Regionalni plan upravljanja medicinskim otpadom za ... - Ekologija.ba
Regionalni plan upravljanja medicinskim otpadom za ... - Ekologija.ba
Regionalni plan upravljanja medicinskim otpadom za ... - Ekologija.ba
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Projekat “Odgovorno upravljanje <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong>”<br />
REGIONALNI PLAN<br />
<strong>upravljanja</strong> <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong><br />
<strong>za</strong> sjeveroistočnu Bosnu i Hercegovinu<br />
Projekat finansira Evropska unija<br />
Projekat implementira<br />
Centar <strong>za</strong> ekologiju i energiju
<strong>Regionalni</strong> <strong>plan</strong> <strong>upravljanja</strong> <strong>medicinskim</strong><br />
<strong>otpadom</strong> <strong>za</strong> sjeveroistočnu BiH<br />
_____________________________________________________________<br />
RPUMO<br />
Januar, 2012.
Izdavač:<br />
Centar <strong>za</strong> ekologiju i energiju<br />
M. i Ž. Crnogorčevića 8<br />
75000 Tuzla, BiH<br />
tel/ fax: +387 35 249 311<br />
ceetz@bih.net.<strong>ba</strong><br />
www.ekologija.<strong>ba</strong><br />
Radna grupa <strong>za</strong> izradu Regionalnog <strong>plan</strong>a <strong>upravljanja</strong> <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong><br />
<strong>za</strong> sjeveroistočnu BiH:<br />
Nadležna vlast:<br />
Azra Bašić, Federalno ministarstvo okoliša i turizma<br />
Damir Mujkanović, Ministarstvo zdravstva TK<br />
Antonio Bosankić, Ministarstvo prostornog uređenja i<br />
Muamer Hajdarević, Uprava <strong>za</strong> inspekcijske poslove TK<br />
Dinka Muhović, Uprava <strong>za</strong> inspekcijske poslove TK<br />
okolice TK<br />
Zdravstvene ustanove:<br />
Sadeta Hadžić, Univerzitetski klinički centar Tuzla<br />
Zdravko Ivanović, Opća bolnica Orašje<br />
Željko Radović, Opšta bolnica Zvornik<br />
Dragana Gajić, Opšta bolnica Brčko distrikt<br />
Mirjana Ninković, Dom zdravlja Doboj<br />
Ružica Jelisić, Dom zdravlja Bijeljina<br />
Elvirs Delić, Dom zdravlja Gračanica<br />
Šefik Mudrov, Dom zdravlja Srebrenik<br />
Su<strong>za</strong>na Zukić Gogić, Dom zdravlja Kalesija<br />
Mirsada Ganić, Klinika <strong>za</strong> srce, Tuzla<br />
Almira Ri<strong>za</strong>naj, Dom zdravlja Tuzla<br />
Biznis sektor:<br />
Maid Hadžimujić, KEMIS BH, Lukavac<br />
NVO - Centar <strong>za</strong> ekologiju i energiju :<br />
Džemila Agić, direktorica<br />
Vanja Rizvić, koordinator projekta<br />
Tehnička priprema i di<strong>za</strong>jn: Lejla Selimović<br />
Goran Marković<br />
Štampa:<br />
Tiraž:<br />
OFF - SET, Tuzla<br />
250 primjeraka<br />
Centar <strong>za</strong> ekologiju i energiju 2
SADRŽAJ<br />
Centar <strong>za</strong> ekologiju i energiju 3
10.<br />
ANALIZA SISTEMA UPRAVLJANJA MEDICINSKIM OTPADOM U<br />
SJEVEROISTOČNOJ BIH ........................................................................................ 25<br />
10.1. Primjeri zbrinjavanja medicinskog otpada u zdravstvenim ustanovama ............ 25<br />
Firme <strong>za</strong> odvoz opasnog medicinskog otpada i kapaciteti postrojenja <strong>za</strong><br />
10.2.<br />
obradu ................................................................................................................. 27<br />
10.3. Zaključak dobiven analizom ................................................................................. 28<br />
11. MJERE ZA UPRAVLJANJE MEDICINSKIM OTPADOM ............................................ 29<br />
12.<br />
KRATKE INFORMACIJE O PROJEKTU “ODGOVORNO UPRAVLJANJE<br />
MEDICINSKIM OTPADOM” .................................................................................. 32<br />
13. LITERATURA ......................................................................................................... 33<br />
PRILOZI<br />
PRILOG 1 – Definicije i termini ............................................................................. 34<br />
PRILOG 2 – Pravilnik o upravljanju <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong><br />
(Sl. Novine FBiH 77/08) ..................................................................... 38<br />
PRILOG 3 – Pravilnik o upravljanju <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong><br />
(Sl. Glasnik RS 90/06) ........................................................................ 43<br />
Centar <strong>za</strong> ekologiju i energiju 4
1. UVOD<br />
Ekonomski razvijenije zemlje stvaraju velike količine otpada, pa su danas suočene sa ozbiljnim<br />
problemima ve<strong>za</strong>nim <strong>za</strong> zbrinjavanje i upravljanje <strong>otpadom</strong>. Od ukupno 1,3 biliona tona otpada, koji<br />
zemlje EU stvaraju svake godine, oko 40 miliona tona smatra se opasnim <strong>otpadom</strong>. Prema podacima<br />
Organi<strong>za</strong>cije <strong>za</strong> upravljanje, saradnju i razvoj (OECD) između 1990. i 1995. godine količina otpada u<br />
Europi porasla je <strong>za</strong> 10%, dok bi prema njihovoj procjeni u periodu do 2020. godine taj porast mogao<br />
biti 45% (European Commission, 2003).<br />
Zemlje u razvoju, kao što je BiH, stvaraju manje količine otpada od razvijenih zemalja. Međutim, kod<br />
njih su problemi štetnog uticaja na zdravlje ljudi i okoliš još veći jer nemaju uređene sisteme<br />
sakupljanja i zbrinjavanja otpada.<br />
Kao i u svijetu, zbrinjavanje medicinskog otpada u BiH postaje sve veći problem. Da bi se krenulo u<br />
rješavanje ovog problema, formirana je Radna grupa koja se sastoji od eksperata koji su predstavnici<br />
zdravstvenih ustanova, vlasti, biznis sektora i organi<strong>za</strong>cija civilnog društva. Radna grupa je pristupila<br />
izradi Regionalnog <strong>plan</strong>a <strong>upravljanja</strong> medicinskog otpada <strong>za</strong> sjeveroistočnu BiH sa ciljem da osnovne<br />
smjernice <strong>za</strong> sakupljanje i zbrinjavanje medicinskog otpada u sjeveroistočnoj BiH u narednih 5 godina.<br />
2. OPĆE KARAKTERISTIKE REGIONA SJEVEROISTOČNE BIH<br />
Region sjeveroistočne BiH, koji je obuhvaćen ovim <strong>Regionalni</strong>m <strong>plan</strong>om <strong>za</strong> upravljanje <strong>medicinskim</strong><br />
<strong>otpadom</strong>, <strong>za</strong>uzima površinu oko 10 000 km² i graniči se sa Hrvatskom i Srbijom na sjeveru i istoku, a<br />
sa centralnim dijelovima BiH na jugu i <strong>za</strong>padu. Raspoređena je u 35 općina, od čega je 18 iz Republike<br />
Srpske, 16 iz Federacije BiH i Brčko distrikta BiH.<br />
Region je u suštini multipolaran, sa tri glavna centra, ali bez jasno dominirajućeg glavnog centra.<br />
Najveći grad je Tuzla, sjedište Tuzlanskog kantona Federacije BiH i tradicionalno industrijski i<br />
univerzitetski centar; drugi grad po veličini je Bijeljina, istovremeno i drugi grad po veličini Republike<br />
Srpske, centar trgovine i strateški pozicioniran u središtu poljoprivredne regije Semberije, a treći je<br />
Brčko, grad koji svoj nedavni napredak duguje svom specijalnom administrativnom statusu<br />
materijalizovanom u relativno povoljnom poslovnom okruženju, kao i svom izvanrednom<br />
geografskom položaju uz rijeku Savu.<br />
Sjeveroistočna BiH je najgušće naseljena regija sa populacijom od preko milion stanovnika, što<br />
predstavlja preko jedne četvrtine ukupne populacije BiH, a površinski obuhvata samo 15% teritorije<br />
države. Demografska zdravstvena situacija regije je dosta dobra, sa stopom prirodnog rasta<br />
stanovništva više nego dvostruko većom od prosjeka države (140 st./km² u Regiji prema 75 st./km² u<br />
BiH). (“Integrisana ekonomska anali<strong>za</strong> <strong>za</strong> ekonomsku regiju sjeveroistočna BiH“, www.nerda.<strong>ba</strong>)<br />
3. CILJEVI REGIONALNOG PLANA UPRAVLJANJA MEDICINSKOG OTPADA ZA SI BIH<br />
Polazeći od analize stanja i vizije održivog i funkcionalnog sistema <strong>upravljanja</strong> <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong> i<br />
važećih propisa, definirani su ciljevi ovog dokumenta.<br />
Osnovni cilj je uvođenje zdravstveno bezbjednog i ekološki prihvatljivog načina postupanja sa<br />
<strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong>, primjerenog nacionalnoj ekonomskoj situaciji i stepenu razvoja zdravstvene<br />
<strong>za</strong>štite.<br />
Specifični ciljevi:<br />
Smanjenje rizika po zdravlje i okoliš od medicinskog otpada;<br />
Zaštita stanovništva od <strong>za</strong>raznih bolesti;<br />
Centar <strong>za</strong> ekologiju i energiju 5
Uspostavljanje integralnog sistema <strong>upravljanja</strong> <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong>;<br />
Zaštita zdravlja i bezbjednosti svih lica u zdravstvenim ustanovama i van njih (osoblja,<br />
pacijenata, posjetilaca i stanovništva);<br />
Izrada uspješnog i efikasnog sistema <strong>za</strong> sakupljanje, skladištenje, tretman i odlaganje<br />
medicinskog otpada u skladu sa Zakonom o upravljanju <strong>otpadom</strong> i Direktivama EU;<br />
Kontrola specifičnih bioloških, fizičkih i hemijskih osobina otpada koje mogu štetiti ljudskom<br />
zdravlju i okolišu;<br />
Poštovanje etičkih i estetičkih principa;<br />
Zaštita okoliša promoviranjem pravilnog <strong>upravljanja</strong> <strong>otpadom</strong> od mjesta nastanka do konačnog<br />
odlaganja;<br />
Smanjivanje proizvodnje otpada a posebno opasnog medicinskog otpada;<br />
Obnavljanje, reciklaža i eventualna upotre<strong>ba</strong> otpada i<br />
Edukacija osoblja u zdravstvenim ustanovama u pogledu provođenja Plana <strong>upravljanja</strong><br />
<strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong>.<br />
4. ZAKONSKI OKVIR UPRAVLJANJA MEDICINSKOM OTPADOM U BIH<br />
Europska unija (EU) donijela je veliki broj <strong>za</strong>kona i direktiva koji opisuju i utvrđuju stanje <strong>upravljanja</strong><br />
<strong>otpadom</strong>. Osnovu čine Temeljne direktive <strong>upravljanja</strong> <strong>otpadom</strong> koje sadrže strategiju i mjere ve<strong>za</strong>ne<br />
<strong>za</strong> smanjenje i recikliranje pojedinih vrsta otpada, odlaganje, vrste odlagališta i kontrolu odlaganja.<br />
Upravljanje <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong>, koji po svojim osobinama može biti opasan i/ili inertan, u BiH je<br />
regulirano entitetskim i kantonalnim Zakonima i pod<strong>za</strong>konskim aktima.<br />
Neka pravna akta koja regulišu ovu oblast u Republici Srpskoj (RS) su: Zakon o <strong>za</strong>štiti životne sredine<br />
(Sl. glasnik RS 53/02), Zakon o upravljanju <strong>otpadom</strong> (Sl. glasnik RS 53/02), Zakon o zdravstvenoj <strong>za</strong>štiti<br />
(Sl. glasnik RS 18/99), Zakon o lijekovima (Sl. glasnik RS 19/01), Pravilnik o upravljanju <strong>medicinskim</strong><br />
<strong>otpadom</strong> (Sl. glasnik RS 90/06), Pravilnik o kategorijama otpada, karakteristikama koje ga svrstavaju u<br />
opasni otpad, djelatnostima povrata komponenti i odlaganja otpada (Sl. glasnik RS 39/05), Pravilnik o<br />
kategorijama otpada sa katalogom (Sl. glasnik RS 39/05), Pravilnik o transportu opasnog otpada (Sl.<br />
glasnik RS 86/05), Pravilnik o vrstama otpada i djelatnostima u oblastima <strong>upravljanja</strong> <strong>otpadom</strong> <strong>za</strong> koje<br />
je potrebna dozvola (Sl. glasnik RS 39/05), Pravilnik o sadržaju <strong>plan</strong>a prilagođavanja <strong>za</strong> postojeća<br />
postrojenja i uređaje <strong>za</strong> djelatnosti <strong>upravljanja</strong> <strong>otpadom</strong> i aktivnostima koje preuzima nadležni<br />
organ (Sl. glasnik RS 39/05) i Pravilnik o uslovima <strong>za</strong> rad postrojenja <strong>za</strong> spaljivanje otpada (Sl. glasnik<br />
RS 39/05).<br />
Zakonodavstvo <strong>upravljanja</strong> <strong>otpadom</strong> u FBiH čine: Zakon o <strong>za</strong>štiti okoliša (Sl. novine FBiH 33/03 i<br />
38/09), Zakon o upravljanju <strong>otpadom</strong> (Sl. novine FBiH 33/03 i 72/09), Pravilnik o kategorijama otpada<br />
sa listama (Sl. novine FBiH 9/05), Pravilnik o izdavanju dozvole <strong>za</strong> aktivnosti male privrede u<br />
upravljanju <strong>otpadom</strong> (Sl. novine FBiH 9/05), Pravilnik o potrebnim uvjetima <strong>za</strong> prenos o<strong>ba</strong>ve<strong>za</strong> sa<br />
proizvodača i prodavaca na operatera sistema <strong>za</strong> prikupljanje otpada (Sl. novine FBiH 9/05), Pravilnik<br />
koji odreduje postupanje sa opasnim <strong>otpadom</strong> koji se ne nalazi na listi otpada ili čiji je sadržaj<br />
nepoznat (Sl. novine FBiH 9/05), Pravilnik o sadržaju <strong>plan</strong>a prilagodavanja <strong>upravljanja</strong> <strong>otpadom</strong> <strong>za</strong><br />
postoječa postrojenja <strong>za</strong> tretman ili odlaganje otpada i aktivnostima koje preduzima nadležni organ<br />
(Sl. novine FBiH 9/05), Ured<strong>ba</strong> o vrstama finansijskih garancija kojima se osigurava prekogranični<br />
transport opasnog otpada (Sl. novine FBiH 41/05), Ured<strong>ba</strong> koja reguliše o<strong>ba</strong>vezu izvještavanja<br />
operatora i proizvodača otpada o provođenju programa nadzora, monitoringa i vođenja evidencije<br />
prema uvjetima iz dozvole (Sl. novine FBiH 31/06), Ured<strong>ba</strong> o selektivnom prikupljanju, pakovanju i<br />
označavanju otpada (Sl. novine FBiH 38/06), Ured<strong>ba</strong> o finansijskim i drugim garancijama <strong>za</strong><br />
pokrivanje troškova rizika od mogućih šteta, čišćenje i postupke nakon <strong>za</strong>tvaranja odlagališta (Sl.<br />
novine FBiH 39/06), Pravilnik o životinjskom otpadu i drugim bezopasnim materijalima prirodnog<br />
porijekla koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe (Sl. novine FBiH 8/08), Pravilnik o obrascu,<br />
sadržaju i postupku o<strong>ba</strong>vještavanja o važnim karakteristikama proizvoda i am<strong>ba</strong>laže od strane<br />
Centar <strong>za</strong> ekologiju i energiju 6
proizvođača (Sl. novine FBiH 8/08), Pravilnik o upravljanju <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong> (Sl. novine FBiH<br />
77/08), Pravilnik o upravljanju am<strong>ba</strong>lažom i am<strong>ba</strong>lažnim <strong>otpadom</strong> (Sl. novine FBiH 83/10), Pravilnik o<br />
prekograničnom prometu otpada (Sl. novine FBiH 7/11), Pravilnik o zbrinjavanju farmaceutskog<br />
otpada (Sl. novine FBiH 23/11), Pravilnik o uslovima <strong>za</strong> rad postrojenja <strong>za</strong> spaljivanje otpada (Sl.<br />
novine F BiH 12/05), Pravilnik o ograničenim vrijednostima emisije <strong>za</strong>gađujućih materija u zrak (Sl.<br />
novine F BiH 12/05).<br />
4.1. Zakon o upravljanju <strong>otpadom</strong><br />
Zakon o upravljanju <strong>otpadom</strong> predstavlja pravni okvir <strong>za</strong> uspostavu sistema <strong>upravljanja</strong> svim vrstama<br />
otpada, osim radioaktivnog. Zakonom se posebno uređuju: pojmovi, definicije i osnovna načela,<br />
kategorije, vrste i liste otpada, postupci <strong>upravljanja</strong> <strong>otpadom</strong>, načela <strong>upravljanja</strong> <strong>otpadom</strong>, <strong>plan</strong>iranje<br />
<strong>upravljanja</strong> <strong>otpadom</strong>, podjela nadležnosti između federacije i kantona u upravljanju <strong>otpadom</strong>,<br />
izdavanje dozvola <strong>za</strong> aktivnosti tretmana i odlaganja otpada, odgovornost u upravljanju <strong>otpadom</strong> i<br />
postupanje u slučaju vangraničnog prometa otpada. U članu 4 Zakona o upravljanju <strong>otpadom</strong> otpad<br />
je definisan kao sve materije ili predmeti koje vlasnik odlaže, namjerava odložiti ili se traži da budu<br />
odložene u skladu sa jednom ili više kategorija otpada navedenoj u listi otpada i utvrđenoj u<br />
provedbenom propisu.<br />
Osnovna načela <strong>upravljanja</strong> <strong>otpadom</strong> su definisana Članom 5, Zakona o upravljanju <strong>otpadom</strong> i glase:<br />
prevencija - izbjegavanje nastajanja otpada ili smanjivanje količine i štetnosti nastalog otpada da bi se<br />
smanjio rizik po zdravlje ljudi i okoliš i da bi se izbjegla okolinska degradacija; mjere opreznosti ili<br />
sprečavanje opasnosti ili šteta po okoliš koju prouzrokuje otpad, preduzimanje mjera, čak iako nije na<br />
raspolaganju potpuna naučna podloga; odgovornost proizvođača otpada koji je odgovoran <strong>za</strong> odabir<br />
najprihvatljivijeg okolinskog rješenja prema karakteristikama proizvoda i tehnologiji proizvodnje,<br />
uključujući životni ciklus proizvoda i korištenje najadekvatnije raspoložive tehnologije; princip<br />
<strong>za</strong>gađivač plaća odnosno proizvođač ili vlasnik otpada snosi sve troškove prevencije, tretmana<br />
odlaganja otpada, uključujući i brigu nakon upotrebe i monitoring, proizvođač otpada je i finansijski<br />
odgovoran <strong>za</strong> preventivne i sanacione mjere zbog šteta po okoliš koje je prouzrokovao ili će ih<br />
najvjerovatnije prouzrokovati; blizina ili tretman ili odlaganje otpada tre<strong>ba</strong> se vršiti u najbližem<br />
adekvatnom postrojenju ili lokaciji, uzimajući u obzir okolinsku i ekonomsku profitabilnost,<br />
regionalnost - razvoj tretmana otpada i izgradnja objekata <strong>za</strong> njegovo odlaganje tre<strong>ba</strong> se vršiti na<br />
način da pokriva potrebe regiona i omogućava samoodrživost izgrađenih objekata.<br />
U <strong>plan</strong>iranju <strong>upravljanja</strong> <strong>otpadom</strong> nadležni organi dužni su izraditi <strong>plan</strong>ove <strong>za</strong> upravljanje <strong>otpadom</strong><br />
koji će obuhvatiti: vrstu, količinu i porijeklo otpada koji se proizvodi i koji se tre<strong>ba</strong> tretirati ili odložiti;<br />
ciljeve <strong>upravljanja</strong> <strong>otpadom</strong>; opće tehničke <strong>za</strong>hteve <strong>za</strong> <strong>upravljanja</strong> <strong>otpadom</strong> i uređaje unutar<br />
područja na kojima se nalaze; raspoloživ i podesan tretman, mjesta odlaganja i uređaje unutar<br />
određene teritorije; specijalne ugovore <strong>za</strong> tretman ili odlaganje otpada <strong>za</strong> veći broj općina; specijalne<br />
ugovore <strong>za</strong> pojedine vrste otpada, kao što je opasni otpad, tečni otpad i am<strong>ba</strong>lažni otpad. Zakon<br />
sadrži strateške ciljeve sa razrađenim prioritetima u upravljanju <strong>otpadom</strong> i pojedinim aktivnostima<br />
koje se tre<strong>ba</strong>ju preduzeti, listu mjera koje se tre<strong>ba</strong>ju preduzeti i procjenu troškova <strong>za</strong> izvršavanje<br />
<strong>za</strong>dataka u upravljanju <strong>otpadom</strong>. U Zakonu o upravljanju <strong>otpadom</strong>, Članom 11 regulisane su<br />
nadležnosti Federalnih ministarstava, a Članom 24 definišu se o<strong>ba</strong>veze proizvođača i vlasnika otpada.<br />
4.2. Zakon o <strong>za</strong>štiti okoliša/ Zakon o <strong>za</strong>štiti životne sredine<br />
Zakon o <strong>za</strong>štiti okoliša/ Zakon o <strong>za</strong>štiti životne sredine navodi o<strong>ba</strong>veze <strong>za</strong> pogone i postrojenja u radu,<br />
o racionali<strong>za</strong>ciji i izbjegavanju produkcije otpada, o minimi<strong>za</strong>ciji stvaranja otpada i mogućnosti<br />
reciklaže i ponovne upotrebe. Ukoliko se opasni medicinski otpad deponuje, mora se voditi računa o<br />
<strong>za</strong>gađenju okoliša.<br />
Centar <strong>za</strong> ekologiju i energiju 7
4.3. Pravilnik o upravljanju <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong><br />
Pravilnikom o upravljanju <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong> uređuju se opći principi <strong>za</strong> upravljanje <strong>otpadom</strong>, te<br />
<strong>plan</strong>iranje <strong>upravljanja</strong> <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong>. Utvrđuje se formiranje odbora <strong>za</strong> upravljanje <strong>otpadom</strong> i<br />
prenos otpada na treće lice. Utemeljuje se sistem <strong>plan</strong>iranja tretmana medicinskog otpada i<br />
<strong>upravljanja</strong> <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong> u cilju smanjenja rizika po uposlenike zdravstvenih ustanova,<br />
uposlenike na upravljanju <strong>otpadom</strong>, širu javnost i okoliš. Upravljanje <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong> vrši se na<br />
osnovu Plana <strong>upravljanja</strong> <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong>. Zdravstvena ustanova dužna je donijeti Plan<br />
<strong>upravljanja</strong> <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong> u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika.<br />
Definišu se o<strong>ba</strong>veze referenta i odbora <strong>za</strong> upravljanje <strong>otpadom</strong>. Vrste medicinskog otpada koje se<br />
o<strong>ba</strong>vezno razdvajaju od općeg otpada od momenta kad se proizvedu do momenta kad se proslijede<br />
ovlaštenom licu <strong>za</strong> prevoz, odlaganje, tretman ili obnavljanje medicinskog otpada, su: oštrice, veoma<br />
infektivni otpad, ostali infektivni i potencijalno infektivni otpad, farmaceutski otpad, genotoksični<br />
otpad, amalgamski otpad iz stomatološke prakse, opasni hemijski otpad i ostali hemijski otpad.<br />
Infektivni otpad se odlaže u crvenu burad, a ostali medicinski otpad pakuje se u žutu burad. Crvena<br />
burad sa infektivnim i eventualno biološkim <strong>otpadom</strong> moraju biti u minusnom režimu. Na buradima<br />
je jasno istaknut znak opasnosti i imaju natpis “INFEKTIVNI OTPAD”. Rukovodilac zdravstvene<br />
ustanove dužan je da obezbijedi da se lijekovi na<strong>ba</strong>vljaju putem ugovora kojim se dozvoljava povrat<br />
lijekova sa isteklim rokom upotrebe proizvođaču ili dostavljaču.<br />
Kompletni sadržaji Pravilnika o upravljanju <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong> <strong>za</strong> FBiH i <strong>za</strong> RS su dati u PRILOGU 2 i<br />
PRILOGU 3.<br />
4.4. Direktive EU<br />
Direktive i propisi EU u oblasti <strong>upravljanja</strong> <strong>otpadom</strong> :<br />
1. Direktiva o otpadu 2006/12/EC;<br />
2. Direktiva o opasnom otpadu 91/689/EEC s dodacima 94/31/EC, 166/2006;<br />
3. Direktiva o spaljivanju otpada 2000/76/EC;<br />
4. Direktiva o am<strong>ba</strong>laži i am<strong>ba</strong>lažnom otpadu 94/62/Ec s dodacima 2005/20/EC, 2004/12/EC,<br />
1882/2003;<br />
5. Direktiva Savjeta 75/442/EEZ o otpadu (Okvirna direktiva);<br />
6. Direktiva Savjeta 91/156/EEZ koja dopunjava Direktivu Savjeta 75/442/EEZ;<br />
7. Direktiva Savjeta 91/689/EEZ o opasnom otpadu;<br />
8. Direktiva Savjeta 99/31/EZ o deponijama otpada;<br />
9. Direktiva Savjeta 2000/76/EZ o spaljivanju otpada;<br />
10. Direktiva Savjeta 94/62/EZ o am<strong>ba</strong>laži I am<strong>ba</strong>lažnom otpadu;<br />
11. Direktiva 96/59/EZ o odlaganju PCB I PCT;<br />
12. Direktiva 96/61/EZ o integrisanom sprečavanju i kontroli <strong>za</strong>gađivanja okoliša;<br />
13. Direktiva Savjeta 259/93/EEZ o nadzoru i kontroli otpremanja otpada u i iz EU;<br />
14. Direktiva Savjeta 91/692/EEZ od 23.decebmra 1991. kojom se standardizuju i racionalizuju<br />
izvještaji o provođenju određenih direktiva koje se odnose na okoliš;<br />
15. Odluka komisije 2000/532/EZ od 03. maja 2000. koja mijenja Direktivu Savjeta 94/3/EZ o<br />
listama otpada u skladu sa članom 1(a) Direktive Savjeta 75/442/EEZ o otpadu i Odluke Savjeta<br />
94/904/EZ o listi opasnog otpada u skladu sa članom 1;<br />
16. National guidenlines for waste management in the health care industry; World Health<br />
Organisation, Healt-care management;<br />
Utvrđeno je pet osnovnih načela:<br />
1. hijerarhija <strong>upravljanja</strong> <strong>otpadom</strong>,<br />
Centar <strong>za</strong> ekologiju i energiju 8
2. samoodrživost postrojenja <strong>za</strong> odlaganje uključujući i reciklažna dvorišta,<br />
3. najbolja raspoloživa tehnologija,<br />
4. udaljenost odlagališta otpada,<br />
5. odgovornost proizvođača otpada.<br />
Uz navedena, nastoje se ostvariti i sljedeća načela: <strong>za</strong>jednička definicija otpada u svim državama<br />
članicama, definicija otpada iz Člana 1a. Okvirne direktive o otpadu o<strong>ba</strong>vezna je <strong>za</strong> sve države članice<br />
i primjenjuje se na sav otpad bez obzira je li on namijenjen odlaganju ili ponovnoj upotrebi. Uz to,<br />
lista otpada iz Europske liste otpada (ranije: Europski katalog otpada) pruža <strong>za</strong>jedničku terminologiju<br />
<strong>za</strong> različite vrste otpada. EU Direktive potiču čistije proizvodnje i upotrebu ekološki čistih proizvoda.<br />
Regulisanje prometa <strong>otpadom</strong> podrazumijeva da je potrebno propisati i uspostaviti sistem kontrole i<br />
nadzora nad prekograničnim prometom otpada uz o<strong>ba</strong>vezu država članica EU na uspostavu<br />
nacionalnog sistema <strong>za</strong> nadzor i kontrolu, kako bi se osigurao visoki stepen <strong>za</strong>štite okoliša i ljudskog<br />
zdravlja te osiguralo provođenje načela o upravljanju <strong>otpadom</strong> propisanih Direktivom o otpadu<br />
75/442/EEZ.<br />
Posebnu pažnju posvećuje potre<strong>ba</strong> značajnog poboljšavanja provođenju postojećih mjera država<br />
članica. Kako su lokalne vlasti često upravo one koje nose teret provođenja <strong>za</strong>htjeva <strong>za</strong>konodavstva<br />
EU o otpadu, EU komisija namjerava poboljšati njihovu uključenost u pripremu <strong>za</strong>konodavstva i<br />
pružiti podršku njihovoj međusobnoj razmjeni iskustava. Za zemlje kandidate ističe se da će povećana<br />
potrošnja i promjena načina života vjerovatno dodatno opteretiti ionako preopterećene sisteme<br />
<strong>upravljanja</strong> <strong>otpadom</strong> i komunalnu infrastrukturu. Stoga će, uz poboljšanje postojećih sistema<br />
<strong>upravljanja</strong> <strong>otpadom</strong>, prioritet biti i ulaganja u inicijative <strong>za</strong> izbjegavanje nastajanja otpada,<br />
recikliranje, te infrastrukturu.<br />
5. KATEGORIZACIJA MEDICINSKOG OTPADA<br />
Medicinski otpad je sav otpad nastao u zdravstvenim ustanovama pri pružanju zdravstvenih usluga,<br />
vršenju naučnih istraživanja i eksperimenata u oblasti medicine, bez obzira na njegov sastav i<br />
porijeklo. To je heterogena smjesa klasičnog komunalnog otpada i opasnog medicinskog otpada.<br />
Prema WHO to je otpad koji se djelimično ili potpuno sastoji od:<br />
Ljudskih organa i tkiva<br />
Krvi i drugih tjelesnih tečnosti<br />
Ekskreta i sekreta<br />
LIjekova i drugih farmaceutskih preparata<br />
Upotrebljenih briseva, ga<strong>za</strong>, <strong>za</strong>voja i sl.<br />
Upotrebljenih igala, skalpela, lanceta i drugi oštrih instrumenata<br />
Bilo kojeg drugog otpada koji potiče od medicinske, stomatološke, farmaceutske ili slične<br />
prakse, istraživanja, tretmana, <strong>za</strong>štite i uzimanja krvi <strong>za</strong> transfuzije, a može inficirati osobu koja<br />
sa njim dođe u kontakt.<br />
Države članice EU koriste klasifikaciju medicinskog otpada iz poglavlja osamnaest Evropskog kataloga<br />
otpada (EWC - Commission Decision 2000/532/EC) sa izmjenama i dopunama (Commission Decisions<br />
2001/118; 2001/119; 2001/573)).<br />
U Katalogu otpada otpad se razvrstava u dvadeset grupa <strong>za</strong>visno od osobina i mjesta nastanka,<br />
odnosno o djelatnosti koje ga generišu – stvaraju (sa preko 960 šifri). Svaka grupa sadrži podgrupe<br />
kojima se otpad razvrstava prema procesu u kojem je nastao.<br />
Grupa otpada označava se dvocifrenim brojem. Taj broj označava djelatnost u kojoj je nastao i iz koje<br />
potiče otpad. Podgrupa unutar grupe označava se četvorocifrenim brojem tako da su prve dvije cifre<br />
toga broja istovjetne ciframa grupe, a treća i četvrta cifra označava proces u kojem je otpad nastao.<br />
Centar <strong>za</strong> ekologiju i energiju 9
Vrste otpada s obzirom na dijelove procesa nastanka unutar podgrupe označene su šestocifrenim<br />
brojem na način da su prve četiri cifre istovjetne podgrupi, a peta i šesta cifra označavaju dio procesa<br />
nastanka otpada.<br />
Katalog otpada sadrži popis djelatnosti koje generišu otpad, te popis otpada prema svojstvima i<br />
mjestu nastanka, a s obzirom na grupe, podgrupe i vrste otpada. Grupe, podgrupe i vrste otpada u<br />
Katalogu otpada označene su »ključnim brojem«. U Katalogu otpada vrste opasnog otpada označene<br />
su zvjezdicom (*).<br />
Tabela 1. Standardna klasifikacija otpada u skladu sa Direktivom 75/442/EEC (Izvod iz Kataloga otpada sa<br />
opisanim kategorijama otpada Pravilnika o kategorijama otpada sa listama, Službene novine FBiH broj 9/05;<br />
Službeni Glasnik Republike Srpske RS 39/05)<br />
KLASIFIKACIONI<br />
BROJ<br />
18 01<br />
VRSTE, OSOBINE I DJELATNOST IZ KOJIH OTPAD POTIČE<br />
Otpad od njege novorođenčadi, dijagnosticiranja, liječenja ili prevencije bolesti kod<br />
ljudi<br />
18 01 01 oštri predmeti (osim 18 01 03)<br />
18 01 02 dijelovi ljudskog tijela i organi, vrećice i konzerve krvi (osim 18 01 03)<br />
18 01 03*<br />
18 01 04<br />
ostali otpad čije je sakupljanje i odlaganje podvrgnuto specijalnim <strong>za</strong>htjevima radi<br />
prevencije infekcije<br />
otpad čije sakupljanje i odlaganje nije podvrgnuto specijalnim <strong>za</strong>htjevima radi prevencije<br />
infekcije (npr. rublje, <strong>za</strong>voji od gipsa, posteljina, odjeća <strong>za</strong> jednokratnu primjenu, platno,<br />
pelene...)<br />
18 01 06* hemikalije koje se sastoje od ili sadrže opasne materije<br />
18 01 07 hemikalije koje nisu navedene pod 18 01 06<br />
18 01 08* citotoksici i citostatici<br />
18 01 09 lijekovi koji nisu navedeni pod 18 01 08<br />
18 01 10* amalgamski otpad iz stomatološke <strong>za</strong>štite<br />
18 02 Otpad od istraživanja, dijagnosticiranja, liječenja ili prevencije bolesti u životinja<br />
18 02 01 oštri predmeti (osim 18 02 02)<br />
18 02 02*<br />
18 02 03<br />
ostali otpad čije sakupljanje i odlaganje podliježe specijalnim <strong>za</strong>htjevima radi prevencije<br />
infekcije<br />
otpad čije sakupljanje i odlaganje ne podliježe specijalnim <strong>za</strong>htjevima radi prevencije<br />
infekcije<br />
18 02 05* hemikalije koje se sastoje od ili sadrže opasne materije<br />
18 01 06 hemikalije koje nisu navedene pod 18 02 05<br />
18 02 07* citotoksici i citostatici<br />
18 02 08 lijekovi koji nisu navedeni pod 18 02 07<br />
Centar <strong>za</strong> ekologiju i energiju 10
6. TRENUTNO UPRAVLJANJE MEDICINSKIM OTPADOM<br />
6.1. Upravljanje <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong> u BiH<br />
Sistemski, dugogodišnji nemar i minimalno ulaganje u oblast <strong>upravljanja</strong> <strong>otpadom</strong> proizveli su cijeli<br />
niz crnih tačaka na kojima su nekontrolirano odložene veće količine otpada koje direktno ugrožavaju<br />
život i zdravlje ljudi. Količina otpada svakodnevno raste, a postojeća infrastruktura koja bi taj otpad<br />
tre<strong>ba</strong>la zbrinuti nepotpuna je (Herceg i Lukić, 2009). Nagomilavanje otpada i njegovo neadekvatno<br />
zbrinjavanje jedan je od većih okolišnih problema u BiH.<br />
U ukupnom <strong>za</strong>gađenju okoliša medicinski otpad ne <strong>za</strong>uzima veliki dio, ali je on potencijalno među<br />
najopasnijim vrstama otpada, jer može da dovede do infekcija i trovanja. Zagađenje koje dolazi iz<br />
zdravstvenih ustanova može da bude veoma opasno <strong>za</strong> zdravlje i ekosistem u kojem se taj otpad<br />
skladišti. Neadekvatno upravljanje opasnim <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong>, počev od rukovanja unutar<br />
ustanova koje pružaju medicinske i veterinarske usluge pa do konačnog zbrinjavanja, predstavlja<br />
veoma visok rizik, kako <strong>za</strong> zdravlje osoblja koje s njim rukuje, tako i uopšte <strong>za</strong> okoliš.<br />
U poređenju sa ostalim zemljama u regionu, ovo nije velika količina, ali problem predstavlja<br />
neadekvatno odlaganje ovog otpada i nepoštivanje <strong>za</strong>kona koji tretiraju ovu oblast. Godišnje se u<br />
Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) po glavi stanovnika proizvede 270 kg otpada. Otpad se prikuplja<br />
neselektivno, pa se često u komunalnom otpadu nalaze i pojedine kategorije industrijskog,<br />
medicinskog i drugih vrsta otpada. Na teritoriji FBiH nalazi se oko 2000 lokacija takozvanih<br />
nekontroliranih “divljih“ deponija, a najviše u Zeničko-Dobojskom i Tuzlanskom kantonu. Ukupna<br />
godišnja proizvodnja otpada iz zdravstvenih ustanova u FBiH iznosi 2,2 kg po osobi (kg/osobi) ili 5 000<br />
tona godišnje (t/g), od čega je oko 50% opasni medicinski otpad. Ukupna proizvodnja otpada iz<br />
veterinarskih ustanova je 20 t/g. Otpad iz zdravstvenih i veterinarskih ustanova se uglavnom prikuplja<br />
bez razdvajanja na izvoru, te se najčešće miješa sa komunalnim <strong>otpadom</strong>. Na sanitarnu deponiju se<br />
odlaže 18% otpada iz zdravstvenih ustanova i 12% otpada iz veterinarskih ustanova u FBiH, 0,5 %<br />
otpada se inkapsulira i/ili izvozi na neškodljivo zbrinjavanje, dok se ostali nastali otpad odlaže<br />
neadekvatno i uglavnom <strong>za</strong>jedno sa komunalnim <strong>otpadom</strong> (Strategija <strong>za</strong>štite okoliša Federacije BiH<br />
2008 – 2018).<br />
Samo u nekim ustanovama se upotrijebljene igle odvajaju i odlažu u prazne plastične ili staklene<br />
am<strong>ba</strong>lažu. Ostali dio infektivnog materijala (upotrijebljene šprice, sistemi <strong>za</strong> infuziju i transfuziju,<br />
urinarne kese, gaze i drugo) najčešće se u<strong>ba</strong>cuju u otvorene kante. Često se sabirne kante sa<br />
pojedinih bolničkih odjeljenja i drugih zdravstvenih ustanova iznose ručno do prizemlja, a potom<br />
kolicima transportuju do mjesta <strong>za</strong> centralnu dispoziciju otpada, koje nije ni ograđeno ni<br />
obezbjeđeno. Prethodno se ne odvaja komunalni od opasnog otpada, a poslije ga raznose mačke i psi<br />
lutalice. Infektivni otpad se ne dezinficira na odjeljenjima ili služ<strong>ba</strong>ma, a izuzetak čini laboratorijski<br />
otpad, koji se autoklavira. Patološki otpad se često spaljuje u spalionicama u zdravstvenim<br />
ustanovama.<br />
U Bosni i Hercegovini su rađene preliminarne procjene količina medicinskog otpada koji nastaje u<br />
zdravstvenim ustanovama, a prema standardima WHO. Prema tim preliminarnim procjenama u BiH<br />
godišnje nastaje između 10 000 – 15 000 tona medicinskog otpada bez starih <strong>za</strong>liha (Pranjić, 2006).<br />
Zbrinjavanje medicinskog otpada u BiH predstavlja jedan od velikih problema. U <strong>za</strong>dnjih desetak<br />
godina je došlo do unaprijeđenja <strong>za</strong>konske regulative ve<strong>za</strong>ne <strong>za</strong> zbrinjavanje otpada iz zdravstvenih<br />
ustanova. Iako je tačno propisano na koji način se mora sakupljati sortirati i zbrinjavati medicinski<br />
otpad, većina zdravstvenih ustanova nije počela sa primjenom propisa.<br />
Centar <strong>za</strong> ekologiju i energiju 11
Upravljanje <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong> mora se <strong>ba</strong>zirati na slijedećim principima: <strong>za</strong>štiti ljudskog zdravlja<br />
unutar i izvan medicinskih ustanova, <strong>za</strong>štiti okoliša, poštovanju nacionalnih i međunarodnih<br />
standarda i poboljšanju higijenskih uslova unutar i van zdravstvenih ustanova. Uspostavljanje<br />
nacionalne politike <strong>upravljanja</strong> <strong>otpadom</strong>, <strong>za</strong>konskog okvira, obrazovanja osoblja i uključivanja<br />
javnosti u problem medicinskog otpada osnovni su elementi <strong>za</strong> uspješno provođenje programa<br />
<strong>upravljanja</strong> <strong>otpadom</strong>.<br />
Predstavnici vlasti su donijeli nove propise ali uglavnom ne prate njihovu implementaciju i ne<br />
primjenjuju kaznene mjere. Zbog nedostatka inspekcijskog nadzora zdravstvene ustanove ne<br />
primjenjuju nove <strong>za</strong>konske propise te odlažu opasan medicinski otpad na komunalne deponije jer im<br />
je to najjeftiniji način njegovog zbrinjavanja, a time dovode okolno stanovništvo u opasnost od raznih<br />
oboljenja.<br />
6.2. Upravljanje <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong> u sjeveroistočnoj BiH<br />
Sa ciljem da se sagleda trenutno stanje ve<strong>za</strong>no <strong>za</strong> zbrinjavanje medicinskog otpada u sjeveroistočnoj<br />
BiH i da se podstakne primjena novih propisa i odgovorno upravljanje medicinskog otpada, Centar <strong>za</strong><br />
ekologiju i energiju Tuzla je početkom 2011. godine vršio istraživanje o količinama nastalog<br />
medicinskog otpada u 2010. godini i načinima njegovog <strong>upravljanja</strong>, a rezultati su uvršteni u Studiju o<br />
medicinskom otpadu “Upravljanje <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong> u sjeveroistočnoj BiH“.<br />
Prema dobivenim podacima, 119 zdravstvenih ustanova u sjeveroistočnoj BiH je u 2010. godini<br />
proizvelo 1.820 tona otpada, od čega je 1.388 tona komunalnog i 432 tone opasnog medicinskog<br />
otpada. Iz ovoga se može <strong>za</strong>ključiti da od ukupnog otpada iz zdravstvenih ustanova oko 24% čini<br />
opasni medicinskog otpad. Napominjemo da je istraživanje obuhvatilo 249 zdravstvenih ustanova, ali<br />
da je samo 119 ustanova dalo podatke o količinama, te dobijeni rezultati mogu poslužiti kao osnova<br />
<strong>za</strong> izračunavanje ukupnih količina medicinskog otpada u sjeveroistočnoj BiH čije su količine mnogo<br />
veće.<br />
Slika 1. Odnos komunalnog i medicinskog otpada u ukupnom otpadu nastalom 2010. god.<br />
u 119 zdravstvenih ustanova.<br />
Od 249 zdravstvenih ustanova, 136 ili 55% ima imenovanu odgovornu osobu/referenta <strong>za</strong> upravljanje<br />
<strong>otpadom</strong> od čega je samo 50% odgovornih oso<strong>ba</strong> sa VSS. Prema evidencijama u ministarstvima, samo<br />
zdravstvene ustanove većih kapaciteta (bolnice i domovi zdravlja) su dostavile imena referenata <strong>za</strong><br />
upravljanje <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong>. Prema Pravilniku o upravljanju <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong>, svaka<br />
zdravstvena ustanova mora imenovati odgovornu osobu/referenta <strong>za</strong> upravljanje <strong>otpadom</strong> i to je lice<br />
sa <strong>za</strong>vršenom visokom stručnom spremom, a ako zdravstvena ustanova ima više od 50 uposlenika<br />
Centar <strong>za</strong> ekologiju i energiju 12
onda se mora uspostaviti Odbor <strong>za</strong> upravljanje <strong>otpadom</strong>. Odbor koji se imenuje u ustanovama tre<strong>ba</strong><br />
da bude interdisciplinaran i ekspertni tim.<br />
Većina zdravstvenih ustanova kao što su bolnice, klinički centri i domovi zdravlja, počeli su sa<br />
odvajanjem i razvrstavanjem opasnog medicinskog otpada u samoj ustanovi. Međutim, nakon<br />
razvrstavanja se samo mali procenat tog otpada ispravno zbrinjava. Velike količine medicinskog<br />
otpada, iako su odvojene i razvrstane, predaju se komunalnim preduzećima i odvoze se na deponije,<br />
što predstavlja veliki rizik <strong>za</strong> zdravlje svih oso<strong>ba</strong> koje dolaze u kontakt s njim i uopće <strong>za</strong> okoliš.<br />
Istraživanje je poka<strong>za</strong>lo da postoji određeni broj zdravstvenih ustanova koje spaljuju svoj otpad, iako<br />
u BiH nema propisne spalionice medicinskog otpada. 11% zdravstvenih ustanova, koje su učestvovale<br />
u istraživanju, infektivni otpad zbrinjavaju na pravilan način. 44 stomatološke ordinacije (100%) koje<br />
su bile dio istraživanja ne odvajaju svoj infektivni otpad od komunalnog. Oštri predmeti u<br />
zdravstvenim ustanovama se uglavnom odvajaju u posebne posude, ali na kraju uglavnom <strong>za</strong>vrše na<br />
komunalnim deponijama. Samo 8% ustanova se izjasnilo da ispravno zbrinjava oštre predmete.<br />
Evidentan je problem zbrinjavanja hemijskog otpada, jer je samo 15% od anketiranih zdravstvenih<br />
ustanova navelo da ga ispravno zbrinjava. 15 656 litara hemijskog otpada koji nastaje u preostalim<br />
zdravstvenim ustanovama na neki način <strong>za</strong>vrši u okruženju. Ako tome dodamo i druge zdravstvene<br />
ustanove koje nisu bile dio istraživanja, možemo samo pretpostaviti koliko opasnog medicinskog<br />
otpada ostaje nezbrinuto. Sve to upućuje na hitnost primjene <strong>za</strong>konske regulative.<br />
Iako većina ustanova ne provodi kontinuiranu edukaciju osoblja, ispitanici rješenje, između ostalog,<br />
vide u uvođenju kontinuirane edukacije svim oso<strong>ba</strong>ma u sistemu <strong>upravljanja</strong> <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong>.<br />
Nadležna Ministarstva i inspekcije još uvijek nisu svjesni njihovih o<strong>ba</strong>ve<strong>za</strong> i odgovornosti u dijelu<br />
razdvajanja, odlaganja, deponovanja i nadzora nad zbrinjavanjem medicinskog otpada gdje se kriju<br />
veoma važni i opasni rizici po zdravlje ljudi, živog svijeta i okoliša. Ministarstva i inspekcije uglavnom<br />
ne raspolažu potrebnim informacijama o odgovornim oso<strong>ba</strong>ma, <strong>plan</strong>ovima <strong>upravljanja</strong> <strong>medicinskim</strong><br />
<strong>otpadom</strong>, količinama medicinskog otpada koji nastane i koji se ispravno zbrine i ne vrše redovan<br />
nadzor.<br />
65% općinskih službi <strong>za</strong> komunalne poslove ne znaju kako zdravstvene ustanove u njihovim općinama<br />
zbrinjavaju svoj otpad. Iako su komunalna preduzeća uglavnom pod nadležnošću općinskih službi,<br />
predstavnici tih nadležnih službi, komunalnih preduzeća i deponija uglavnom nisu upoznati sa<br />
<strong>za</strong>konskom regulativom ve<strong>za</strong>nom <strong>za</strong> zbrinjavanje medicinskog otpada i <strong>za</strong>branu odlaganja opasnog<br />
medicinskog otpada na komunalnim deponijama, te nisu u komunalnim preduzećima naložile<br />
o<strong>ba</strong>veznu obuku uposlenika o prepoznavanju prisustva medicinskog otpada, opasnostima i mjerama<br />
<strong>za</strong>štite usljed kontakta sa <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong>, o potrebi kontrole otpada koji dolazi iz zdravstvenih<br />
ustanova i o<strong>ba</strong>vezi prijavljivanja usljed prisustva opasnog medicinskog otpada u otpadu koji dolazi iz<br />
zdravstvenih ustanova. Zbog svega ovoga u komunalnim preduzećima i na deponijama izostaje<br />
edukacija, <strong>za</strong>štita uposlenika, evidencija o količinama otpada iz zdravstvenih ustanova, kontrola<br />
otpada i prijavljivanje prisustva opasnog medicinskog otpada, što ostavlja mogućnost zdravstvenim<br />
ustanovama da svoj opasni otpad jeftino deponuju na komunalnim deponijama.<br />
U sjeveroistočnoj BiH postoje ovlaštene firme <strong>za</strong> odvoz i zbrinjavanje medicinskog otpada koje<br />
uredno izvještavaju nadležna Ministarstva o količinama preuzetog otpada. Istraživanje je poka<strong>za</strong>lo da<br />
u <strong>za</strong>dnje dvije godine samo 50 zdravstvenih ustanova u sjeveroistočnoj BiH predaje dio svog opasnog<br />
medicinskog otpada firmama na zbrinjavanje. Utvrđeno je da količine opasnog otpada koje nastaju u<br />
tim zdravstvenim ustanovama ne odgovaraju količinama koje su predate na zbrinjavanje. Sa<br />
ovlaštenim firmama <strong>za</strong> odvoz i zbrinjavanje medicinskog otpada je još 15 zdravstvenih ustanova<br />
sklopilo Ugovor o kontinuiranom zbrinjavanju medicinskog otpada, ali one ne vrše predaju svog<br />
medicinskog otpada. Javlja se sumnja da su potpisani ugovori samo pokriće <strong>za</strong> moguće kontrole.<br />
Centar <strong>za</strong> ekologiju i energiju 13
Postavlja se pitanje šta se događa sa preostalim <strong>otpadom</strong> u zdravstvenim ustanovama koje su<br />
potpisale ugovore, a predaju samo dio otpada ili ga uopće i ne predaju, kao i šta ostale zdravstvene<br />
ustanove rade sa svojim <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong>.<br />
Zdravstvene ustanove moraju osmisliti održiva rješenja <strong>za</strong> zbrinjavanje svog medicinskog otpada.<br />
Neophodno je imenovati odgovornu osobu/referenta ili ekspertne timove koji će raditi na izradi<br />
Plana <strong>upravljanja</strong> <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong>, a u njemu će predvidjeti najbolja rješenja <strong>za</strong> zbrinjavanje<br />
otpada koji kod njih nastaje.<br />
Mišljenje većine ispitanika je bilo da bi stroga primjena <strong>za</strong>konskih propisa, veći angažman nadležnih<br />
mistarstava i redovna inspekcijska kontrola doveli do poboljšanja <strong>upravljanja</strong> <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong>.<br />
7. PREPORUKE ZA UPRAVLJANJE MEDICINSKIM OTPADOM U SJEVEROISTOČNOJ BIH<br />
7.1. Osnovna načela<br />
U potrazi <strong>za</strong> najboljim rješenjem i izborom optimalne tehnologije <strong>za</strong> obradu medicinskog otpada,<br />
moraju se uzeti u obzir glavni kriteriji izbora, a to su: ekonomski, tehnološki, etički, upravljački,<br />
ekološki i <strong>za</strong>konodavni.<br />
Osim navedenih postoje i drugi faktori od kojih je posebno važno naglasiti načelo “načelo blizine“ kao<br />
preporuku Svjetske zdravstvene organi<strong>za</strong>cije (WHO) koja navodi da se otpad mora obrađivati i<br />
zbrinjavati što je moguće bliže mjestu nastanka.<br />
Na međunarodnom nivou postignuti su određeni sporazumi i ključna načela <strong>za</strong> upravljanje<br />
<strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong>, odnosno sigurna načela <strong>upravljanja</strong> opasnim <strong>otpadom</strong> kojih se i BiH tre<strong>ba</strong><br />
pridržavati.<br />
Prema Strategiji <strong>za</strong>štite okoliša FBiH od 2008. do 2018., temeljna načela <strong>upravljanja</strong> <strong>otpadom</strong> su:<br />
prevencija - izbjegavanje nastajanja otpada ili smanjivanje količine i štetnosti nastaloga otpada<br />
kako bi se smanjio rizik po zdravlje ljudi i okoliš i izbjegla okolišna degradacija;<br />
mjere opreznosti - sprečavanje opasnosti ili štete po okoliš koju prouzrokuje otpad,<br />
preduzimanje mjera, čak iako nije na raspolaganju potpuna znanstvena podloga;<br />
odgovornost proizvođača otpada - proizvođač je odgovoran <strong>za</strong> odabir najprihvatljivijeg<br />
okolišnog rješenja prema značajkama proizvoda i tehnologiji proizvodnje, uključujući životni<br />
ciklus proizvoda i korištenje najadekvatnije raspoložive tehnologije;<br />
princip <strong>za</strong>gađivač plaća - proizvođač ili vlasnik otpada snosi sve troškove prevencije, tretmana<br />
i odlaganja otpada, uključujući brigu nakon upotrebe i monitoring. On je i finansijski odgovoran<br />
<strong>za</strong> preventivne i sanacijske mjere uslijed šteta po okoliš koje je prouzrokovao ili će ih<br />
najvjerojatnije prouzrokovati;<br />
blizina - tretman ili odlaganje otpada tre<strong>ba</strong> se o<strong>ba</strong>vljati u najbližem odgovarajućem postrojenju<br />
ili lokaciji, uzimajući u obzir okolišnu i ekonomsku profitabilnost;<br />
regionalnost - razvitak tretmana otpada i izgradnja objekata <strong>za</strong> njegovo odlaganje tre<strong>ba</strong> se<br />
o<strong>ba</strong>vljati na način pokrića potrebe regije i omogućavanja samoodrživosti izgrađenih objekata.<br />
7.2. Principi ispravnog <strong>upravljanja</strong> <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong><br />
<strong>Regionalni</strong>m <strong>plan</strong>om <strong>upravljanja</strong> <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong>, koji obuhvata sjeveroistočnu BiH,<br />
preporučuje se sistem <strong>upravljanja</strong> <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong> koji se <strong>za</strong>sniva na slijedećim međunarodnim<br />
principima prema slijedećoj hijerarhiji:<br />
Centar <strong>za</strong> ekologiju i energiju 14
1. Prevencija stvaranja, razdvajanje i recikliranje sekundarnih sirovina;<br />
2. Korištenje odgovarajuće am<strong>ba</strong>laže;<br />
3. Razdvajanje medicinskog otpada na izvoru;<br />
4. Skladištenje otpada i transport na propisan način;<br />
5. Obrada medicinskog otpada.<br />
7.2.1. Prevencija stvaranja, razdvajanja i recikliranje sekundarnih sirovina<br />
U cilju posti<strong>za</strong>nja izbjegavanja, odnosno minimiziranja stvaranja otpada potrebno je provesti<br />
određene politike i praksu koja bi uključivala i:<br />
redukciju na izvoru (npr. ograničavanje količine na<strong>ba</strong>vke materijala od kojih nastaje opasan<br />
otpad);<br />
korištenje proizvoda koji se mogu reciklirati;<br />
razdvajanje otpada na opasni i bezopasni i razdvajanje različitih vrsta opasnog otpada;<br />
povrat proizvođačima ili do<strong>ba</strong>vljačima lijekova i hemikalija sa isteklim rokom.<br />
Prema tome, količina otpada koji proizvode zdravstvene ustanove <strong>za</strong>visi, ne samo od veličine, vrste i<br />
količine usluga koje se pružaju, već i od spremnosti uprave, obrazovanja i obuke osoblja, standarda<br />
usluga, infrastrukture zdravstvene ustanove i lokalnih tradicija.<br />
Svi zdravstveni radnici i saradnici imaju ulogu u ovom procesu i <strong>za</strong>to tre<strong>ba</strong> da budu dobro obučeni <strong>za</strong><br />
minimi<strong>za</strong>ciju i upravljanje <strong>otpadom</strong>. Do<strong>ba</strong>vljači lijekova i hemikalija tre<strong>ba</strong>li bi biti oni koji mogu<br />
obezbijediti brzu isporuku malih količina i koji prihvataju vraćanje neupotrebljene robe.<br />
Pravilno upravljanje magacinom može spriječiti nagomilavanje većih količina hemikalija i lijekova,<br />
kako bi se izbjegla pojava ovih proizvoda sa isteklim rokom i smanjio otpad od am<strong>ba</strong>laže.<br />
Gdje god je to moguće, medicinsku opremu i otpad tre<strong>ba</strong> ponovo koristiti, vodeći računa o tome da<br />
se može reciklirati samo onaj materijal <strong>za</strong> koji je dozvoljen taj postupak.<br />
Recikliranje je dozvoljeno <strong>za</strong>:<br />
papir i karton,<br />
staklo,<br />
metalna am<strong>ba</strong>laža,<br />
plastični omoti i sl.<br />
Gdje god je to moguće primjeniti fizički način čišćenja umjesto hemijskog, redestilirati upotrebljene<br />
rastvarače i hemikalije kao i sakupljati materijale koji se mogu prodati radi dalje prerade.<br />
7.2.2. Korištenje odgovarajuće am<strong>ba</strong>laže<br />
Am<strong>ba</strong>laža, kao što su burad, kante, plastične vreće, kartonske kutije, posude i kontejneri mora biti<br />
izrađena tako da svojim karakteristikama (boja, oblik, veličina) omogućava i olakšava razvrstavanje<br />
opasnog medicinskog otpada na mjestu nastanka. Am<strong>ba</strong>laža <strong>za</strong> skladištenje mora biti označena<br />
natpisom "opasni medicinski otpad", s naznakom o vrsti otpada.<br />
Prema važećem Pravilniku o upravljanju <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong> u FBiH (Sl. novine FBiH 77/08), <strong>za</strong><br />
infektivni otpad je određena am<strong>ba</strong>laža crvene boje, a prema važećem Pravilniku o upravljanju<br />
<strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong> RS (Sl. glasnik RS 90/06), am<strong>ba</strong>laža <strong>za</strong> infektivni otpad je žute boje. Međutim,<br />
trenutno su u izradi Strategija <strong>upravljanja</strong> <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong> u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj<br />
<strong>za</strong> period od 2011 - 2021. Prema informacijama (PRILOG 4.) dobivenim od kontakt oso<strong>ba</strong> iz nadležnih<br />
Centar <strong>za</strong> ekologiju i energiju 15
ministarstava, koje su u radnoj grupi <strong>za</strong> izradu Strategija, dobiveni su podaci o <strong>plan</strong>iranim bojama<br />
am<strong>ba</strong>laže <strong>za</strong> razne vrste medicinskog otpada. (Tabela 2.).<br />
Tabela 2. Boja am<strong>ba</strong>laže prema Strategijama <strong>upravljanja</strong> MO <strong>za</strong> FBiH i RS<br />
BOJA AMBALAŽE ZA MEDICINSKI OTPAD<br />
MEDICINSKI OTPAD FBiH RS<br />
Oštri otpad Crvena Narandžasta<br />
Infektivni otpad Crvena Narandžasta<br />
Patološki otpad Crvena sa crnim pojasom Crvena sa crnim pojasom<br />
Hemijski otpad Žuta Žuta<br />
Farmaceutski otpad Zelena Zelena<br />
Komunalni otpad Crna i plava Crna i plava<br />
BiH se nalazi u procesu približavanja EU i <strong>za</strong> očekivati je da će u narednim godinama doći do<br />
usklađivanja propisa iz ove oblasti, a samim tim i do usklađivanja boja am<strong>ba</strong>laže. Za zdravstvene<br />
ustanove je važno da počnu sa procesom razdvajanja, obilježavanja i zbrinjavanja medicinskog<br />
otpada, a kasnije će se samo prilagoditi, ako dođe do promjene boje am<strong>ba</strong>laže.<br />
Posude (am<strong>ba</strong>laža) <strong>za</strong> odlaganje medicinskog otpada tre<strong>ba</strong>ju biti: nepropusne <strong>za</strong> tekućine (ne postoji<br />
mogućnost ispadanja i/ili prolijevanja njihovog sadržaja), imati poklopce koji onemogućavaju<br />
neovlašteno otvaranje posuda i kontejnera pri daljnjem postupanju ili obrađivanju i da pri<br />
obrađivanju ne <strong>za</strong>gađuju okoliš. Oštri predmeti se prikupljaju u posude <strong>za</strong> oštre predmete koje<br />
moraju biti neprobojne <strong>za</strong> sadržaj i napravljene tako da je onemogućeno ispadanje sadržaja ili<br />
ozljeđivanje i prijenos infekcija na osobe koje upotrebljavaju posudu ili rukuju s <strong>otpadom</strong>. Am<strong>ba</strong>laža<br />
koja se koristi višekratno su posude, kontejneri od metala i plastike koji se mogu adekvatno prati i<br />
dezinficirati.<br />
Zbrinjavanje medicinskog otpada mora početi na odjelima, klinikama, <strong>za</strong>vodima, laboratorijima,<br />
ambulantama, previjalištima, hirurškim salama i drugim dijelovima zdravstvenih ustanova. Na samom<br />
mjestu nastanka potrebno je osigurati razvrstavanje i odvojeno sakupljanje. Otpad se razvrstava i<br />
sakuplja na mjestu nastanka u am<strong>ba</strong>lažu prilagođenu njegovim svojstvima, količini, te načinu<br />
skladištenja, prevo<strong>za</strong> i obrađivanja, na način da štiti okoliš i one koji rukuju s <strong>otpadom</strong>.<br />
Opći (inertni, bezopasni) medicinski otpad koji je sličan komunalnom se razdvaja na sekundarne<br />
sirovine, a ostatak otpada se zbrinjava kao komunalni otpad, jer ne predstavlja rizik <strong>za</strong> zdravlje i<br />
okoliš.<br />
Medicinski otpad razvrstava se na mjestu nastanka uz poštivanje slijedećih pravila:<br />
opasni i bezopasni otpad se ne smiju miješati;<br />
ukoliko je greškom izmiješan opasni i bezopasni otpad, cjelokupna količina otpada se smatra<br />
opasnim;<br />
na mjestu nastanka otpada, mora biti dovoljan broj am<strong>ba</strong>lažnih jedinica (kontejnera, buradi,<br />
kanti, držača, kesa i sl.);<br />
kontejneri, burad, kante i kese moraju biti dobro <strong>za</strong>tvoreni;<br />
Centar <strong>za</strong> ekologiju i energiju 16
kontejneri, burad, kante i kese se ne smiju <strong>ba</strong>cati;<br />
obezbijediti odgovarajuće čišćenje i dezinfekciju u slučaju da se dogodi probijanje am<strong>ba</strong>laže;<br />
osoblje koje rukuje <strong>otpadom</strong> mora nositi <strong>za</strong>štitnu opremu;<br />
kontejnere, burad, kante, kese i sl. am<strong>ba</strong>lažu puniti do tri četvrtine, propisno <strong>za</strong>tvoriti,<br />
obilježiti i <strong>za</strong>tim odlagati.<br />
Opasan medicinski otpad razvrstava se prema opasnim svojstvima i odlaže u odgovarajuću am<strong>ba</strong>lažu i<br />
transportuje do mjesta skladištenja. Ovaj otpad se do konačne obrade mora sakupljati i skladištiti u<br />
am<strong>ba</strong>laži koja ispunjavaju slijedeće uslove:<br />
Nepropusna i <strong>za</strong>pečaćena kako bi se spriječilo širenje mikroorgani<strong>za</strong>ma;<br />
Otporna na vlagu i mehanička oštećenja (spolja i unutra);<br />
Neprovidna;<br />
Dovoljno čvrsta da se ne može pocijepati ili rasprsnuti pod normalnim uslovima upotrebe i<br />
rukovanja;<br />
Da je od materijala koji odgovara <strong>za</strong> odlaganje određene vrste otpada;<br />
Pogodna <strong>za</strong> skladištenje, interni i spoljašnji transport.<br />
Proizvođač medicinskog otpada dužan je na mjestu nastanka obezbijediti upravljanje ovim <strong>otpadom</strong><br />
shodno Zakonu i Planu, a naročito u pogledu razvrstavanja, sakupljanja, transporta, vođenja<br />
evidencije i privremenog skladištenja do konačnog odlaganja. Sva am<strong>ba</strong>laža koje se odlaže u<br />
privremeno skladište proizvođača otpada tre<strong>ba</strong> da bude <strong>za</strong>pečaćena i označena prema mjestu<br />
stvaranja i sadržaju.<br />
Transport opasnog medicinskog otpada, od mjesta nastanka do privremenog skladišta mora se<br />
odvijati na takav način da ne dođe do oštećenja am<strong>ba</strong>laže i/ili rasipanja. Transportna sredstva kojima<br />
se prevozi opasni medicinski otpad ne smiju se koristiti u druge svrhe.<br />
Putevi sakupljanja i prevo<strong>za</strong> otpada moraju biti predviđeni i odvojeni od puteva kojima se o<strong>ba</strong>vljaju<br />
uobičajene zdravstvene aktivnosti (bolesnici, čisto rublje, sterilni materijali itd.), ako ne prostorno,<br />
<strong>ba</strong>rem vremenski.<br />
7.2.3. Razdvajanje medicinskog otpada na izvoru<br />
Za razdvajanje medicinskog otpada na mjestu njegovog nastanka <strong>za</strong>duženi su zdravstveni radnici pri<br />
čijem radu nastaje medicinski otpad. Uloga zdravstvenih uposlenika je i u provjeri da li su po<br />
o<strong>ba</strong>vljenom prikupljanju medicinskog otpada kese čvrsto <strong>za</strong>tvorene i da li se u okviru njihove službe<br />
kese pune do 2/3 njihove <strong>za</strong>premine. Namjenska am<strong>ba</strong>laža mora biti adekvatno postavljena na svim<br />
mjestima u službi gdje se stvara medicinski otpad.<br />
Slika 2. Am<strong>ba</strong>laža <strong>za</strong> medicinski otpad<br />
Centar <strong>za</strong> ekologiju i energiju 17
Sakupljanje oštrih predmeta<br />
U medicinski otpad iz grupe 18 01 01 spadaju oštri predmeti: sve vrste i veličine igala, odsječene igle<br />
sa sistema <strong>za</strong> infuzije, skalpel nožiće, pokrovna i predmetna stakla (slomljena), slomljene epruvete iz<br />
laboratorije, slomljene ampule iz intervencija.<br />
Sakupljanje oštrih predmeta vrši se na mjestu nastanka radi sprečavanja povrede uposlenika<br />
(smanjenje rizika od povrede, uboda, infekcije) zbog higijensko-epidemioloških mjera <strong>za</strong>štite i što<br />
manje manipulacije oštrim predmetima. Sakupljaju se u namjenske posude <strong>za</strong> oštre predmete.<br />
Am<strong>ba</strong>laža mora biti neprobojna <strong>za</strong> sadržaj i napravljena tako da je onemogućeno ispadanje sadržaja<br />
ili ozljeđivanje i prijenos infekcija na osobe koje rukuju s njom. Pune se do 2/3 svoje <strong>za</strong>premine i<br />
<strong>za</strong>tvaraju se bez mogućnosti ponovnog otvaranja.<br />
Na posudama se lijepi naljepnica koja se čitko popunjava i sadrži podatke: izvor otpada (služ<strong>ba</strong>),<br />
datum, vrijeme, ime osobe koja popunjava deklaraciju, kategoriju otpada i šifru iz Kataloga otpada.<br />
Sakupljanje čvrstog infektivnog medicinskog otpada<br />
Pod čvrstim infektivnim <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong> (18 01 03* i 18 01 04) podrazumijevaju se: sistemi <strong>za</strong><br />
infuziju (kojima su odsječene igle), plastične šprice – bez sadržaja; uprljana vata – sanitetska, uprljana<br />
papirna vata i flis papir, upotrijebljene <strong>za</strong>štitne rukavice, vaterolne i čaše iz stomatoloških ordinacija,<br />
zubi i dijelovi zu<strong>ba</strong> kod ekstrakcije, <strong>za</strong>prljane i prazne plastične epruvete iz laboratorije, plastične čaše<br />
sa poklopcem od urina, upotrijebljene <strong>za</strong>štitne maske i dr.<br />
Čvrsti infektivni otpad se sakuplja u kese koje moraju imati naljepnicu, čitko popunjenu slijedećim<br />
podacima: izvor otpada (služ<strong>ba</strong>), datum, vrijeme, ime osobe koja popunjava deklaraciju, kategoriju<br />
otpada i šifru iz Kataloga otpada. Žute kese sa prikupljenim čvrstim <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong> <strong>za</strong>tvaraju<br />
se vezivanjem vrha kese.<br />
Sakupljanje hemijskog otpada<br />
Medicinski otpad iz grupe 18 01 06* i 18 01 07 a koji se stvara u procesu rada radiološke službe<br />
(fiksir, razvijač, RTG filmovi) sakuplja se u namjensku am<strong>ba</strong>lažu (burad) sa dihtovanim poklopcem,<br />
obilježava i čuva u prostoriji <strong>za</strong> privremeno skladište medicinskog otpada do momenta preuzimanja<br />
ovlaštene firme.<br />
Sakupljanje otpadnog amalgama<br />
Medicinski otpad iz grupe 18 01 10* (otpadni amalgam iz stomatologije) spada u opasan hemijski<br />
otpad i sakuplja se u namjenske plastične kontejnere.<br />
Sakupljanje patološkog otpada<br />
Patološki otpad, grupa 18 01 02, se sastoji od prepoznatljivih dijelova tela, organa i/ili tkiva. Ovaj<br />
otpad mora biti odvojen u veoma čvrste plastične vreće, obilježen i odložen u rashladne frižidere i/ili<br />
<strong>za</strong>mrzivače, sve do konačnog odvo<strong>za</strong> na zbrinjavanje.<br />
Upravljanje lijekovima sa isteklim rokom<br />
Upravljanje lijekovima počinje provjerom <strong>za</strong>liha farmaceutskih proizvoda, vakcina i potrošnog<br />
medicinskog materijala koji se vrši o<strong>ba</strong>vezno pri <strong>za</strong>duženju medicinskog materijala i redovno<br />
jedanput mjesečno, o čemu se vodi evidencija. O<strong>ba</strong>ve<strong>za</strong> zdravstvenih uposlenika je da prvo troše<br />
<strong>za</strong>lihe sa kraćim rokom trajanja, ako se trebuju isti proizvodi sa različitim rokom trajanja.<br />
Medicinski materijal kojem je istekao rok trajanja ne može se nalaziti na mjestima predviđenim <strong>za</strong><br />
čuvanje i upotrebu medicinskog materijala, nego se svrstava u medicinski otpad. Lijekovi sa isteklim<br />
rokom (18 01 09) sakupljaju se u adekvatnu am<strong>ba</strong>lažu (plastične vreće, kartonske kutije), adekvatno<br />
Centar <strong>za</strong> ekologiju i energiju 18
obilježavaju (datum pakovanja, naziv i broj grupe medicinskog otpada) i privremeno se skladište u<br />
prostoriji <strong>za</strong> privremeno skladištenje medicinskog otpada do momenta preuzimanja ovlaštene firme.<br />
7.2.4. Skladištenje medicinskog otpada i transport na propisan način<br />
Nakon odvojenog i propisnog sakupljanja medicinski otpad se skladišti u posebno odvojenom<br />
prostoru do obrade. Medicinski otpad se može predati ovlaštenoj firmi <strong>za</strong> upravljanje <strong>medicinskim</strong><br />
<strong>otpadom</strong> na zbrinjavanje.<br />
Opasni medicinski otpad mora se <strong>za</strong>ključavati u ograđenom i odvojenom privremenom skladištu do<br />
obrade, zbrinjavanja ili do predaje ovlaštenom pravnom licu <strong>za</strong> upravljanje <strong>otpadom</strong>.<br />
Prostor <strong>za</strong> privremeno skladištenje opasnog medicinskog otpada mora ispunjavati slijedeće uslove:<br />
da je građevinsko– tehnički pogodan <strong>za</strong> ovu namjenu, odnosno da je pod glatke površine<br />
izrađen od materijala koji nije podložan pucanju i osipanju na vlazi, kao i da se može brzo i lako<br />
čistiti i dezinfikovati;<br />
da je riješeno pitanje vodosnabdijevanja i odvoda otpadnih voda;<br />
da je lako dostupan osoblju <strong>za</strong>duženom <strong>za</strong> interno upravljanje <strong>otpadom</strong>;<br />
<strong>za</strong>ključan - kako bi se onemogućio pristup neovlaštenim oso<strong>ba</strong>ma;<br />
lako dostupan vozilima <strong>za</strong> sakupljanje otpada (kolicima i slično);<br />
osvijetljen i provjetren;<br />
smješten dovoljno daleko od skladišta svježe hrane i mjesta <strong>za</strong> pripremu hrane;<br />
nedostupan pticama, glodarima i insektima<br />
da ima oznake <strong>za</strong>brane pušenja, uzimanja hrane i pića, kao i druge <strong>za</strong>brane koji mogu uticati<br />
na higijenske uslove.<br />
Dužina skladištenja infektivnog otpada u privremenom skladištu je:<br />
hladnija klima: maksimum 72 sata zimi i maksimum 48 sati ljeti;<br />
toplija klima: maksimum 48 sata <strong>za</strong> vrijeme hladne sezone i maksimum 24 sata <strong>za</strong> vrijeme tople<br />
sezone.<br />
Ako prostorija posjeduje rashladni sistem sa temperaturom ispod 15 o C, otpad bi tre<strong>ba</strong>o da se odnosi<br />
najmanje jednom sedmično.<br />
Prostor <strong>za</strong> privremeno skladištenje mora posjedovati uputstvo o bezbjednosti u slučaju akcidentnih<br />
situacija i mora biti <strong>za</strong>ključan. Nadzor nad ovom prostorijom vrše portiri, a pristup nije dozvoljen<br />
neovlaštenim licima. U služ<strong>ba</strong>ma, nadzor nad razvrstavanjem, odlaganjem, pakovanjem i odnošenjem<br />
u prostoriju <strong>za</strong> privremeno skladištenje otpada vrše glavne i odgovorne sestre tih službi, a<br />
koordiniranje sakupljanja, pakovanja i skladištenja medicinskog otpada na nivou ustanove vrši<br />
Referent <strong>za</strong> upravljanje <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong>, odnosno Odbor <strong>za</strong> upravljanje <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong>,<br />
ako zdravstvena ustanova <strong>za</strong>pošljava više od 50 uposlenika.<br />
7.2.5. Obrada medicinskog otpada<br />
Infektivni otpad<br />
Ovisno o vrsti infektivnog otpada, potrebno je osigurati odgovarajuće mjere njegove obrade. Ukoliko<br />
je otpad izrazito infektivan, prije odlaganja tre<strong>ba</strong> ga obraditi u sterili<strong>za</strong>torima. Infektivni otpad i oštri<br />
predmeti tre<strong>ba</strong>ju biti obrađeni u pećima <strong>za</strong> spaljivanje infektivnog otpada (potrebno je kontinuirano<br />
mjerenje emisije u zrak), ili se postupcima obrađivanja (drobljenja, mljevenja, dezinfekcije,<br />
Centar <strong>za</strong> ekologiju i energiju 19
sterili<strong>za</strong>cije) dovode u stanje kad više nisu opasni <strong>za</strong> zdravlje te se mogu reciklirati, spaljivati ili<br />
odlagati kao inertni komunalni otpad. Krv koja preostane nakon laboratorijske pretrage zbrinjava se<br />
kao infektivni otpad <strong>za</strong>jedno sa vacutainerima.<br />
Preporuka: Svim zdravstvenim ustanovama se predlaže hitno uvođenje odvojenog skupljanja<br />
infektivnog otpada i oštrih predmeta na izvoru i njegova obrada. Velikim zdravstvenim ustanovama<br />
se preporučuje na<strong>ba</strong>vka uređaja <strong>za</strong> zbrinjavanje infektivnog otpada, dok manje zdravstvene ustanove<br />
mogu imati izbor, ili da svoj infektivni otpad predaju velikim zdravstvenim ustanovama, ili da ga<br />
predaju ovlaštenoj firmi <strong>za</strong> prevoz/ zbrinjavanje opasnog otpada.<br />
Hemijski otpad<br />
Hemijski otpad može se reciklirati ili redestilirati, a zbrinjava se spaljivanjem u pećima <strong>za</strong> spaljivanje<br />
opasnog otpada. Krv i krvni derivati koji su u dijagnostičkim pretragama pomiješani s hemikalijama<br />
zbrinjavaju se kao hemijski otpad.<br />
Preporuka: Svim zdravstvenim ustanovama se predlaže uvođenje odvojenog skupljanje hemijskog<br />
otpada u namjenske posude i iznalaženje mogućnosti njegovog zbrinjavanja. Pošto se u narednih 5<br />
godina ne očekuje izgradnja spalionice opasnog otpada u BiH, zdravstvenim ustanovama u<br />
sjeveroistočnoj BiH se preporučuje njegova predaja ovlaštenoj firmi koja će ga na adekvatan način<br />
zbrinuti.<br />
Patološki otpad<br />
U patološki otpad spadaju dijelovi ljudskog tijela– amputati, tkiva i organi odstranjeni tijekom<br />
hirurških <strong>za</strong>hvata, tkiva uzeta u dijagnostičke svrhe, placente i fetusi, pokusne životinje i njihovi<br />
dijelovi i ovaj otpad se pakuje u drvene sanduke koji se spaljuju u krematoriju ili <strong>za</strong>kopavaju na<br />
groblju.<br />
Preporuka: Zdravstvene ustanove bi tre<strong>ba</strong>le uvesti odvojeno sakupljanje, skladištenje i <strong>za</strong>kopavanje<br />
patološkog otpada, a onog momenta kada BiH bude imala krematorij, neophodno je postepeno preći<br />
na spaljivanje patološkog otpada.<br />
Farmaceutski otpad<br />
Farmaceutski otpad u zdravstvenim ustanovama nastaje u malim količinama, sakuplja se u<br />
namjensku am<strong>ba</strong>lažu te skladišti u bolničkim apotekama ili sekundarnom skladištu. Prilikom<br />
sortiranja različitih vrsta otpada, od lijeka tre<strong>ba</strong> odvojiti kartonsku, staklenu ili plastičnu am<strong>ba</strong>lažu, te<br />
je odložiti u <strong>za</strong> njih namijenjene spremnike. Farmaceutski otpad se zbrinjava u spalionicama opasnog<br />
otpada u zemljama EU. Lijekovi sa isteklim rokom koji se nalaze u zdravstvenim ustanovama i<br />
apotekama tretiraju se kao opasan otpad i zbrinjava se u spalionicama opasnog otpada u zemljama<br />
EU.<br />
Preporuka: Da zdravstvene ustanove prilikom narudžbe lijekova dogovore o<strong>ba</strong>vezu preuzimanja<br />
lijekova sa isteklim rokom od strane proizvođača ili distributera ili da zbrinjavanje vrši treće lice koje<br />
ima dozvolu.<br />
Radioaktivni otpad<br />
Radioaktivni otpad se odvaja, skladišti, obrađuje i odlaže prema propisanim internacionalnim<br />
pravilima. Prekogranični promet opasnog medicinskog otpada reguliran je Baselskom konvencijom i<br />
ne postoje bitne razlike <strong>za</strong> tu vrstu opasnog otpada u odnosu na ostale vrste. Prema Baselskoj<br />
konvenciji ta vrsta otpada obilježava se oznakom Y1. Radioaktivni otpad se odlaže u <strong>ba</strong>čve na kojima<br />
se, na <strong>za</strong> to predviđenoj naljepnici, napišu svi potrebni podaci o kojoj se vrsti otpada radi, na kojem je<br />
mjestu nastao, tko ga je preuzeo i slično. Naljepnica se, uz prateći list, ne smije izgubiti do konačnog<br />
odlaganja. Radioaktivni otpad se u skladištu <strong>za</strong>država do 40 dana. Za to vrijeme mu se početna<br />
radioaktivnost smanji do određenog nivoa. Visoko radioaktivni medicinski otpad se ukopava u<br />
geološke formacije, a nisko radioaktivni otpad se može izolirati, te sačekati da radioaktivnost prođe,<br />
te ga nakon toga odložiti.<br />
Preporuka: O<strong>ba</strong>vezno odvojeno sakupljanje i tretman prema važećem <strong>za</strong>konu.<br />
Centar <strong>za</strong> ekologiju i energiju 20
Citotoksični i citostatski otpad<br />
Ovoj kategoriji pripada svaki farmaceutski proizvod koji ima jedno ili više opasnih svojstava –<br />
toksično, kancerogeno, toksično po reprodukciju, mutageno. Tu mogu spadati i lekovi iz određenih<br />
farmaceutskih klasa, kao što su: antineoplastični agensi, antivirusni lijekovi, imunosupresivi, niz<br />
hormonskih lijekova i ostali. Procedura odlaganja citotoksičnog otpada obuhvata osnovne principe:<br />
na<strong>ba</strong>vka i skladištenje materijala,<br />
odlaganje citotoksičnog otpada u posebne kese,<br />
odlaganje kesa u nepropusne kontejnere,<br />
obilježavanje kontejnera,<br />
skladištenje,<br />
<strong>plan</strong>iranje i ugovaranje konačnog odlaganja,<br />
bilješke o svim fa<strong>za</strong>ma zbrinjavanja ove kategorije otpada,<br />
protokole o odlaganju.<br />
Citotoksični i citostatski otpad se ne smije odlagati na sanitarnu deponiju ili u kanali<strong>za</strong>ciju.<br />
Preporuka: Citotoksični i citostatski otpad se mora razdvojiti i vratiti proizvođaču ili predati<br />
ovlaštenoj firmi <strong>za</strong> zbrinjavanje ove vrste otpada.<br />
Otpad sa visokim sadržajem teških metala<br />
Otpad s visokim sadržajem teških metala se ne smije spaljivati. Neophodno je kontrolirati emisiju<br />
kadmijuma, cinka, arsena, dok emisiju žive nije moguće kontrolirati.<br />
Preporuka: Otpad odvojeno sakupljati i predati ovlaštenoj firmi <strong>za</strong> zbrinjavanje ove vrste otpada.<br />
Posude pod pritiskom<br />
Posude pod pritiskom se ne smiju spaljivati niti odlagati u bezopasni otpad nego se moraju vratiti<br />
proizvođaču <strong>za</strong> ponovnu upotrebu.<br />
Bezopasni medicinski otpad<br />
Bezopasni medicinski otpad koji potiče iz zdravstvenih ustanova obično podrazumijeva otpad koji ne<br />
predstavlja posebnu opasnost prilikom rukovanja ili odlaganja, ali koji posjeduje i reaktivna svojstva,<br />
što znači da nije inertan (drvo, papir). Bezopasni medicinski otpad se odlaže u crne kese komunalni<br />
otpad i odvozi na deponiju.<br />
8. MJERE U SLUČAJU AKCIDENTNIH SITUACIJA<br />
8.1. Mjere u cilju sprečavanja i suzbijanja nastanka infektivnih bolesti koje se prenose<br />
krvnim putem<br />
Svaka zdravstvena ustanova dužna je osigurati sanitarno-tehničke, higijensko-organi<strong>za</strong>cione i druge<br />
mjere <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu od pojave i širenja infekcije unutar zdravstvene ustanove.(“Službene novine FBiH“<br />
br.29/05 član 51.).<br />
U cilju sprečavanja i suzbijanja nastanka infektivnih bolesti koje se prenose krvnim putem neophodno<br />
je primjenjivati slijedeće mjere:<br />
Rukavice tre<strong>ba</strong> koristiti kad god se dodiruje krv, tjelesna tečnost, sluzokoža ili površina kože<br />
koja je kontaminirana krvlju ili tjelesnim tečnostima.<br />
Rukavice tre<strong>ba</strong> mijenjati poslije kontakta sa svakim pacijentom.<br />
Zdravstveni radnici koji imaju bilo kakve eksudativne lezije ili dermatitise ne tre<strong>ba</strong> da o<strong>ba</strong>vljaju<br />
direktne postupke rada oko bolesnika.<br />
Centar <strong>za</strong> ekologiju i energiju 21
Maske i protektivne naočale tre<strong>ba</strong> nositi <strong>za</strong> vrijeme procedura, koje bi mogle i<strong>za</strong>zvati<br />
raspršivanje kapljica krvi ili tjelesnih tečnosti.<br />
Rukavice, <strong>za</strong>štitne maske i naočale nakon upotrebe skinuti i odložiti u kantu namijenjenu <strong>za</strong><br />
medicinski otpad,koja je pravilno obilježena i postavljena na mjestima potrebnim <strong>za</strong> njihovu<br />
svrhu.<br />
Nakon skidanja rukavica, ruke oprati tečnim sapunom i vodom a nakon toga izvršiti pravilnu<br />
primjenu dezinfekcije ruku.<br />
Posebno tre<strong>ba</strong> obratiti pažnju na prevenciju povreda u rutinskom radu i<strong>za</strong>zvanih iglama i<br />
drugim oštrim predmetima.<br />
8.2. Mjere u slučaju povrede korištenim oštrim predmetima ili <strong>medicinskim</strong><br />
instrumentima<br />
U slučajevima kada je došlo do povrede o<strong>ba</strong>vezno je provođenje mjera:<br />
Uposlenik nakon povrijeđivanja tre<strong>ba</strong> da se javi nadležnom ljekaru u cilju saniranja povrede, a<br />
nakon toga javlja se u higijensko-epidemiološku službu (HES) gdje epidemiolog vodi protokol<br />
evidencije o akcidentnoj povredi i ispunjava identifkacioni obra<strong>za</strong>c o akcidentnoj povredi.<br />
Na osnovu vođene dokumentacije o izvršenoj imuni<strong>za</strong>ciji protiv hepatitisa B, epidemiolog<br />
predlaže dalji PEP (postekspoziciona profilaka) <strong>za</strong> uposlenika u cilju sprječavanja nastanka<br />
infekcije koja se prenosi krvnim putem.<br />
U toku narednih 6 mjeseci uposlenik koji je imao akcidentnu povredu podliježe redovnom<br />
zdravstvenom nadzoru epidemiologa, kome je o<strong>ba</strong>ve<strong>za</strong> da prati njegovo zdravstveno stanje i<br />
vodi kontrolu nala<strong>za</strong> nakon primjene PEP.<br />
8.3. Mjere u slučaju izlijevanja krvi<br />
Mjere u slučaju izlijevanja krvi i/ ili tjelesnih tečnosti <strong>za</strong>gađenih krvlju su:<br />
Evakuisati prostoriju ili područje gdje se akcident dogodio;<br />
Zabraniti pristup mjestu izlaganja;<br />
Zaustaviti dalje prosipanje i raznošenje izlivene krvi i/ili tjelesne tečnosti;<br />
Koristiti <strong>za</strong>štitne rukavice, masku, kecelju;<br />
Posuti dezinfekciono sredstvo koncentrično, počev od spoljne granice ka centru, po prosutom<br />
otpadu i ostaviti da djeluje u periodu određenom u uputstvu proizvođača.<br />
Ukoliko u izlivenom materijalu ima slomljenog stakla, ne tre<strong>ba</strong> ga doticati rukama. Upotrijebiti<br />
komad kartona ili neki plastični predmet da bi se uklonilo staklo i odložilo u odgovarajući<br />
kontejner <strong>za</strong> oštre predmete.<br />
Pribor <strong>za</strong> čišćenje prosutog materijala (kofa, džoger, sredstvo <strong>za</strong> dezinfekciju, žuti kontejner i<br />
kesa <strong>za</strong> odlaganje medicinskog otpada) nalazi se u prostoriji <strong>za</strong> skladištenje sredstava i pribora<br />
<strong>za</strong> održavanje higijene u službi.<br />
8.4. Mjere u slučaju izlijevanja urina i drugih tjelesnih tečnosti<br />
Ovdje spadaju urin, fekalije, sadržaj iz<strong>ba</strong>čen povraćanjem ili kašljanjem, koji se ne smatra<br />
potencijalno infektivnim, ukoliko ne sadrže krv. U slučaju izlijevanja ovih sadržaja neophodno je:<br />
Koristiti <strong>za</strong>štitne rukavice, masku, kecelju;<br />
Papirnim ubrusima upiti izliveni materijal koliko je god moguće;<br />
Očistiti kontaminirani prostor deterdžentom i vodom;<br />
Centar <strong>za</strong> ekologiju i energiju 22
Dezinfikovati kontaminirani prostor odgovarajućim dezinfekcionim sredstvom, prema uputstvu<br />
proizvođača;<br />
Ukoliko je potrebno, može se tražiti savjet epidemiologa;<br />
Staviti otpadni materijal u vreću <strong>za</strong> infektivni medicinski otpad.<br />
Koristi se pribor <strong>za</strong> čišćenje prosutog materijala koji se nalazi u prostoriji <strong>za</strong> skladištenje sredstava i<br />
pribora <strong>za</strong> održavanje higijene u službi.<br />
8.5. Mjere u slučaju izlijevanja žive<br />
U slučaju izlijevanja žive (iz polomljenih termometara sa živom) neophodno je:<br />
Evakuirati ugroženo područje i obilježiti ga kako bi se onemogućio ula<strong>za</strong>k;<br />
Provjetriti prostoriju otvaranjem prozora i vrata;<br />
Ukloniti sve izvore toplote iz ugroženog prostora (isključiti ili odstraniti opremu).<br />
Osoblje tre<strong>ba</strong> biti obučeno da samo riješi problem manjeg izlijevanja žive i to na slijedeći način:<br />
Koristiti <strong>za</strong>štitne rukavice, <strong>za</strong>štitne naočari i <strong>za</strong>štitnu kecelju;<br />
Izbjegavati dodir kože sa živom (odmah isprati svu živu sa kože ukoliko je došlo do dodira);<br />
Pažljivo sunđerom pokupiti živu, a <strong>za</strong>tim sunđer u<strong>ba</strong>citi u kutiju;<br />
Staviti kutiju u plastičnu kesu, dobro je <strong>za</strong>tvoriti i označiti natpisom “ZAGAĐENO ŽIVOM“;<br />
Odnijeti u prostoriju <strong>za</strong> privremeno skladištenje medicinskog otpada i odložiti u adekvatnu<br />
am<strong>ba</strong>lažu.<br />
8.6. Mjere u slučaju prosipanja infektivnog medicinskog otpada<br />
U toku rukovanja infektivnim <strong>otpadom</strong> može da dođe do prosipanja i kontaminacije okoline, čak i ako<br />
su preduzete sve mjere prevencije. Osoblje mora da bude obučeno <strong>za</strong> postupanje u takvim<br />
situacijama. Prilikom rukovanja infektivnim <strong>otpadom</strong>, osoblje je o<strong>ba</strong>vezno da koristi ličnu <strong>za</strong>štitnu<br />
opremu: <strong>za</strong>štitne naočare, <strong>za</strong>štitnu masku <strong>za</strong> lice, vodootpornu kecelju i deblje <strong>za</strong>štitne rukavice.<br />
U slučaju prosipanja infektivnog otpada neophodno je:<br />
Pružiti medicinsku pomoć ukoliko je potrebno;<br />
Zaustaviti dalje prosipanje i raznošenje infektivnog otpada;<br />
Utvrditi vrstu otpada;<br />
Dekontaminirati izložene dijelove tijela i dezinfikovati ih odgovarajućim sredstvima;<br />
O<strong>ba</strong>vijestiti glavnu sestru službe i načelnika zbog eventualne pomoći osoblju;<br />
Glavna sestra službe, po prijemu informacije o akcidentu o<strong>ba</strong>vještava glavnu sestru ustanove;<br />
Evakuirati prostoriju ili područje gdje se akcident dogodio;<br />
Posuti dezinfekcionim sredstvom koncentrično, počev od spoljne granice ka centru, po<br />
prosutom otpadu i ostaviti da djeluje u periodu određenim uputstvom proizvođača;<br />
Nakon tog perioda, pokupiti prosuti otpad u žutu plastičnu kesu <strong>za</strong> infektivni otpad ili u<br />
kontejner <strong>za</strong> oštre predmete;<br />
U istu kesu staviti i pribor kojim je izvršeno čišćenje;<br />
Izvršiti dezinfekciju kontaminiranog prostora;<br />
O<strong>ba</strong>vijestiti Referenta/ Odbor <strong>za</strong> upravljanje <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong>.<br />
Pribor <strong>za</strong> čišćenje prosutog infektivnog otpada se nalazi samo u prostoriji <strong>za</strong> privremeno skladištenje<br />
infektivnog materijala i koristi se u slučaju akcidenta.<br />
Centar <strong>za</strong> ekologiju i energiju 23
Pribor čine:<br />
Lopata, metla, džoger i krpa;<br />
Plastična kanta sa poklopcem;<br />
Kese <strong>za</strong> skupljanje infektivnog otpada;<br />
Dezinfekciono sredstvo;<br />
Deblje gumene rukavice, odgovarajuće <strong>za</strong> čišćenje;<br />
Deterdžent, sunđeri, krpe;<br />
Lična <strong>za</strong>štitna oprema.<br />
8.7. Evidencija akcidenta<br />
Ukoliko se desi akcident, po <strong>za</strong>vršenoj sanaciji prostora nakon akcidenta, o<strong>ba</strong>vezno se tre<strong>ba</strong> ispuniti<br />
odgovarajaći obra<strong>za</strong>c (obra<strong>za</strong>c-Prijava neželjenog događaja). Obra<strong>za</strong>c ispunjava lokalni koordinator.<br />
Ukoliko dođe do nesretnog slučaja (povrede, trovanja, smrti) potrebno je o<strong>ba</strong>vijestiti:<br />
Direktora i/ili <strong>za</strong>mjenika;<br />
Glavnu sestru ustanove;<br />
Načelnika službe;<br />
Glavnu sestru službe;<br />
Odgovorno lice.<br />
9. ASPEKTI SIGURNOSTI I ZDRAVLJA OSOBA KOJE DOLAZE U KONTAKT SA MEDICINSKIM<br />
OTPADOM I OBUKA UPOSLENIKA ZDRAVSTVENIH USTANOVA<br />
U ukupnom <strong>za</strong>gađenju okoliša medicinski otpad ne <strong>za</strong>uzima veliki dio, ali je on potencijalno među<br />
najopasnijim vrstama otpada, jer može da dovede do infekcija i trovanja. Zagađenje koje dolazi iz<br />
zdravstvenih ustanova može da bude veoma opasno <strong>za</strong> zdravlje i ekosistem u kojem se taj otpad<br />
skladišti. Neadekvatno upravljanje opasnim <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong>, počev od rukovanja unutar<br />
ustanova koje pružaju medicinske i veterinarske usluge pa do konačnog zbrinjavanja, predstavlja<br />
veoma visok rizik, kako <strong>za</strong> zdravlje osoblja koje s njim rukuje, pacijenata, tako i uopšte <strong>za</strong> okoliš.<br />
U postupku rukovanja <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong>, medicinski i nemedicinski uposlenici, izloženi su riziku i<br />
to prvenstveno od povrijeđivanja ukoliko upotrijebljeni oštri predmeti nisu bezbjedno upakovani.<br />
Svjetska zdravstvena organi<strong>za</strong>cija procjenjuje da se zbog neadekvatnog rukovanja <strong>medicinskim</strong><br />
<strong>otpadom</strong>, godišnje u svijetu <strong>za</strong>razi hepatitisom B, C i HIV oko 20 miliona oso<strong>ba</strong>. Tom riziku su izloženi<br />
i oni koji pretražuju otpad u kontejnerima i na deponijama. Stanovništvo može biti izloženo riziku od<br />
medicinskog otpada na direktan i indirektan način, različitim putevima kontaminacije: inhalacijom,<br />
penetracijom kroz kožu i ingestijom.<br />
Smatra se da je oko 80% otpada proizvedenog u bolnicama ustvari infektivni otpad. Rizici od opasnog<br />
medicinskog otpada su: infektivne bolesti (AIDS, virusni hepatitis B i C, crijevne infekcije, respiratorne<br />
infekcije, infekcije krvi, kožne infekcije), efekti radioaktivnih supstanci (kancerogeni, mutageni,<br />
teratogeni, otrovi reproduktivnog zdravlja), otrovanja ili intoksikacija (Sepkowitz i Eisenberg, 2005;<br />
Stone i sar., 2004) (Tabela 3.). Sve osobe koje mogu doći u kontakt sa <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong> izložene<br />
su potencijalnom riziku po zdravlje i to: medicinsko i nemedicinsko osoblje zdravstvenih ustanova,<br />
pacijenti u i van zdravstvenih ustanova i njihovi posjetioci, uposleni u komunalnim preduzećima koji<br />
rukuju i prevoze otpad, uposleni na deponijama, uključujući one koji pretražuju otpad, stanovništvo,<br />
a posebno djeca ukoliko se igraju sa predmetima koji se mogu naći u otpadu van zdravstvenih<br />
ustanova. Uvođenjem i implementacijom adekvatnih procedura <strong>za</strong> minimiziranje rizika od<br />
medicinskog otpada u prvom redu štiti se zdravlje stanovništva i smanjuje negativan uticaj na okoliš.<br />
Prvi korak u sistemu menadžmenta je da se identifikuju potencijalni rizici. Mogući putevi prenošenja<br />
Centar <strong>za</strong> ekologiju i energiju 24
olesti su: direktni kontakt, kontakt sa vektorima (muhe, insekti, poljski miševi, pacovi, psi, mačke),<br />
aerobna transmisija, <strong>za</strong>gađena voda i <strong>za</strong>gađen okoliš.<br />
Tabela 3. Vrsta medicinskog otpada, način infekcije i bolesti uzrokovane neadekvatnim upravljanjem<br />
<strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong><br />
VRSTE OTPADA NAČIN INFEKCIJE BOLESTI<br />
Feces<br />
Sputum, prašina<br />
Krv, tjelesne tekućine<br />
Gnoj<br />
Genitalni sekret<br />
Fekalno oralne crijevne, hrana, voda,<br />
insekti, <strong>za</strong>gađene ruke<br />
Respiratorne- kapljične, udisanjem<br />
Sistemi <strong>za</strong> infuziju, transfuziju, povrede<br />
kože i sluzokože, svježe <strong>za</strong>gađen otpad<br />
Kontakt s hranom<br />
Kontakt sa svježe <strong>za</strong>gađenim <strong>otpadom</strong><br />
Salmonellosis, shigelosis (dizenterija),<br />
hepatitis A, entrokolitisi (virusni i<br />
<strong>ba</strong>kterijski), parazitna oboljenja<br />
Tuberculosis (Tbc), virusne i <strong>ba</strong>kterijske<br />
pneumonije<br />
Virus humane imunodeficijecije (HIV),<br />
bolest stečene imunodeficijencije (AIDS),<br />
hepatitisi virus hepatitisa VHB, VHC<br />
kožne infekcije, alimentarne toksikoinfekcije<br />
herpes genitalis, candidiasis, clamidiasis,<br />
AIDS<br />
Likvor Šprice, igle, posude Meningitisi (virusni i <strong>ba</strong>kterijski)<br />
Urin Kontaminirani predmeti, voda, hrana Urinarne infekcije<br />
Oštrice, igle<br />
Ne<strong>za</strong>štićeni mješoviti<br />
medicinski otpad<br />
Povređivanje, ubodni incidenti<br />
Vektori: muhe, žohari, miševi, pacovi,<br />
ptice, psi i mačke lutalice<br />
Hepatitisi: VHB, VHC, HIV, AIDS,<br />
piodermije<br />
Crijevne infekcije, povrede i infekcije<br />
Pravilno upravljanje <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong> <strong>ba</strong>zira se na slijedećim principima: <strong>za</strong>štiti ljudskog zdravlja<br />
unutar i izvan zdravstvenih ustanova, <strong>za</strong>štiti okoliša, promoviranju pravilnog <strong>upravljanja</strong> okolišem,<br />
poštovanju nacionalnih i međunarodnih standarda i poboljšanju higijenskih uslova unutar i van<br />
zdravstvenih ustanova.<br />
Obuka uposlenika<br />
Odbor <strong>za</strong> upravljanje <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong> zdravstvene ustanove predlaže <strong>plan</strong> i program obuke <strong>za</strong><br />
upravljanje <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong> svih uposlenih, koji obuhvata i obuku <strong>za</strong> postupanje u slučaju<br />
akcidenta. Komisija <strong>za</strong> kontrolu infekcija predlaže <strong>plan</strong> i program obuke o prevenciji izlaganja<br />
virusima koji se prenose putem krvi. Obuke se organizuju jedanput godišnje. Novouposlenici obuku<br />
prolaze prilikom uvođenja u posao. Teoretski dio obuke provodi lice <strong>za</strong>duženo <strong>za</strong> medicinski otpad, a<br />
praktični dio obuke provodi gavana/ odgovorna sestra službe.<br />
10. ANALIZA SISTEMA UPRAVLJANJA MEDICINSKIM OTPADOM U SJEVEROISTOČNOJ BIH<br />
10.1. Primjeri zbrinjavanja medicinskog otpada u zdravstvenim ustanovama<br />
Zbrinjavanje medicinskog otpada od strane zdravstvenih ustanova u sjeveroistočnoj BiH se trenutno<br />
nalazi na različitim nivoima. Mnoge zdravstvene ustanove razdvajaju komunalni otpad od<br />
medicinskog, ali veliki dio razdvojenog medicinskog otpada <strong>za</strong>vršava na komunalnim deponijama.<br />
Centar <strong>za</strong> ekologiju i energiju 25
Neke od zdravstvenih ustanova su počele sa uvođenjem odgovornog <strong>upravljanja</strong> <strong>medicinskim</strong><br />
<strong>otpadom</strong>, ali je evidentno da je <strong>za</strong> uvođenje tog procesa neophodno znanje, ljudski resursi i<br />
finansijska sredstva.<br />
Da bi zdravstvene ustanove imale jasnu sliku šta sve tre<strong>ba</strong> uraditi i koliko sredstava je neophodno<br />
izdvojiti prezentirat ćemo iskustva u zbrinjavanju medicinskog otpada u dvjema zdravstvenim<br />
ustanovama u sjeveroistočnoj BiH koje su <strong>za</strong> sada dobri primjeri u ovom procesu.<br />
Tabela 4. Upravljanje <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong> na primjeru 2 zdravstvene ustanove<br />
ISKUSTVA ZBRINJAVANJA MEDICINSKOG OTPADA<br />
MEDICINSKI OTPAD<br />
ZDRAVSTVENA<br />
USTANOVA 1<br />
ZDRAVSTVENA<br />
USTANOVA 2<br />
U toku jedne<br />
godine u<br />
zdravstvenoj<br />
ustanovi<br />
nastaju<br />
količine<br />
medicinskog<br />
otpada<br />
Zbrinjavanje<br />
medicinskog<br />
otpada <strong>za</strong> ove<br />
zdravstvene<br />
ustanove vrše<br />
treća lica:<br />
Infektivni otpad oko 4 tone oko 3,8 tona<br />
Farmaceutski otpad oko 300 kg oko 4 kg<br />
Hemijski otpad (fiksir) 600 litara 360 litara<br />
Infektivni otpad<br />
Opšta bolnica “Sveti<br />
Apostol Luka“ Doboj<br />
Opšta bolnica “Sveti<br />
Apostol Luka“ Doboj<br />
Farmaceutski otpad KEMIS SRS KEMIS SRS<br />
Hemijski otpad (fiksir i<br />
iskorišteni RTG filmovi)<br />
Eko Metals Bijeljina<br />
Eko Metals Bijeljina<br />
Infektivni otpad oko 16 500 KM oko 10 500 KM<br />
Troškovi<br />
zbrinjavanja<br />
pojedinih<br />
vrsta<br />
medicinskog<br />
otpada u ovoj<br />
zdravstvenoj<br />
ustanovi, u<br />
toku jedne<br />
godine iznose:<br />
Farmaceutski otpad oko 1 200 KM -----<br />
Hemijski otpad (fiksir i<br />
iskorišteni RTG filmovi)<br />
Za na<strong>ba</strong>vku kesa <strong>za</strong><br />
infektivni otpad<br />
Za na<strong>ba</strong>vku kontejnera <strong>za</strong><br />
odlaganje oštrih predmeta<br />
zdravstvena ustanova<br />
<strong>za</strong>radi oko 500 KM<br />
oko 2 000 KM<br />
10 000 KM<br />
oko 300 KM<br />
oko 450 KM<br />
Zbog nedostatka<br />
finansijskih sredstava, ova<br />
zdravstvena ustanova <strong>za</strong><br />
sada improvizira posude<br />
<strong>za</strong> oštre predmete.<br />
Iz primjera se vidi koliki su troškovi <strong>za</strong> zbrinjavanje medicinskog otpada:<br />
<strong>za</strong> zdravstvenu ustanovu 1 ukupni godišnji troškovi <strong>za</strong> zbrinjavanje medicinskog otpada oko<br />
Centar <strong>za</strong> ekologiju i energiju 26
29 700 KM. U toku jedne godine ova zdravstvena ustanova prodajom hemijskog otpada<br />
<strong>za</strong>radi 500 KM. Nije poznato da li zdravstvena ustanova odvaja i prodaje sekundarne sirovine<br />
(papir, karton, metal, staklo i što može predstav određenu dobit <strong>za</strong> tu<br />
zdravstvenu ustanovu.<br />
<strong>za</strong> zdravstvenu ustanovu 2 ukupni godišnji troškovi <strong>za</strong> zbrinjavanje medicinskog otpada su<br />
oko 10 950 KM. U toku jedne godine ova zdravstvena ustanova prodajom hemijskog otpada<br />
<strong>za</strong>radi 300 KM. Nije poznato da li zdravstvena ustanova odvaja i prodaje sekundarne sirovine<br />
(papir, karton, metal, staklo i<br />
što može predstavlja određenu dobit <strong>za</strong> ovu<br />
zdravstvenu ustanovu.<br />
10.2. Firme <strong>za</strong> odvoz opasnog medicinskog otpada i postrojenja <strong>za</strong> obradu<br />
otpada<br />
Prema trenutnim informacijama do kojih je Centar <strong>za</strong> ekologiju i energiju došao, na području<br />
sjeveroistočne BiH postoje firme/ ustanove koje preuzimaju medicinski otpad od zdravstvenih<br />
ustanova i to: KEMIS d.o.o (KEMIS BH Lukavac i KEMIS SRS Šamac), RECIKLON d.o.o Živinice, Opšta<br />
bolnica Apostol Luka“ Doboj, Opšta bolnica Brčko distrikt, Eko Metals d.o.o Bijeljina i Kemokop<br />
d.o.o Tuzla.<br />
Na području sjeveroistočne BiH postoje 4 postrojenja <strong>za</strong> obradu infek otpada u vlasništvu:<br />
KEMIS BH d.o.o. Lukavac, Reciklon d.o.o. Živinice, Opšta bolnica Apostol Luka“ Doboj i Opšta<br />
bolnica Brčko distrikt.<br />
Prema dobivenim podacima <strong>za</strong> rad sva č postrojenja (rad u 2 smjene), ukupno bi se godišnje<br />
moglo obr oko 420 tona og otpada. Zdravstvene ustanove godišnje predaju oko 64 tone,<br />
a postrojenja bi mogla da obrade još 358 tona inf vnog otpada.<br />
Slika 3. Geografski prikaz trenutnih firmi koje se <strong>ba</strong>ve prevozom/ zbrinjavanjem<br />
opasnog medicinskog otpada<br />
Centar <strong>za</strong> ekologiju i energiju 27
KEMIS BH d.o.o Lukavac<br />
Posjeduje postrojenje <strong>za</strong> obradu infektivnog otpada i oštrih predmeta (CONVERTER H10) kapaciteta<br />
od 3,3 t/ mjesec ili 40 tona/godina.<br />
Trenutno na zbrinjavanje KEMIS-u sve zdravstvene ustanove mjesečno predaju oko 100 kg<br />
infektivnog otpada ili 1,2 t/ godina. Preostali slobodni kapacitet je oko 3,2 t/ mjesec ili 38,8 t/ godina.<br />
Pored infektivnog otpada i oštrih predmeta KEMIS sakuplja farmaceutski i hemijski otpad. Kapacitet<br />
je neograničen, jer se ove vrste otpada izvoze u zemlje EU.<br />
KEMIS SRS d.o.o Šamac<br />
Medicinski otpad koji preuzima firma od zdravstvenih ustanova iznosi oko 20 kg/ mjesec ili 7,3 t/<br />
godina. Firma od zdravstvenih ustanova preuzima infektivni, hemijski i farmaceutski otpad.<br />
RECIKLON d.o.o Živinice<br />
Firma posjeduje postrojenje <strong>za</strong> obradu infektivnog otpada i oštrih predmeta (NEWSTER 10) čiji je<br />
kapacitet 8,4 t/ mjesec ili 110 t/ godina. Zdravstvene ustanove na zbrinjavanje predaju oko 100 kg/<br />
mjesec (infektivni otpad) ili 1,2 t/ godina. Preostali slobodni kapacitet je oko 8,3 t/ mjesec ili 108,8 t/<br />
godina. Firma preuzima infektivni, hemijski i farmaceutski otpad.<br />
Napomena: Postrojenja firmi KEMIS BH i RECIKLON su sa zbrinjavanjem infektivnog otpada tek počela<br />
sa radom, tako da se u budućnosti očekuje povećanje količina obrađenog otpada.<br />
Opšta bolnica “Sveti Apostol Luka“ Doboj<br />
Kapacitet postrojenja je 16,6 t/ mjesec ili 200 t/ godina. Zdravstvene ustanove na zbrinjavanje<br />
predaju oko 3,1 t/ mjesec (infektivni otpad) ili oko 37 t/ godina. Preostali slobodni kapacitet je oko<br />
13,5 t/ mjesec ili 163 t/ godina. Bolnica od zdravstvenih ustanova preuzima infektivni otpad.<br />
Opšta bolnica Brčko, Brčko distrikt<br />
Opšta bolnica Brčko distrikt posjeduje postrojenja <strong>za</strong> obradu (dezinfekcija i drobljenje/ mljevenje)<br />
infektivnog otpada, kapaciteta 6 t/ mjesec, odnosno 72 t/ godina. Zdravstvene ustanove na<br />
zbrinjavanje predaju oko 2 t/ mjesec (infektivni otpad) ili oko 24 t/ godina. Preostali slobodni<br />
kapacitet je oko 4 t/ mjesec ili 48 t/ godina.<br />
Eko Metals d.o.o Bijeljina<br />
Zdravstvene ustanove predaju firmi određene vrste hemijskog otpada na zbrinjavanje (fiksir i RTG<br />
filmove) i to: fiksira oko 217 l/ mjesec ili 2 600 l/ godina i iskorištene RTG filmove oko 37 kg/ mjesec ili<br />
440 kg/ godina). Kapacitet je neograničen, jer se ove vrste otpada izvoze u zemlje EU.<br />
Kemokop d.o.o Tuzla<br />
Ve<strong>za</strong>no <strong>za</strong> otpad iz zdravstvenih ustanova, firma posjeduje dozvolu <strong>za</strong> zbrinjavanje farmaceutskog i<br />
hemijskog otpada (otpadni fiksir i iskorišteni RTG filmovi). Kapaciteti <strong>za</strong> prikupljanje ovih vrsta otpada<br />
su neograničeni, jer se ove vrste otpada izvoze u zemlje EU.<br />
10.3. Zaključak dobiven analizom<br />
Analizom trenutnih ponuda firmi koje se <strong>ba</strong>ve preuzimanjem i zbrinjavanjem medicinskog otpada u<br />
sjeveroistočnoj BiH evidentno je da je obrada infektivnog otpada nešto novo i da tek sada dolazi do<br />
razvoja tržišta u ovoj oblasti. Isto tako je evidentno da zdravstvene ustanove izbjegavaju predaju<br />
ovog otpada na pravilno zbrinjavanje. Zbog toga su količine infektivnog otpada <strong>za</strong> zbrinjavanje otpada<br />
male u odnosu na očekivane količine medicinskog otpada, pa su kapaciteti postrojenja uglavnom<br />
neiskorišteni.<br />
Centar <strong>za</strong> ekologiju i energiju 28
Kapacite <strong>za</strong> zbrinjavanje otpada u buduć neće bi problem. Prvo je neophodno<br />
svijest menadžmenta zdravstvenih ustanova da je zbrinjavanje infek otpada njihova<br />
o<strong>ba</strong>ve<strong>za</strong> i da se troškovi moraju plać Zdravstvene ustanove, koje su veliki proizvođači tog<br />
otpada, mogu same na<strong>ba</strong> postrojenja i zbrinjav svoj otpad ili mogu angaži drugu firmu koja<br />
će taj posao <strong>za</strong> njih.<br />
Zbrinjavanje farmaceutskog i hemijskog otpada se <strong>za</strong> sada ne vrši u BiH, već ga firme preuzimaju,<br />
transportuju i zbrinjavaju u zemljama EU. Neophodno je detaljnu analizu trenutnih količina<br />
ovih vrsta otpada koje nastaju u zdravstvenim ustanovama, kao i u drugim sektorima u BiH, da bi se<br />
utvrdilo da li je izgradnja takvog postrojenja u BiH.<br />
Prema dobivenim informacijama, zbrinjavanje patološkog otpada u sjeveroistočnoj BiH se trenutno<br />
vrši <strong>za</strong>kopavanjem ili nepropisnim spaljivanjem. Neophodno je<br />
mogućnost izgradnje<br />
krematorija u kojem će se, između ostalog, zbrinjav patološki otpad.<br />
11. MJERE ZA UPRAVLJANJE MEDICINSKIM OTPADOM<br />
Radna grupa <strong>za</strong> izradu Regionalnog <strong>plan</strong>a <strong>upravljanja</strong> medicinskog otpada <strong>za</strong> sjeveroistočnu BiH, u<br />
skladu sa važećim strategijama, preporukama i D EU, važećim <strong>za</strong>konima, trenutnim<br />
razvojem firmi <strong>za</strong> zbrinjavanje medicinskog otpada i moguć ma zdravstvenih ustanova, predlaže<br />
slijedeći akcioni <strong>plan</strong> koji se odnosi na period 2012. – 2018. godine i preporuka je <strong>za</strong> sve zdravstvene<br />
ustanove. (Tabela 4.)<br />
Tabela 4. Plan mjera <strong>za</strong> upravljanjem <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong> od 2012. – 2018.<br />
MJERE<br />
AKTIVNOSTI<br />
NOSIOCI<br />
AKTIVNOSTI<br />
VRIJEME<br />
IMPLEMEN-<br />
TACIJE<br />
NADZOR/<br />
odobravanje<br />
Izrada Strategije <strong>za</strong> upravljanje<br />
<strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong>- RS i FBiH<br />
ka<br />
ministarstva<br />
zdravlja i okoliša<br />
2012.<br />
ka<br />
ministarstva<br />
zdravstva i<br />
okoliša<br />
1.<br />
Izmjene i<br />
dopune<br />
strateških<br />
dokumenata<br />
i<br />
Izrada uputstva <strong>za</strong> postupanje sa<br />
<strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong> <strong>za</strong> RS i<br />
FBiH<br />
Izrada kantonalnih Planova<br />
<strong>upravljanja</strong> <strong>otpadom</strong><br />
Izrada individualnih <strong>plan</strong>ova <strong>za</strong><br />
upravljanje <strong>medicinskim</strong><br />
<strong>otpadom</strong> od strane zdravstvenih<br />
ustanova<br />
ka<br />
ministarstva<br />
zdravstva<br />
Kantonalna<br />
ministarstva okoliša<br />
Zdravstvene<br />
ustanove<br />
2012.<br />
Nadležna<br />
inspekcija<br />
2012. Vlada<br />
2012.<br />
Kantonalna<br />
ministarstva<br />
okoliša<br />
Izmjene i dopune Pravilnika o<br />
upravljanju <strong>medicinskim</strong><br />
<strong>otpadom</strong> u FBiH i RS<br />
FMOIT i FMZ 2013.<br />
Nadležna<br />
ministarstva<br />
Centar <strong>za</strong> ekologiju i energiju 29
Uvođenje o<strong>ba</strong>veznog odvajanja<br />
opasnog medicinskog od<br />
komunalnog otpada<br />
Zdravstvene<br />
ustanove<br />
2012. Inspekcija<br />
Na<strong>ba</strong>vka odgovarajuće am<strong>ba</strong>laže<br />
<strong>za</strong> papir, plastiku i staklo<br />
Zdravstvene<br />
ustanove<br />
2012. Inspekcija<br />
2<br />
Prevencija<br />
stvaranja,<br />
razdvajanje i<br />
recikliranje<br />
sekundarnih<br />
sirovina<br />
Potpisivanje ugovora sa firmama<br />
<strong>za</strong> otkup sekundarnih sirovina<br />
Vršiti <strong>plan</strong>sku na<strong>ba</strong>vku<br />
porudžbina u cilju što manjeg<br />
stvaranja <strong>za</strong>liha<br />
Edukacija svih uposlenih o<br />
razdvajanju sekundarnih sirovina i<br />
mogućnostima smanjenja<br />
Zdravstvene<br />
ustanove, firme<br />
Zdravstvene<br />
ustanove<br />
Zdravst. ustanove,<br />
Ministarstva okoliša<br />
i zdravstva, NVO<br />
2012. Inspekcija<br />
2012.<br />
Kontinuirano<br />
Zdravstvene<br />
ustanove<br />
Referent,<br />
Odbor i<br />
Inspekcije<br />
Na<strong>ba</strong>vka lijekova i hemikalija uz<br />
dogovoren povrat do<strong>ba</strong>vljaču<br />
ukoliko im je istekao rok<br />
Racionalno na<strong>ba</strong>vljati lijekove sa<br />
dobrim rokom trajanja<br />
Menadžment<br />
zdravstv. ustanove,<br />
apoteke i na<strong>ba</strong>vne<br />
službe<br />
Glavni farmaceut<br />
2012.<br />
Kontinuirano<br />
Referent,<br />
Odbor i<br />
Inspekcije<br />
Menadžmen<br />
t zdr.<br />
ustanove<br />
3<br />
Korištenje<br />
odgovarajuć<br />
e am<strong>ba</strong>laže<br />
Uvođenje o<strong>ba</strong>veznog razdvajanja<br />
medicinskog otpada na mjestu<br />
nastanka<br />
Na<strong>ba</strong>vka i korištenje<br />
odgovarajuće <strong>za</strong>konom propisane<br />
am<strong>ba</strong>laže <strong>za</strong> medicinski otpad<br />
Svi uposlenici<br />
zdravstvene<br />
ustanove<br />
Menadžment<br />
ustanove, Odbor i<br />
Referent <strong>za</strong> upravlj.<br />
<strong>otpadom</strong><br />
2012.<br />
2013.<br />
Zdravstvena<br />
ustanova<br />
Zdravstvena<br />
inspekcija<br />
Izrada procedura, kratkih<br />
uputstava <strong>za</strong> razdvajanje<br />
medicinskog otpada i uputstava u<br />
slučaju akcidenta na mjestima<br />
nastanka medicinskog otpada<br />
Menadžment<br />
zdravstv. ustanove,<br />
Odbor i Referent <strong>za</strong><br />
upravljanje<br />
<strong>otpadom</strong><br />
Kontinuirano<br />
Nadležna<br />
inspekcija<br />
Edukacija svih uposlenika o<br />
načinu razdvajanje medicinskog<br />
otpada na izvoru nastanka<br />
Rukovodilac<br />
zdravstv. ustanove,<br />
Odbor i Referent <strong>za</strong><br />
upravljanje<br />
<strong>otpadom</strong><br />
2012.<br />
Odbor i<br />
Referent <strong>za</strong><br />
upravljanje<br />
<strong>otpadom</strong>,<br />
Inspekcije<br />
4<br />
Razdvajanje<br />
medicinskog<br />
otpada na<br />
izvoru<br />
Razdvajanje medicinskog otpada<br />
na mjestu nastanka, obilježavanje<br />
i evidentiranje<br />
Izvještavanje o postupcima sa<br />
<strong>otpadom</strong>, vrstama i količinama<br />
otpada (Tromjesečno slanje<br />
izvještaja Referentu i Odboru)<br />
Medicinsko osoblje<br />
u zdravstv. ustanovi<br />
koje odlaže otpad<br />
na mjestu nastanka<br />
Odgovorne osobe u<br />
služ<strong>ba</strong>ma i odjelima<br />
2012.<br />
2012.<br />
Odbor i<br />
Referent <strong>za</strong><br />
upravljanje<br />
<strong>otpadom</strong>,<br />
inspekcije<br />
Odbor i<br />
Referent <strong>za</strong><br />
upravljanje<br />
<strong>otpadom</strong>,<br />
Inspekcije<br />
Na<strong>ba</strong>vka i o<strong>ba</strong>vezno korištenje<br />
<strong>za</strong>štitne opreme <strong>za</strong> osobe koje<br />
rukuju <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong><br />
Rukovodilac<br />
zdravstvene<br />
ustanove<br />
2012.<br />
Služ<strong>ba</strong><br />
<strong>za</strong>štite na<br />
radu, Odbor,<br />
Referent,<br />
inspekcije<br />
Centar <strong>za</strong> ekologiju i energiju 30
5<br />
Skladištenje<br />
otpada,<br />
transport na<br />
propisan<br />
način<br />
Obezbijediti prostor <strong>za</strong><br />
skladištenje medicinskog otpada<br />
koji <strong>za</strong>dovoljava građevinsko<br />
tehničke propise i <strong>za</strong>dovoljava<br />
uslove definisane u Pravilniku<br />
Planiranje i korištenje puteva <strong>za</strong><br />
interni transport i sakupljanje<br />
medicinskog otpada i određivanje<br />
vremena <strong>za</strong> transport<br />
Transport namjenskim vozilima <strong>za</strong><br />
medicinski otpad do ovlaštenih<br />
firmi <strong>za</strong> zbrinjavanje opasnog<br />
otpada<br />
Opasan medicinski otpad<br />
predavati operaterima koji<br />
posjeduju dozvolu <strong>za</strong> upravljanje<br />
opasnim <strong>otpadom</strong><br />
Na<strong>ba</strong>vka i korištenje <strong>za</strong>štitne<br />
opreme <strong>za</strong> osobe koje rukuju<br />
<strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong> prilikom<br />
transporta i skladištenja<br />
Menadžment<br />
zdravstv. ustanove,<br />
Odbor <strong>za</strong><br />
upravljanje<br />
<strong>otpadom</strong><br />
Menadžment<br />
zdravstv. ustanove,<br />
Odbor i referent,<br />
Službe i uposlenici<br />
zdravstv. ustanove<br />
koji vrše<br />
organi<strong>za</strong>ciju i<br />
transport otpada<br />
Menadžment<br />
zdravstv. ustanove,<br />
Odbor i Referent <strong>za</strong><br />
upravljanje<br />
<strong>otpadom</strong>, ovlaštene<br />
firme<br />
Zdravstvene<br />
ustanove, Firme <strong>za</strong><br />
zbrinjavanje<br />
medicinskog<br />
otpada<br />
Rukovodilac i<br />
menadžment<br />
zdravstvene<br />
ustanove<br />
2012. Referent<br />
2012.<br />
2012.<br />
Referent i<br />
Odbor <strong>za</strong><br />
upravljanje<br />
<strong>medicinskim</strong><br />
<strong>otpadom</strong><br />
Referent i<br />
Odbor <strong>za</strong><br />
upravljanje<br />
<strong>medicinskim</strong><br />
<strong>otpadom</strong>,<br />
inspekcije<br />
2012 Inspekcije<br />
2012<br />
Služ<strong>ba</strong><br />
<strong>za</strong>štite na<br />
radu,<br />
Referent,<br />
Odbor,<br />
inspekcije<br />
Prije miješanja sa ostalim<br />
infektivnim <strong>otpadom</strong>, veoma<br />
infektivni otpad obraditi prema<br />
propisima (sterili<strong>za</strong>cija) na mjestu<br />
nastanka<br />
Zdravstvene<br />
ustanove<br />
Stalna<br />
o<strong>ba</strong>ve<strong>za</strong><br />
Inspekcije<br />
Obrada infektivnog medicinskog<br />
otpada i oštrih predmeta<br />
postupcima: drobljenje,<br />
mljevenje, dezinfekcija,<br />
sterili<strong>za</strong>cija i spaljivanje<br />
Zdravstvene<br />
ustanove ili<br />
ovlaštene firme<br />
2012. 40%<br />
2014. 80%<br />
2018. 100%<br />
Inspekcije<br />
6<br />
Obrada<br />
medicinskog<br />
otpada<br />
Hemijski otpad predavati<br />
ovlaštenim firmama<br />
Ovlaštene firme<br />
2012. 40%<br />
2014. 80%<br />
2018. 100%<br />
Inspekcije<br />
Farmaceutski otpad vraćati na<br />
zbrinjavanje proizvođačima i<br />
do<strong>ba</strong>vljačima<br />
Proizvođač,<br />
do<strong>ba</strong>vljač<br />
ili ovlaštene firme<br />
2012. 40%<br />
2014. 80%<br />
2018. 100%<br />
Inspekcije<br />
Patološki otpad propisno<br />
pakovati u drvene sanduke,<br />
<strong>za</strong>kopavati u groblja ili kremirati<br />
Ovlaštene firme<br />
2012. 40%<br />
2014. 80%<br />
2018. 100%<br />
Inspekcije<br />
Citotoksični otpad razdvojiti i<br />
vratiti proizvođaču ili ovlaštenoj<br />
firmi na zbrinjavanje<br />
Ovlaštene firme ili<br />
proizvođač<br />
2012. 40%<br />
2014. 80%<br />
2018. 100%<br />
Inspekcije<br />
Centar <strong>za</strong> ekologiju i energiju 31
Edukacija i obuka svih uposlenika<br />
zdravstvenih ustanova (bolnice,<br />
domovi zdravlja, ordinacije,<br />
apoteke, veterinarske stanice...)<br />
Multidisciplinarni<br />
tim unutar zdravst.<br />
ustanove i firme<br />
koje preuzimaju<br />
otpad<br />
Kontinuirano<br />
Odbor i<br />
Referent i<br />
Zdravstvena<br />
inspekcija<br />
Edukacija Odbora i Referenata <strong>za</strong><br />
upravljanje <strong>medicinskim</strong><br />
<strong>otpadom</strong><br />
Nadležna<br />
ministarstva<br />
Kontinuirano<br />
/ jednom<br />
godišnje<br />
Nadležna<br />
ministarstva<br />
7 Edukacija i<br />
obuka<br />
Edukacija i obuka uposlenika<br />
komunalnih preduzeća<br />
Komunalna<br />
preduzeća<br />
Kontinuirano<br />
Inspekcije<br />
Medijska kampanja namijenjena<br />
edukaciji i informiranju javnosti<br />
Ministarstva<br />
zdravstva i okoliša<br />
Kontinuirano<br />
Nadležna<br />
ministarstva<br />
Izrada promotivnih materijala <strong>za</strong><br />
građanstvo u cilju podi<strong>za</strong>nja<br />
svijesti o razdvajanju svih vrsta<br />
otpada (sekundarne sirovine i<br />
opasni medic. otpad)<br />
Ministarstva<br />
zdravstva i okoliša,<br />
Općinske komun.<br />
službe, komunalna<br />
preduzeća, NVO<br />
Kontinuirano -----<br />
12. KRATKE INFORMACIJE O PROJEKTU “ODGOVORNO UPRAVLJANJE MEDICINSKIM<br />
OTPADOM”<br />
Centar <strong>za</strong> ekologiju i energiju Tuzla od januara 2011. god., pod pokroviteljstvom EU i u partnerstvu sa<br />
MDP inicijativama Doboj, realizuje dvogodišnji projekat “Odgovorno upravljanje <strong>medicinskim</strong><br />
<strong>otpadom</strong>”. Cilj projekta je da se <strong>za</strong>jedničkim radom predstavnika vlasti, zdravstvenih ustanova, biznis<br />
sektora i NVO sagleda stanje ve<strong>za</strong>no <strong>za</strong> količine i trenutni način zbrinjavanja medicinskog otpada i da<br />
se izrade 3 dokumenta o upravljanju <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong> u regionu sjeveroistočne BiH, u koje će<br />
biti integrirani inovativni mehanizmi i iskustvo iz EU. Projektom će se podstaći pokretanje<br />
odgovornog <strong>upravljanja</strong> <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong> u zdravstvenim ustanovama.<br />
Dokumenti: Studija o medicinskom otpadu, <strong>Regionalni</strong> <strong>plan</strong> <strong>upravljanja</strong> <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong> <strong>za</strong><br />
sjeveroistočnu BiH i Vodič <strong>za</strong> izradu Plana <strong>upravljanja</strong> <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong> u zdravstvenoj ustanovi<br />
se mogu preuzeti na stranici Centra <strong>za</strong> ekologiju i energiju: www.ekologija.<strong>ba</strong>.<br />
Slika 4. Sastanak radne grupe<br />
<strong>za</strong> izradu dokumenata<br />
Slika 5. Posjeta radne grupe<br />
Domu zdravlja Gračanica<br />
Centar <strong>za</strong> ekologiju i energiju 32
13. LITERATURA<br />
1. Herceg N, Lukić T (2009) Razvoj infrastrukture <strong>za</strong> cjeloviti sustav gospodarenja komunalnim<br />
<strong>otpadom</strong>. FONDEKO SVIJET 29:3-13.<br />
2. Anonymous (2009) Ministarstvo zdravlja Republike Srbije, Bezbedno upravljanje <strong>medicinskim</strong><br />
<strong>otpadom</strong>- nacionalni vodič dobre prakse, Beograd.<br />
3. Obradović S (2009) Mogućnosti integralnog <strong>upravljanja</strong> <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong> u Republici<br />
Srpskoj- specijalistički rad, Banja Luka.<br />
4. Anonymous (2000) National Environmental Action Plan in Bosnia and Herzegovina (B&H).<br />
Svjetska Banka, Sarajevo.<br />
5. Pranjić N (2006.) Kruti otpad i onečišćenja tla. U: Pranjić N (ur). Zdravstvena ekologija.<br />
Medicinski fakultet Univerziteta u Tuzli<br />
6. Pranjić N (2011) Upravljanje <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong> u sjeveroistočnoj Bosni i Hercegovini,<br />
Centar <strong>za</strong> ekologiju i energiju, Tuzla<br />
7. Tošović S, Crossett S (2009.) Plan <strong>upravljanja</strong> MO – Priručnik 5, Beograd<br />
8. Zakon o upravljanju <strong>otpadom</strong> (Sl. Glasnik RS 53/02).<br />
9. Zakon o upravljanju <strong>otpadom</strong> (Sl. novine FBiH 33/03).<br />
10. Pravilnik o kategorijama otpada sa listama.doc (Sl. novine FBiH 9/05).<br />
11. Pravilnik o upravljanju <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong> (Sl. novine FBiH 77/08).<br />
12. Pravilnik o upravljanju <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong> (Sl. Glasnik RS 90/06).<br />
13. Strategija <strong>za</strong>štite okoliša Federacije Bosne i Hercegovine 2008 – 2018 (2007) Federalno<br />
ministarstvo okoliša i turizma, Sarajevo<br />
14. Uputstvo o vrstama i načinu postupanja sa <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong> koji nastaje pri pružanju<br />
zdravstvene <strong>za</strong>štite (Sl. novine Kantona Sarajeva 19/04)<br />
15. Strategija <strong>upravljanja</strong> <strong>otpadom</strong> <strong>za</strong> period 2010-2019, ("Sl. glasnik Republike Srbije" 29/2010)<br />
16. Nacionalna strategija o upravljanju <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong> (2008.), Ministarstvo zdravlja, rada i<br />
socijalnog staranja Crne Gore, Podgorica<br />
17. Pravilnik o gospodarenju <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong> (Narodne novine 72/07)<br />
18. European Environment Agency. Total waste generation by sector - EEA countries 1992- 1997.<br />
[pristup 15. studenog 2003]. Dostupno na:<br />
http://dataservice.eea.eu.int/atlas/viewdata/viewpub.aspid=392<br />
19. European Commission. Waste. [pristup 15. Studenog 2003.]. Dostupno na:<br />
http://www.europa.eu.int/comm/ environment/waste/index.htm<br />
20. Capak K. Zbrinjavanje zdravstvenog otpada. Zbornik radova godišnjeg sastanka sanitarnih<br />
inspektora; svi<strong>ba</strong>nj 2001.; Šibenik. Zagreb: Korunić d.o.o.; 2001. str. 117-24.<br />
21. WHO, Starting health care waste management in medical institutions, EUR/00/5021817,<br />
(http://www.healthcarewaste.org). Regional Office for Europe, Copenhagen.<br />
Centar <strong>za</strong> ekologiju i energiju 33
PRILOG 1<br />
DEFINICIJE I TERMINI
Medicinski otpad - je svaki otpad iz poglavlja osamnaest Europskog kataloga otpada (EWC), Odluka<br />
94/3/EC.<br />
Proizvođač medicinskog otpada je svako pravno i fizičko lice ili ustanova koja se <strong>ba</strong>vi <strong>za</strong>štitom<br />
zdravlja ljudi i/ili srodnim istraživanjima ili istraživačkom, uslužnom ili sličnom djelatnošću u kojoj<br />
nastaje otpad sličan otpadu koji nastaje kod <strong>za</strong>štite zdravlja ljudi.<br />
Zdravstvena ustanova - svaka javna ili privatna bolnica, ambulanta, dom zdravlja, stomatološka<br />
ordinacija, dispanzer, akušerska i porodiljska klinika, domovi <strong>za</strong> stara i iznemogla lica, ambulante u<br />
preduzećima, školama i ostalim ne<strong>medicinskim</strong> ustanovama, centri <strong>za</strong> farmaceutsko istraživanje,<br />
centri <strong>za</strong> transfuziologiju, medicinske ili patološke laboratorije, apoteke, pogrebne službe,<br />
mrtvačnice, veterinarske stanice i centri <strong>za</strong> biološko istraživanje koje su odobrene od strane ministra<br />
javnog zdravstva<br />
Upravljanje <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong> podrazumijeva razvrstavanje na mjestu nastanka, sakupljanje,<br />
prevoz, skladištenje, obrađivanje i odlaganje medicinskog otpada, odnosno skup svih aktivnosti i<br />
mjera propisanih Zakonom o upravljanju <strong>otpadom</strong> (u daljem tekstu:otpad).<br />
Katalog otpada je popis otpada prema svojstvima i mjestu nastanka, razvrstan na grupe, podgrupe i<br />
vrste otpada, sa popisom djelatnosti koje proizvode otpad.<br />
Skladištenje otpada je privremeno skladištenje ili sakupljanje otpada prije njegovog prevo<strong>za</strong>, obrade<br />
ili odlaganja.<br />
Sakupljanje otpada je pripremanje otpada <strong>za</strong> prevoz do mjesta obrade i odlaganja, a naročito<br />
odlaganje otpada u kontejnere, sortiranje i skladištenje.<br />
Obrada otpada je djelatnost kojom se vrši promjena karakteristika otpada, uključujući i klasifikaciju.<br />
Odlaganje otpada je podvrgavanje otpada biološkoj, fizičkoj ili hemijskoj obradi, radi dovođenja u<br />
stanje koje neće predstavljati rizik <strong>za</strong> život i zdravlje ljudi i životnu sredinu.<br />
Opasni otpad je svaki otpad koji sadrži elemente ili jedinjenja koja imaju neko od slijedećih svojstava:<br />
eksplozivnost, reaktivnost, <strong>za</strong>paljivost, nadražljivost, štetnost, toksičnost, infektivnost,<br />
kancerogenost, mutagenost, teratogenost, ekotoksičnost, svojstvo oksidiranja, svojstvo nagri<strong>za</strong>nja i<br />
svojstvo otpuštanja otrovnih gasova hemijskom ili biološkom reakcijom.<br />
Bezopasni otpad je otpad koji po sastavu i svojstvima nema neku od karakteristika opasnog otpada i<br />
sličan je otpadu koji se stvara u domaćinstvima.<br />
Vlasnik otpada je pravno ili fizičko lice koje raspolaže <strong>otpadom</strong>.<br />
Ovlašteno lice je pravno ili fizičko lice koje posjeduje dozvolu <strong>za</strong> upravljanje <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong><br />
shodno Zakonu.<br />
Infektivni otpad je opasan medicinski otpad koji sadrži i/ili može sadržati mikroorganizme koji zbog<br />
svog tipa i koncentracije mogu i<strong>za</strong>zvati bolest ljudi i životinja, a čine ga kulture i pribor iz<br />
mikrobioloških laboratorija, oprema, materijal i pribor koji je bio u kontaktu s krvlju i ostalim<br />
izlučevinama infektivnih pacijenata uključujući hirurške <strong>za</strong>hvate i obdukciju, otpad od dijalize, infuzije<br />
i sličnih <strong>za</strong>hvata, transfuzije, otpad izolacije infektivnih pacijenata, rukavice i ostali pribor <strong>za</strong><br />
jednokratnu upotrebu, kao i drugi otpad iz <strong>za</strong>hvata na pacijentima koji je potencijalno infektivan.<br />
Centar <strong>za</strong> ekologiju i energiju 35
Hemijski otpad je opasan medicinski otpad koji sadrži toksične ili opasne hemikalije, uključujući<br />
hemikalije, kao što su fiksiri, razvijači i sl.<br />
Oštri predmeti su sav medicinski otpad s oštricama ili šiljatim <strong>za</strong>vršecima koji sadrži korištene<br />
<strong>za</strong>ražene i potencijalno <strong>za</strong>ražene igle, lancete, štrcaljke, skalpele i tome slične oštre predmete koji su<br />
bili u kontaktu s pacijentom, s krvlju i ostalim izlučevinama pacijenata ili potencijalno infektivnim<br />
materijalom i može ozlijediti kožu na ljudskom ili životinjskom tijelu.<br />
Citotoksični otpad je opasan medicinski otpad koji nastaje zbog primjene, proizvodnje i pripremanja<br />
farmaceutskih preparata s citotoksičnim efektom, uključujući primarnu am<strong>ba</strong>lažu i sav pribor korišten<br />
<strong>za</strong> pripremu i aplikaciju takvih supstanci.<br />
Ugrožena lica su sva lica izložena opasnom medicinskom otpadu slučajnim kontaktom unutar<br />
zdravstvenih ustanova ili bilo kojeg drugog izvora medicinskog otpada, kao i osobe koje upravljaju ili<br />
su izložene nemarnom upravljanju <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong>.<br />
Farmaceutski otpad su svi lijekovi i ljekovite materije, uključujući i njihovu primarnu am<strong>ba</strong>lažu i slične<br />
pomoćne materije koji su postali neupotrebljivi zbog: isteklog roka upotrebe, rasipanja, neuslovnog<br />
čuvanja ili bilo kog drugog razloga.<br />
Fizički postupci obrade medicinskog otpada su dezinfekcija/sterili<strong>za</strong>cija parom, suva vruća<br />
sterili<strong>za</strong>cija ili drugi sličan postupak kojim se postiže uklanjanje opasnih svojstava infektivnog<br />
medicinskog otpada.<br />
Parna dezinfekcija/ sterili<strong>za</strong>cija je izlaganje otpada <strong>za</strong>sićenoj pari pod pritiskom u autoklavu.<br />
Suva sterili<strong>za</strong>cija toplotom je izlaganje otpada onoj temperaturi i na onoliko vremena koliko je<br />
potebno da bi se osigurala sterili<strong>za</strong>cija cjelokupne količine medicinskog otpada.<br />
Spaljivanje medicinskog otpada je obrada i/ili zbrinjavanje oksidacijom na visokim temperaturama<br />
pri čemu se organske materije pretvaraju u njihove gasne okside (uglavnom ugljen dioksid) i vodu.<br />
Hemijska dezinfekcija/sterili<strong>za</strong>cija je izlaganje medicinskog otpada hemijski aktivnim materijama<br />
koje inaktiviraju patogene mikroorganizme.<br />
Fumigacija je korištenje materija koje kao gasni fumigatori o<strong>ba</strong>vljaju dezinfekciju/sterili<strong>za</strong>ciju<br />
medicinskog otpada, opreme, predmeta te sličnog infektivnog i potencijalno infektivnog materijala.<br />
Ostale metode obrade medicinskog otpada su one koje još nijesu prihvaćene <strong>za</strong> širu upotrebu i imaju<br />
samo ograničenu primjenu, uključuju ozračivanje (npr. mikrotalasima, gama i ultraljubičastim<br />
zračenjem) i druge metode obrade (inkapsulacija, filtriranje i slično).<br />
Am<strong>ba</strong>lažni otpad je am<strong>ba</strong>laža preostala nakon raspakivanja proizvoda, a obuhvata sve proizvode, koji<br />
služe <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu, rukovanje, plasman i prodaju drugog proizvoda;<br />
Reciklaža je prerada otpada koja obuhvata preradu materija i materijala sadržanih u otpadu radi<br />
dobijanja supstanci i materijala u svrhu daljeg korištenja uključujući i organsku reciklažu, osim <strong>za</strong><br />
proizvodnju energije.<br />
Otpad je svaka materija ili predmet koje je vlasnik od<strong>ba</strong>cio ili je dužan da od<strong>ba</strong>ci.<br />
Centar <strong>za</strong> ekologiju i energiju 36
Deponija je sanitarno-tehnički uređen prostor na kojem se, uz primjenu odgovarajućih tehnoloških<br />
postupaka, vrši odlaganje otpada.<br />
Radioaktivni otpad predstavlja čvrsti i tečni otpad kontaminiran radionukliedima iz in vitro<br />
laboratorijskih anali<strong>za</strong> tkiva i tjelesnih tečnosti te iz in vivo dijagnostičkih i terapeutskih <strong>za</strong>hvata koji<br />
se uglavnom izvode na odjeljenjima <strong>za</strong> nuklearnu medicinu. Ova kategorija otpada podliježe<br />
posebnim propisima.<br />
Sudovi pod pritiskom su bočice koje sadrže inertne gasove pod pritiskom pomješane s različitim<br />
materijama (antibiotik, dezinficijens, insekticid itd.) koje se apliciraju u obliku aerosola, a pri izlaganju<br />
višoj temperaturi mogu eksplodirati.<br />
Patološki otpad su svi dijelovi tijela i drugi anatomski otpad uključujući krv i biološke kao i patološki<br />
otpad, definisan od strane stručnog osoblja u zdravstvu ili u javnosti i koji zbog etičkih razloga<br />
<strong>za</strong>htjeva posebne uslove zbrinjavanja.<br />
Otpad sa visokom koncentracijom teških metala predstavlja potkategoriju opasnoga hemijskog<br />
otpada. U ovaj otpad ubrajamo živu koja se najčešće stvara iz razbijene medicinske opreme, a u<br />
visokom postotku nalazi se i u sadržaju otpada stomatoloških ordinacija, kadmijum iz <strong>ba</strong>terija, olovo,<br />
arsen.<br />
Rizik <strong>za</strong> transmisiju podrazumijeva mogućnost inficiranja sa virusima imunodeficijencije čovjeka<br />
(HIV), hepatitisa B (HBV) i hepatitis C (HCV), usljed izloženosti infektivnim tjelesnim tečnostima.<br />
Izloženost koja može nositi rizik od infekcije sa HIV-om, HBVi HCV predstavlja perkutanu povredu<br />
(ubod na iglu ili posjekotinu na oštar predmet) ili kontakt sluzokože ili ozlijeđene kože (napukla,<br />
abradirana ili <strong>za</strong>hvaćena dermatitisom) sa krvlju, tkivima ili tjelesnim tečnostima koje su potencijalno<br />
infektivne.<br />
Potencijalno infektivni materijal podrazumijeva krv, spermu, vaginalni sekret, kao i druge tjelesne<br />
tečnosti koje sadrže krv. Potencijalno infektivnim materijalom smatra se i likvor, pleuralna tečnost,<br />
sinovijalna tečnost, perikardijalna tečnos i amnionska tečnost. Rizik od ovih tečnosti je nepoznat.<br />
Feces, na<strong>za</strong>lni sekret, pljuvačka, sputum, znoj, suze, urin i povraćena masa se ne smatraju<br />
potencionalno infektivnim, osim ako sadrže krv. Rizik <strong>za</strong> transmisiju putem ovih tečnosti je ekstremno<br />
ni<strong>za</strong>k. Kako potencijalno infektivan smatra se i direktan kontakt sa tkivima.<br />
Rezervoar je oso<strong>ba</strong> od koje potiče potencijalno infektivan materijal – ambulantni pacijent,<br />
povrijeđeno lice, klijent savjetovališta i drugi.<br />
Lokalni koordinator je oso<strong>ba</strong> koja na nivou ustanove <strong>za</strong>dužena <strong>za</strong> nadzor nad izloženostima, kao i <strong>za</strong><br />
upućivanje izložene osobe na dalju evaluaciju izloženosti.<br />
Akcident je neželjeni događaj koji dovodi do smrti, narušavanja zdravlja, povrede, štete ili drugih<br />
gubitaka.<br />
Centar <strong>za</strong> ekologiju i energiju 37
PRILOG 2<br />
PRAVILNIK O UPRAVLJANJU<br />
MEDICINSKIM OTPADOM<br />
(Službene novine FBiH 77/08)
(„Službene novine Federacije BiH“, br. 77/08)<br />
Na osnovu člana 58. stav 5. Zakona o upravljanju <strong>otpadom</strong> ("Službene novine Federacije BiH", broj<br />
33/03), federalni ministar okoliša i turizma, u saradnji sa federalnim ministrom zdravlja, donosi<br />
PRAVILNIK<br />
O UPRAVLJANJU MEDICINSKIM OTPADOM<br />
I. OPĆE ODREDBE<br />
Član 1.<br />
Ovim Pravilnikom uređuju se opći principi <strong>za</strong> upravljanje <strong>otpadom</strong>, <strong>plan</strong>iranje <strong>upravljanja</strong><br />
<strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong>, uspostavljanje odbora <strong>za</strong> upravljanje <strong>otpadom</strong>, prenos medicinskog otpada<br />
na treće lice.<br />
Ovim Pravilnikom uspostavlja se sistem <strong>plan</strong>iranja tretmana medicinskog otpada i <strong>upravljanja</strong><br />
<strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong> u cilju smanjenja rizika po zdravstvene radnike, radnike na upravljanju<br />
<strong>otpadom</strong>, širu javnost i okoliš.<br />
II. DEFINICIJE<br />
Član 2.<br />
U smislu ovog Pravilnika slijedeći izrazi znače:<br />
"zdravstvena ustanova" - svaka javna ili privatna bolnica, ambulanta, dom zdravlja, stomatološka<br />
ordinacija, dispanzer, akušerska i porodiljska klinika, domovi <strong>za</strong> stara i iznemogla lica, ambulante u<br />
preduzećima, školama i ostalim ne<strong>medicinskim</strong> ustanovama, centri <strong>za</strong> farmaceutsko istraživanje,<br />
centri <strong>za</strong> transfuziologiju, medicinske ili patološke laboratorije, apoteke, pogrebne službe,<br />
mrtvačnice, veterinarske stanice i centri <strong>za</strong> biološko istraživanje koje su odobrene od strane ministra<br />
javnog zdravstva,<br />
"medicinski otpad"- otpad koji se proizvodi u zdravstvenim ustanovama i koji je obuhvaćen<br />
Pravilnikom o kategorijama otpada sa listama ("Službene novine Federacije BiH", broj 9/05).<br />
Član 3.<br />
Odredbe ovog Pravilnika ne odnose se na:<br />
opći otpad;<br />
otpad koji se stvara u domaćinstvima, osim ako ga ne proizvodi medicinski radnik koji pruža<br />
medicinsku njegu u kući;<br />
radioaktivni otpad;<br />
<strong>za</strong>lihe lijekova sa isteklim rokom trajanja.<br />
III. OPĆI PRINCIPI ZA UPRAVLJANJE MEDICINSKIM OTPADOM<br />
Član 4.<br />
Rukovodilac zdravstvene ustanove u skladu sa svojim ovlastima dužan je da preduzima mjere na<br />
<strong>za</strong>štiti radnika zdravstvene ustanove, radnika na transportu otpada i sektora <strong>za</strong> upravljanje <strong>otpadom</strong><br />
kao i na <strong>za</strong>štiti šire javnosti od rizika po zdravlje kao posljedica proizvodnje medicinskog otpada u<br />
zdravstvenoj ustanovi.<br />
Rukovodilac je dužan da obezbijedi da se otpad tretira na okolinski prihvatljiv način.<br />
IV. PLANIRANJE UPRAVLJANJA MEDICINSKIM OTPADOM<br />
Član 5.<br />
Upravljanje <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong> vrši se na osnovu Plana <strong>upravljanja</strong> <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong>.<br />
Centar <strong>za</strong> ekologiju i energiju 39
Zdravstvena ustanova dužna je donijeti Plan <strong>upravljanja</strong> <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong> u roku od dvije godine<br />
od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika.<br />
Plan <strong>upravljanja</strong> <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong> mora biti usklađen sa Planom <strong>upravljanja</strong> <strong>otpadom</strong> kantona.<br />
Plan <strong>upravljanja</strong> <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong> odobrava kantonalno ministarstvo okoliša.<br />
Član 6.<br />
Zdravstvena ustanova dužna je imenovati referenta <strong>za</strong> upravljanje <strong>otpadom</strong> u ustanovi.<br />
Za referenta <strong>za</strong> upravljanje <strong>otpadom</strong> može se imenovati lice sa <strong>za</strong>vršenom visokom stručnom<br />
spremom.<br />
Ime referenta <strong>za</strong> upravljanje <strong>otpadom</strong> dostavlja se ministru zdravstva kantona na čijem se teritoriju<br />
zdravstvena ustanova nalazi (u daljnjem tekstu: ministar zdravstva).<br />
Član 7.<br />
O<strong>ba</strong>veze referenta <strong>za</strong> upravljanje <strong>otpadom</strong> su:<br />
izrada i prilagođavanje Plana <strong>upravljanja</strong> <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong> u ustanovi;<br />
nadzor nad primjenom Plana <strong>upravljanja</strong> i odreda<strong>ba</strong> ovog Pravilnika;<br />
da obezbijedi obučavanje radnika zdravstvene ustanove <strong>za</strong> upravljanje <strong>medicinskim</strong><br />
<strong>otpadom</strong>;<br />
organiziranje prevo<strong>za</strong>, odlaganja ili obnavljanja otpada koji <strong>za</strong>dovoljava potrebe <strong>upravljanja</strong><br />
<strong>otpadom</strong> proizvedenog u zdravstvenoj ustanovi;<br />
vođenje evidencije o upravljanju <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong>;<br />
pokretanje inicijativa <strong>za</strong> smanjenje količine proizvedenog otpada.<br />
Referent <strong>za</strong> upravljanje <strong>otpadom</strong> odgovara <strong>za</strong> izvršenje svojih o<strong>ba</strong>ve<strong>za</strong> odboru <strong>za</strong> upravljanje<br />
<strong>otpadom</strong> odnosno rukovodiocu zdravstvene ustanove.<br />
V. ODBOR ZA UPRAVLJANJE OTPADOM<br />
Član 8.<br />
Rukovodilac zdravstvene ustanove koja <strong>za</strong>pošljava više od 50 radnika je dužan uspostaviti odbor <strong>za</strong><br />
upravljanje <strong>otpadom</strong>.<br />
U odbor <strong>za</strong> upravljanje <strong>otpadom</strong> o<strong>ba</strong>vezno se imenuju rukovodilac zdravstvene ustanove, referent <strong>za</strong><br />
upravljanje <strong>otpadom</strong> i referent <strong>za</strong> sprečavanje nastanka infekcija.<br />
U odbor <strong>za</strong> upravljanje <strong>otpadom</strong> može biti uključeno i drugo osoblje koje imenuje rukovodilac<br />
zdravstvene ustanove.<br />
Odbor <strong>za</strong> upravljanje <strong>otpadom</strong> odgovoran je <strong>za</strong> upravljanje <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong> u zdravstvenoj<br />
ustanovi u skladu sa ovim Pravilnikom.<br />
Odbor <strong>za</strong> upravljanje <strong>otpadom</strong> sastaje se najmanje jedanput u šest mjeseci radi razmatranja primjene<br />
sistema <strong>za</strong> upravljanje <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong> u skladu sa ovim Pravilnikom i preduzimanja potrebnih<br />
aktivnosti.<br />
Član 9.<br />
Odbor <strong>za</strong> upravljanje <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong> ima slijedeća ovlaštenja i odgovornosti:<br />
identificirati i klasificirati sav medicinski otpad<br />
pripremiti <strong>plan</strong> <strong>upravljanja</strong> <strong>otpadom</strong><br />
organizovati odlaganje otpada u posebne kontejnere i skladištenje u privremeni skladišni<br />
prostor<br />
obezbijediti odgovarajuće zbrinjavanje otpada<br />
organizovati zbrinjavanje otpada što bliže mjestu nastanka<br />
poduzimati najviše sigurnosne mjere u slučaju potrebe<br />
Centar <strong>za</strong> ekologiju i energiju 40
VI. MEDICINSKI OTPAD U ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA<br />
Član 10.<br />
Vrste medicinskog otpada koje se o<strong>ba</strong>vezno razdvajaju od općeg otpada od momenta kad se<br />
proizvedu do momenta kad se proslijede ovlaštenom licu <strong>za</strong> prevoz, odlaganje, tretman ili<br />
obnavljanje medicinskog otpada, su:<br />
oštrice,<br />
veoma infektivan otpad,<br />
ostali infektivni i potencijalno infektivni otpad,<br />
farmaceutski otpad,<br />
genotoksični otpad,<br />
amalgamski otpad iz stomatološke prakse,<br />
opasni hemijski otpad,<br />
ostali hemijski otpad.<br />
Veoma infektivni otpad <strong>za</strong>htijeva toplotnu ili hemijsku sterili<strong>za</strong>ciju u području gdje se otpad proizvodi<br />
prije nego što se isti miješa sa ostalim infektivnim <strong>otpadom</strong>.<br />
Kategorije medicinskog otpada navedene u stavu 1. ovog člana potrebno je držati u kutijama ili<br />
am<strong>ba</strong>laži na kojoj su jasno navedene karakteristike i obilježja kategorija i koje pružaju odgovarajuću<br />
<strong>za</strong>štitu <strong>za</strong> osobe iz medicinskih ustanova koje stupaju u kontakt prilikom rukovanja navedenom<br />
am<strong>ba</strong>lažom.<br />
Medicinski otpad koji se stvara u zdravstvenim ustanovama prevozi se na unaprijed utvrđenu lokaciju<br />
u sklopu zdravstvene ustanove prije odlaganja, transporta ili prenosa do ovlaštene osobe <strong>za</strong><br />
navedene aktivnosti.<br />
Lokacija iz stava 4. ovog člana mora biti <strong>za</strong>tvorena prostorija koja ispunjava slijedeće uvjete:<br />
da je pod nadzorom referenta <strong>za</strong> upravljanje <strong>otpadom</strong>;<br />
da je dovoljno prostrana <strong>za</strong> prijem maksimalno predviđene količine otpada različitih<br />
kategorija koje moraju biti razdvojeno uskladištene;<br />
da je onemogućen fizički pristup neovlaštenim licima i štetočinama;<br />
da ima obezbijeđen odgovarajući rashladni odjel <strong>za</strong> otpad koji <strong>za</strong>htijeva skladištenje u<br />
hladnim prostorijama;<br />
da je opremljena uređajima <strong>za</strong> gašenje požara i inertnim apsorbirajućim materijalom <strong>za</strong><br />
lokaliziranje eventualno prosutih tečnosti (hemikalija).<br />
Ukoliko konačni tretman medicinskog otpada provodi sama zdravstvena ustanova u kojoj otpad<br />
nastaje, tretman se provodi u skladu sa uvjetima iz okolinske dozvole ili dozvole <strong>za</strong> upravljanje<br />
<strong>otpadom</strong> izdate ustanovi.<br />
Član 11.<br />
Plan <strong>upravljanja</strong> <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong> sadrži:<br />
opis različitih vrsta otpada u skladu sa kategorijama otpada koji se proizvodi u zdravstvenoj<br />
ustanovi;<br />
listu dijelova zdravstvene ustanove u kojima može nastati medicinski otpad;<br />
<strong>za</strong> svaki dio ustanove, dati opis vrste medicinskog otpada a <strong>za</strong> svaku vrstu otpada navesti<br />
procedure koje se tre<strong>ba</strong>ju slijediti u vezi sa:<br />
a) detaljnim opisom kontejnera u koje će se odložiti otpad uključujući materijal i boju<br />
kontejnera, poklopac i obilježja i<br />
b) detaljima o odlaganju kontejnera u postrojenje <strong>za</strong> tretman medicinskog otpada unutar<br />
zdravstvene ustanove.<br />
procedure premještanja otpada iz postrojenja <strong>za</strong> tretman do centralnog skladišta otpada;<br />
procedure skladištenja u centralnom skladištu otpada;<br />
vanredne procedure u slučaju prosipanja otpada.<br />
Centar <strong>za</strong> ekologiju i energiju 41
Član 12.<br />
Rukovodilac zdravstvene ustanove dužan je da obezbijedi da svaki radnik zdravstvene ustanove bude<br />
uključen u program obuke sa ciljem podi<strong>za</strong>nja svijesti o tretmanu medicinskog otpada, i upoznavanja<br />
sa principima i praksama sistema <strong>za</strong> upravljanje <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong> u zdravstvenoj ustanovi.<br />
VII. PRENOS MEDICINSKOG OTPADA NA TREĆE LICE<br />
Član 13.<br />
Proizvođač ili vlasnik medicinskog otpada predaje otpad licu koje ima pri<strong>ba</strong>vljenu dozvolu <strong>za</strong><br />
upravljanje <strong>otpadom</strong> ili okolinsku dozvolu.<br />
Infektivni otpad se odlaže u crvenu burad, a ostali medicinski otpad iz čl.10. pakuje se u žutu burad.<br />
Crvena burad sa infektivnim i eventualno biološkim <strong>otpadom</strong> moraju biti u minusnom režimu. Na<br />
buradima je jasno istaknut znak opasnosti i imaju natpis "INFEKTIVNI OTPAD".<br />
Član 14.<br />
Predaja medicinskog otpada od strane proizvođača ili vlasnika medicinskog otpada vrši se u skladu sa<br />
Pravilnikom o prenosu o<strong>ba</strong>ve<strong>za</strong> sa proizvođača i prodavača na operatera sistema <strong>za</strong> upravljanje<br />
<strong>otpadom</strong> ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/05).<br />
Član 15.<br />
Nadzor nad provođenjem odreda<strong>ba</strong> ovog Pravilnika vrši nadležni inspektor zdravlja.<br />
VIII. UGOVORI O POVRATU LIJEKOVA<br />
Član 16.<br />
Rukovodilac zdravstvene ustanove dužan je da obezbijedi da se lijekovi na<strong>ba</strong>vljaju putem ugovora<br />
kojim se dozvoljava povrat lijekova sa isteklim rokom upotrebe proizvođaču ili dostavljaču.<br />
Način i postupak na<strong>ba</strong>vljanja i povrata lijekova i sadržaj ugovora regulisat će se posebnim <strong>za</strong>konom.<br />
IX. ZAVRŠNE ODREDBE<br />
Član 17.<br />
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije<br />
BiH".<br />
Broj 04-02-1829/07<br />
5. novembra 2008. godine<br />
Sarajevo<br />
Ministar<br />
dr. sc. Nevenko Herceg, s. r.<br />
Broj 01-37-10373/08<br />
5. novembra 2008. godine<br />
Sarajevo<br />
Ministar<br />
prim. dr. Safet Omerović, s. r.<br />
Centar <strong>za</strong> ekologiju i energiju 42
PRILOG 3<br />
ПРАВИЛНИК О УПРАВЉАЊУ<br />
МЕДИЦИНСКИМ ОТПАДОМ<br />
(Службени гласник РС 90/06)
На основу члана 60. став 3. Закона о управљању отпадом (« Службени гласник Републике<br />
Српске », број 53/02) и члана 112. Закона о административној служби у управи Републике<br />
Српске ( « Службени гласник Републике Српске », бр. 16/02, 62/02, 38/03, 42/04 и 49/06 )<br />
министар за просторно уређење, грађевинарство и екологију у сарадњи са министром здравља<br />
и социјалне заштите д о н о с и<br />
ПРАВИЛНИК О УПРАВЉАЊУ МЕДИЦИНСКИМ ОТПАДОМ<br />
Члан 1.<br />
Овим правилником прописује се управљање медицинским отпадом, систем руковања и<br />
планирање третмана медицинског отпада у складу са добром праксом управљања<br />
медицинским отпадом, да би били смањени ризици за здравствене и друге раднике у додиру<br />
са медицинским отпадом, становништво, животну средину уопште и истовремено успоставила<br />
основа за безбједније управљање медицинским отпадом у будућности.<br />
Члан 2.<br />
Изрази који се користе у овом правилнику имају сљедећа значења:<br />
а) Здравствена установа јесте амбуланта, дом здравља, апотека, апотекарска установа,<br />
болница, Институт за заштиту здравља Републике Српске, специјализовани завод, нститут,<br />
клиника, клинички центар, поликлиника,<br />
б) Каталог отпада је систематизовани преглед назива отпада према особинама и дјелатностима<br />
из којих отпад потиче и саставни је дио Правилника о категоријама отпада са каталогом ( «<br />
Службени гласник Републике Српске » број 39/05 ),<br />
в) Медицински отпад је отпад који нстаје у здравственим установама и који је обухваћен<br />
једном од категорија наведених у групи 18 каталога отпада.<br />
г) Општи отпад јесте отпад који настаје у здравственим установама који не садржи<br />
опасни отпад а по својој природи и саставу веома је сличан кућном отпаду,<br />
д) Оштрице су оштри инструменти наведени у категорији 18 01 01 ( изузев 18 01 03 ) и<br />
18 02 01 ( изузев 18 02 02 ) у каталогу отпада,<br />
ђ) Веома инфективан отпад јесте отпад чије сакупљање и одлагање подлијеже посебним<br />
захтјевима због спречавања инфекције, наведен у категоријама 18 01 03* и 18 02 02* у<br />
каталогу отпада,<br />
е) Остали инфективни и потенцијално инфективни отпад јесте отпад наведен у категоријама 18<br />
01 02 и 18 01 04 у каталогу отпада.<br />
ж) Фармацеутски отпад је отпад наведен у категоријама 18 01 09 и 18 02 08 у каталогу отпада,<br />
з) Генотоксични отпад јесте отпад наведен у категоријама 18 01 0 8 * и 18 02 07* у каталогу<br />
отпада,<br />
и) Отпадни амалгам из стоматологије је отпад наведен у категорији 18 01 10 * у каталогу<br />
отпада,<br />
ј) Опасни хемијски отпад јесте отпад наведен у категоријама 18 01 06 * и 18 02 05 * у каталогу<br />
отпада.<br />
к) Остали хемијски отпад је отпад наведен у категоријама 18 01 07 и 18 02 06 у каталогу отпада.<br />
Члан 3.<br />
Овај правилник односи се на сав медицински отпад, изузимајући:<br />
а) општи отпад,<br />
б) отпад који настаје у домаћинствима, изузимајући отпад који настаје пружањем медицинске<br />
његе пацијенту у кући,<br />
в) радиоактивни отпад,<br />
г) залихе лијекова са истеклим роком употребе, а које су затечене даном ступања на<br />
снагу овог правилника.<br />
Centar <strong>za</strong> ekologiju i energiju 44
Члан 4.<br />
(1) Руководилац здравствене установе обавезује се на спровођење мјераспречавања или<br />
смањења настанка медицинског отпада у здравственој установи наниво који не угрожава<br />
здравље људи и животну средину.<br />
(2) Руководилац здравствене установе обавезује се да подстиче поновно коришћење или<br />
рециклирање отпадног материјала који настаје у здравственој установи, у мјери која не<br />
угрожава здравље људи и животну средину.<br />
(3) Руководилац здравствене установе у складу са својим овлашћењима има обавезу да<br />
предузима мјере на заштити здравља радника здравствене установе, радника на транспорту<br />
медицинског отпада, на заштити становништва од ризика по здравље као посљедица настанка<br />
медицинског отпада у здравственој установи. Руководилац је дужан да обезбиједи да се<br />
медицински отпад третира на сигуран и по животну средину безбједан начин.<br />
Члан 5.<br />
(1) Планови управљања отпадом који су дефинисани чланом 6. Закона о управљању отпадом,<br />
треба да предвиде посебне уговоре за управљање медицинским отпадом који настаје на<br />
конкретном подручју, укључујући и неопходне мјере за смањење количине настанка<br />
медицинског отпада, методе за одлагање и мјере за подстицање изградње потребних<br />
капацитета за адекватно збрињавање медицинског отпада.<br />
(2) Планове управљања отпадом, из претходног става, здравствене установе су дужне донијети<br />
најкасније до краја 2007. године.<br />
Члан 6.<br />
(1) Руководилац здравствене установе дужан је да именује одговорно лице, оспособљено за<br />
рад на пословима управљања медицинским отпадом здравствене установе.<br />
(2) Здравствена установа обавезна је да утврди права и обавезе одговорног лица за управљање<br />
отпадом и спровођење задатака прописаних чланом 7. овог правилника.<br />
(3) Име и презиме са свим релевантним подацима у конкретном случају доставља се<br />
Министарству здравља и социјалне заштите.<br />
Члан 7.<br />
(1) Задаци одговорног лица за управљање медицинским отпадом су да:<br />
а) израђује упутство и прилагођава поступак за управљање медицинским отпадом, у складу са<br />
чланом 10. овог правилника,<br />
б) спроводи интерну контролу или пренос обавеза контролисања примијењених поступака и<br />
правила дефинисаних овим правилником на друго лице у здравственој установи,<br />
в) припрема програм обуке управљања медицинским отпадом кроз који пролазе сви<br />
запослени у здравственој установи,<br />
г) уредно води прописану евиденцију о лицима овлашћеним за транспорт и одлагање<br />
медицинског отпада у складу са правилима збрињавања медицинског отпада, договара се са<br />
надлежним лицима у вези са склапањем уговора, руководи уговорима и контролише<br />
спровођења наведених активности,<br />
д) води остале неопходне евиденције,<br />
ђ) иницира израду елабората за смањење настајања медицинског отпада,<br />
е) примјењује и друге задатке који су у вези са медицинским отпадом, а које му даје<br />
руководилац здравствене установе.<br />
(2) Уколико здравствена установа има Одбор за управљање отпадом успостављен у складу са<br />
чланом 8. овог правилника, лице које је надлежно за управљање отпадом одговорано је<br />
непосредно Одбору за све обављене активности. Уколико здравствена установа нема Одбор,<br />
Centar <strong>za</strong> ekologiju i energiju 45
надлежно лице за управљање отпадом одговорано је непосредно руководиоцу здравствене<br />
установе.<br />
Члан 8.<br />
(1) Руководилац здравствене установе која запошљава 50 и више радника дужан је да<br />
успостави Одбор за управљање отпадом. Одбор има најмање три члана, а у саставу Одбора<br />
треба да буду: руководилац здравствене установе, одговорно лице за управљање отпадом и<br />
стручно лице за спровођење превентивних мјера у спречавању настанка инфекције. У случају<br />
потребе Одбор може бити проширен укључујући и друго особље које именује руководилац<br />
здравствене установе. Одбор преузима цјелокупну одговорност за управљање медицинским<br />
отпадом у здравственој установи.<br />
(2) Одбор за управљање отпадом одржава састанке једном мјесечно, а ванредне по потреби и<br />
разматра реализацију планова и поступка управљања медицинским отпадом у складу са<br />
законом и овим правилником и утврђује наредне активности у конкретном случају.<br />
Члан 9.<br />
(1) Примарној селекцији у здавственој установи, на мјесту настанка подлијежу све врсте<br />
медицинског отпада, уз одвајање од општег отпада, прије предаје овлашћеном лицу за<br />
транспорт медицинског отпада, одлагања или коначног збрињавања.<br />
(2) Примјена термичке или хемијске стерилизације обавезна је за веома инфективни отпад на<br />
мјесту настанка прије мијешања са осталим инфективним отпадом.<br />
(3) Све врсте медицинског отпада осим осталог хемијског отпада сматрају се опасним отпадом,<br />
те се приликом транспорта примјењују одредбе Правилника о транспорту опасног отпада ( “<br />
Службени гласни републике Српске », број 86/05 ).<br />
(4) Све категорије медицинског отпада из става 1. овог члана чувају се у амбалажи с јасним<br />
ознакама категорије и карактеристикама отпада, која пружа адекватну заштиту за особље<br />
здравствене установе које ступи у ко такт с медицинским отпадом приликом руковања.<br />
(5) Медицински отпад који настаје у здравственој установи складишти се на одређеној<br />
локацији у кругу установе, прије одлагања, транспорта или преноса до другог примаоца.<br />
(6) Локација из претходног става је затворена просторија под надзором одговорног лица за<br />
управљање отпадом, довољно пространа за пријем максимално предвиђене количине отпада<br />
различитих категорија које се раздвојено складиште, с инсталисаним расхладним уређајима<br />
ради отпада који је склон брзом распадању. Приступ просторији неовлашћеним особама није<br />
дозвољен.<br />
Члан 10.<br />
Свака здравствена установа у складу са регистрованом дјелатности обавезна је да донесе<br />
правила управљања медицинским отпадом којима се дефинишу:<br />
а) сегменти процеса рада у којима настаје медицинcки отпад,<br />
б) врсте отпада у складу са Правилником о категоријама отпада са каталогом,<br />
в) опис, начин и услови привременог складиштења медицинског отпада, карактеристике<br />
амбалаже, ознаке и натписи при означавању амбалаже у коју се отпад пакује, поштујући врсту<br />
и количину отпада, услове транспорта и препоручене услове складиштења, степен отпорности<br />
амбалаже и могући накнадни утицај на здравље људи и животну средину уопште,<br />
г) утврђивање времена задржавања медицинског отпада и утврдити услове под којима се врши<br />
премјештање,<br />
д) утврђивање услова и поступак складиштења у складишту на локацији до каоначног<br />
збрињавања,<br />
ђ) утврђивање поступка понашања степена одговорности и поступка у случају ванредне<br />
ситуације или кад дође до нестручног руковања или случајног просипања медицинског отпада.<br />
Centar <strong>za</strong> ekologiju i energiju 46
Члан 11.<br />
Руководилац здравствене установе у сарадњи са Одбором за управљање отпадом, уколико се<br />
успоставља Одбор, доноси програм обуке управљања медицинским отпадом свих запослених<br />
радника и организује обуку у складу са програмом обуке.<br />
Члан 12.<br />
(1) Руководилац здравствене установе не смије да дозволи управљање медицинским отпадом<br />
мимо правила прописаних чланом 10. овог правилника или супротно одредбама дозволе за<br />
управљање отпадом у случајевима гдје је неопходна.<br />
(2) Здравствена установа у којој настаје медицински отпад или ималац отпада, не смије<br />
преносити отпад на треће лице, ако то лице не посједује дозволу за управљање отпадом да<br />
транспортује, складишти, задржава, обнавља или одлаже медицински отпад наведене врсте<br />
или састава.<br />
(3) Сав отпад који се преноси на надлежно треће лице мора бити прописно упакован у<br />
амбалажу која се обиљежава у складу са Правилником о транспорту опасног отпада.<br />
Инфективни отпад треба да се пакује у жуте вреће које се никад не отварају и на којима је јасно<br />
истакнут међународни знак опасности и натпис « ИНФЕКТИВНИ ОТПАД ».<br />
(4) Отпад који има етичко значење ( људски лешеви, дијелови тијела, органи или ткива<br />
одстрањени при операцијама ) или је анималног поријекла ( остаци лабораторијских животиња<br />
), послије обавезне правно формалне процедуре селектује се и у складу са прописаном<br />
процедуром здравствене установе уступа породици, односно погребној служби и на законом<br />
прописан начин сахрањује на гробљу или ставља у намјенске кесе и преко сабирног центра<br />
упућује у крематоријум.<br />
Члан 13.<br />
Руководилац здравствене установе дужан је да предузме мјере да се фармацеутски производи<br />
са истеклим роком употребе одложе у складу са законским прописима.<br />
Члан 14.<br />
Руководилац здравствене установе дужан је да предвиди и обезбиједи финансијска средства<br />
годишњим планом за збрињавање медицинског отпада у складу са овим правилником.<br />
Члан 15.<br />
Санитарно здравствена инспекција и урбанистичко грађевинска, еколошка и геодетска<br />
инспекција у саставу Републичке управе за инспекцијске послове одговорна је свака из своје<br />
надлежности за надзор и примјену овог правилника у здравственим установама.<br />
Члан 16.<br />
Овај правилник ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у « Службеном гласнику<br />
Републике Српске ».<br />
Број:<br />
Датум:<br />
МИНИСТАР<br />
Проф. др Ранко Шкрбић<br />
МИНИСТАР<br />
Фатима Фетибеговић, дипл.инж.арх.<br />
Centar <strong>za</strong> ekologiju i energiju 47