enosta od javen pat ne smee da bide pomala od 100 m. Po`elno e<br />
`ivinarskiot objekt da se nao|a na povisok teren za da se izbegnat<br />
poplavi i podzemni vodi. Nesoodvetno e koga podzemnite vodi se nao|aat<br />
na dlabo~ina od pomalku 2 m. Zemji{teto mora da bide porozno i da<br />
ovozmo`uava razgraduvawe na organskite odpadni materii. Vo blizina<br />
mora da ima dovolno kvalitetna voda i elektri~na energija. Po`elno e<br />
objektot na odredeneta mikrolokacija da se naoga so ~eloto prema<br />
nasokata na struewe na dominantnite vetrovi taka {to }e se namali<br />
efektot na mehani~kata ventilacija, }e se olesni greeweto i }e se<br />
za{tedi vo energija. Site ovie uslovi se zapazeni vo izgaradbata na<br />
objektot.<br />
2. Makrolokacija<br />
Delovniot objekt od stopanski karakter - STAJA ZA @IVINA so pomo{ni<br />
prostorii e lociran na katastarska parcela br.103/2, selo Kadino, Skopje,<br />
{to se nao|a severoisto£no od gradot Skopje.<br />
Zonata kade {to e izgraden objektot e namenet za izgradba na objekti so<br />
stopanski karakter.<br />
Samata lokacija - parcela grani~i so parceli so pribli`na golemina, na<br />
~ija teritorija nema izgradeno objekti. Parcelata e pravoagolna, so<br />
dimenzii 15,5/ 75 m. i se protega vo pravec severozapad - jugoistok.<br />
Do lokacijata kade {to e izgraden objektot se doa|a preku pristapen pat s.<br />
Kadino- s.Bunarxik od severozapadnata strana na objektot.<br />
Prilog II.2.1.1: Uslovi za gradba-grafi~ki prilog izdaden od Republika<br />
Makedonija, Ministerstvo za transport i vrski, Podra~na edinica Gazi<br />
Baba br.07-1215/6 od 19.09.2000 godina;<br />
5
Prilog II.2.1.2: Kopie od katastarski plan, izdaden od Republika<br />
Makedonija, Republi~ka geodetska uprava, Oddelenie za premer i<br />
katastar br.1101/1843 od 21.07.2000 godina;<br />
Prilog II.2.1.3: Detalen list broj 2-Kota na horizontot;<br />
Prilog II.2.1.4: Grafi£ki prilog -situacija 1:500.<br />
3. Mikrolokacija<br />
Na severozapadnata strana e postaven administrativniot del koj se sostoi<br />
od garderoba so sanitaren jazol, kancelarija, kako i pomo{na kujna so<br />
trpezarija. Ponatamu sledat pomo{nite prostorii za samata farma, a toa<br />
se: prostorija za jajca so del za nivno sortirawe, kako i prostorija za hrana<br />
na `ivinata. Poslednite dve prostorii imaat svoj zaseben vlez, a i se<br />
povrzani preku interen hodnik do stajata za `ivina - koko{ki nesilki, kako<br />
i staja za piliwa. Vo stajata za koko{ki nesilki ne se vleguva direktno<br />
preku nadvore{nata vrata, tuku preku sporedna vnatre{na - od vnatre{niot<br />
hodnik.<br />
Stajskiot del so pomo{nite prostorii e so prizemna viso~ina - 270 cm. do<br />
400 cm na najvisokiot del, a administrativniot del e so viso~ina prizemje+<br />
potkrovje, t.e viso~ina od 800 cm. Kotatat na terenot e 30 cm. poniska od<br />
kotata na prizemjeto.<br />
Analiza na povr{ini :<br />
A. Administrativen del:<br />
Prizemje:<br />
1. Pretsobje so skladi{en prostor 10 m 2<br />
2. Garderoba za sanitaren jazol 6 m 2<br />
3. Kancelarija 8,1 m 2<br />
4. Kujna so trpezarija 18 m 2<br />
5. Terasa 12 m 2<br />
Potkrovje<br />
1. Pomo{na prostorija 50 m 2<br />
B. Pomo{ni prostorii:<br />
Prizemje<br />
1. Prostorija za jajca 32 m 2<br />
2. Prostorija za hrana 27,5 m 2<br />
3. Hodnik 4,5 m 2<br />
V. Stajski prostorii:<br />
Prizemje:<br />
1. Staja za koko{ki nesilki 196,7 m 2<br />
2. Staja za piliwa 164 m 2<br />
Za objektot se predvideni 2 parking mesta.<br />
Pod stajskiot del e izvedena betonska |ubri{na jama so dimenzii 2h3/6/2m.<br />
Pregled na bruto razviena korisna povr{ina na site nivoa na objektot:<br />
Prizemje 478,9 m 2<br />
Potkrovje 50 m 2<br />
Povr{inata na parcelata e 1100 m 2 6
Prilog II.2.1.5: Osnova na prizemje 1:100.<br />
4. Opis na konstrukcijata<br />
Vo konstruktivna smisla, celokupnata rekonstrukcija e re{ena skeleten<br />
sistem so a.b. stolbovi 30/40 cm, postaveni na osnovno rastojanie od 410 cm,<br />
tie premostuvaat osovinski raspon od 840 cm. Krovnata konstrukcija e<br />
izvedena od a.b. nosa~i, so pad-kosina od 28 stepeni, vrz koi e postavena<br />
sekundarna konstrukcija-ro`nica, a vrz niv se postaveni drveni rogovi na<br />
postaveni na rastojanie od 102 cm. Vrz niv se postaveni {tafni 4/6 cm i<br />
keramidi kako krovna obloga. Od dolnata strana na a.b. nosa~ot e postave na<br />
daskena oplata nad koja e postavena termoizolacija.<br />
Temeleweto e re{eno so armirano-betonski traki. Dolnata kota na<br />
fundirawe e 100 cm.<br />
5. Grade`no zanatski raboti<br />
Iskopot zemja vo {irok i tesen obem, nasipuvawe i transport na<br />
preostanatata e izveden soglasno va`e~kite tehni~ki propisi.<br />
Temelite se izvedeni spored tehni~kite propisi za beton i armiran beton,<br />
so dimenii na armatura i marka na beton soglasno elaboratot za statika.<br />
Temelite ne dopiraat do podzemni vodi.<br />
Za{titniot trotoar okolu objektot e betonski so debelina 10 cm postaven<br />
na ~akal 10 cm, i {irina soglasno proektot.<br />
Site betonski elementi i armirano-betosnki stolbovi, gredi, plo~i, skali<br />
i sl. se izvedeni soglasno tehni~kite propisi i normativi za izvedba na<br />
betonksi i armirano betonski raboti.<br />
Site betonski elemeni se izvedeni so dimenzii (preseci), armatura i<br />
marka na beton soglasno stati~ka presmetka na elaboratot za statika.<br />
6. Zidarski raboti<br />
Zidovite go ograni~uvaat prostorot na objektot, ja nosat krovnata<br />
konstrukcija a na nego se nao|aat i site otvori (vrata, prozori,<br />
ventilaciski otvori i dr.). Zidovite se so dobri izolacioni osobini a<br />
istovremeno dovolno cvrsti za da mo`e mehani~ki da se ~istat i<br />
dezinficiraat. Site nadvore{ni zidovi (kotirani vo grafi~kiot del<br />
kako 30 cm) se izvedeni od kerami~ki blokovi so debelina od 25 cm.,<br />
maltarisani se so prodol`en malter od vanatre{nata strana na sekoj<br />
{esti red se fateni so klamfi. Delot-prostorija za jajca poradi<br />
barawata za pogolemi izolacioni svojstva e izveden od sendvi~-yid so<br />
debelina od 30 cm - 12 cm. blok-tula 5 cm. termoizolacijata-tervol i<br />
povtorno 12 cm blok-tula. Maltarisuvaweto na vnatre{nite zidovi e<br />
izvedeno so proda`en malter vo dva sloja.<br />
7. Hidroizolacioni raboti<br />
Hidroizolacijata vo sanitariite e izvedena so slednite sloevi:<br />
- Kerami~ki plo~ki 0,8 cm<br />
- Cementen malter 3 cm<br />
- Hidroizolacija so bitumen<br />
7
- Beton za pad 3-4 cm<br />
- Armirano betonska konstrukcija<br />
8. Krov i plafon<br />
Krov mo`e da bide na edno ili dve nivoa so razli~en naklon i<br />
materijali no mora da bide vodootporen. Taka toj e dovoden a<br />
pokrivaweto e so mediteran keramidi, postaveni na drveni {tafni<br />
postaveni vrz rogovi (8/8cm).<br />
Plafonot e kos zatoa {to se smaluva visinata na yidovite so<br />
zadr`uvawe na postoe~kiot kvadratni metri a poradi zgolemuvawe na<br />
topliot vozduh se sozdava dodatna tampon zona kako dobar<br />
termoizolator.<br />
9. Kerami~ki raboti<br />
Pod e povr{ina koja najmnogu e izlo`ena na ne~istotija i vlaga. Toj mora<br />
da bide dovolno cvrst mazen i vodootporen so dobri termoizolaciski<br />
svojstva. Podot mora da ima blag pad kon yidovite kade se nao|a kanalot<br />
za sobirawe na otpadnite vodi. Toj e izgraden od cementna podloga,<br />
betonska podloga, hidroizolacija, me{an beton i ~akal. Koj gi zadovoluva<br />
uslovite.<br />
Podot vo bawata e izveden od kerami~ki plo~ki postaveni na fugi od 3<br />
mm, mesteni na cementen malter. Fugite se zalieni so fug -masa. Padot na<br />
podot vo bawata i WC izveden e soglasno top-sifon za odvodnuvawe.<br />
Podovite na terasite se izvedeni soklinker plo~ki so pad 0,5% spored<br />
top-sifonmot i plo~kite se otporni na atmosferski vlijanija.<br />
Zidovite vo bawata i WC se oblo`eni so kerami~ki plo~ki od pod do<br />
plafon na fuka 3 mm. Zidovite vo kujnata so visina 1,6 m, isto taka na<br />
fuga.<br />
Pod stajski del:<br />
- cementna podloga 3cm,<br />
- betonska podloga,<br />
- hidroizolacija,<br />
- mr{av beton,<br />
- ~akal<br />
Podot vo stajata ima kanali koi se postaveni pome|u kafezite, za<br />
sobirawe na izmetot.<br />
Pod holovi, kujna, del za sortirawe na jajca:<br />
- kerami~ki plo~ki 0,8 cm,<br />
- cementna podloga 5 cm,<br />
- polietilenska folija,<br />
- tvrdo presuvana mineralna volna 2 cm,<br />
- a.b. plo~a<br />
- minearlna volana 2 cm<br />
8
- a.b. plo~a<br />
Pod vo administarcija<br />
- parket 2,2 cm,<br />
- cementna ko{ulka 3 cm,<br />
- polietilenska folija<br />
- tvrdopresuvana mineralna volna 2 cm<br />
- a.b. plo~a<br />
10. Fasaderski raboti<br />
Fazadnite zidovi se obraboteni so kamena rizla vo pastelna boja.<br />
11. Stolarski raboti<br />
Celata stolarija e izvedena od suva kvalitetna drvena gra|a krilo na<br />
krilo. Vnetre{nite vrati se duplo {perovani so hrastov furnir<br />
bajcuvani, lakirani so mat lak.<br />
Prozori se koristat kako ventilacioni otvori. Prozorite vo staite i<br />
proizvodnite prostoriite se izraboteni od ~eli~ni profil, minizirani<br />
i bojadisani. Nadvore{nite prozori i vrati se ispolneti so termopan<br />
staklo -4-12-4 cm. poradi podobra izolacija. Od nadvore{nata strana na<br />
staite, prozorite se za{titeni so pocinkuvan lim.<br />
II.2.2 Oprema<br />
Vo sovremenato i intenzivno proizvodstvo na oprema e taa koja se<br />
obezbeduva udoben prestoj na `ivinata i maksimalno ovozmo`uva<br />
ispolnuvawe na nivnite genetski predispozicii za visoka produktivnost.<br />
Sovremenata oprema obezbeduva ambientalni uslovi, ishrana, hranewe,<br />
poewe i osvetluvawe. No pokraj toa neguvaweto od strana na ~ovekot,<br />
odnosno negovata stru~nost e biten uslov za proizvodstvoto da bide<br />
uspe{no.<br />
Golem del od opremata e avtomatizirana i me|usebno povrzana {to<br />
ovozmo`uva proizvodstvoto da se odviva bez te{kotii i so minimalen<br />
~ove~ki trud. Pod oprema na edena `ivinarski objekt se podrazbira<br />
oprema za ventilacija, greewe, hranewe, napojuvawe, osvetluvawe,<br />
sortirawe na jajca, inkubacija, dezinfekcija. Taka kako oprema se smetaat<br />
i gnezdata, kafezite, pod, krugovi, pregradi, transportni kutii, vozila,<br />
kafezi za transport i dr.<br />
9
DPTU KOKA-FARM BOIL eksport-import DOOEL Ilinden raspolaga so<br />
slednava oprema:<br />
1. Polovna oprema - 2 Silosi so pol`av<br />
2. Silos za p~enka od 26 toni<br />
Slika br.1 Silos so pol`av<br />
10
3. Sortira~ ma{ina "Noba"<br />
Slika br.2 Silos za p~enka od 26 toni<br />
Slika br.3 Sortira~ ma{ina "Noba"<br />
4. Plovak za kazan~e;<br />
5. No`ici za `elezo;<br />
6. Aparat za vakcinirawe;<br />
11
7. Poilki za piliwa-“Nipl”;<br />
Slika br.4 “Nipl” poilka<br />
8. Radapciger;<br />
9. Spirala za iz|ubruvawe;<br />
10. Aparat za vakcinirawe;<br />
11. Ve{ta~ki kva~ki-3 (1-elektri~na, 2-plinski) edna kva~ka nameneta e za<br />
1000 edinki;<br />
12. Olu~asti hranilki;<br />
Slika br.5 Ve{ta~ka kva~ka<br />
12
13. Poilki za voda (plasti~ni);<br />
Slika br.6 Olu~asti hranilki<br />
14. Rezervoar za voda (medikator);<br />
Slika br.7 Poilki za voda plasti~ni<br />
13
15. Kafezi na tri nivoa stepenesti;<br />
Slika br.8 Rezervoar za voda (medikator)<br />
16. Kafezi za transport;<br />
Slika br.9 Krafezi vo tri nivoa-stepenesti<br />
14
Kafezi za transport se od plastika i vo eden mo`e da se soberat 20<br />
piliwa. Voobi~aenite dimenzii se 100h50h25 sm. Polnite kafezi se<br />
stavaat vo prevoznoto sredstvo taka {to pome|u niv strui vozduh. Se<br />
fiksiraat za da ne dojde pomestuvawe i prevrtuvawe na kafezite. Vo<br />
klanicite dodeka se ~eka za istovaruvaweto mora da se obezbedi<br />
provetruvawe i za{tita od direknto izlo`uvawe na sonce.<br />
17. Pet ventilatori tip: T80-V6 900vrt/min; mo}nost 0,55 kw;<br />
Slika br.10 Ventilator<br />
18. Kombe za transport<br />
Ima edno kombe od markata MERCEDES so koe se vr{i dostava na<br />
jajcata do proda`nite mesta.<br />
Prilog II.2.2.1: Racun broj 21/0 od 21.03.2007 od RO Zivinoprdukt sa p.o.<br />
Prilog II.2.2.2: Racun broj 21/0-1 od 23.03.2007 od RO Zivinoprdukt sa p.o.<br />
II.2.3 Ambientalni uslovi vo `ivinarsakite objekti i proces na<br />
proizvodstvo na `ivina i jajca<br />
@ivinata e visoko organizirana `iva materija koja kako celina reagira<br />
na razli~nite nadvore{ni i vnatre{ni vlijanija i postojano se menuva.<br />
Razmenata na materii i energija e postojana i zavisi od okolinata.<br />
Poradi toa nadvore{nite faktori mo`e da vlijaat na kvalitetot i<br />
intenzitetot na razmena na materiite vo organizmot soglasno toa i na<br />
rastot, razvojot, razmno`uvaweto, nosivost i dr. Od nadvore{nite<br />
15
faktori va`ni se: hranata, smestuvaweto, ambientot, tehnologijata i dr.<br />
Organizmot na `ivinata e pod postojano deluvawe na okolinata i<br />
istovremeno deluva na nea i toa ja pravi nerazdvojna celina. Soglasno<br />
toa koga se zboruava za nadvore{nite uslovi ne mo`e da se sledi i<br />
kontolira samo eden faktor bez drugite (temperatuara, vlaga,<br />
provetruvawe odnosno prisustvo na amonijak, jaglerod dioksid i dr), taka<br />
{to mora sekoga{ da se vodi smetka tie da se vo postojana interakcija.<br />
Koga postoi odredena ramnote`a pome|u `ivinata i nadvore{nata<br />
sredina toga{ fiziolo{kite procesi se odvivaat normalno. «ovekot<br />
gradej}i gi `ivinarskite objekti treba da obezbedi dobri uslovi za<br />
`iveewe i ramnote`a, i poradi nedovolno poznavawe na potrebite ili<br />
gre{ki ~esto doa|a do promena na ramnote`ata i pojava na patolo{ka<br />
sostojba. Taka nastanuva ~esto nare~na tehnopatija ili {talski bolesti.<br />
Sovremenite `ivinarski farmi mora da gi zadovolaat uslovite, odnosno<br />
objektite mora na `ivinata da i ovozmo`i {to poprirodni i udobni<br />
uslovi za normalno odvivawe na fiziolo{kite procesi taka {to<br />
edinkite da bidat vo dobra zdravstvena i produktivna sostojba.<br />
Udobnosta na smestuvaweto na `ivinata mo`e indirekno da se proceni<br />
po prozvodnite rezultati.<br />
Objektot mora da ovozmo`i {to po racionalan primena na sovremena<br />
tehnologija na proizvodstvo i nejzina lesna primena. Treba da se se<br />
izgradi {to poekonomi~en objekt zatoa {to preskapiot objekt go<br />
opteretuva proizvodstvoto i neovozmo`uva uspe{na konkurencija na<br />
pazarot. Ekonomi~nosta vo izgradbata na objektot mora da se vklopuva so<br />
visoki uslovi za za{tita na `ivotnata sredina vo `ivinarstvoto.<br />
Zna~ewe na ambientalnite uslovi vo `ivinarskite objekti<br />
Zbirot na atmosferskite uslovi na nekoe mesto ja pravi negovata klima.<br />
Mikroklima e klima vo edno mesto a ambientalnite uslovi go pravat<br />
mikroklimatski faktori vnatre vo `ivinarskite objekti. Na ambientot<br />
na eden objekt vlijae pred se temperaturata, vla`nosta i strueweto na<br />
vozduhot, prisustvo na SO 2 , SO, NH 3 , N 2 Y, pra{ina i mikroorganizmi, a<br />
pokraj toa i osvetluvawe, bu~ava i dr. Site faktori na ambientot se<br />
skoro povrzani i deluvaat sekoga{ kako celina taka {to ne treba da se<br />
posmatraat sami za sebe i na osnova na toa se pravat odredeni zaklu~oci.<br />
Za proizvodstvo na sposobna `ivina vo direkna zavisnost se od<br />
ambientalnite uslovi. Organizmot na `ivinata reagira na za{titni<br />
mehanizmi kako i na mali promeni na ambientot i se odi na toa da se<br />
vospostavi ravnote`a na okolinata. Ako ambientalnite uslovi se<br />
naru{eni doa|a do poremetuvawe na zdravstvenat sostojba, a so toa i do<br />
poremetuvawe na samite proizvodni rezultati.<br />
Temperatura<br />
Vo sovremenoto proizvodstvo na `ivinata i pokraj toa {to se korisat<br />
liniski hibridi so dobra genetska osnova, hraneti so kvalitetni krmini<br />
smesi (RKY), proizvodnite rezultati ne se ni blizu tehnolo{kite normi.<br />
Pri~inite za toa se razli~ni, no sekoga{ treba da se vnimava na<br />
ambientalnite uslovi, posebno na previsoki ili preniski temperaturi<br />
odnosno na ~esti i nagli promeni.<br />
16
Osetlivite mladi edinki vo ranata faza rastatot na ambientalnite<br />
uslovi i mnogu se vnimava zatoa {to nivnot mehanizam za termoregulacija<br />
ne e dovolno razvien. Nivnata telesna temperatura direkno zavisi od<br />
temperaturata vo objektot. Posle sedum dena toj mehanizam po~nuva da<br />
funkcionira, po okolu 21 dena `ivot koga potpolno ja prevzema<br />
funkcijata na odr`uvawe na telesnatat temperatura. Malite promeni vo<br />
temperaturata ne se {tetni za vozrasnite edinki, optimalnata<br />
temperatura se dvi`i od 15 o S do 25 o S {to zavisi od vidot, rasata,<br />
proizvodnite kategorii, starosta i dr. Suviot vozduh koj strui okolu<br />
teloto na `ivinata go olesnuva, a vla`niot i nepodvi`en, dodatno go<br />
ote`nuva razladuvawe na `ivinata. So zgolemuvawe na temperaturata se<br />
namaluva koli~inata na vnesena hrana i proporcionalno se zgolemuva<br />
potro{uva~kata na voda, dodeka proizvodnite rezultati se namaluvaat.<br />
Vo takvite uslovi se prepora~uva prilagoduvawe na RKY (polna krmna<br />
smesa). Dokolku temperaturata prodol`uva da raste, preku di{eweto na<br />
`ivinata ne mo`e da se oslobodi dovolna toplina, poradi pregolemata<br />
vla`nost ili slaboto struewe na vozduhot, ~esto doa|a do toploten udar<br />
so porast na uginati edinki.<br />
Vo slu~aj vo objektot temperaturata da se namaluva, `ivinata se<br />
kostre{i za da ja zadr`i potrebnata telesna temperatura. Sledniot<br />
~ekor e zgolemuvawe na vnesuvawe na hranata, za da preku metabolizmot<br />
se obezbedi dovolno koli~estvo na energija za odr`avawe na telesnata<br />
temperatura. Vo toj slu~aj hranata ne se koristi za proizveduvawe na<br />
telesna masa ili jajca. Ova se narekuva greewe na objektot preku hranewe<br />
i sekako deka e najskap na~in koj e potpolno neprifatliv, i zatoa istiot<br />
ne se primenuva vo DPTU KOKA FARM-BOIL ekpsort-import DOOEL<br />
Ilinden.<br />
Vla`nost<br />
Vlagata vo `ivinarskiot objekt nastanuva so di{ewe, izla~uvawe na<br />
izmetot, poeweto vo poilnicite i kondenzacija. Ne smee da se zaboravi i<br />
nadvore{nata vla`nosta na vozduhot koj se vnesuva preku ventilacijata<br />
vo objektot. Pregolemata vla`nost potencira negativen efekt na niski i<br />
visoki temperaturi zatoa {to se perduvite vla`ni, se lepat i gi gubat<br />
svoite termoizolacioni svojstava. Prekrivkata stanuva vla`na {to e<br />
pogodna za razvoj na mikoorganizmi i pojava na bolesti odnosno<br />
namaluvawe na proizvodstvoto. Namalenata vla`nost na vozduhot pod<br />
40% doprinesuva do dehidratacija, ko`ata se su{i a perjeto pa|aat.<br />
@ivinata na po~etok e voznemirena, pie pove}e voda, se namaluva<br />
proizvodstvoto, mo`na e pojava na kanibalizam, pokasno doa|a do apatija<br />
i uginuvawe. Optimalnata vla`nost se dvi`i od 55 do 75%, i istiot se<br />
odr`uva vo objektot.<br />
Svetlina<br />
Po soznanieto deka son~evata svetlina mo`e da se zameni so ve{te~ka,<br />
po~naa da se gradat objekti bez prozori {to ovozmo`uva primena na<br />
soodvetni svetlosni programi kako biolo{ki na~in za proizvodstvo na<br />
razli~ni vidovi. Svetlosni programi se prilagoduvaat so razli~nite<br />
starosni i proizvodni kategorija i me|usebno se razlikuvaat no e sosema<br />
17
ednostaven principot dа se vo periodot na dol`inata i intenzitetot na<br />
svetlinata vo tekot na denot se skratuva, a vo vreme koga edinkite se vo<br />
potpolna zrelost i nesivosta se zgolemuva. Nepo~ituvawe na ovaj<br />
princip e ozbilna tehnolo{ka gre{ka. Ako se skrati svetlosniot den vo<br />
tekot na proizvodstvo na jajca bitno }e se namali nosivosta pa duri }e se<br />
pojavi miterewe i celosno prekinuvawe na neseweto. Posakuvaniot<br />
intenzitet na svetlina (W/m 2 ili Lx/m 2 ) se ostvaruva so upotreba na<br />
obi~ni ili fluoroscentni sijalici. Sijalicite so ja~ina od 60-100 vati<br />
obi~no se postavuvaat na visina od 210-220 sm ili ramnomerno se<br />
rasporeduvaat po objektot na odale~enost od 2,5-3 m. Ramnomernoto<br />
osvetluvawe na celiot objekt e pova`no od bojata na svetlinata. Se znae<br />
deka crvenata boja na `ivinata deluva povolno i se koristi vo<br />
spre~uvawe na kanibalizmot.<br />
@ivinata e delumno slepa za plavata boja pa takvata boja se koristi pri<br />
vakcinirawe, fa}awe i drugi barawa kaj `ivinata. Koja svetlosna<br />
programa }e se koristi zavisi od tipot na prizvodstvo na starosni<br />
edinki koga sekoga{ treba da se pridr`uva do programata prepora~ana<br />
od strana na proizvodstvoto na liniski hibridi.<br />
Amonijak<br />
Ovaj gas nastanuva so razgradba na organskite materii koi sodr`at azot<br />
kako {to se izmet, mokra~a i dr. Vo `ivinarskite objekti sekoga{ se<br />
nao|a pomala ili pogolema koli~ina na amonijak vo vozduhot, koi se za<br />
toa {to lesno se podiga od podot i se podiga blizu do plafonot. Vo<br />
zavisnost od koncentracijata i dol`inata na deluvawe, deluva pomalku<br />
ili pove}e negativno na sluznicata, doa|a do posebno namaluvawe na<br />
la~ewe na sluz i solzi, zatoa doa|a do negativen efekt na trepkast<br />
epitel na organite na respiratorniot trakt, o{tetuvawe na sluznicata i<br />
slabeewe na otpornosta prema infekcii. Bez ogled {to `ivinata e<br />
relativno otporna na dejstvo na amonijak vo objektite no nikako ne treba<br />
da se dozvoli negovata koncentracija da premine 50rrm.<br />
Jaglerod dioksid<br />
Ovaj gas nastanuva kako otpaden produkt na metabolizmot na `ivinata,<br />
kako i od nekoi sistemi za greewe, i kako pote`ok od vozduhot se nao|a<br />
blizu do podot. Vo slu~aj `ivinata da se nao|a podolg vreme vo objektot<br />
vo koj pogolema koncentracija jaglerod dioksid ili koncentracijata naglo<br />
se zgolemi, doa|a do gubewe na apetitot, apatija, i pospanost,<br />
poremetuvawe na op{tata sostojba, se namaluva produktivnosta, a vo<br />
najte{ki slu~ai doa|a do uginuvawe. I pokraj toa {to `ivinata e<br />
relativno otporna na negovoto prisustvo vo objektot, ne treba da se<br />
dozvoli negovara kocentracija da premine 0,3 vol% bez ogled {to i<br />
pogolema koncentracija ne doa|a vedna{ do pojava na klini~ki simptomi.<br />
Jaglen monoksid<br />
Ovaj gas nastanuva kako produkt na nepotpolno samozagrevawe vo<br />
greja~ite so otvoten plamen. Mnogu e otroven zatoa {to vo belite<br />
drobovi namesto kislorod, se vrzuva za hemoglobinot i doveduva do<br />
18
ugu{uvawe. Dozvolena koncentracija vo objektite se dvi`i od 40 do 100<br />
rrm.<br />
Sulfur vodorod<br />
Ovaj gas retko se sre}ava vo `ivinarskite objekti. Deluva kako otrov na<br />
nervniot sistem a dozvolenata koncentracija e 20rrm<br />
Ventilacija<br />
Ventilacijata na objektot e osnoven faktor koj se menuva i se<br />
prilagoduva so ostanatite ambientalni parametri koj site zaedno<br />
obezbeduvaat udobnost i dobra produktivnost, odnosno zdravstveni<br />
uslovi. Osnovna zada~a za dobra ventilacija e da vo `ivinarskiot objekt<br />
se donese dovolno koli~estvo na kislorod, odnosno sve` vozduh i da gi<br />
otstrani {tetnite primesi, a istovremeno da ne go razladi vozduhot,<br />
odnosno temperaturno vla`nite odnosi da ostanat stabilni.<br />
Dobar sistem za ventilacija e onaj koj vo zima ladniot i sve` vozduh e<br />
naso~en kon plafonot kade se me{a so topliot i posle toa se spu{ta kon<br />
podot. Nasproti toa vo leto laden i sve` vozduh se naso~uva kon podot da<br />
{to pobrzo stignuva do `ivinata. Brzinata na struewe na vozduhot se<br />
dvi`i: vo zima od 0,15-0.30 m/sek, a vo leto od 0,5-1 m/sek, a ponekoga{ i<br />
pove}e. Ova se orientacioni podatoci koi mora da se prilagdat na<br />
kategorijata na `ivinata, proizvodnite uslovi, godi{no vreme,<br />
nadvore{nata temperatuta i dr.<br />
Postoi dva na~ini na ventilacija - prirodna i mehani~ka. Bez razlika koj<br />
na~in se primenuva bitno e da do site edinki vo objektot stigne dovolna<br />
koli~ina sve` vozduh. Toj sve` vozduh treba ramnomerno da strui pokraj<br />
site delovi na objektot(bez mrtvite agli) no ne prebrzo (bez promena).<br />
Prirodna ventilacija se zasnova na dvi`ewe na vozduhot i pokraj<br />
razlikata vo temperaturata. Specifi~no leniot vozduh se ka~uva gore, a<br />
negovoto mesto go zavzema ladniot, specifi~no pote`ok vozduh. Za ova da<br />
se slu~i potrebna e temperatura od 5 do 6 0 S.Ovoj vid na ventilacija<br />
podobro funkcionira vo dolgi i niski objekti no se postepeno se<br />
napu{ta.<br />
Mehani~ka ventilacija e po~esto zastapena zatoa {to polesno i<br />
poefikasno se regulira i kontrolira doveduvaweto na sve`iot vozduh,<br />
brzina na struewe i zagravawe na vozduhot. Koga otvorite za dovod se<br />
smesteni na strani~nite yidovi, a ventilatorite koi vovlekuvaat vozduh<br />
(pravat podpritisok) se smesteni centralno po dol`inata na<br />
plat<strong>for</strong>mata se zboruva za vertikalna ventilacija, a ako se dovodnite<br />
otvori se na eden, a ventilatori na drugiot bo~en yid se misli na<br />
horizontalana ventilacija. Isto taka postoi i ventilacija po dol`inata<br />
na objektot kade se dovodnite otvori postaveni na celiot objekt a<br />
ventilatorite nasproti niv. Dovodnite i odvodnite otvori i kanali<br />
moraat da bidat snabdeni so oprema koja }e spre~uva prodor na son~evata<br />
svetlina, a nema da smeta vo strueweto na vozduhot.<br />
Postojat nekolku na~ini za odreduvawe na vkupnata ventilacija no<br />
najto~no e ako se pridr`uvame na normite koj gi prepora~uva<br />
19
proizveduva~ot na liniski hibridi. Orientaciono mo`e da se ka`e deka<br />
e potrebno od 1 do 7 m 3 sve` vozduh po kilogram telesna masa vo tekot na<br />
eden ~as, vo zavisnost od tipot na proizvodstvo i starosta na edinkite.<br />
Treba da se naglasi deka nema idealen sistem na ventilacija taka da<br />
izborot na koj sistem }e se odbere treba da se konsultira so nadle`en<br />
stru~wak.<br />
Vo objektot ima 5 ventilatori od tipot T80 V6 900 vrt/min i 0,55kw.<br />
(Slika br.10).<br />
Vo DPTU KOKA FARM-BOIL ekpsort-import DOOEL Ilinden zastapeni se<br />
obata vidovi na ventilacija: prirodna i horizontalna mehani~ka<br />
ventilacija, za prirodnata ventilacija prozorite se smesteni na<br />
strani~nite zidovi na objektot sverno, a za mehani~kata ventilacija<br />
ventilatorite se smesteni na strani~nite zidovi horizontalno ju`no.<br />
Greewe<br />
Vo prirodni uslovi `ivinata se gree samata so svoite tela, i vo ovaj<br />
slu~aj vo farmata `ivinata se zagreva samata. Vo intenzivnoto<br />
proizvodstvo na `ivina se sre}avame so dva na~ini na greewe. Greewe na<br />
ograni~en prostor se vr{i so pomo{ na "ve{ta~ki kva~ki". Cela niza<br />
razli~ni "ve{ta~ki kva~ki" be{e i sega e vo upotreba. Izvor na toplina<br />
e elektri~na energija (obi~na ili infracrvena sijalica, spiralni greja~<br />
i dr), priroden gas butan (plin). Kako i elektri~nite i "ve{ta~ki kva~ki"<br />
taka i gasnoto zagravawe voglavno ima ogani~en prostor. Neposrednoto<br />
sogoruvawe na gas se tro{i kislorod i se sozdava SO 2 , a vo slu~aj<br />
nepotpolno sogoruvawe najte{ko izrazito toksi~en SO, pokraj toa se<br />
sozdava i nepo`elno koli~estvo na vodena para. Neophodno e da se<br />
naglasi da idealni "ve{ta~ki kva~ki" nema i deka sekoj tip ima svoi<br />
prednosti i nedostatoci.<br />
Zagrevaweto vo samiot objektot ne se vr{i edinkite se odgleduvaat na<br />
ambientalnite uslovi bidej}i istite imaat razvien mehanizam za<br />
termoregulacija.<br />
Mehanizmot na termoregulacija po~nuva da funkcionira, posle 21 dena<br />
`ivot na edinkata koga potpolno ja prevzema funkcijata na odr`uvawe na<br />
telesnata temperatura. Malite promeni vo temperaturata ne se {tetni<br />
za vozrasnite edinki, optimalnata temperatura se dvi`i od 15 o S do 25 o S<br />
{to zavisi od vidot, rasata, proizvodnite kategorii, starosta i dr.<br />
Hranewe<br />
Razvojot na `ivinarstvoto se razviva i podobruvawe na razli~nite<br />
sistemi za hranewe. Izborot na sistemot zavisi od goleminata na<br />
objektot, namenata i primenetata tehnologija. Va`no e da se istakne deka<br />
tie sekoga{ se podesuvaat sprema goleminata na edinkite i da<br />
optimalnata visina na hranilkata koga se postaveni vo visina na ramen<br />
pojas.<br />
Prostorot za hranewe lesno se zgolemuva spored potrebite.<br />
Ishranata na komercijalnite nesilki se vr{i od olu~asti hranilki<br />
(Slika br.6) koi se smesteni na nadvore{nata strana od kafezite. Za da<br />
20
se spre~i isturawe na hranata, hranilkite se polnat samo edna tretina.<br />
Na sekoja nesilka i se potrebni 10-12 sm prostor za hranewe.<br />
Dol`inata na prostorot za hranewe se zgolemuva so starosta na edinkite<br />
i se prilagoduva od preporakite na proizvoditelot na liniski hibridi i<br />
proizvoditelot na opremata. Hranata vo hranilkite ra~no se dodava.<br />
Poewe<br />
Dobar sistem za napojuvawe neovozmo`uva nekontrolirano odlevawe,<br />
te{ko se zapu{uva, lesno se odr`uva i se dezinficira, ne se zagaduva i<br />
dr. I tuka treba da se naglasi deka visinata na poilkite se podesuva na<br />
visinata ramno do pojasot na edinkite. Se koristat sovremenite "nipl"<br />
poilki (kapalki) (Slika br.4) so varijanta kade {to so udirawe so klunot<br />
pijat voda. Bez ogled na upotrebuvaniot sistem za voda, vodata doa|a od<br />
rezervoarot (medikator) koj naj~esto se nao|a vo stajata vo objektot.<br />
Medikatorite go ovozmo`uvaat potrebniot pritisok na voda vo sistemot<br />
za napojuvawe, slu`at za primena na lekovi i nekoi vakcini, a po potreba<br />
i za zagrana voda. Od toj rezervoar vodata preku sistem na cevki se<br />
rasporeduva vo pomali rezervoari, a od tamu preku cevki do "nipl"<br />
poilki (kapalki) za voda postaveni na samite kafezi. Vo kafezite<br />
sistemot edna "nipl" poilka predvidena e za 4 nosilki i smestena e vo<br />
vnatre{nosta na kafezot. Vo sekoj slu~aj dol`inata na poedine~niot<br />
prostor odnosno brojot na "nipl" poilki se zgolemuva so vozrasta na<br />
edinkite i se prilagoduva po preporakite na proizvoditelot na<br />
liniskite hibridi i proizvoditelot na opremata.<br />
Pri optimalna temperatura od 18-20 o S koko{kite pijat po okolu 250 sm 3<br />
voda dodeka pri povisoki temperaturi potro{uva~kata na voda se<br />
zgolemuva.<br />
Krugovi<br />
Ednodnevnite piliwa se stavaat vo lesonitni krugovi ~ija visina e od<br />
okolu 50 sm. Vo vnatre{nosta na krugovite se nao|a branovidna hartija<br />
koja go spre~uva lizgaweto na malite piliwa. Hartijata se promenuva na<br />
sekoi 4-5 dena. Krugovite isto taka go ograni~uvaat prostorot na<br />
dvi`ewe i se primorani da se zadr`at pod "ve{ta~ki kva~ki" i samite<br />
so toa se za{titeni od promaja i prelada (Slika br.5). Temperaturata<br />
na"ve{ta~ki kva~ki" e 32 0 S. Vo krugovite od pre~nik 2,5-3 m mo`at da<br />
soberat od 250 do 300 edinki. Krugovite po potreba mo`at da se<br />
spojuvaat i pro{iruvaat, a nivnata potreba prestanuva od 7 do 14 dena<br />
`ivot vo zavisnost od vremenskite uslovi. Posle 8 do 11 nedela<br />
piliwata se nosat vo objektot kade se kafezite.<br />
Pregradi<br />
Ednodnevnite piliwa mo`at da se primaat bez primena na krugovi vo<br />
sloboden prostot koj isto taka e prekrien so branovidna hartija. Vo toj<br />
slu~aj prvata tretina od objektot se odvojuva od ostanatiot del so<br />
pregrada od debela plasti~na folija ili gumirano platno. Taa pregrada<br />
pokasno se pomestuva po potreba. Objektite vo koi se odgleduvaat ili<br />
eksploatiraat piliwata se odviva na podot ~esto se zagraduvaat so<br />
21
pleteni pregradi ili gnezda. Vo eden boks obi~no se smesteni do1000<br />
edinki.<br />
Kafezi<br />
Se podrazbira deka priemot i odgleduvaweto na vozrasni koko{ki se<br />
vr{i vo pripremaweto, sanitarnoto izraboteni i odredeni objekti.<br />
Objektite vo koi se dr`at komercijalnite nosilki se so golemi vrati<br />
prilagodeni po vidot na opremata odnosno brojot na spratovi i<br />
goleminata na kafezite, brojot i na~inot na dr`ewe odnosno kategorijata<br />
na `ivinata. Vo intenzivnoto proizvodstvo naj~esto se koristi<br />
trispratni baterii, taka {to brojot na spratovite mo`e da bide i pomal<br />
ili pogolem.<br />
Kafezite vo DPTU KOKA FARM-BOIL eksport-import DOOEL Ilinden se<br />
stepenesti vo tri nivioa i vo sekoja pregrada ima smesteno po 4 koko{ki.<br />
Postoi cela niza, baterii razli~ni konstrukcija, vo koj kafezite se<br />
postaveni na razli~ni na~ini (vertikalni, polustepenesti, stepenesti).<br />
Site tie imaat svoja prednost. Nosilkite na sekoj kilogram hrana pijat po<br />
2 litri voda taka {to proizveduvat okolu 1.5 kg fecesa (izmet). Mora da<br />
se sfati deka 1000 koko{ki proizveduvaat okolu 64 toni izmet godi{no.<br />
Problemot so `ivinarskoto |ubre ne e samo tehni~ki ili ekonomska<br />
priroda ve}e i od ekolo{ka i zdarvstvena priroda.<br />
Snesenite jajca od kafezite se spu{taat vo prostor od koj mo`e lesno da<br />
se sobiraat jajcata.<br />
Slika br.11 Stepenesti kafezi<br />
22
Priem na surovini<br />
Skladirawe na<br />
surovini<br />
Postavuvawe na<br />
ednodnevni piliwa<br />
pod ve{ta~ki<br />
kva~ki<br />
Vadewe na piliwa<br />
Priprema na hrana<br />
Hranewe i poewe<br />
^uvawe 8 do 11<br />
nedeli<br />
Postav. vo kafezi<br />
za transport<br />
Transport do<br />
farma<br />
Smestuvawe vo<br />
skalesti kafezi<br />
Hranewe i poewe<br />
Nesewe na jajca<br />
Sobirawe na jajca<br />
Ma{insko<br />
klasirawe po klasi<br />
Pakuvawe vo<br />
vlo{ki i kutii<br />
Skladirawe na<br />
gotovi proizvodijajca<br />
Pu{tawe vo promet<br />
Slika br.12 Dijagram na tehnolo{ki proces na proizvodstvo na jajca<br />
Godi{noto proizvodstvo na jajca na DPTU KOKA FARM-BOIL eksportimport<br />
DOOEL Ilinden e:<br />
Proizvod 2009<br />
Jajca ssa 950.000<br />
VKUPNO<br />
ssa 950.000<br />
23
Kone~niot rezultat za proizvodstvo na konzumni jajca, zavisi od genetskata<br />
predispozicija na liniskite hibridi, ishranata, tehnologijata,<br />
zdravstvenata sostojba. Eksplatacijata na nesilkite za jajcata e<br />
prodol`uvaweto na tehnolo{kiot proces za odgleduvawe na komercijalni<br />
koko{ki.<br />
Za priem i odglduvawe na `enskite piliwa va`at principite usvoeni so<br />
preporaki od proizvodstvoto na liniskite hibridi. Koga komercijalnite<br />
koko{ki se odgleduvaat vo krugovi, priem na ednodnevnite piliwa se vr{i<br />
vo krugovite, edinkite `iveeat tuka do 5 nedeli koga prestanuva greeweto.<br />
Odgleduvaweto na piliwata vo DPTU KOKA FARM-BOIL ekpsort-import<br />
DOOEL Ilinden se vr{i vo krugovi. Kade posle 8 do 11 nedela se nosat vo<br />
kafezite vo objektot.<br />
Odgleduvaweto se zavr{uva od 16 do 17 nedela, koga koko{kite se<br />
prefrleni vo objektot za proizvodstvo na konzumni jajca.<br />
Proizvodstvoto na konzumni jajca e osnovna, najva`na, i zavr{na faza vo<br />
ciklusot na proizvodstvo na liniski hibridi. Uspe{no zavr{ena prethodna<br />
faza (inkubacija i odgleduvawe na koko{ki) se osnova i postoi za toa.<br />
Proizvodstvot na jajca za konzumirawe mo`na e ako koko{kite se dr`at na<br />
podot, no kaj nas naj~esto se koristat kafezi. Iako kafezite se relativno<br />
skapi, tie ovozmo`uvaat maksimalno iskoristuvawe na prostorot kade i od<br />
pomala i pogolema avtomatizacija na tehnolo{kiot proces (hranewe, poewe,<br />
sobirawe jajca, osvetluvawe i ventilacija) ~ove~kiot napor se sveduva na<br />
minimum. Vo na{ite uslovi objektite za eksplatacija na komercijalnite<br />
jajca ne se zagrevaat. Poradi golemiot broj na edinki na mal prostor za<br />
ventilacijta treba da se posveti pogolemo vlijanie. Sve`iot vozduh mora<br />
ravnomerno da cirkulira niz celiot objekt. Sekoj ~as treba da obezbedi 1-7<br />
m 3 , vozduh po 1kg telesna masa na koko{kata. Optimalnata brzina na<br />
struewe na vozduhot vo zima e 0,15 do 0,30 m/sek i vo leto 0,5 do 1 m/sek.<br />
Relativnata vla`nost na vozduhot po`elno e da se dvi`i od 55-70 %.<br />
Proizvodniot proces po~nuva so koko{kite stari 16-17 nedeli ~ii<br />
proizvoditelot ve}e od prviot den gi primenil potrebnite tehnolo{ki<br />
postapki i normativi. Lo{o odgledanite koko{ki kako komercijalni<br />
nesilki }e imaat mnogu pomala nosivost. Gre{kite vo odgleduvaweto e<br />
nevozmo`no da se popravat vo eksplatacijata. Telasnata masa na koko{kite<br />
pri isporakata, odnosno doa|aweto vo farmata za eksploatacija treba da<br />
bidat po preporakite na proizvoditelot na liniski hibridi (1400-1600 g).<br />
Postepenoto preminuvawe na RKY za nesilkite ovozmo`uva koko{kite da se<br />
priviknat po nivnoto odnesuvawe. Taka postepeno, na osnova preporakata<br />
na proizvoditelite na liniski hibridi, se prekinuva restriktivnata<br />
ishrana odnosno se zgolemuva koli~inata na RKY. Prednos mu se dava na<br />
peletiraniot vo odnos na pra{kastiot RKY. Kvalitetot na hranata vlijae<br />
na kvalitetot na jajca (vkus, boja na `ol~ka, cvrstinata na lu{pata i dr).<br />
Nesilkite za vremeto na nesewe seu{te rastat, vo dnevniot obrok mora da<br />
se osigura i porastot i neseweto na jajcata. Vkupniot dneven obrok mu se<br />
dava na dva pati. Produktivnosta na koko{kite zavisi od aminokiselinskiot<br />
sostav na RKY zatoa {to 80% od tie amino kiselini se<br />
koristi za proizvodstvo na jajca. Dnevnata koli~ina na hrana ostanuva<br />
nepromeneta vo tekot celiot proces na proizvodstvo odnosno treba da se<br />
dr`ime do preporakata na proizvoditelot na hibridite. Dnevnat koli~ina<br />
24
mo`e da se promeni samo dokolku ima promena na temperaturata. Najdobar<br />
pokazatel za pravilnata ishrana se telesnata masa na nesilkite, brojot i<br />
masta na snesenite jajca.<br />
Svetlinata pokraj hranata e najva`en faktor vo proizvodstvoto na jajca.<br />
Koko{kite so starost od 16-17 nedeli se dr`at vo uslovi na kratok den, a<br />
posle toa, odnosno svetlosniot re`im se menuva, dol`inata i intenzitetot<br />
na osvetluvawe se zgolemuva spored preporakata na proizvoditelot na<br />
hibridi. Kako {to e pravilo dol`inata i intenzitetot na osvetluvaweto vo<br />
tekot na odgleduvaweto ne se zgolemuva taka i vo nesivosta ne se namaluva.<br />
Mo`e da se koristi i cikli~na svetlosna programa, odnosno smaluvawe na<br />
tri ~asa svetlina i tri ~asa mrak. Na ovaj na~ina se dobivaat pomal broj<br />
na krupni jajca. Neposredno po preseluvaweto sekoja nedela se prodol`uva<br />
svetlosnoit den za polovina ~as se dodeka ne se dostigne negovo traewe od<br />
16-17 ~asa.<br />
Na goleminata na jajcata zna~ajno vlijae telesnata masa i starosta na<br />
koko{kite. Preranoto neseweto doa|a jajcata da se pomali. Site koko{ki<br />
ne po~nuvaat da nesat istovremeno. Onie koko{ki koi po~nuvaat da nesat<br />
pokasno nesat pote{ki jajca. Vo neseweto ima pove}e de<strong>for</strong>mirani jajca bez<br />
ili so meka lu{pa, so dve `ol~ki i dr. Prose~nata masa na jajcata vo<br />
po~etokot na neseweto e okolu 45 g dodeka so tekot na vremeto postepeno se<br />
zgolemuva za na krajot nesivosta da e pogolema od 65 g. Nesivosta po<br />
po~etokot na neseweto (okolu 20 nedeli) mnogu brzo raste i ve}e od 25<br />
nedeli dostigvuva 90% za da vo 27 nedela go dostigne vrvot vo<br />
proizvodstvoto koja trae nekolku nedeli i potoa nesivosta postepeno opa|a.<br />
Pred krajot na neseweto doa|a do zamoruvawe na reproduktivnite organi,<br />
nesivosta poleka opa|a, po~nuvaat da se mitarat i nesivosta potpolno<br />
prestanuva. Proizvodstvoto se prekinuva toga{ koga tro{ocite se pogolemi<br />
od dobivkata. Vo na{ite uslovi toa e naj~esto okolu 70 do 80 nedela na<br />
`iveewe odnosno pri nesivost od 70%.<br />
Koko{kite naj~esto nesat predpladne a jajcata se sobiraat edna{ vo denot.<br />
Sobiraweto mo`e da bide avtomatsko ili ra~no. Sobiraweto na jajcata vo<br />
DPTU KOKA FARM-BOIL ekpsort-import DOOEL Ilinden e ra~no. Jajcata<br />
se stavaat vo krtonski vlo{ki, kartonite se transportiraat vo delot za<br />
sortirawe kade {to se odstranuvaat valkanite i napukani jajca koi ne odat<br />
vo proda`ba. Ostatokot na jajca se klasificiraat so specijalna ma{ina<br />
koja spored masata gi razdvojuva i potoa se pakuvaat. Klasat na jajcata<br />
me|usebno se razlikuvaat po 5g. Se smeta za dobro proizvodstvo ako Y i A<br />
klasa ima pove}e od 50% odnosno klasata Y, A i V pove}e od 80%<br />
proizvedeni jajca.<br />
Prinudnoto mitarewe se prekinuva so normalen ciklus na proizvodstvo.<br />
Mo`e da se mitari zdravo jato koe ne vlego vo prirodno mitarewe.<br />
Postepenoto vra}awe na normalnite uslovi zapo~nuva i nov ciklus na<br />
nesewe na jajca. Prinudnoto mitarewe go prodol`uva vremeto na<br />
eksplatacija na komercijalnite nesilki taka da sekoj od niv proizvede<br />
pove}e jajca. Zna~i deka osnoven motiv za prinudnoto mitarewe ekonomski<br />
se planira koga imame nepovolen period za plasman na konzumnite jajca.<br />
Vo periodot na nesewe, moratalitet od 0,1 % se smeta za voobi~aen. Sekoj<br />
den se kontroliraat i koko{kite koj ne nesat i nivniot procent dostignuva<br />
25
do 0,5% mese~no. Vo tekot na ednogodi{niot ciklus na proizvodstvo<br />
mortalitetot od 10 do 12% mo`e da se smeta za prifatliv. Po zavr{uvawe<br />
na prizvodstvoto na komercijalni nesilki, se fa}aat i se transportiraat<br />
do klanicata kade se prerabotuvaat.<br />
Mortalitetot vo DPTU KOKA FARM-BOIL ekpsort-import DOOEL Ilinden<br />
e 1,5 koko{ka na den.<br />
II.2.4 Vidovi na otpad, metodi, procesi i pomo{ni procesi, sistemi za<br />
namaluvawe i tertman na zagaduvaweto i iskoristuvaweto na otpadot<br />
Vo tekot na tehnolo{kiot proces kako mo`ni potencijalni zagaduva~i se<br />
javuvaat: `ivotinski otpad (trupovi, |ubrivo i izmet), emisija na pra{ina<br />
od silosite za p~enka i pri rastovar na p~enka od kamioni vo silosite,<br />
{tetni materii i vkupna organska pra{ina koi se emitiraat vo<br />
ambientalniot vozduh od otvorite na ventilatorite, otpadna voda od<br />
procesot na miewe na opremata, otpadna voda od miewe na kafezite i<br />
hranilkite, otpadna voda koja {to se koristi za odr`uvawe na higiena vo<br />
prostoriite i sanitarnite jazli (komunalna otpadna voda), cvrst komunalen<br />
otpad, bu~ava i vibracii koi se javuvaat od rabota na ventilatorite i<br />
ma{inite, kako i masti i maziva koi {to se koristat za odr`uvawe na<br />
opremata.<br />
Kako metodi, procesi i pomo{ni procesi so cel namaluvawe i tretman na<br />
zagaduvaweto i iskoristuvaweto na otpadite se koristat slednive:<br />
• @ivotinskiot otpad se sozdava od |ubrivo, trupovi i izmet na<br />
`ivinata od farmata. Soglasno Zakonot za upravuvawe so otpad (Sl.<br />
vesnik R. Makedonija" br.68/04) ~len 1 se ureduva upravuvaweto so<br />
otpadot, planovite i programite za upravuvawe so otpadot, pravata i<br />
obvrskite na pravnite i fizi~kite lica vo vrska so upravuvaweto so<br />
otpadot, na~inot i uslovite pod koi mo`e da se vr{i sobirawe,<br />
transportirawe i tretman, prerabotka, skladirawe i odstarnuvawe<br />
na otpadot, uvozot, izvozot i tranzitot na otpadot, monitoringot,<br />
in<strong>for</strong>mativniot sistem i finsiraweto.<br />
Soglasno ~len 2 od listata na vidovi na otpadi odredbite na ovoj<br />
zakon se odnesuvaat i na `ivotinskiot otpad (trupovi, |ubrivo,<br />
izmet), kako i drugi materii od prirdodno poteklo koi mo`at da se<br />
iskoristat vo zemjodelstvoto.<br />
Za deponirawe na |ubrivoto i izmetot od farmata za koko{ki e<br />
izgradena |ubri{na nepropustna jama so dimenzii 2h(2,90h6,10h3m)<br />
koja konstruktivno e napravena soglasno tehni£kite propisi.<br />
Del od ovoj odpad se koristi vo zemjodelstvoto kako prirodno<br />
|ubrivo, a del go sobira JKP Ilinden-n.Ilinden.<br />
Kako vremeno re{enie za otstranuvawe na uginatata `ivina od krugot<br />
na farmata e napraven dogovor so Javnoto komunalno pretprijatie<br />
Ilinden-n.Ilinden, koe sekojdnevno vr{i podigawe na otpadnite<br />
materii pri {to eventualno uginatata `ivina se pakuva posebno i so<br />
26
komunalnite vozila se vr{i transport do deponijata Drisla kade<br />
{to po posebna postapka se vr{i uni{tuvawe.<br />
Vo dogovor so grupacijata na farmi za `ivina se planira vo<br />
naredniot period da se obezbedi posebna specijalna pe~ka vo koja po<br />
site eko standardi }e se vr{i spaluvawe na uginatata `ivina.<br />
• Otpadna voda koja {to se koristi za odr`uvawe na higienata vo<br />
prostoriiite i sanitarnite jazli (komunalna otpadna voda),<br />
otpadna voda od procesot na miewe na opremata, otpadna voda od<br />
miewe na kafezite i hranilkite preku sitem za cevki se vlevaat vo<br />
septi~ka jama.<br />
Odvodot na fekalnite vodi od objektot se izveduvaat po najkratok<br />
pat i se priklu~uvaat na septi~ka jama. Izvedbata e od PVC cevki i<br />
fasonski delovi vo soodveten pre~nik. Odvodnite se prifa}aat od<br />
glavnata odvodna vertikala so pre~nik F100. Dimenziite na<br />
cevkite se odredeni od vidot na sanitarniot pribor i toa:<br />
mijalnici i sadoperi F 50 mm, podni slivnici F 70 mm, VC {olja so<br />
F 100 mm i kanalizaciona vertikala so F 100 mm site cevki se<br />
polo`eni so naklon kon KV-1, odnosno kon septikot. Sekoj sanitaren<br />
pribor ima voden sifon koj slu`i za zatvarawe na neprijatnite i<br />
{tetnite gasovi od instalacijata na vlezot vo prostoriite. Za taa<br />
cel se postaveni i kanalizacionite vertikali koi zavr{uvaat so<br />
ventilacioni glavi nad krovnata povr{ina. Za kontrola na<br />
protokot i ~istewe na instalacijata se koristat revizii postaveni<br />
na kanalizacionite vertikali, kako i revizioni {ahti vo<br />
dvori{niot razvod. Za prifa}awe na otpadnata voda se korist<br />
septi~ka jama koja e postavena vo dvorot. «isteweto na septi~kata<br />
jama go vr{i nadle`noto komunalno pretprijatie JKP Ilindenn.Ilinden.<br />
Pokraj staite ima 2 (dve) |ubri{ni nepropustlivi jami so dimenzii<br />
2h(2,90h6,10h3m), na ~ii kraevi, od severnata strana se postaveni<br />
dve razvodni {ahti.<br />
Septi~kata jama e izvedena od nabien beton i e podelena na dva<br />
dela so prelivnik izveden vo <strong>for</strong>ma na bukva Nza da mo`e bez<br />
pre~ki posle talo`ewe na cvrstiot materijal od otpadnata voda, da<br />
premine po~istata voda vo vtoriot del od septi~kata jama. Od<br />
vnatre{nata strana jamata e prema~kana so hidromal vo tri sloja<br />
soglasno tehni~kite propisi. Vo jamata izveden e otvor za<br />
ventilacija so metalna cevka i ventilaciona glava. Zavr{no,<br />
septi~kata jama e pokriena so sloj od zemja od 50 cm i betonska<br />
plo~a 12 cm. Na dvata dela od septi~kata jama ima izvedno<br />
revizioni otvori.<br />
• Emisija na pra{ina i {tetni materii nastanuva od gasovi koi<br />
nastanuva so razgradba na organskite materii koi sodr`at: izmet,<br />
mokra~a, od otpadenite produkt na metabolizmot na `ivinata, kako<br />
i od nekoi sistemi za greewe, kako i emisija na pra{ina od silosite<br />
za p~enka i pri rastovar na p~enka od kamioni vo silosite, {tetni<br />
materii i vkupna organska pra{ina koi se emitiraat vo<br />
ambientalniot vozduh od otvorite na ventilatorite.<br />
27
• Cvrst komunalen otpad se sozdava od hartienata ambala`a (koj se<br />
koristi pri pakuvawe na jajcata), ostatoci od hrana i istiot se<br />
deponira vo kontejneri.<br />
• Maslata i mastite koi {to se iskoristuvaat za odr`uvawe na<br />
opremata od postrojkata se sobiraat vo buriwa to~no ozna~eni za<br />
taa namena.<br />
• Bu~ava i vibracii koi se javuvaat od rabota na ventilatorite i<br />
ma{inite.<br />
DPTU KOKA-FARM BOIL eksport-import DOOEL Ilinden:se upravuva<br />
soglasno Zakonot za otpadot (Sl.Vesnik na R.Makedonija br.37/98) i<br />
Zakonot za upravuvawe so otpad (Sl. vesnik R. Makedonija" br.68/04,<br />
71/04 i 107/07).<br />
Prilog II.2.4.1.: Dogovor za vr{ewe na komunalna usluga br.03-257/1 od<br />
30.10.2009 god, so Javno komunalno pretprijatie Ilinden, n. Ilinden;<br />
Prilog II.2.4.2.: Faktura br. 661/2009 od 31.12.09 za izvr{ena komunalna<br />
usluga, crpewe na fekalen otpad od septi~kata jama vo mesec 12/2009 god po<br />
dogovor br 03-257/1 od 30.10.2009 god, od JKP Ilinden, n. Ilinden;<br />
Prilog II.2.4.3: Faktura br. 39/2010 od 31.01.10 za izvr{ena komunalna<br />
usluga, crpewe na fekalen otpad od septi~kata jama vo mesec 01/2010 po<br />
dogovor br 03-257/1 od 30.10.2009 god, od JKP ILINDEN, naselba Ilinden<br />
Prilog II.2.4.4.: Septi~ka jama M=1:50;<br />
Prilog II.2.4.5.: Osnova na prizemje 1:100 vodovod i kanalizacija;<br />
Prilog II.2.4.6.: [trang {ema kanalizacija.<br />
28
III<br />
UPRAVUVAWE I KONTROLA<br />
Prilo`ete organizacioni {emi i drugi relevantni podatoci. Osobeno da<br />
se navede liceto odgovorno za pra{awata od `ivotnata sredina.<br />
Odgovor:<br />
III.1 Organizaciska {ema na DPTU KOKA-FARM BOIL eksport-import<br />
DOOEL Ilinden:<br />
УПРАВИТЕЛ<br />
ПRETSTAVNIK ZA @IVOTNA<br />
SREDINA<br />
НАБАВКА<br />
ПРОИЗВОДСТВО<br />
NA JAJCA<br />
ДИСТРИБУЦИЈА<br />
НАБАВКА НА<br />
EDNODENVNI<br />
PILIWA<br />
НАБАВКА НА<br />
REPRO<br />
MATERIJALI<br />
НАБАВКА НА<br />
СУРОВИНИ<br />
ПРОДАЖБА<br />
Slika br.13 Organizaciska {ema na DPTU KOKA FARM-BOIL eksport-import<br />
DOOEL Ilinden<br />
Оdgovornosta za realizacija na procesite e na Upravitelot.<br />
III.2 Odgovorno lice za pra{awa od `ivotna sredina (Pretstavnik za<br />
`ivotna sredina):<br />
Ime i prezime :<br />
Suzana Petrovska<br />
Mob: +389 78 462 916<br />
29
IV<br />
SUROVINI I POMO[NI MATERIJALI I ENERGII<br />
UPOTREBENI ILI PROIZVEDENI VO INSTALACIJATA<br />
Prilo`ete lista na surovinite i gorivata koi se koristat, kako<br />
proizvodite i me|uproizvodite.<br />
Odgovor:<br />
IV.1 Lista na surovini:<br />
- P~enka<br />
- Soja<br />
- Premiks<br />
- Sto~na kreda<br />
- Son~ogledovo }ospe<br />
- Voda se nabavuva od gradski vodovod na JKP Vodovod-n.Ilinden<br />
potro{uva~kata e ssa 400 m 3 godi{no.<br />
Prilog IV.1.1: Smetka za potro{ena voda za 12 mesec 2009 godina<br />
br.209/2003204 od JKP Vodovor-n.Ilinden.<br />
Prilog IV.1.2: Kartica na korsnik JKP Ilinden i JKP Vodovod od 01.01.2009<br />
do 03.03.2010.<br />
IV.2 Lista na gotovi proizvodi:<br />
- Jajca<br />
IV.3 Lista na repromaterijali:<br />
- Vlo{ki za jajca;<br />
- Kartonski kutii.<br />
IV.4 Lista na sredstva za higiena, ~istewe i dizinfekcija i sredstva<br />
za podma~kuvawe na opremata;<br />
Sredstva za higiena, ~istewe i dizinfekcija:<br />
- Sredstvo za denzifekcija Ecocid S;<br />
- Sredstvo za sanitacija i ~istewe na podovi kausti~na soda-NaOH;<br />
- Sredstvo za sanitacija na yidovi kalcium karbonat-var.<br />
Sredstva za podma~kuvawe na opremata:<br />
- Motorno maslo SAE 90W<br />
30
IV.5 Lista na goriva:<br />
- Elektri~na energija se snabduva od elektrodistributivnata mre`a<br />
na EVN Makedonija AD,Skopje; Godi{nata potro{uva~ka iznesuva<br />
10.984 kW.<br />
Prilog IV.5.1: Re{enie za elektro energetska sogalsnost od AD<br />
Elektrostopanstvo na Makedonija - PODRU@NICA<br />
"ELEKTRODISTRIBUCIJA"-SKOPJE br. 08-2126/2 od 05.05.2004 g<br />
Prilog IV.5.2: Prijava na nov potro{uva~ do Podru`nica<br />
Elektrodistribucija od Koka Fram-Boil od 05.05.2004 godina.<br />
Prilog IV.5.3: Dogovor za koristewe na trans<strong>for</strong>mator so Tomas<br />
Svinarski sopstevnik na trans<strong>for</strong>mator od 19.05.2004 god.<br />
Prilog IV.5.4: Izve{taj br.083/04 od 18.06.2004 god za merewe na<br />
otpor na rasprostranuvawe na za{titen zazemjuva~ izgotven od<br />
DPMII Tehni~ka sigurnost BMV-Skopje.<br />
Prilog IV.5.5: Barawe za snimawe na kabel od Koka Farm-Boil do<br />
JSP ESM od 15.06.2005 godina.<br />
Prilog IV.5.6: Faktura br.33979/4200 od 02.03.2006 od AD<br />
Elektrostopanstvo na Makedonija-Skopje;<br />
Prilog IV.5.7: Stru~en izve{taj br.140/2009 od 19.05.2009 godina od<br />
izvr{eni ispituvawa na otporite na za{titnoto zazemjuvawe<br />
izraboten od DPPU BOID-K-IN@ENERING DOO-Skopje.<br />
Prilog IV.5.8: Ovlastuvawe za Boid-K-In`enering br.13-3680/1-96 od<br />
03.10.1996 godina izdedeno od Ministerstvo za trud i socijalna<br />
politika, Republi~ki inspektorat za trud-Skopje;<br />
Prilog IV.5.9: Podatoci za broilo Formular HM1 0045774 od<br />
24.11.2008 godina od EVN Makedonija;<br />
Prilog IV.5.10: Faktura za potro{ena elektri~na energija i mo}nost<br />
za 10 i 11 mesec 2009 od EVN Makedonija AD-Skopje.<br />
Prilog IV.5.11: Postoe~a merna tabla;<br />
Prilog IV.5.12: Osnova na prizemje (elektroinstalacija).<br />
- Plinot se koristi za greewe na piliwata za ve{ta~kite kva~ki i se<br />
nabavuva od plinski stanici na Makpetrol-Skopje. Godi{nata potro{uva~ka<br />
e 4 boci od po 30 kg, ssa 120 kg godi{no.<br />
Prilog IV.5.13: Laboratory quality certificate LPG MIX od 15.09.2008 od<br />
Otor oil hellas.<br />
IV.6 Karakteristiki na surovinite, proizvodite, sredstvata za higiena<br />
i sredstva za podma~kuvawe na opremata i postrojkite<br />
IV.6.1 Karakteristiki na surovinite<br />
P~enка<br />
Vo Pravilnikot za kvalitetot na dobito~nata hrana objaven vo Slu`ben<br />
list na SFRJ br.15/89 i 54/90, se propi{uvaat minimlanite uslovi {to vo<br />
pogled na kvalitetot moraat da gi ispolnuvaat dobito~nata hrana i<br />
31
surovinite za proizvodstvo na dobito~na hrana kako i uslovite za<br />
obezbeduvawe i za~uvuvawe na nivniot kvalitet.<br />
P~enkata kako surovina za dobito~na hrana po sodr`ina na primesi od<br />
strano poteklo mora da gi ispolnuvaat uslovite utvrdeni za prva klasa,<br />
a po sodr`ina na o{teteni zrna - uslovite za prva, vtora, treta klasa<br />
soglasno standardot MKS E.V3.516.<br />
P~enkarniot ko~an za ishrana na `ivotni mora da gi ispolnuva slednite<br />
uslovi na kvalitet i toa:<br />
1. Zrnoto vo ko~anot mora da bide zdravo i bez vidlivi znaci na<br />
muvla<br />
2. Da ne sodr`i pove}e od 14% vlaga<br />
3. Odnosot na zrnoto i ko~ankata mora da bide najmalku 78%:22%<br />
Slika br.14 Priprema na hrana<br />
Vo Prilog IV.6.1.1 MOKA PROM Kumanovo izdadena e deklaracija za<br />
izvr{ena analiza na p~enka izvr{en od strana na Javen Nau~en Institut<br />
za Sto~arstvo br. 1602-75 od 02/10/07.<br />
Soja<br />
Vo Pravilnikot za kvalitetot na dobito~nata hrana objaven vo Slu`ben<br />
list na SFRJ br.15/89 i 54/90, se propi{uvaat minimlanite uslovi {to vo<br />
32
pogled na kvalitetot moraat da gi ispolnuvaat dobito~nata hrana i<br />
surovinite za proizvodtvo na dobito~na hrana kako i uslovite za<br />
obezbeduvawe i za~uvuvawe na nivniot kvalitet.<br />
Zrnata na leguminozi vo koi spa|a sojata za ishrana na `ivotni moraat<br />
da gi ispolnuvaat slednite uslovi:<br />
1. Bojata da im e svojstvena na vidot, sortata i potsortata i da ne<br />
sodr`at pesticidi vo koli~estva pogolemi od dozvolenite,<br />
2. Da ne sodr`at pove}e od 15% vlaga.<br />
3. Me|u zrnata da nema pove}e od 5% tu|i primesi od {to:<br />
- Neorganski materii(zemja, pesok, prav i dr.) najmnogi 1%,<br />
- [tetni primesi (seme na otrovni i {tetni rastenija) najmnogu<br />
0,5%,<br />
- Drugi primesi (organski materii, seme na divi rastenija i dr)<br />
najmnogu 3,5%,<br />
4. Da nema pove}e od 8% o{teteni, nerazvieni, {turi i pro'rteni<br />
zrna na legumenozi,<br />
5. Da ne sodr`at seme od split.<br />
Kako primesi ne se smetaat zrnata na drugite legumenozi ako nivnoto<br />
u~estvo ne e pogolemo od 10%.<br />
Sojata pretstavuva zagreano (tostirano) lupeno i meleno seme od soja<br />
(Glicine hispida) soglasno so Pravilnikot za kvalitet na dobito~na hrana<br />
treba da sodr`i: proteini min 32%, masti min 14%, vlaga mah 10%,<br />
surovi vlakna mah 5% i pepel mah 6%.<br />
Vo Prilog IV.6.1.2 dadena se rezultati od ispituvawa na kvalitetot na<br />
sojata, Certificate No. F430101/083822 izdaden od SGS Argentina S.A.<br />
Premiks<br />
Vo Prilog IV.6.1.3 dadena se rezultati od ispituvawa na kvalitetot na<br />
premiksot izdadeno po nara~ka ORDER: LNB 71425 ANALYSIS<br />
CERTIFICATE оd LNB international Feed B.V-Holland.<br />
Sto~na Kreda<br />
Vo Prilog IV.6.1.4 Rezultati od izvr{ena fizi~ka i hemiska analiza na<br />
dostaveni probi, izdadena od Rudnici "Bawani" AD Skopje, izdadena od<br />
Univerzitet Sv. KIRIL I METODIJ INSTITUT ZA STO^ARSTVO-Skopje<br />
br. 1602-25 od 24.02.2010 god.<br />
Son~ogledovo }ospe<br />
Vo Prilog IV.6.1.5 MOKA PROM Kumanovo izdadena deklaracija za<br />
izvr{ena analiza na son~ogledovo }ospe od strana na Javen Nau~en<br />
Institut za Sto~arstvo br. 1602-80 od 17/01/08.<br />
33
Proizvodite se skladiraat vo magacini za skladirawe na surovini i vo<br />
silosi.<br />
IV.6.2 Karakteristiki na gotovite proizvodi<br />
Vo Pravilnikot za kvalitetot na jajcata i proizvodi od jajca objaven vo<br />
(Slu`ben list na SFRJ br.55/89 se propi{uvaat minimalnite uslovi {to vo<br />
pogled na kvalitetot moraat da gi ispolnuvaat jajcata i proizvodite od jajca<br />
i minimalnite uslovi za obezbeduvawe i za~uvuvawe na nivniot kvalitet.<br />
Jajcata i proizvodite {to se pu{taat vo promet mora da bidat<br />
deklarirani. Ako jajcata i proizvodite od jajca ne gi pakuva proizvoditelot,<br />
deklaracijata mora, pokraj podatocite propi{ani so ovaj pravilnik, da ja<br />
sodr`at i organizacijata odnosno nazivot i sedi{teto na oraganizacijata<br />
na zdru`en trud koja proizvodot go pakuvala, kako i datumot na pakuvaweto.<br />
Jajcata i proivodite od jajca {to se pu{taat vo promet mora da se<br />
proizveduvaat, pakuvaat, ~uvaat i taransportiraat na na~inot so koj se<br />
obezbeduva nivniot kvalitet.<br />
Jajcata i proizvodite od jajca se proizveduvaat i pu{taat vo promet so<br />
oznaka na vidot na pernatata `ivina od koja jajcata se po poteklo.<br />
Navedenite poimi, vo smisla na ovoj pravilnik, go imaat slednovo zna~ewe:<br />
1. Sve`i jajca se jajca {to ne se mieni, dezinfikuvani ili mehani~ki<br />
~isteni, a se klasirani najdocna do tri dena po proizvodstvoto;<br />
2. Puknati jajca se jajca so mehani~ko o{tetuvawe na lu{pata(vidlivo so<br />
golo oko), no so za~uvana jajceva membrana;<br />
3. Tu|i materii se organski supstancii vo jajcata, so vnatre{no ili<br />
nadvore{no poteklo;<br />
4. Slaba izvalkanost e povr{inska izvalkanost so tu|<br />
materijal(ostatoci od pleva, struganici, prav i sl.) koja zafa}a<br />
pove}e od 7/8 od vkupnata povr{ina na lu{pata. Nezna~itelna<br />
izvalkanost ne zafa}a pove}e od 1/6 od vkupnata povr{ina na<br />
lu{pata;<br />
5. Nezna~itelna izvalkanost so krv ili izmet (feces) e izvalkanost so<br />
krv ili izmet, koja ne zafa}a pove}e od 1/6 od vkupnata povr{ina na<br />
lu{pata;<br />
6. Nezna~itelno razvien embrion e embrion so vkupna povr{ina od 6<br />
mm 2 ;<br />
7. Indeks na <strong>for</strong>mata e odnos me|u {iro~inata (merena na naj{irokiot<br />
del od jajceto) i dol`inata na jajceto, pomno`eno so 100;<br />
8. Termi~ki obraboteni (vareni) jajca se sve`i jajca vareni vo lu{pa.<br />
Soglasno kvalitetot i na~inot na ~uvawe, koko{kinite jajca se pu{taat vo<br />
promet kako:<br />
1. Jajca so ekstra kvalitet;<br />
2. Jajca od prv (I) kvalitet;<br />
3. Jajca od vtor(II) kvalitet;<br />
4. Jajca od tret (III) kvalitet.<br />
34
Kako jajca od ekstra kvalitet, vo smisla na ovoj pravilnik, se podrazbira<br />
isklu~ivo neoplodeni sve`i jajca vo lu{pa {to ne se mieni ili mehani~ki<br />
~isteni, a se klasirani prviot den od denot na proizvodstvo.<br />
Jajcat od ekstra kvalitet ne smeat da bidat oplodeni i moraat da gi<br />
ispolnuvaat slednive uslovi:<br />
1. Lu{pata da ima normalna <strong>for</strong>ma, da e ~ista, neo{tetena i da ne e<br />
miena;<br />
2. Viso~inata na vozdu{nata komora na jajceto vo momentot na<br />
pakuvaweto da e pomala od 4 mm i nepodvi`na;<br />
3. Pri prosvetluvawe na jajceto `ol~kata da se gleda kako senka so<br />
nejasni konturi i pri naglo svrtuvawe na jajceto da e nepodvi`na ili<br />
nezna~itelno podvi`na;<br />
4. Belkata da e bistra i kompaktna;<br />
5. Da nema tu|i materii;<br />
6. Da nema embrion;<br />
7. Da nema tu|i mirizbi;<br />
8. Da se pakuvani vo originalno poedine~no pakuvawe;<br />
9. Da imaat masa preku 50 g;<br />
10. Pri pu{taweto vo promet da imaat najmalku 80 Hougovi edinici.<br />
Pod jajca od prv (I) kvalitet, vo smisla na ovaj pravilnik se podrazbiraat<br />
sve`i jajca vo lu{pa {to ne se mieni ili mehani~ki ~isteni, a se<br />
klasicirani ili pakuvani najdocna tretiot den od denot na proizvodstvo.<br />
Jajcata od prv(I) kvalitet mora da gi ispolnuvaat slednive uslovi:<br />
1. Lu{pata da ima normalna <strong>for</strong>ma, da e ~ista, neo{tetena i da ne e<br />
miena;<br />
2. Viso~inata na vozdu{nata komora na jajceto vo momentot na<br />
pakuvaweto da e pomala od 6 mm i nepodvi`na;<br />
3. Pri prosvetluvawe na jajceto `ol~kata da se gleda kako senka so<br />
nejasni konturi i pri naglo svrtuvawe na jajceto da e nepodvi`na ili<br />
nezna~itelno podvi`na;<br />
4. Belkata da e bistra i kompaktna;<br />
5. Embrionot da ne e vidno razvien;<br />
6. Da nema tu|i materii;<br />
7. Da nema tu|i mirizbi;<br />
8. Da se pakuvani vo poedine~ni pakuvawa. Se dozvoluva najmnogu 7%<br />
jajca od prv kvalitet da ne gi ispolnuvaat uslovite vo pogled na<br />
kvalitetot, so toa {to da gi ispolnuvaat uslovite za kvalitet<br />
propi{ani za jajca od vtor kvalitet.<br />
Kako jajca od vtor (II) kvalitet, vo smisla na ovoj pravilnik, se<br />
podrazbiraat: neoladeni i nekonzervirani, kako i oladeni i konzervirani<br />
jajca nameneti za ~ove~ka ishrana.<br />
Jajcata od vtor (II) kvalitet se pu{taat vo promet kako:<br />
1. Neoladeni i nekonzervirani jajca od vtor kvalitet;<br />
2. Oladeni jajca od vtor kvalitet;<br />
3. Konzervirani jajca od vtor kvalitet.<br />
Jajcata od vtor (II) kvalitet mora da gi ispolnuvaat slednive uslovi:<br />
35
1. Lu{pata da ima normalna <strong>for</strong>ma, da e ~ista, neo{tetena, eventualno<br />
nezna~itelno izvalkana i nezna~itelno de<strong>for</strong>mirana;<br />
2. Viso~inata na vozdu{nata komora na jajceto da ne iznesuva pove}e od<br />
9 mm, so toa {to mo`e da bide podvi`na do polovinata od dol`inata<br />
na jajceto;<br />
3. @ol~kata da e vidliva, malku spleskana i podvi`na;<br />
4. Belkata da e bistra i kompaktna;<br />
5. Embrionot da ne e vidno razvien;<br />
6. Da nema tu|i materii;<br />
7. Da nema tu|i mirizbi.<br />
Se dozvoluva najmnogu 7% jajca od vtor (II) kvalitet da ne gi ispolnuvaat<br />
uslovite od {to najmnogu 4% jajca mo`e da bidat so napukana lu{pa, a<br />
najmnogu 1% so damki od krv i izmet(feces).<br />
Jajcata od prv (I) i jajcata od vtor (II) kvalitet se pu{taat vo promet<br />
klasirani spored masata vo sedum klasi i toa:<br />
klasa (YU)<br />
klasa (Y)<br />
klasa (A)<br />
klasa (V)<br />
klasa (S)<br />
klasa (D)<br />
klasa (E)<br />
70g i pove}e od toa<br />
pomalku od 70 g do 65 g<br />
pomalku od 65 g do 60 g<br />
pomalku od 60 g do 55 g<br />
pomalku od 55 g do 50 g<br />
pomalku od 50 g do 45 g<br />
pomalku od 45 g<br />
Slika br.15 Klasirawe na jajca<br />
36
Jajcata od prv(I) i od vtor(II) kvalitet so masa pomala od 45 g mo`at da se<br />
pu{tat vo promet samo vo prodavnicite vo krugot na proizvoditelot. Pri<br />
utvrduvaweto klasata na jajcata po masa, se zema srednata vrednost na<br />
masata od najmalku 30 par~iwa jajca, so toa {to masata na sekoe poedine~no<br />
jajce da se nao|a vo granicite na taa klasa.<br />
Kako jajca od tret(III) kvalitet, vo smisla na ovaj prira~nik se<br />
podrazbiraat: jajca za prerabotka i inkubirani jajca za prerabotka.<br />
Jajca za prerabotka od tret (III) kvalitet se jajca so vidlivi napuknatini so<br />
slbo izvalkani ili delumno de<strong>for</strong>mirana lu{pa, kako i jajca {to ne gi<br />
ispolnuvaat uslovite za jajca od prv (I) i vtor (II) kvalitet no mo`e da se<br />
upotrebuvaat za ~ove~ka ishrana, a se nameneti isklu~ivo za prerabotka.<br />
Jajcata se pu{taat vo promet po ispituvaweto na kvalitetot, so<br />
propi{anite metodi. Kvalitetot mora da se ispita najdocna do 48 ~asa po<br />
proizvodstvoto, a pred vnesuvaweto vo transportnata ambala`a.<br />
Zadol`itelno e ozna~uvaweto na jajcata od prv (I) , kako i na neoladenite<br />
ili konzerviranite jajca od vtor (II) kvalitet so oznaka na kvalitet po<br />
masa. Jajcata se ozna~uvaat so stavawe na `ig vrz lu{pata, so boja koja e<br />
neizbri{liva, postojana na toplina i netoksi~na za zdrvjeto na lu|eto.<br />
Individualnite proizvoditeli {to proizveduvaat i neposredno pu{taat<br />
vo promet do 300 par~iwa jajca dnevno, ja ozna~uvaat klasata po masa na<br />
proda`noto mesto. Jajcata po masa se ozna~uvaat ~itlivo, so golema bukva<br />
ili so bukvi na latinica, so viso~ina najmalku 2 mm, vnatre vo krugot ~ii<br />
{to pre~nik iznesuva najmalku 12 mm, ako se ozna~uvaat na lu{pata. Ako<br />
jajcata se originalno pakuvani, ne mora da imaat oznaka na klasata po masa<br />
na lu{pata, bidejki taa se nao|a vo kutijata.<br />
Jajcata od ekstra kvalitet mora da bidat originalno pakuvani. Pakuvanite<br />
jajca od ekstra kvalitet mora da bidat za{titeni so lenta ili etiketa so<br />
oznakata ekstra, koja zadol`itelno se simnuva ~etvrtiot den od denot na<br />
pakuvaweto. Po simnuvaweto na lentata odnosno etiketata. Pakuvanite jajca<br />
od ekstra kvalitet stanuvaat jajca od prv (I) kvalitet, bez obvrska<br />
dopolnitelno da se stava oznaka po masa na lu{pata.<br />
Pred pu{tawe na jajcata vo promet se pakuvaat na soodveten na~in. Kako<br />
pakuvawe na jaca na ovoj pravilnik, se podrazbira:<br />
1. Poedine~no pakuvawe;<br />
2. Zbirno transportno pakuvawe.<br />
Kako poedine~no pakuvawe na jajcata se smeta:<br />
1. Originalno pakuvawe na jajca;<br />
2. Pakuvawe na jajca;<br />
3. Otvoreno pakuvawe na jajca.<br />
37
Kako originalno pakuvawe na jajca, vo smisla na ovoj pravilnik, se<br />
podrazbira poedine~no pakuvawe vo koe jajcata se zatvoreni od site<br />
strani. Po prvoto otvorawe takvoto pakuvawe ne se smeta za originalno.<br />
Kako pakuvawe na jajca se podrazbira poedine~no pakuvawe na jajca vo kutii<br />
od razli~ni golemini vo koi jajcata se za{titeni od site strani.<br />
Kako otvoreno pakuvawe na jajca, vo smisla na ovoj pravilnik, se<br />
podrazbira poedine~no pakuvawe na jajca na podlo{ki na koi tie ne se<br />
za{titeni od site strani i ne se zadovoleni uslovite za originalno<br />
pakuvawe. Kako zbirno taransportno pakuvawe se podrazbira pakuvawe na<br />
prethodno poedine~no spakuvani jajca. Ambala`ata za pakuvawe na jajca<br />
mora da bide ~ista, otporna na mehani~ki udari i mora da gi {titi jajcata<br />
od nadvore{ni vlijanija, so toa {to kako ambala`a mo`at da se koristat<br />
podlo{ki, kartoniski kutii, plasti~ni kutii, drveni sandaci i dr. So<br />
zbirno transportno pakuvawe mora da se obezbedi za{tita na jajcata vo<br />
transportot i prometot.<br />
Deklaracijata za originalno pakuvawe na jajcata se stava na sekoe<br />
poedine~no pakuvawe, a deklaracijata za pakuvani jajcata, koja se<br />
stava na zbirno transportno pakuvawe, sodr`i:<br />
1. Firma odnosno naziv i sedi{te na proizvoditelot<br />
2. Naznaka na vidot pernatata `ivina od koja poteknuvaat jajcata ako ne<br />
se koko{kini<br />
3. Oznaka na kvalitetot i na klasata po masa<br />
4. Broj na spakuvani jajca<br />
5. Datum na pakuvaweto i rok na traeweto ili oznaka "upotreblivo do".<br />
Deklaracijata za pakuvani jajca mo`e da bide otpe~atena na ambala`ata<br />
ili na etiketata koja se prilepuva na zbirno transportno pakuvawe.<br />
Deklaracijata mora da se nao|a sekoe zbirno pakuvawe - transportna<br />
kutija, a ako jajcata se pu{tat vo promet nadvor od kutijata, deklaracijata<br />
mora da se postavi na sekoe proda`no mesto.<br />
Spakuvanite jajca moraat do momentot na pu{taweto vo promet da se ~uvaat<br />
i skladiraat vo prostorii koi lesno se ~istat i dezinfikuvaat, a se<br />
za{titeni od preterano zagravawe ili ladewe, kako i od direkna son~eva<br />
svetlina.<br />
Sredstvata {to se koristat za transport na jajcata mora da bidat suvi,<br />
~isti i bez tu|i mirizbi, so toa {to efikasno da gi {titi spakuvanite jajca<br />
od nadvore{ni vlijanija, svetlost i ekstremni promeni na temperaturata.<br />
Vo Prilog IV.6.2.1 daden e zapisnik za zemawe mostri za ispituvawe na<br />
rezidui izdadeno od Ministerstvo za Zemjodelstvo, {umarstvo i<br />
vodostopanstvo, Uprava za veterinarstvo, podra~na edinica Skopje 11-3-<br />
9/457-I-1<br />
Vo Prilog IV.6.2.2 Etiketa na sve`i jajca na KOKA FARM-BOIL.<br />
Vo Prilog IV.6.2.3 daden e dogovor za zdravstvena za{tita na `ivina<br />
br.250/09 od 24.11.2009 so V.D.B.S Jo-Ka Vet Doo s.Kadino.<br />
38
IV.6.3 Karakteristiki na repromaterijali<br />
Ambala`ata pretstavuva sredstvo koe go prifa}a prehrambeniot<br />
proizvod i go {titi do negova kone~na upotreba. Ambala`ata so<br />
pakuvaniot proizvod pretstavuva edna celina, koja se prezentira na<br />
kupuva~ot i taa predstavuva sostaven del, go {titi i nepristrasno go<br />
prepora~uva proizvodot, davaj}i pri toa potrebni in<strong>for</strong>macii za nego vo<br />
odnos na negoviot sostav, upotreba, trajnost, koristewe i sli~no.<br />
Od aspekt na materijalot za izrabotka taa mo`e da bide:<br />
- Hartiena i kartonska ambala`a (kutii, podlo{ki)<br />
Vo pogled na namenata mo`e da bide: proda`na i transportna.<br />
Kako ambala`a se koristiat samo dve grupi, i toa hartija i karton za<br />
transport. Blgodarenie na postapkite za oplemenuvawe, ovoj vid na<br />
ambala`a ja obezbeduva potrebnata za{tita od vlijanie na nadvore{nite<br />
vlijanija.<br />
Za transportna ambala`a se koristi pove}e sloen karton i lepenki.<br />
Za komercijalna ambala`a se koristi hartija za meko pakuvawe, za<br />
etiketi i nalepnici, oplemeneta hartija, masna hartija, pergament i<br />
pergamin hartija i dr.<br />
Hartijata za izrabotka na etiketi i nalepnici se dobiva od sredno fini<br />
i bezdrveni hartii, koi se otporni na bazen tretman. Za zgolemuvawe na<br />
otpornosta sprema vlagata i korozivnite sredstva se proizveduvaat i<br />
specijalni hartii koi se impegriraat so plasti~ni masi, t.e so posebni<br />
hemiski sredstva i inhibitori protiv korozija. Za vakva namena se<br />
koristat sinteti~ki smoli koj vo vid na rastvor se nanesuvaat na<br />
povr{inata na hartijata, se dodavaat vo koli~ina od 2-5 % i ja<br />
zgolemuvaat otpornosta na hartijata od 4 na 75-80%, a ja zgolemuva<br />
otpornosta na kinewe, miewe, bri{ewe vo vla`na i suva sostojba.<br />
Od pravilniot izbor na ambala`ata zavisi uspe{noto ~uvawe na<br />
proizvodot, nivniot kvalitet, prehrambena, biolo{ka i dietetska<br />
zrelost.<br />
Branoviden karton e kartonot sostaven od eden ili pove}e sloevi na<br />
branovidna hartija. Toj e zalepen na eden sloj ramna hartija ili se nao|a<br />
zalepen pome|u sloevite na ramna hartija. Toj mo`e da bide dvosloen,<br />
trosloen, ~etirisloen, petsloen i sedumsloen. Dvoslojniot karton ima<br />
eden ramen i eden branoviden sloj, troslojniot ima eden branoviden i<br />
dva ramni sloja. Kako surovina za ramnite sloevi se koristi {ranc<br />
hartija, dupleks i narton hartija. Me|utoa najvredna e narton hartijata<br />
koja poka`uva najgolema otpornost na kinewe, a poseduva cvrst i mazna<br />
povr{ina od edenata strana i rapava od drugata strana.<br />
Se koristat pove}e sistemi za pakuvawe na jajca: klaster, ovoterm, ovit,<br />
red tail-pak i dr.<br />
Klaster sistem ima namena za pakuvawe na jajca vo slo`iva kartonska<br />
ambala`a vo koja mo`at da se smestat 6 ili 12 broja na jajca.Vo vakvata<br />
39
ambala`a sekoe jajce ima svoe le`i{te so {to e dobro za{titeno za<br />
vreme na transport i distribucija. Ambala`ata mo`e no i nemora da ima<br />
kapak.<br />
Ovoterm sistem ima golema primena pri pakuvawe na jajcata. Ambala`ata<br />
e izrabotena od plasti~ni masi i se <strong>for</strong>mira po ma{inski pat. Taa<br />
glavno se proizveduva od PVC. Vo nea se pakuvaat 4-8 jajca, a ~esto i 30.<br />
Ambala`ata se sostoi od kapak i osnova koi me|usebe se spoeni od<br />
strana. Za vreme na zatvoraweto na ambala`ata kapakot vleguva vo<br />
osnovata.Osnovata na ambala`ata mo`e da bide izrabotena od celulozna<br />
pulpa na koja se nao|aat specijalni le`i{ta vo koi se smesteni jajcata.<br />
Vo vakva ambala`a mo`e da se pakuvaat 30, 16 ili 8 jajca. Ambala`ata i<br />
vo dvata slu~ai e nepovratna.<br />
Ovit sistem, isto taka se koristi za pakuvawe jajca. Kaj ovoj sistem se<br />
raboti za koristewe na slo`iva kartonska ambala`a koja e taka izvedena<br />
da obrazuva prostori za jajcata vo koi tie se smestuvaat. Za izrabotka na<br />
ovaa ambala`a se koristi karton. Taa e nepovratna.<br />
Vo ramkite na DPTU KOKA-FARM BOIL eksport-import DOOEL Ilinden:<br />
se koristi hartiena i kartonska ambala`a.<br />
Pri pakuvaweto na jajcata se koristi sledniov sistem za pakuvawe:<br />
Red tail-pak e sistem namenet za pakuvawe na jajca. Amabala`ata e<br />
izrabotena od celulozna pulpa i modelirana e taka da odgovara na<br />
goleminata i oblikot na jajcata. Vo nea mo`at da se se pakuvaat od 4-30<br />
jajca, a naj~esto se pakuvaat po 30 jajca. Celuloznata pulpa mo`e da bide<br />
oboena vo razni boi koi obi~no slu`at za klasifikacija na jajcata po vid<br />
i te`ina.<br />
Vaka spakuvanite jajca se stavaat vo kartonski kutii se so cel dobro da e<br />
za{titeno za transport i distribucija.<br />
Repromaterijalite se ~uvaat vo magacini za repromaterijali.<br />
IV.6.4 Sredstava za higiena, ~istewe i dezinfekcija<br />
Od sredstvata za higiena, ~istewe i dezinfekcija {to se upotrebuvaat vo<br />
DPTU KOKA-FARM BOIL eksport-import DOOEL Ilinden mo`e da se<br />
izdvojat:<br />
• za dezinfekcija vo farmata se koristi Ecocid S koj sodr`i<br />
pentapotassium bis (peroxymonosulphate) bis (sulphate),<br />
• za sanitacija i ~istewe na podovi 2% r-r na kausti~na soda-NaOH,<br />
• i kako sredstvo za sanitacija na yidovi kalcium karbonat-var.<br />
Vo Prilog IV.6.4.1 daden e Material Safety Data Sheet No. 0720 KRKA, d.d .<br />
Novo mesto od 2 dekemvri 2005 god.<br />
IV.6.5 Karakteristiki na mastite i maslata za podma~kuvawe<br />
Motorno maslo - SAE 90W<br />
40
Ref.<br />
Br ili<br />
Motornoto maslo SAE 90W, se koristi za podma~kuvawe na opremata.<br />
Motornite masla ne sodr`i opasni materii.<br />
Masta i maslata za podma~kuvawe se skladiraat vo magacin za<br />
skladirawe na repromaterijali.<br />
Prilog IV.6.5.1 Uverenie za kvalitet so kontrolen broj 213, od 23.09.2008,<br />
za motorno maslo FOR HIPO SAE 90W, od Fabrika Maziva AD Kru{evac.<br />
Popolnete ja slednata tabela (dodadete dopolnitelni redovi po potreba)<br />
Tabela 1 Surovinite, gotovi proizvodi, sredstva za higiena i ~istewe,<br />
mastiti i masla za podma~kuvawe i energensi<br />
Materijal/<br />
Supstancija (1)<br />
CAS (4)<br />
Broj<br />
1. P~enka Nema dostapen<br />
podatok<br />
2. Soja Nema dostapen<br />
podatok<br />
3. Premiks Nema dostapen<br />
podatok<br />
4. Kreda Nema dostapen<br />
podatok<br />
5. Son~ogledovo }ospe Nema dostapen<br />
podatok<br />
6. Jajca Nema dostapen<br />
podatok<br />
7. Hartieni podlo{ki Podatok od<br />
za jajca<br />
proizvoditel<br />
8. Kartonksi kutii Podatok od<br />
proizvoditel<br />
9. Sredstvo za Podatok od<br />
denzifekcija proizvoditel<br />
Ecoccid S<br />
10. Voda Nema dostapen<br />
podatok<br />
11. Elektri~na energija Nema dostapen<br />
podatok<br />
12. Kausti~na soda Podatok od<br />
NaOH 2%<br />
13. Sredstvo za<br />
varosuvawe na<br />
yidovite<br />
Kalcium karbonat<br />
proizvoditel<br />
Podatok od<br />
proizvoditel<br />
Kategorija na<br />
opasnost (2)<br />
Momentalno<br />
skladirana<br />
koli~ina<br />
Godi{na<br />
upotreba<br />
R i S frazi (3)<br />
(toni)<br />
(toni)<br />
- - 176, 277 t Nema dostapen<br />
podatok<br />
- - 36,1 t Nema dostapen<br />
podatok<br />
- - 2,4 t Nema dostapen<br />
podatok<br />
- - 12 t Nema dostapen<br />
podatok<br />
- 8 t Nema dostapen<br />
podatok<br />
- - 950 000 Nema dostapen<br />
par~ina podatok<br />
- 3900 par~iwa Podatok od<br />
proizvoditel<br />
- - 150 kutii Podatok od<br />
proizvoditel<br />
Klasa 4.3 - 50 kg Podatok od<br />
proizvoditel<br />
- - 400 m 3 Nema dostapen<br />
podatok<br />
- - 11.160 kw Podatok od<br />
proizvoditel<br />
Klasa 4.3 - 50 kg Podatok od<br />
proizvoditel<br />
Klasa 4.3 - 100 kg Podatok od<br />
proizvoditel<br />
14. Motorno maslo SAE<br />
90W<br />
Podatok od<br />
proizvoditel<br />
Klasa 3 - 50 kg Podatok od<br />
proizvoditel<br />
15. Plin Podatok od<br />
proizvoditel<br />
Klasa 3 - 120 kg Podatok od<br />
proizvoditel<br />
1. Vo slu~aj kade materijalot vklu~uva odreden broj na posebni i dostapni opasni<br />
supstancii, dadete detali za sekoja supstancija.<br />
2. Zakon za prevoz na opasni materii (Sl. List na SFRJ br. 27/90, 45/90, Sl. Vesnik na RM<br />
12/93)<br />
3. Spored Aneks 2 od dodatokot na upatstvoto<br />
4. Chemical Abstracts Service<br />
41
V<br />
CVRST I TE^EN OTPAD<br />
Vo dolnata tabela vklu~ete go celiot otpad {to se sozdava, prifa}a za<br />
povtorno iskoristuvawe ili tretira vo ramkite na instalacijata<br />
(dodadete dopolnitelni redovi po potreba).<br />
Odgovor:<br />
Vo proizvodnite procesi koi {to se odvivaat vo DPTU KOKA-FARM BOIL<br />
eksport-import DOOEL Ilinden se javuvaat slednive vidovi otpad:<br />
• @ivotinskiot otpad se sozdava od |ubrivo, trupovi i izmet na<br />
`ivinata od farmata. Soglasno Zakont za upravuvawe so otpad (Sl.<br />
vesnik R. Makedonija" br.68/04) ~len 1 se ureduva upravuvaweto so<br />
otpadot, planovite i programite za upravuvawe so otpadot, pravata i<br />
obvrskite na pravnite i fizi~kite lica vo vrska so upravuvaweto so<br />
otpadot, na~inot i uslovite pod koi mo`e da se vr{i sobirawe,<br />
transportirawe i tretman, prerabotka, skladirawe i odstarnuvawe<br />
na otpadot, uvozot, izvozot i tranzitot na otpadot, monitoringot,<br />
in<strong>for</strong>mativniot sistem i finsiraweto.<br />
Soglasno ~len 2 od listata na vidovi na otpadi odredbite na ovoj<br />
zakon se odnesuvaat i na `ivotinskiot otpad (trupovi, |ubrivo,<br />
izmet), kako i drugi materii od pridodno poteklo koi mo`at da se<br />
iskoristat vo zemjodelstvoto.<br />
Za deponirawe na |ubrivoto i izmetot od farmata za koko{ki se<br />
izgradeni |ubri{ni nepropustni jami so dimenzii2h (2,90h6,10h3m)<br />
koi konstruktivno e napravena soglasno tehni£kite propisi.<br />
Del od ovoj odpad se koristi vo zemjodelstvoto kako prirodno<br />
|ubrivo, a del go sobira JKP Ilinden-n.Ilinden.<br />
Kako vremeno re{enie za otstranuvawe na uginatat `ivina od krugot<br />
na farmata e napraven dogovor so Javnoto komunalno pretprijatie<br />
Ilinden-n.Ilinden, koe sekojdnevno vr{i podigawe na otpadnite<br />
materii pri {to eventualno uginatata `ivina se pakuva posebno i so<br />
komunalnite vozila se vr{i transport do deponijata Drisla kade<br />
{to po posebna postapka se vr{i uni{tuvawe.<br />
Vo dogovor so grupacijata na farmi za `ivina se planira vo<br />
naredniot period da se obezbedi posebna specijalna pe~ka vo koja po<br />
site eko standardi }e se vr{i spaluvawe na uginatata `ivina.<br />
• Otpadna voda koja {to se koristi za odr`uvawe na higienata vo<br />
prostoriiite i sanitarnite jazli (komunalna otpadna voda),<br />
otpadna voda od procesot na miewe na opremata, otpadna voda od<br />
miewe na kafezite i hranilkite preku sitem za cevki se vlevaat vo<br />
septi~ka jama.<br />
Odvodot na fekalnite vodi od objektot se izveduvaat po najkratok<br />
pat i se priklu~uvaat na septi~ka jama. Izvedbata e od PVC cevki i<br />
42
fasonski delovi vo soodveten pre~nik. Odvodnite se prifa}aat od<br />
glavnata odvodna vertikala so pre~nik F100. Dimenziite na<br />
cevkite se odredeni od vidot na sanitarniot pribor i toa:<br />
mijalnici i sadoperi F 50 mm, podni slivnici F 70 mm, VC {olja so<br />
F 100 mm i kanalizaciona vertikala so F 100 mm site cevki se<br />
polo`eni so naklon kon KV-1, odnosno kon septikot. Sekoj sanitaren<br />
pribor ima voden sifon koj slu`i za zatvarawe na neprijatnite i<br />
{tetnite gasovi od instalacijata na vlezot vo prostoriite. Za taa<br />
cel se postaveni i kanalizacionite vertikali koi zavr{uvaat so<br />
ventilacioni glavi nad krovnata povr{ina. Za kontrola na<br />
protokot i ~istewe na instalacijata se koristat revizii postaveni<br />
na kanalizacionite vertikali, kako i revizioni {ahti vo<br />
dvori{niot razvod. Za prifa}awe na otpadnata voda se korist<br />
septi~ka jama koja e postavena vo dvorot. «isteweto na septi~kata<br />
jama go vr{i nadle`noto komunalno pretprijatie JKP Ilindenn.Ilinden.<br />
Pokraj staite ima 2 (dve) |ubri{ni nepropustlivi jami so dimenzii<br />
2h(2,90h6,10h3m), na ~ii kraevi, od severnata strana se postaveni<br />
dve razvodni {ahti.<br />
Septi~kata jama e izvedena od nabien beton i e podelena na dva<br />
dela so prelivnik izveden vo <strong>for</strong>ma na bukva N za da mo`e bez<br />
pre~ki posle talo`ewe na cvrstiot materijal od otpadnata voda, da<br />
premine po~istata voda vo vtoriot del od septi~kata jama. Od<br />
vnatre{nata strana jamata e prema~kana so hidromal vo tri sloja<br />
soglasno tehni~kite propisi. Vo jamata izveden e otvor za<br />
ventilacija so metalna cevka i ventilaciona glava. Zavr{no,<br />
septi~kata jama e pokriena so sloj od zemja od 50 cm i betonska<br />
plo~a 12 cm. Na dvata dela od septi~kata jama ima izvedno<br />
revizioni otvori.<br />
• Cvrst komunalen otpad se sozdava od hartienata ambala`a (koj se<br />
koristi pri pakuvawe na jajcata), ostatoci od hrana i istiot se<br />
deponira vo kontejneri.<br />
• Maslata i mastite koi {to se iskoristuvaat za odr`uvawe na<br />
opremata od postrojkata se sobiraat vo buriwa to~no ozna~eni za<br />
taa namena.<br />
DPTU KOKA-FARM BOIL eksport-import DOOEL Ilinden:se upravuva<br />
soglasno Zakonot za otpadot (Sl.Vesnik na R.Makedonija br.37/98) i<br />
Zakont za upravuvawe so otpad (Sl. vesnik R. Makedonija" br.68/04, 71/04<br />
i 107/07).<br />
Rizik za zagaduvawe na povr{inskata i podzemnata voda od faramata ne<br />
postoi. Na lokacijata ne se pojavuva drug opasen otpad koj {to so pomo{ na<br />
atmosferski padavini (do`d, sneg) bi bil vnesen vo po~vata i bi gi<br />
zagadil podzemnite vodi.<br />
43
Ref.<br />
br<br />
Tabela V Otpad cvrst i te~en<br />
Vid na otpad/<br />
material<br />
Broj od<br />
Evropskiot<br />
katalog na<br />
otpad<br />
Koli~ina<br />
Prerabotka/<br />
odlo`uvawe<br />
Metod i<br />
lokacija na<br />
odlo`uvawe<br />
Koli~ina po<br />
mesec [toni]<br />
Godi{na<br />
koli~ina<br />
[toni]<br />
1 Voda 19 08 99 35 m 3 420m 3 Septi~ka jama JKP Ilinden<br />
2 @ivotinski<br />
otpad (izmet)<br />
02 01 06 Ne e<br />
definirano<br />
Ne e<br />
definirano<br />
\ubri{na jama<br />
JKP Ilinden<br />
3 @ivotinksi 02 02 02 45 nesilki 540 nesilki Kontejner JKP Ilinden<br />
otpad<br />
(uginata<br />
`ivina)<br />
4 Hartija i 15 01 01 Ne e<br />
Ne e<br />
Kontejner JKP Ilinden<br />
karton<br />
definirano definirano<br />
4 Hrana 20 01 08 Ne e<br />
Ne e<br />
Kontejner JPK Ilinden<br />
definirano definirano<br />
6 Sanitarni 20 03 99 Ne e<br />
Ne e<br />
Septi~ka jama JPK Ilinden<br />
otpadni vodi<br />
7 Masla i<br />
masti<br />
definirano<br />
20 01 26* Ne e<br />
definirano<br />
definirano<br />
Ne e<br />
deninirano<br />
Se skladira vo<br />
magacin i se<br />
sobira vo<br />
buriwa<br />
Ovlastena<br />
organizacija<br />
za<br />
zgri`uvawe<br />
na takov vid<br />
na otpad<br />
44
VI<br />
EMISII VO ATMOSFERATA<br />
Prilo`ete lista na site to~kasti izvori na emisii vo atmosferata,<br />
vklu~uvaj}i i detali na kotelot i negovite emisii.<br />
Opi{ete gi site izvori na fugitivna emisija, kako na pr. skladirawe na<br />
otvoreno.<br />
Aplikantot e potrebno da posveti osobeno vnimanie na onie izvori na<br />
emisija koi sodr`at supstancii navedeni vo Aneks 2 od dodatokot na<br />
Upatstvoto.<br />
Odgovor:<br />
Soglasno upatstvoto za podgotovka za B-integrirana ekolo{ka dozvola<br />
emisiite vo atmosferata }e gi kategorizirame vo: emisii od kotli,<br />
glavni emisii, sporedni emisii i fugativni i potencijalni emisii.<br />
Od uvidot na lice mesto za izvori na emisija vo atmosferata se<br />
zaklu~uva deka emisii: od kotli, glavni emisii i sporedni emisii vo<br />
DPTU KOKA-FARM BOIL eksport-import DOOEL Ilinden ne postojat.<br />
Kako potencijalno emisii vo vozduhot mo`e da se pojavat:<br />
• Emisija na pra{ina i {tetni materii nastanuva od gasovi koi<br />
nastanuva so razgradba na organskite materii koi sodr`at: izmet,<br />
mokra~a, od otpadenite produkt na metabolizmot na `ivinata, kako<br />
i od nekoi sistemi za greewe, kako i emisija na pra{ina od silosite<br />
za p~enka i pri rastovar na p~enka od kamioni vo silosite, {tetni<br />
materii i vkupna organska pra{ina koi se emitiraat vo<br />
ambientalniot vozduh od otvorite na ventilatorite.<br />
Od objektot nema nikakvi emisii na {tetni isparuvawa, a toa zna~i deka<br />
ne postoi nikakov rizik po kvalitetot na vozduhot.<br />
Vgradenite ventilatori slu`at za ventilacija i klimatizacija vo<br />
prostoriite kade {to se ~uva `ivinata. Istite so ogled na tehnolo{kiot<br />
proces ne isfrlaat {tetni isparuvawa vo atmosferata, a so toa ne<br />
vlijaat na kvalitetot na vozduhot, osven {to koga }e se pojavi zgolemen<br />
atmosferski pritisok vo neposredna blizina na farmata, retko i za<br />
mnogu kratko vreme mo`e da se po~ustvuva neprijaten miris.<br />
Za deponirawe na |ubreto od farmata za koko{ki se izgradeni |ubri{ni<br />
jami koi konstruktivno se napraveni soglasno tehni~kite propisi.<br />
Cvrsti ~esti~ki. [tetnosta na cvrstite ~esti~ki se opredeluva spored<br />
nivniot granulometriski sostav:<br />
45
Reden broj Stepen Sostav<br />
1. 0 >11μm<br />
2. 1 7-11 μm<br />
3. 2 4,7-7,0 μm<br />
4. 3 3,3-4,7 μm<br />
5. 4 2,1-3,3 μm<br />
6. 5 1,1-2,1 μm<br />
7. 6 0,65-1,1 μm<br />
8. 7 0,43-0,65 μm<br />
9. 8
Napomena: Prezentiranite vrednosti va`at za uslovi i rabotni procesi<br />
koi bile vo vreme koga se vr{eni merewata.<br />
Prilog VI.1: Tehni~ki izve{taj br.103/04/2010 od 12 04.2010 godina od<br />
izv{eni merewa i analiza na nivo na bu~ava, hemiski {tetnosti i<br />
pra{ina na otpadniot vozduh vo DPTU KOKA FARM-BOIL s.Kadino,<br />
Skopje.<br />
Izvor na emisija Detali za emisijata Namaluvawe na<br />
zagaduvaweto<br />
Referenca/br. na<br />
oxak<br />
Visina na<br />
oxak<br />
[m]<br />
Supstancija<br />
/materijal<br />
Masen<br />
protok<br />
[mg/Nm 3 ]<br />
Protok na<br />
vozduh<br />
[ Nm 3 /~as ]<br />
Tip na<br />
filter/ciklon/<br />
skruber<br />
Samo za kotli so mo}nost pove}e od 250 kW, malite kotli se isklu~eni.<br />
Kapacitet na kotelot<br />
Proizvodstvo na parea:<br />
Termalen vlez:<br />
Gorivo za kotelot<br />
Tip: jaglen/nafta/LPG)/gas/biomasa itn.<br />
Maksimalen kapacitet na sogoruvawe<br />
Sodr`ina na sulfur:<br />
kg/~as<br />
MW<br />
kg/~as<br />
%<br />
NOx mg/Nm 3<br />
pri (0 o C. 3% O 2 (Te~nost ili gas), 6% O 2 (Cvrsto<br />
gorivo)<br />
Maskimalen volumen na emisija<br />
Temperatura<br />
o C(min)<br />
m 3 /~as<br />
o C(max)<br />
Periodi na rabota ~as/den Denovi/godi{no<br />
Za drugi golemi izvori na emisii vo proizvodstvoto:<br />
Normalnite uslovi za temperatura i pritisok se: 0 o C, 101.3 kPa<br />
47
VII<br />
EMISII VO POVR[INSKI VODI I KANALIZACIJA<br />
Baratelot treba da navede za sekoj izvor na emisija posebno dali se<br />
emituvaat supstancii navedeni vo Aneks II od Dodatokot na Upatstvoto.<br />
Potrebno e da se dadat detali za site supstanciii prisutni vo site<br />
emisii, soglasno Tabelite III do VIII od Uredbata za klasifickacija<br />
vodite (Sl. Vesnik 18-99). Treba da se vklu~at site istekuvawa na<br />
povr{inski vodi, zedno so vodite od do`dovi koi se ispu{taat vo<br />
povr{inskite vodi.<br />
Odgovor:<br />
• Otpadna voda koja {to se koristi za odr`uvawe na higienata vo<br />
prostoriiite i sanitarnite jazli (komunalna otpadna voda),<br />
otpadna voda od procesot na miewe na opremata, otpadna voda od<br />
miewe na kafezite i hranilkite preku sitem za cevki se vlevaat vo<br />
septi~ka jama.<br />
Ako prirodata i kapacitetot na edna industrija se poznati,<br />
procenkata na opteretuvaweto na industrijata isti taka mo`e da<br />
bide izrazeno po ~ovek ili so ekvivalent na `itel.<br />
Ekvivalentot po `itel e definiran kako odnos na koli~inata na<br />
suspendiranite materii, raspadnati materii izrazeni kako BPK i<br />
supstancii {to se ispu{taat vo odnos na koli~inata na<br />
soodvetnite materii po `itel koi normalno se nao|aat vo<br />
doma{nata otpadna voda.<br />
Septi~kata jama spa|a vo objekti za pre~istuvawe na kanalska voda<br />
i niz niv kanalskata voda protekuva so mnogu mala brzina.<br />
Vo nea se vr{i proces na anaerobno razlo`uvawe na organskite<br />
cvrsti materii. Ovie materii se raspa|aat na dnoto na jamata,<br />
sozdavaj}i gasovi, koi se krevaat, na povr{inata nosej}i so sebe<br />
fina suspenzija ~ij eden del povtorno pa|a na dnoto, a drugiot del<br />
izleguva od jamata zaedno so istalo`enata kanalska voda .<br />
Septi~kata jama koja se nao|a vo blizina na objekt mora da e<br />
pokriena, i treba da imaat ventilacija za odvod na gasovite, koi<br />
mo`e da bidat eksplozivni.<br />
Odvodot na fekalnite vodi od objektot se izveduvaat po najkratok<br />
pat i se priklu~uvaat na septi~ka jama. Izvedbata e od PVC cevki i<br />
fasonski delovi vo soodveten pre~nik. Odvodnite se prifa}aat od<br />
glavnata odvodna vertikala so pre~nik F100. Dimenziite na<br />
cevkite se odredeni od vidot na sanitarniot pribor i toa:<br />
mijalnici i sadoperi F 50 mm, podni slivnici F 70 mm, VC {olja so<br />
F 100 mm i kanalizaciona vertikala so F 100 mm site cevki se<br />
polo`eni so naklon kon KV-1, odnosno kon septikot. Sekoj sanitaren<br />
48
pribor ima voden sifon koj slu`i za zatvarawe na neprijatnite i<br />
{tetnite gasovi od instalacijata na vlezot vo prostoriite. Za taa<br />
cel se postaveni i kanalizacionite vertikali koi zavr{uvaat so<br />
ventilacioni glavi nad krovnata povr{ina. Za kontrola na<br />
protokot i ~istewe na instalacijata se koristat revizii postaveni<br />
na kanalizacionite vertikali, kako i revizioni {ahti vo<br />
dvori{niot razvod. Za prifa}awe na otpadnata voda se korist<br />
septi~ka jama koja e postavena vo dvorot. «isteweto na septi~kata<br />
jama go vr{i nadle`noto komunalno pretprijatie JKP Ilindenn.Ilinden.<br />
Pokraj staite ima 2 (dve) |ubri{ni nepropustlivi jami so dimenzii<br />
2h(2,90h6,10h3m), na ~ii kraevi, od severnata strana se postaveni<br />
dve razvodni {ahti.<br />
Septi~kata jama e izvedena od nabien beton i e podelena na dva<br />
dela so prelivnik izveden vo <strong>for</strong>ma na bukva Nza da mo`e bez<br />
pre~ki posle talo`ewe na cvrstiot materijal od otpadnata voda, da<br />
premine po~istata voda vo vtoriot del od septi~kata jama. Od<br />
vnatre{nata strana jamata e prema~kana so hidromal vo tri sloja<br />
soglasno tehni~kite propisi. Vo jamata izveden e otvor za<br />
ventilacija so metalna cevka i ventilaciona glava. Zavr{no,<br />
septi~kata jama e pokriena so sloj od zemja od 50 cm i betonska<br />
plo~a 12 cm. Na dvata dela od septi~kata jama ima izvedno<br />
revizioni otvori.<br />
Vodosnabduvaweto so sanitarna voda vo DPTU KOKA-FARM BOIL<br />
eksport-import DOOEL Ilinden se vr{i od gradska vodovodna mre`a na<br />
JKP Vodovod-n.Ilinden.<br />
Srednata godi{na potro{uva~ka na voda iznesuva 420 m 3 godi{no<br />
Otpadnite vodi ne se opasni za `ivotnata sredina, bidej}i istite se<br />
vlevaat vo betonirani nepropustlivi septi~ki jami koi se ~istata od<br />
strana na JKP Ilinden-n.Ilinden.<br />
Popolnete ja slednata tabela:<br />
Parame<br />
tar<br />
Pred tretirawe<br />
Posle tretirawe<br />
Ime na<br />
supstan<br />
cija<br />
Maks.<br />
Prosek<br />
na ~as<br />
[mg/l]<br />
Maks.<br />
Dneven<br />
prosek<br />
[mg/l]<br />
kg/den Kg/god<br />
.<br />
Maks.<br />
prosek<br />
na ~as<br />
[mg/l]<br />
Maks.<br />
Dneven<br />
prosek<br />
[mg/l]<br />
Vkupno<br />
kg/den<br />
Vkupno<br />
kg/god.<br />
Identitet<br />
na<br />
recipientot<br />
[6N;6E] 4<br />
4 Soglasno Nacionalniot koordinaten sistem<br />
49
Sledenite tabeli treba da se popolnat vo slu~aj na direktno ispu{tawe<br />
vo reki i ezera.<br />
To~ka na monitoring/ Referenci od Nacionalniot koordinaten sistem :<br />
Parametar<br />
Rezultati<br />
(mg/l)<br />
Datum Datum Datum Datum<br />
Normalen<br />
analiti~ki<br />
opseg<br />
Metoda/tehnika<br />
na analiza<br />
pH<br />
Suv ostatok na filtrirana<br />
voda<br />
Temperatura<br />
Elektri~na provodlivost μS<br />
Amoniumski azot NH 4 -N<br />
Hemiska potro{uva~ka na<br />
kislorod<br />
Biohemiska potro{uva~ka na<br />
kislorod<br />
Rastvoren kislorod O 2 (r-r)<br />
Kalcium Ca<br />
Kadmium Cd<br />
Hrom Cr<br />
Hlor Cl<br />
Bakar Cu<br />
@elezo Fe<br />
Olovo Pb<br />
Magnezium Mg<br />
Mangan Mn<br />
@iva Hg<br />
Parametar<br />
Rezultati<br />
(mg/l)<br />
Datum Datum Datum Datum<br />
Normalen<br />
analiti~ki<br />
opseg<br />
Metoda/<br />
tehnika na<br />
analiza<br />
Nikel Ni<br />
Kalium K<br />
Natrium Na<br />
Sulfat SO 4<br />
Cink Zn<br />
Vkupna bazi~nost<br />
(kako CaCO 3 )<br />
Vkupen organski jaglerod<br />
TOC<br />
Vkupen oksidiran azot TON<br />
Nitriti NO 2<br />
Nitrati NO 3<br />
Fekalni koli<strong>for</strong>mni<br />
bakterii vo rastvor (<br />
/100ml)<br />
Vkupno bakterii vo<br />
rastvor<br />
( /100ml)<br />
Fosfati PO 4<br />
50
VIII<br />
EMISII VO PO^VA<br />
Opi{ete gi postapkite za spre~uvawe ili namaluvawe na vlezot na<br />
zagaduva~ki materii vo podzemnite vodi i na povr{inata na po~vata.<br />
Potrebno e da se prilo`at podatoci za poznato zagaduvawe na po~vata i<br />
podzemnite vodi, za istorisko ili momentalno zagaduvawe na samata<br />
lokacija ili podzemno zagaduvawe.<br />
Odgovor:<br />
Pri redovno rabotewe na instalacijata na postoi mo`nost za emisija na<br />
polutanti vo po~vata.<br />
51
IX<br />
ZEMJODELSKI I FARMERSKI AKTIVNOSTI<br />
Vo slu~aj na otpad od zemjodelski aktivnosti ili za zemjodelski nameni,<br />
vo slednata tabela treba da se opi{at prirodata i kvalitetot na<br />
supstancijata (zemjodelski i nezemjodelski otpad) {to treba da se<br />
rasfrla na zemji{te (efluent, mil, pepel), kako i predlo`enite<br />
koli~estva, periodi i na~ini na primena (pr. cevno ispu{tawe,<br />
rezervoari).<br />
Odgovor:<br />
Vo DPTU KOKA-FARM BOIL eksport-import DOOEL Ilinden se sozdava<br />
zemjodelski otpad koj se iznesuva od fermata od strana na korisnikot<br />
koj naj~esto e zemjodelec {to uka`uva na faktot deka ne se zadr`uva vo<br />
okolinata na farmata so toa ne doa|a do dopolnitelno zagaduvawe na<br />
okolinata.<br />
Identitet na povr{inata<br />
Vkupna povr{ina (ha)<br />
Korisna povr{ina (ha)<br />
Kultura<br />
Pobaruva~ka na Fos<strong>for</strong> (kg P/ha)<br />
Koli~estvo na mil rasfrlena na<br />
samata farma<br />
(m 3 /ha)<br />
Proceneto koli~esto Fos<strong>for</strong> vo milta<br />
rasfrlena na farmata (kg P/ha)<br />
Volumen {to treba da se aplicira<br />
(m 3 /ha)<br />
Apliciran fos<strong>for</strong> (kg P/ha)<br />
Vk. koli~estvo vnesena mil (m 3 )<br />
52
X<br />
BU^AVA, VIBRACII I NEJONIZIRA^KO ZRA^EWE<br />
Lista na izvori (ventilacija, kompresori, pumpi, oprema) nivna<br />
mestopolo`ba na lokacijata (vo soglasnostso lokaciskata mapa), periodi na<br />
rabota (cel den i no} / samo preku den / povremeno).<br />
Odgovor:<br />
Vo redot na negativni posledici koi vlijaat vrz `ivotnata sredina, a<br />
proizleguvaat od tehni~kiot razvoj zna~ajno mesto zavzema bu~avata.<br />
Od site faktori koi ja zagrozuvaat `ivotnata i rabotnata sredina,<br />
bu~avata stoi na treto mesto. Bu~avata vo osnova e me{avina na razni<br />
zvuci so razli~en broj na treperewa vo odredeno vreme (sekunda) i mo`e<br />
da se definira kako eden vid nepo`elna zvu~na pojava.<br />
Vrz osnova na ~len 9 stav 4 od Zakonot za za{tita na bu~ava vo<br />
`ivotnata sredina (Sl.vesnik na RM, br. 79/07), donesen e Pravilnik za<br />
grani~nite vrednosti na nivoto na bu~ava vo `ivotnata sredina<br />
(Sl.vesnik na RM, br. 147/08), dadeni vo slednava tabela.<br />
Tabela 1: Grani~ni vrednosti za osnovnite indikatori za bu~avata vo `ivotnata<br />
sredina predizvikani od razli~ni izvori<br />
Reden broj PODRAJE DEFINIRANO SPORED STEPENOT<br />
NA ZA[TITA OD BU^AVA<br />
Nivo na bu~ava izrazeno vo<br />
dB(A)<br />
L D L B L H<br />
1. Podra~je od prv stepen 50 50 40<br />
2. Podra~je od vtor stepen 55 55 45<br />
3. Podra~je od tret stepen 60 60 55<br />
4. Podra~je od ~etvrt stepen 70 70 60<br />
Soglasno ~len 7 od istiot zakon “izvor na bu~ava e gradba, postrojka,<br />
oprema, instalacija, ured, sredtsva i aparat koj so rabota/dejnost ili<br />
upotreba predizvikuva postojana ili povremena bu~ava, bu~na aktivnost<br />
od lu|e i `ivotni, vklu~uvaj}i gi rade`nite aktivnosti, kako i rugi<br />
aktivnosti od koi se {iri i/ili vr{i emisija na zvuk vo sredinata”.<br />
Kako izvori na bu~ava koi se javuvaat vo procesot na proizvodstvo e<br />
rabotata na samata ma{iniata za pakuvawe na jajca i rabotata na<br />
ventilatorite.<br />
Mereweto i analizata na nivoto na bu~ava se izvr{eni na edno merno<br />
mesto nadvor od granicite na grani~nite linii na kompanijata so<br />
sosedniot individualen stanben objekt, ju`no.<br />
53
Lokacijata na mernoto mesto vo navedeniot individualen stanben objekt e<br />
najeksploatiranata to~ka izlo`ena na bu~ava.<br />
Site merewa se izvr{eni vo prisustvo i li~na asistencija na stru~na<br />
ekipa na nara~atelot na uslugata.<br />
Kvantitativnite vrednosti za L AEQ (SPL) za ednoaktiven spektar vo<br />
frekventno podra~je od 31,5-8000 Hz vo edno merno mesto dadeni se vo<br />
Prilog VI.1: Tehni~ki izve{taj br.103/04/2010 od 12 04.2010 godina od<br />
izv{eni merewa i analiza na nivo na bu~ava, hemiski {tetnosti i<br />
pra{ina na otpadniot vozduh vo DPTU KOKA FARM-BOIL s.Kadino,<br />
Skopje.<br />
Napomena: Prezentiranite vrednosti va`at za uslovi i rabotni procesi<br />
koi bile vo vreme koga se vr{eni merewata.<br />
Vrz osnova na podatocite dobieni pri merewe i analiza na nivoto na<br />
bu~ava koja se emitira vo `ivotnata sredina od komplesot DPTU KOKA<br />
FARM-BOIL s. Kadino, Skopje, mo`e da se zaklu~i slednoto: Bu~avata i<br />
na dvete merni mesta e vo granicite na maksimalno dozvoleno nivo<br />
propi{ano soglasno Odlukata za utvrduvawe vo koi slu~ai i pod koi<br />
uslovi e naru{en mirot na gra|anite od {tetna bu~ava (Sl. Vesnik na<br />
RM, br. 1/90).<br />
Pod poimot vibracii se podrazbira oscilacija na mehani~kite sistemi<br />
vo rabotnite prostorii ili nadvor od niv. Rabotnikot na rabotnoto<br />
mesto e izlo`en na vibracii predizvikani od ma{inite i uredite so koi<br />
toj direktno ili indirektno rakuva. Dolgotrajnata izlo`enost na<br />
rabotnikot na vibracii so zgolemen intenzitet mo`e da predizvika razni<br />
zaboluvawa i o{tetuvawa na poedini organi.<br />
Vo DPTU KOKA-FARM BOIL eksport-import DOOEL Ilinden bu~avata i<br />
vibraciite {to se sozdavaat pri rabota na opremata i ma{inite pri<br />
rabotniot proces ne sozdavaat {tetno vlijanie vrz `ivotnata sredina.<br />
Vo DPTU KOKA-FARM BOIL eksport-import DOOEL Ilinden nema izvori<br />
na nejonizira~ko zra~ewe.<br />
Tabela X.1 Emisii na bu~ava<br />
Izvor na emisija Izvor/ured<br />
Referenca/br<br />
Oprema<br />
Referenca/br.<br />
Intenzitet na<br />
bu~ava<br />
dB na ozna~ena<br />
odale~enost<br />
Periodi na emisija<br />
[broj na ~asovi<br />
predpladne./<br />
popladne.]<br />
Ju`no od objekt<br />
ssa 3m<br />
Merno mesto<br />
za bu~ava br.<br />
2260<br />
Bruel &Kjaer<br />
48,5 Kontinuirano koga<br />
raboti opremata i<br />
uredite<br />
Obele`ete gi referentnite to~ki na lokaciskata mapa i na<br />
opkru`uvaweto.<br />
54
Tabela X.2 Za ambientalni nivoa na bu~ava:<br />
Referentni to~ki: Nacionalen<br />
koordinaten sistem<br />
Nivoa na zvu~en pritisok<br />
(dB)<br />
(5N, 5E) L(A) eq L(A) 10 L(A) 95<br />
Granici na lokacijata<br />
Lokacija 1:<br />
- 48,5 54 68<br />
Ju`no od objekt ssa 3m<br />
Lokacija 2:<br />
Lokacija 3:<br />
Lokacija 4:<br />
OSETLIVI LOKACII<br />
Lokacija 5:<br />
Lokacija 6:<br />
Lokacija 7:<br />
Lokacija 8:<br />
Tabela X.3 Emisii na vibracii<br />
Izvor na emisija Izvor/ured<br />
Referenca/br<br />
Oprema<br />
Referenca/<br />
br.<br />
Vrvna<br />
vrednost (pik)<br />
na vibracii vo<br />
vrmetraewe<br />
pomalku od<br />
edna sekunda<br />
m/s 2<br />
Periodi na emisija<br />
[broj na ~asovi<br />
predpladne./ popladne.]<br />
Obele`ete gi referentnite to~ki na lokaciskata mapa i na<br />
opkru`uvaweto.<br />
Tabela X 4 Ocenka na vibracii<br />
Referentni to~ki: Nacionalen<br />
koordinaten<br />
Kvantitativni vrednosti<br />
(Hz)<br />
sistem<br />
(5N, 5E) A eq A mp A max<br />
Granici na<br />
lokacijata<br />
Lokacija:<br />
Navedete gi izvorite na vibracii i na nejonizira~ko zra~ewe (toplina<br />
ili svetlina)<br />
55
XI<br />
TO^KI NA MONITORING NA EMISII I ZEMAWE PRIMEROCI<br />
Opi{ete go monitoringot i procesot na zemawe na primeroci i<br />
predlo`ete na~ini na monitoring na emisii za voda, vozduh i bu~ava.<br />
Odgovor:<br />
Vo DPTU KOKA-FARM BOIL eksport-import DOOEL Ilinden ima dve<br />
to~ki na monitoring: mernoto mesto za bu~ava br.1, ju`no od objekt ssa 3m<br />
i merno mesto za emisija na {tetni materii i vkupna pra{ina br.2 ju`no<br />
od objekt ssa 0,5 m, istite povremeno mora da se sledat iako poka`anite<br />
vrednosti se vo granici na maksimlano dozvoleno nivo-MDN, maksimalno<br />
dozvoleni koncentacii-MDK i toa preku merewe na parametrite dadeni<br />
vo Tabela XI.1.<br />
Popolnete ja slednata tabela:<br />
Tabela XI.1 Merni mesta i monitoring na `ivotna sredina<br />
Parametar<br />
Intenzitet na<br />
bu~ava (dB)<br />
[tetni materii<br />
(mg/m 3 )<br />
Vkupna pra{ina<br />
(cvrsti ~esti~ki)<br />
(mg/m 3 )<br />
Frekfencija na<br />
monitoring<br />
Metod na zemawe na<br />
primeroci<br />
Metod na<br />
analiza/tehnika<br />
Na tri godini Stru~na institucija Stanadrdni<br />
metodi<br />
Na tri godini Stru~na institucija Stanadrdni<br />
metodi<br />
Na tri godini Stru~na institucija Standardni<br />
metodi<br />
Mestata za monitoring dadeni se vo Prilog VI.1: Tehni~ki izve{taj<br />
br.103/04/2010 od 12 04.2010 godina od izv{eni merewa i analiza na nivo<br />
na bu~ava, hemiski {tetnosti i pra{ina na otpadniot vozduh vo DPTU<br />
KOKA FARM-BOIL s.Kadino, Skopje. (Dispozicija br.1 prikaz na merni<br />
mesta za bu~ava, {tetni materii i vkupna pra{ina).<br />
56
XII<br />
PROGRAMA ZA PODOBRUVAWE<br />
Operatorite koi podnesuvaat barawe za integrirana ekolo{ka dozvola<br />
prilo`uvaat predlog-programa za podobruvawe na rabotata na<br />
instalacijata i za{titata na `ivotnata sredina.<br />
Odgovor:<br />
Trgnuvaj}i od faktot deka ekolo{kiot prostor pretstavuva sistem na<br />
vrski {to postojat i {to se razvivaat me|u `ivite su{testva i nivnata<br />
sredina, so site svoi odnosi na me|uzavisnost {to se vospostavuvaat<br />
me|u niv, pa kako vakov slo`en sistem ekolo{kiot prostor e sostaven od<br />
pove}e podsistemi koi se karakteriziraat so vnatre{na ramnote`a.<br />
Dinami~niot razvoj na proizvodtsvoto i drugite stopanski dejnosti, vo<br />
uslovi na stihijna upotreba, mo`at da dovedat do naru{uvawe na<br />
ekolo{kata ramnote`a.<br />
Za da se spre~i nesoodvetno i neracionalno koristewe na prirodnite<br />
resursi i od iscrpuvawe na nekoi od niv, zagaduvawe i degradacija na<br />
`ivotnata sredina i sl. se primenuva predlog programata za<br />
podobruvawe na DPTU KOKA-FARM BOIL eksport-import DOOEL<br />
Ilinden.<br />
Vrz osnova na izvr{eniot uvid na lice mesto na instalacijata DPTU<br />
KOKA-FARM BOIL eksport-import DOOEL Ilinden i od izvr{enite<br />
analizi i merewa od strana na stru~na institucija (na mernite mesta), se<br />
utvrduva deka izvori na emisija se: bu~ava, {teni materii i vkupna<br />
pra{ina, koi treba da se pratat preku dadeniot predlog monitoring, so<br />
cel dobivawe na realni pokazateli za kolkavo e zagaduvaweto na<br />
zagaduva~ite na `ivotnata sredina, potrebno e povremeno da pratat<br />
soglasno Programnata za monitoring.<br />
Organizacijata DPTU KOKA-FARM BOIL eksport-import DOOEL Ilinden<br />
treba da zasadi listopadni i zimzeleni drvenesti rastenija pokraj<br />
samiot pat i ogradata na objektot, poradi zadr`uvawe na pra{ina (pri<br />
istovar na kamionite na p~enka vi silosot) i vo krugot na instalacijata<br />
so cel da se spre~i istata da stigne do okolnite objekti, osobeno pri<br />
duvawe na vetar, a vo isto vreme }e se postigne efekt na zadr`uvawe na<br />
mirisite so cel da ne se {irat vpo okolniot prostor.<br />
Oranizacijata DPTU KOKA-FARM BOIL eksport-import DOOEL Ilinden<br />
za postignuvawe na soodvetna za{tita na `ivotnata sredina gi ima<br />
prevzemno site tehni~ko-tehnolo{kite re{enija i merki, koi<br />
ovozmo`uvaat sveduvawe na kriti~nite parametri na minimum i ne se<br />
predlaga posebna programa za podbruvawe.<br />
57
XII.2 Operativen plan<br />
Operatorite koi podnesuvaat barawe za integrirana ekolo{ka dozvola<br />
prilo`uvaat predlog-programa za podobruvawe na rabotata na<br />
instalacijata i za{titata na `ivotnata sredina.<br />
1. Opis<br />
a) Merewe na zagaduva~ite na `ivotnata sredina (bu~ava, {tetni materii i<br />
vkupna pra{ina)<br />
v) Zasaduvawe so mladi sadnici od crn bor, bagrem, diva maslinka pokraj<br />
samata ograda, zaradi zadr`uvawe na pra{ina vo krugot na instalacijata<br />
odnosno {to }e se spre~i istata da stigne do okolnite objekti, a vo isto<br />
vreme }e se postigne efekt na zadr`uvawe na mirisite so cel da ne se<br />
{irat vpo okolniot prostor.<br />
2. Predvidena data za po~etok na realizacija<br />
a) april 2013 god<br />
b) oktomvri 2012 god<br />
3. Predvidena data za zavr{uvawe na realizacija<br />
a) maj 2013 god<br />
b) noemvri 2015 god<br />
4. Vrednost na emisiite do i za vreme na realizacija<br />
a) -Odluka za utvrduvawe vo koi slu~ai i pod koi uslovi e naru{en<br />
mirot na gra|anite od {tetna bu~ava (Sl.Vesnik na RM br.1/90) i<br />
Zakonot za za{tita od bu~ava vo `ivotnata sredina (Sl.Vesnik na RM<br />
br.79/07), Pravilnik za grani~ni vrednosti na nivoto na bu~ava vo<br />
`ivotnata sredina (Sl.Vesnik na RM br.147/08).<br />
-Standardot za maksimalno dozvoleni koncentracii na {tetni gasovi,<br />
parei i aerosoli vo atmosferata na rabotnite prostorii i<br />
rabotili{tata MKS ZO.BO001/91.<br />
b) /<br />
5. Vrednosti na emisiite po realizacija na aktivnosta<br />
a) Bu~ava, {tetni materii i vkupna pra{ina<br />
b) /<br />
6. Vlijanie vrz efikasnosta<br />
a) ]e se oceni vliajnieto vrz `ivotnata sredina na emisiite na bu~ava,<br />
vibracii i cvrsti ~esti~ki)<br />
b) ]e se zapre dostignuvaweto na produciranata pra{ina i mirisi do<br />
okolnite objekti,a pri duvawe na vetar, }e se podobruva apsorbiraweto<br />
na pra{ina, mirisi i produkcijata na kislorod, pri {to }e se <strong>for</strong>mira<br />
prirodna celina i vremeno vklopuvawe vo pejsa`ot na okolniot prostor.<br />
7. Monitoring<br />
58
Parametar Medium Metoda Za~estenost<br />
Bu~ava, {teni<br />
materii i<br />
vkupna<br />
pra{ina<br />
Vozduh<br />
8. Tehni~ki izve{tai od monitoring<br />
9. Vrednost na investicijata<br />
a) 10.000,00 den<br />
b) 100.000,00 den<br />
Soodveten<br />
instrument za<br />
merewe na,<br />
bu~ava, {teni<br />
materii i<br />
vkuona pra{ina<br />
Na 3 godini ili<br />
povremeno sledewe<br />
pri eventualno<br />
promeni na nekoi<br />
segmenti vo<br />
raboteweto<br />
59
XIII<br />
SPRE^UVAWE HAVARII I REAGIRAWE VO ITNI SLU^AI<br />
Opi{i gi postoe~kite ili predlo`enite merki, vklu~uvaj}i gi<br />
procedurite za itni slu~ai, so cel namaluvawe na vlijanieto vrz<br />
`ivotnata sredina od emisiite nastanati pri nesre}i ili istekuvawe.<br />
Isto taka navedete gi prevzemenite merki za odgovor vo itni slu~ai<br />
nadvor od normalnoto rabotno vreme, t.e. no}no vreme, vikendi i<br />
praznici.<br />
Opi{ete gi postapkite vo slu~aj na uslovi razli~ni od voobi~aenite<br />
vklu~uvaj}i pu{tawe na opremata vo rabota, istekuvawa, defekti ili<br />
kratkotrajni prekini.<br />
Odgovor:<br />
Emisii od pogolemi havarii vo instalacijata prakti~no ne se o~ekuvaat.<br />
Vo instalacijata ima razvieno politika kade vrabotenite se obu~eni da<br />
se spravat so pomali havarii, no vo isto vreme so dobro razvien program<br />
za odr`uvawe na opremata koja se koristi i preporakite na<br />
proizvoditelot na opremata, havarii skoro i da ne postojat.<br />
Vo slu~aj na defekt na odredena oprema ili ma{ina, procesot na<br />
proizvodstvo se prekinuva i pritoa ne e vozmo`no da se predizvika<br />
havarija koja bi ja zagrozila `ivotnata sredina.<br />
Vo rabotata na instalacijata implemetirani se merki za minimizirawe<br />
na efektot na okolinata vo slu~aj na emisii ili sostojba na havarii, koi<br />
mo`at da nastanat vo tekot na raboteweto.<br />
Materijalite koi{to se koristat vo procesot na proizvodstvo ne se<br />
zapalvivi i mo`nosta od pojava na po`ar ili eksplozija e minimalna.<br />
Vo slu~aj na po`ar, postaveni se protiv po`arni aparati za ~ie {to<br />
rakuvawe personalot e obu~en.<br />
Koga se slu~uvaat itni slu~ai, dokolku nastane odredeno zagaduvawe na<br />
`ivotnata sredina, nad propi{anite normi, DPTU KOKA-FARM BOIL<br />
eksport-import DOOEL Ilinden e dol`na da prestane so rabota i da<br />
izvr{i dopolnitelni nau~ni i stru~ni istra`uvawa i sanacija poradi<br />
odstranuvawe na pri~inite {to bi dovele do zagrozuvaweto na `ivotnata<br />
sredina i za toa da go izvesti Ministerstvoto za `ivotna sredina i<br />
prostorno planirawe. Za toj vremenski period se zabranuva bilo kakvo<br />
deponirawe i frlawe na otpadoci, nadvor od opredelenite mesta za taa<br />
namena.<br />
60
XIV<br />
REMEDIJACIJA, PRESTANOK SO RABOTA, POVTORNO<br />
ZAPO^NUVAWE SO RABOTA I GRI@A PO PRESTANOK NA<br />
AKTIVNOSTITE<br />
Opi{ete gi postoe~kite ili predlo`enite merki za namaluvawe na<br />
vlijanieto vrz `ivotnata sredina po delumen ili celosen prestanok na<br />
aktivnosta, vklu~uvaj}i otstranuvawe na site {tetni supstancii.<br />
Odgovor:<br />
So ogled na razvojnite planovi na organizacijata i nejzinoto<br />
dolgogodi{no funkcionirawe, DPTU KOKA-FARM BOIL eksport-import<br />
DOOEL Ilinden, ne planira prestanok na rabota na instalacijata.<br />
Postojat mo`nosti za nadograduvawe na instalacijata i podobruvawe na<br />
proizvodstvoto i podobruvawe na procesite.<br />
Vo slu~aj na celosen prestanok na rabota na instalacijata, odgovornite<br />
lica vo DPTU KOKA-FARM BOIL eksport-import DOOEL Ilinden se<br />
spremni da gi prevzemat slednite aktivnosti:<br />
• zalihite na surovina i gotov proizvod da se prodadat.<br />
• }e se izvr{i selekcija na opremata na:<br />
-upotrebliva (koja }e se konzervira do nejzina reupotreba ili<br />
proda`ba.<br />
-neupotrebliva (koja }e se prodade kako sekundarna surovina.<br />
• Silosite }e se ispraznat i is~istat, a ostatokot od ne~istotijata }e<br />
se deponira na deponija.<br />
61
XV<br />
REZIME BEZ TEHNI^KI DETALI<br />
Na ova mesto treba da se vmetne pregled na celokupnoto barawe bez<br />
tehni~kite detali. Pregledot treba da gi identifikuva site pozna~ajni<br />
vlijanija vrz `ivotnata sredina povrzani so izveduvaweto na<br />
aktivnosta/aktivnostite , da gi opi{e postoe~kite ili predlo`eni merki za<br />
namaluvawe na vlijanijata. Ovoj opis isto taka treba da gi poso~i i<br />
normalnite operativni ~asovi i denovi vo nedelata na poso~enata<br />
aktivnost.<br />
Odgovor:<br />
Vrz osnova na podatocite dobieni od izvr{eniot uvid na lice mesto, od<br />
dostavenata tehni~ka dokumentacija i koristej}i ja usvoenata metodologija<br />
za izrabotka na integrirana ekolo{ka dozvol, a soglasno Uredbata za<br />
opredeluvawe na aktivnostite na instalaciite za koi se izdava<br />
integrirana ekolo{ka dozvola odnosno dozvola za usoglasuvawe so<br />
operativen plan i vremenski raspored za podnesuvawe na barawe za<br />
dozvola za usoglasuvawe so operativen plan (Sl.Vesnik br.39/05) i Zakonot<br />
za `ivotnata sredina i prirodata (Sl.Vesnik br.53/05) mo`e da se izdvojat<br />
slednite pozna~jni vlijanija vrz `ivotnata sredina i predlog merki za<br />
podobruvawe:<br />
• Vrz osnova na dobienite rezultati od merewata na emisija na {tetni<br />
materii i vkupna pra{ina (cvrsti ~esti~ki) pri proizvodstvoto vo<br />
kompelksot DPTU KOKA FARM s. Kadino, Skopje, mo`e da se donese<br />
sledniot zaklu~ok: izmerenata koncentracija na {tetni materii i<br />
pra{ina e vo granicite na maksimalno dozvoleni koncentracii i<br />
{tetni amterii {to mo`e da se ispu{taat vo vozduhot od oddelni<br />
izvori na zagaduvawe soglasno Standardot za maksimalno dozvoleni<br />
koncentracii na {tetni gasovi, parei i aerosoli vo atmosferata na<br />
rabotnite prostorii i rabotili{tata MKS ZO.BO001/91.<br />
• Vrz osnova na podatocite dobieni pri merewe i analiza na nivoto na<br />
bu~ava koja se emitira vo `ivotnata sredina od komplesot DPTU KOKA<br />
FARM-BOIL s. Kadino, Skopje, mo`e da se zaklu~i slednoto: Bu~avata<br />
i na dvete merni mesta e vo granicite na maksimalno dozvoleno nivo<br />
propi{ano soglasno Odlukata za utvrduvawe vo koi slu~ai i pod koi<br />
uslovi e naru{en mirot na gra|anite od {tetna bu~ava (Sl. Vesnik na<br />
RM, br. 1/90).<br />
• Vo DPTU KOKA-FARM BOIL eksport-import DOOEL Ilinden<br />
vibraciite {to se sozdavaat pri rabota na opremata i ma{inite pri<br />
rabotniot proces ne sozdavaat {tetno vlijanie vrz `ivotnata<br />
sredina.<br />
• Otpadnata voda od septi~kite jami se ~isti so cisterni, sogalsno<br />
potrebite i toa e vo nadle`nost na JKP Ilinden, n.Ilinden.<br />
62
• Cvrst otpad (|ubrivo, izmet), koj se sozdava, se depinira vo 2 (dve)<br />
|ubri{ni nepropustlivi jami so dimenzii 2h(2,90h6,10h3m), na ~ii<br />
kraevi, od severnata strana se postaveni dve razvodni {ahti, preku<br />
koi JKP Ilinden n.Ilinde vr{i praznewe na istite, del od izmetot se<br />
prodedava na zemjodelci kako |ubrivo.<br />
• Uginatata `ivina se pakuva posebno i so kominalni vozila od JKP<br />
Ilindenn.Ilinden se trasnportira do deponijata Drisla kade posebna<br />
postapka se vr{i uni{tuvawe.<br />
• Cvrst komunalen otpad se sozdava od hartiena i kartonska<br />
ambala`akoja {to se deponira vo kontejneri i so istiot se upravuva<br />
soglasno Zakonot za otpad R.Makedonija (Sl. Vesnik na RM br 37/98),<br />
~l. 21) i Zakont za upravuvawe so otpad (Sl. Vesnik na RM br 68/04,<br />
71/04 i 107/07).<br />
• Maslata i mastite koi {to se iskoristuvaat za odr`uvawe na<br />
opremata, se sobiraat vo buriwa i istite se predavaat na organizacii<br />
za zgri`uvawe na vakov vid na otpad.<br />
63
XVI<br />
IZJAVA<br />
So ovaa izjava podnesuvam barawe za dozvola/revidirana dozvola, vo<br />
soglasnost so odredbite na Zakonot za `ivotna sredina (Sl.vesnik<br />
br.53/05) i regulativite napraveni za taa cel.<br />
Potvrduvam deka in<strong>for</strong>maciite dadeni vo ova barawe se vistiniti, to~ni<br />
i kompletni.<br />
Nemam nikakva zabele{ka na odredbite od Ministerstvoto za `ivotna<br />
sredina i prostorno planirawe ili na lokalnite vlasti za kopirawe na<br />
baraweto ili na negovi delovi za potrebite na drugo lice.<br />
Potpi{ano od : DPTU KOKA-FARM BOIL DOOEL Datum :<br />
(vo imeto na organizacijata)<br />
Ime na potpisnikot :<br />
Suzana Petrovska<br />
Pozicija vo organizacijata :<br />
Upravitel<br />
Pe~at na kompanijata:<br />
64