ovdje - Roda

Okrugli stol
"Tužna slika primaljstva u Hrvatskoj"
u organizaciji Udruge RODA i Hrvatske udruge primalja
13. prosinca 2003.
Prisutni:
prof. dr. Goran Grubišić, predstojnik Klinike za ženske bolesti i porodništvo KB "Sestre
milosrdnice"
doc. dr. Ante Klobučar, predstojnik Klinike za ginekologiju i porodništvo OB "Sveti Duh"
prim. dr. Zlata Beer, predsjednica Hrvatskog društva za perinatalnu medicinu
dr. Boris Filipović Grčić, Klinički bolnički centar Zagreb
dr. Tomislav Ivičević Bakulić, KB "Sestre milosrdnice"
dr. Renata Bečarević, KB Osijek
dr. Milan Kos, poliklinika Vili
dr. Ratko Matijević, Opća bolnica "Sveti Duh"
dr. Branimir Peter, Klinika za ženske bolesti i porode
prof. Ksenija Kljaić, Medicinski fakultet, predstavnica Visoke primaljske škole u osnivanju
prof. Vera Budak, ravnateljica Škole za primalje
primalja Erika Spirić, predsjednica Hrvatske udruge primalja
primalja Snježana Buzjak, Opća bolnica Zabok
primalja Božica Čaić, Opća bolnica "Dr. Ivo Pedišić", Sisak
primalja Vera Divjak, glavna sestra, KB "Sestre milosrdnice"
primalja Mirjana Juraški, KB "Merkur"
primalja Jozefina Karamarko, Opća bolnica "Sveti Duh"
primalja Gordana Karolyi, glavna sestra, Opća bolnica "Sveti Duh"
primalja Karmela Kos, KB "Sestre milosrdnice"
primalja Jelka Perasović, glavna sestra, KB Osijek
primalja Irena Milenović, Opća bolnica Virovitica
primalja Marija Počepan, Opća bolnica Virovitica
primalja Iva Podhorsky Štorek, KB "Sestre milosrdnice"
primalja Deana Švaljug, Škola za primalje
primalja Teuta Zekić, KB "Merkur"
vms Ljubica Mendaš, patronažna sestra
vms Darinka Jurović, patronažna sestra
dr. Petar Krešimir Hodžić, CroSSPH
Vedrana Valčić, predsjednica Udruge RODA
Marijana Zaić, Udruga RODA

Dnevni red:
1. Uloga primalja u normalnom i rizičnom porođaju
2. Obrazovanje i status primalja u Hrvatskoj i EU
3. Usporedba prava primalja u prenatalnoj skrbi, porođaju i postnatalnoj skrbi
4. Promjene i kako ih ostvariti
Zaključci Okruglog stola:
- Potrebno je hitno osnovati studij za primalje i pružiti primaljama mogućnost
napredovanja u struci, kako bo primaljstvo napredovalo i uskladilo se s primaljstvom
u EU. To je u interesu primalja, medicinske struke i žena koje rađaju. Uloga primalja
treba se proširiti na antenatalnu, perinatalnu i postnatalnu skrb o ženi i
novorođenčetu.
- Potrebno je prevladati eventualne sukobe interesa i osnovati barem jednu, ako ne i
nekoliko visokih škola za primalje, tako da primalje što prije dobiju studij za koji se
zauzimaju još od 1996. godine.
- Programi studija moraju biti usklađeni s direktivama EU 80/154/EEC i 80/155/EEC
koje propisuju sadržaj studija i međusobno priznavanje studija zemalja članica.
- Visokoobrazovana primalja će raditi u suradnji s ginekologom opstetričarom, radit će
se o timskom radu, gdje će primalja znati prepoznati rizičan porođaj i prepustiti
vođenje porođaja timu s ginekologom opstetričarem, a neće se raditi o konkurenciji
- Prijelazno razdoblje je potrebno osmisliti tako da se ne dogodi da jedne godine nema
novih školovanih primalja, a također je potrebno usvojiti program doškolovanja i
priznavanja kompetencija primalja koje imaju srednješkolsko obrazovanje s
iskustvom i koje sada porađaju žene. Također treba definirati što će biti s primaljama
koje ne žele doškolovanje.
- Predstvnici primalja potrebno je omogućiti rad unutar Ministarstva zdravstva kako bi
zastupala interese struke, a što je u skladu s Muenchenskom konvencijom (svaka
struka mora imati svog zastupnika pri vlasti).
- Potrebno je donijeti ili poseban Zakon o primaljstvu, ili predložiti aneks Zakona o
sestrinstvu koji će regulirati kompetencije i djelokrug rada primalje.
Tijek diskusije:
- Okupljene je pozdravila i raspravu otvorila gđa. Vedrana Valčić, predsjednica udruge
RODA. Okrugli stol se održao 13. prosinca 2003. u predavaonici Klinike za
ginekologiju i porodništvo OB "Sveti Duh" u Zagrebu
- Prim. Beer iz Hrvatskog društva za perinatalnu medicinu održala je uvodnu riječ.
Budući da za par godina očekujemo primanje u EU, glavni odbor Hrvatskog društva za
perinatalnu medicinu već radi na planu i programu edukacije perinatologa kako bi se
njihova edukacija približili standardima EU. Ona smatra da kod nas nema napretka u

primaljstvu jer nema visokoobrazovanih primalja, te da treba što prije otvoriti visoku
školu za primalje.
- Gđa Vedrana Valčić je istaknula da na okruglom stolu nisu prisutni predstavnici
Ministarstva zdravstva niti Visoke medicinske škole u Zagrebu. Pročitala je pismo gđe.
Dragice Šimunec iz Ministarstva zdravstva u kojem, uz ispriku zbog nedolaska, pruža
podršku primaljama da ostvare svoje zahtjeve, iako se ne slaže da je slika primaljstva
u Hrvatskoj "tužna".
- Primalja Erika Spirić iz Hrvatske udruge primalja iznijela je kratak pregled njihovih
nastojanja da se nastavi visoko školovanje primalja. Naime, 1982. zadnji su puta
upisane primalje u Visokoj medicinskoj školi u Mlinarskoj, a 1987. je čak privremeno
bila ukinuta i srednja primaljska škola. Inicijativa za otvaranjem visoke škole
pokrenuta je 1996. godine, kada je Hrvatska udruga primalja zajedno sa Školom za
primalje osnovala Povjerenstvo za izradu plana i programa za Visoku primaljsku
školu. Od tada do danas program je prošao dvije recenzije. 30. travnja 2003. je
ponovo vraćen predlagaču (Visokoj zdravstvenoj školi), koja je ispravljeni Program
odmah vratila na Nacionalno vijeće, koje ga do danas nije stavilo na dnevni red. U
međuvremenu je Ministarstvo zdravstva osnivalo Povjerenstva za školovanje
medicinskih sestara i primalja na nivou visokoškolskog obrazovanja, te u godinu i pol
tri puta od struke tražilo da definira potrebna znanja i vještine za primalje te
kompetencije u primaljstvu, što je Hrvatska udruga primalja svaki put dostavljala u
Ministarstvo, ali iz Ministarstva nikada nije dobila povratne informacije o predanom
materijalu.
Primalje u Hrvatskoj nemaju mogućnost samostalnog rada i daljnjeg obrazovanja.
Djelokrug rada primalja morat će se uskladiti s onim u Europskoj uniji u kojima
primalje mogu imati i magisterij i doktorat u svojoj struci
- Doc. Klobučar je jedan od osnivača Visoke primaljske škole u osnivanju za koju je
istaknuo da još treba dobiti samo dopusnicu Ministarstva zdravstva za početak rada.
Po zakonu, visoka učilišta mogu osnivati pravne i privatne osobe, a ne mogu ih
osnivati druge visoke škole. On je istaknuo da je primaljstvo najstarija medicinska
struka i potaknuo primalje da se izbore za dostojno mjesto u komori medicinskih
sestara.
- Primalja Erika Spirić je objasnila ovlasti primalje. One smiju porađati žene uz
prisustvo liječnika, osposobljene su za samostalnu njegu rodilje i novorođenog
djeteta. Primalje ne mogu djelovati samostalno jer nisu adekvatno školovane. Udruga
primalja je članica Međunarodne udruge primalja te se priključila Centralnoj
Europskoj regiji. U budućnost bi primalje trebale u potpunosti preuzeti njegu žene od
trudnoće do puerperija kod normalne trudnoće i biti sposobne prepoznati rizične
trudnoće i uputiti ih liječniku.
- U diskusiju se uključio dr. Grubišić iz KB "Sestre milosrdnice" koji smatra da
samostalno vođenje poroda od strane primalje njima donosi novu veliku odgovornost.
Budući da i normalan porod u vrlo kratkom roku može prijeći u rizičan, ne slaže se s
idejom da liječnik ne sudjeluje pri svakom porodu. Naglasio je veliku važnost iskustva
u radu primalje, te smatra da bi one trebale bar 4 godine raditi prije visokog
školovanja, no potiče ideju o visokom obrazovanju primalja.

- Dr. Ivičević (također iz KB "Sestre milosrdnice") je još dodao da i strani modeli
školovanja primalja imaju svoje nedostatke i da zapravo našim modelom liječnika pri
svakom porode žena dobija jako dobru skrb. Smatra da se novim modelom
primaljstva ne bi popravila kvaliteta skrbi za rodilju.
- Primalja Mirjana Juraški iz KB Merkur je podržala visoko obrazovanje primalja, te
nizom pitanja pokazala da se još nije dobro definiran status primalja kod nas.
Naglasila je da je za primalje uz iskustvo najvažnije znanje koje se može steći samo
školovanjem i usavršavanjem.
- Primalja Iva Podhorsky Štorek iz KB "Sestre milosrdnice" je istaknula da se primalje
ne žele miješati u kompetenciju liječnika, već da oni trebaju raditi timski, te da
obrazovanje primalja ne ugrožava opstetričare. Posebno je naglasila da bi odluka o
vođenju poroda trebala biti stvar slobodnog izbora svake rodilje, te da će one koje
žele porod bez posebnih medicinskih intervencija radije birati porod uz primalju.
- Prof. Ksenija Kljaić s Medicinskog fakulteta pričala je o standardima školovanja u
Europskoj uniji i o Visokoj primaljskoj školi u osnivanju. U EU primalje moraju proći
trogodišnju edukaciju i odslušati nastavni program od najmanje 4000 sati (optimum
je 4600 sati) koji ima posebni naglasak na njezi žene. Program edukacije u novoj
Visokoj primaljskoj školi u osnivanju dobio je pozitivne recenzije iz inozemstva i
prezentiran je Nacionalnom vijeću visoke naobrazbe pri Ministarstvu znanosti koje je
također dalo pozitivno mišljenje o njemu. Prioritet visokog obrazovanja primalja je
kvaliteta koja bi se treba postići i velikim brojem praktičnih sati u nastavi. Prof. Kljaić
je još predložila primaljama da osnuju vlastitu sekciju unutar Komore medicinskih
sestara.
- Primalja Vera Divjak, glavna sestra, je dodala da bi primalje trebale imati svog
predstavnika i pri Ministarstvu zdravstva.
- Patronažna sestra Ljubica Mendaš je upitala tko će biti nastavnici na Visokoj
primaljskoj školi jer smatra da nema dobrih kadrova koji bi mogli predavati.
Predložila je "uvoz" nastavnika iz drugih zemalja.
- Prof. Kljaić je odgovorila da je već napravljena studija izvedivosti koju je tražilo
Ministarstvo zdravstva. Samo Ministarstvo je predložilo 6 nastavnika od kojih su neki
iz Slovenije.
- Na upit dr. Ivičevića o školovanju primalja u inozemstvu, dr. Matijević je iznio vlastito
iskustvo iz Velike Britanije gdje su sestrinstvo i primaljstvo dvije odvojene struke. U
Velikoj Britaniji postoje primalje s različitim stupnjevima obrazovanja, koje imaju i
različite razine odgovornosti. One djeluju neovisno i završavaju različite dodatne
tečajeve po potrebi. Primalje samostalno vode porod i naučene su prepoznati što nije
normalni porod koji tada preuzima liječnički tim
- Profesorica Vera Budak, ravnateljica Škole za primalje, posebnom nepravdom smatra
činjenicu da od svih medicinskih sestara samo primalje nemaju mogućnost daljnjeg
školovanja u struci, te da nemaju mogućnost patronaže. Smatra da je program
srednje škole odličan, s puno sati predavanja iz ginekologije, porodništva i pedijatrije,
te opsežnim praktičnim dijelom. Zbog toga imamo vrlo sposobne primalje koje imaju

dobru podlogu za nastavak školovanja kojeg i sama jako podržava. Ona smatra da bi
bilo bolje kad bi se u okviru Visoke zdravstvene škole otvorio smjer primaljstva jer bi
tada školarinu plaćalo ministarstvo. Pitala je doc. Klobučara o kadrovima, prostoru i
financiranju Visoke primaljske škole u osnivanju.
- Doc. Klobučar je odgovorio da bi Visoka primaljska škola radila u prostorima OB Sveti
Duh i koristila njihove kadrove uz posebno opsežnu praksu u porođajnim dvoranama
iste bolnice.
- Primalja Erika Spirić dodaje da nije nemoguće da u isto vrijeme rade dvije škole za
visoko obrazovanje primalja.
- Gđa Valčić iznijela je ovlasti primalja u Europskoj uniji propisane od strane Europske
unije.
- Primalja Mirjana Juraški iz KB Merkur ukazala na problem starijih primalja koje neće
biti zainteresirane za daljnje školovanje.
- Dr. Petar Krešimir Hodžić naglasio je posebnu važnost humanizacije poroda, te
važnost primaljinog psihološkog pristupa rodilji.
- Usvojeni su zaključci Okruglog stola
- Na kraju je članica Udruge RODA, gđa. Katja Gattin Turkalj ispričala svoje pozitivno
iskustvo s primaljama sa svog porođaja u Feldbachu u Austriji.
Irena C.V.