PISMO - na hrvatskom

HRVATSKI ULJUDBENI POKRET
Udruga za zaštitu ljudskih prava
Registrirana, 18.2.2003.
10000 ZAGREB – Pete Poljanice 7
00385-1-29.23.756; 757; 91-33.88.432; 433;
hrvatska.ujudba@gmail.com
Zagreb, 17.7.2012.
DRŽAVNI ZBOR RS
1000 Ljubljana – Šubičeva 4
Danilo Türk, Predsjednik Republike Slovenije
Co:
Poslanici Državnog zbora Republike Slovenije
Zastupnici u Hrvatskom Saboru
Paul Vandoren, šef Misije EU u RH
"Demokracija" Ljubljana
"Reporter" Ljubljana
Drugi (na kraju teksta)
Pisano na hrvatskom, slovenskom, i engleskom
jeziku
Predmet:
Osporavamo valjanost Ugovora o
pristupanju RH Europskoj uniji.-
Ovim službeno, kao izravno zainteresirani, osporavamo valjanost Ugovora o
pristupanju RH Europskoj uniji, koji je potpisan u Bruxellesu 9. prosinca
2011. godine, te
molimo nadležna tijela Republike Slovenije: Državni Zbor i Predsjednik
Republike, da ga ne potvrde (ratificiraju) zbog kršenja kriterija iz
poglavlja 8. (Tržišno natjecanje) i poglavlje 23 (Pravosuñe i temeljna
prava), a slijedom sljedećih konkretnih razloga:

(2)
1.
REFERENDUM O ULASKU REPUBLIKA HRVATSKE U EUROPSKU UNIJU,
IZBORI ZA HRVATSKI SABOR, IZBOR PREDSJEDNIKA REPUBLIKE
HRVATSKE
Uvijek isti scenarij.
Izvadci iz naše tužbe podnesene Općinskom grañanskom sudu od 25.
siječnja 2012.:
Predmetni referendum
je nemoralan,
jer je na njemu sudjelovalo i 701.711 nepostojećih birača:
"Državno izborno povjerenstvo (DIP) zaprimilo je danas od
Ministarstva uprave zaključeni popis birača za parlamentarne izbore
na kojem je 4,5 milijuna birača, potvrdio je večeras DIP.
Po tim podatcima, Ministarstvo uprave objavilo je da je u središnjoj
evidenciji registriran 4,504.081 birač, od kojih ih je s prebivalištem u
Hrvatskoj 4,092.323, a u dijaspori 411.758."
Ali, "U Hrvatskoj živi 4,290.612 stanovnika, pokazali su rezultati
popisa stanovništva je objavio Državni zavod za statistiku."
Od toga je "oko 900.000 onih koji nemaju biračko pravo jer su mlañi
od 18 godina."
Iz navedenog proizlazi stvaran broj birača:
4,290.612 – 900.000 = 3,390.612 birača
Državno izborno povjerenstvo RH, meñutim, prihvatilo je biračke
popise s 701.711 nepostojećih birača:

(3)
4.092.323 – 3,390.612 = 701.711 nepostojećih birača
Na referendumu je za ulazak Republike Hrvatske u Europsku Uniju
sudjelovalo je 4,504.765 birača, od kojih je za ulazak Republike
Hrvatske u Europsku Uniju glasovalo 1,299.008 birača.
Meñutim, ako se od broja birača, koji su glasovali za ulazak Republike
Hrvatske u Europsku Uniju (1,299.008 birača) odbije broj ukradenih
glasova (nepostojećih birača), dobije se sljedeći broj birača, koji su
zaista glasovali za ulazak Republike Hrvatske u Europsku Uniju:
1,299.008 - 701.711 = 597.297
Zbiljni rezultat referenduma:
* ZA ulazak u Europsku uniju 597.297 birača ( 47,91 %)
* PROTIV ulaska u Europsku Uniju 649.490 birača ( 52,09 %)
* UKUPNO glasovalo 1,246.787 birača (100,00 %)
Za ulazak Republike Hrvatske u Europsku Uniju glasovalo je samo
47,91 % birača, koji su zaista glasovali.
Na referendumu je sudjelovalo 4,504.765 birača, od kojih je za
ulazak Republike Hrvatske u Europsku Uniju – prema tvrdnji
Državnog izbornog povjerenstva RH – glasovalo 1,299.008 birača ili
28,84%.
Tužba nije prihvaćena, jer hrvatski sudovi nisu nadležni za ocjenu
zakonitosti provedenih izbora.
* * *

(4)
Isti birački popisi korišteni su za izbore zastupnika u Hrvatski Sabor
(3. i 4.12.2011.), odnosno za imenovanje Vlade RH na čelu sa Zoranom
Milanovićem, te na predsjedničkim izborima (2010.) na kojima je za
predsjednika Republike Hrvatske izabran Prof. dr. Ivo Josipović.
2.
OTIMANJE IMOVINE LJUBLJANSKE BANKE
Prije dvije godine u zagrebačkom "Jutarnjem listu" mogli smo
pročitati i ovo:
"Slovenija pritom inzistira da se u bilo kakve daljnje pregovore o
povratku Ljubljanske banke, odnosno o davanju dozvole za rad u
Hrvatskoj Novoj Ljubljanskoj banci, uključi i rješavanje 404 milijuna
eura duga hrvatskih kompanija (staroj) Ljubljanskoj banci. Direktor
Ljubljanske banke Borut Ožura odbio nam je jučer reći o kojim je
hrvatskim kompanijama riječ. - Svi podaci o tome nalaze se u sudskim
sustavima dviju zemalja i svako njihovo objavljivanje moglo bi se
protumačiti kao pritisak na sudstvo - rekao nam je jučer Ožura.
U strukturi dugova hrvatskih kompanija Ljubljanskoj banci poznato je
jedino da je “stara” Ljubljanska banka 2007. godine tužila Hrvatsku
Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu zbog nemogućnosti
da naplati dugovanja IPK Osijek. Ta šteta po prijašnjim izjavama u
jednom postupku vezanom na ovrhu protiv IPK iznosi, zajedno sa
zateznim kamatama, 49,3 milijuna eura, a u drugom 9,2 milijuna eura."
Da, točno je.
Dr. Tomislav Dragun potanje istražuje ovo pitanje. Utvrdio je da su
obveze IPK Osijek prema Ljubljanskoj banci jednostavno nestale.
Ljubljanske banke nema meñu dioničarima IPK Osijek.

(5)
Dioničari IPK Osijek nakon pretvorbe
Dr. Tomislav Dragun raspolaže kompletnom dokumentacijom o pretvorbi
IPK Osijek, koje će stručno obraditi i predočiti javnosti.
Dr. Tomislav Dragun – kao autorsko djelo – razradio je metodologiju za
utvrñivanje obveza hrvatskih društvenih poduzeća, koja su imala obveze
prema Ljubljnaskoj banci.

(6)
Pregled potraživanja vjerovnika IPK Osijek koja su pretvorena u
udjele
3.
PRIVATIJSKA PLJAČKA I PROGON Dr. TOMISLAVA DRAGUNA,
PREDSJEDNIKA HRVATSKOG ULJUDBENG POKRETA IZ ZAGREBA
Dr. Tomislav Dragun, predsjednik Hrvatskog uljudbenog pokreta, udruge
za zaštitu ljudskih prava, od 17. veljače 2003., stjecajem okolnosti, a ne
svojom voljom, postao je svjedokom najveće pljačke nacionalne imovine u
hrvatskoj povijesti, a koju je izvela hrvatska politička vrhuška ("elita"),
inače rasporeñena u dvije neokomunističke stranke: Hrvatska
Demokratska Zajednica (HDZ) i SocijalDemokratska Stranka Hrvatske
(SDP).

(7)
Radi se, dakako. o pretvorbi i privatizaciji poduzeća hrvatskog
gospodarstva, a pri čemu je Dr. Tomislav Dragun sudjelovao u preko 120
pojedinačnih slučajeva.
Smatrao je nuždnim Dr. Tomislav Dragun o tome informirati hrvatsku, pa i
stranu javnost: pišući knjige, analize i razne druge elaborirane materijale,
te podnoseći kaznene prijave Državnom odvjetništvu RH protiv nositelja
tih negativnih pojava u Republici Hrvatskoj, budući je neupitno i
dokumentarno utvrdio:
a) da je pretvorba i privatizacija provedena tako, da je vrijednost
društvenih poduzeća procjenjivana po statičkoj (grañevinskoj) metodi, a
ne po ekonomskoj (tržišnoj) metodi, kako je to Zakon o pretvorbi
propisivao,
b) da je pretvorba i privatizacija provedena tako, da je omogućena lažna
interna dokapitalizacija u ime starih radnika (sirotinje), pri čemu se je
ostvariovao popust na kupljenim dionicama poduzeća u pretvorbi, koji je
iznosio i nevjerojatnih 150% (stopedeset posto!), a što je omogućeno
posebnim internim – dostupnim samo odabranima - Pravilnikom Hrvatskog
fonda za privatizaciju, a ne zakonskim aktima,
c) da je pretvorba i privatizacija provedena tako, da je to učinjeno za neka
posebno odabrana društvena poduzeća i prije donošenja Zakona o
pretvorbi po "brzinskom" komunističkom, na odlasku, "Markovićevom
zakonu",
d) da je pretvorba i privatizacija provedan tako, da su hrvatske banke i
osiguravajuća društva izuzeti iz Zakona o pretvorbi, te onda u "mrkloj
noći", bez ikakve zakonske osnovice ipak privatizirani,
e) čime je omogućeno probranim komunističkim glavešinama da dobiju tzv.
menadžerske kredite, koji su bili "osigurani" hipotekom-depozitom na
kupljene, ali neplaćene dionice, uz njihovu kasniju otplatu iz dividende
ostvarene upravo od tih neplaćenih dionica.

(8)
f) da je pretvorba i privatizacija provedena tako, da su društvena
poduzeća prodavana "od oka" za jednu kunu, jer su navodno bila loša,
g) s tim što bi se nakon njihove kupo-prodaje odabranim kupcima otpisale
porezne i druge obveze prema državi.
Osim toga, Dr. Tomislav Dragun stručno je obradio, razjasnio i objelodanio
pljačku, u milijardama kuna, koja je provedena:
h) u Hrvatskom Domovinskom Fondu,
i) u Fondu hrvatskih branitelja iz domovinskog rata i članova njihovih
obitelji,
j) u privatizacijskim investicijskim fondovima tijekom "kuponske
privatizacije".
Slijedom toga Dr. Tomislav Dragun "zaradio" je 30. studenog 2005. optužni
prijedlog (optužnicu) Državnog odvjetništva RH, jer da je bezrazložno
optuživao časne i ugledne grañane Republike Hrvatske (meñu njima: Dr.
Ivu Sanadera, Damira Polančeca, Ivicu Todorića, Prof. Dr. Andriju
Hebranga, Šimu Krasić, Miroslava Kutlu, Milana Kovača, Damira Ostovića,
Krešimira Starčevića, Mladena Bajića i druge).
Tijekom sudskog postupka Državno odvjetništvo promijenilo je stajalište,
pa je umjesto zatvorsne kazne zatražilo psihijatrijski pregled Dr.
Tomislava Draguna, te mu oduzimanje poslovne sposobnosti u obliku
"zabrane pisanja tužbi i kaznenih prijava". Općinski sud u Zagrebu to je
prihvatio i Prof. dr. Dragica Kozarić-Kovačić je Dr. Tomislava Draguna 20.
rujna 2006. zaista proglasila – neubrojivim.
Nu, kako Državno odvjetnišvo RH nije uspjelo sa zahtjevom u pogledu
oduzimanja poslovne sposobnosti Dr. Tomislavu Dragunu u obliku "zabrane
pisanja tužbi i kaznenih prijava", krenulo je u novu akciju.

(9)
Dr. Tomislav Dragun optužen je i osuñen na četverogodišnju zatvorsku
kaznu na Županijskom sudu u Slavonskom Brodu (K-32/04 – 8.1.2009.), jer
da je poticao odgovrnu osobu u radnoj organizaciji na zamjensko trgovanje
dionicama (dionica društva-matice za dionice društva-kćeri), pri čemu da su
njegova trgovačka društva: "Dragunov ured", "Financijska revizija Dragun"
i "Prisika" iz Zagreba ostvarila razliku u cijeni, a da je to protupravna
imovinska korist.
Dakako, osuñena su i ta društva, iako nisu bila optužena, niti im je
suñeno!
Dr. Tomislav Dragun zatražio je 19. travnja 2010. meñunarodnu zaštitu
(politički azil) u Republici Sloveniji, jer je u Jugoslaviji, te nastavno u
Republici Hrvatskoj, politički progonjen od 1945. (bio je Bleiburgu s ocem
NDH policajcem, "krajnji desničar", "ustaša), pa je ovo samo vrhunac sante
leda.
Sada, meñutim, Republika Hrvatska inzistira na njegovom izručenju, pri
čemu ističe da se ne treba analizirati presuda, kojom je osuñen na
zatvorsku kaznu, jer je "hrvatsko pravosuñe besprijekorno i ispunjava
sve kriterije iz Poglavlja 23 predpristupnih pregovora za ulazak
Republike Hrvatske u Europsku Uniju.
A to, što je Dr. Tomislav Dragun osuñen za djela, koja nisu kaznena djela
u Republici Sloveniji, niti u Europskoj Uniji, i što je suprostno s Ugovorom
izmeñu Republike Hrvatske i Republike Slovenije o izručenju (8. srpnja
1994.) - nema veze.
Dr. Tomislav Dragun boji se povratka u Republiku Hrvatsku, jer će sigurno
biti likvidiran na "prirodan način", jednako kao što je u Vinkovcima 8.
studenog 1991. ubijena njegova nastarija kći Biserka. Niti nakon 20
godina, iako je Dr. Tomislav Dragun podnio kaznenu prijavu protiv
nepoznatog počinitelja, još do danas od Državnog odvjetništva RH i
hrvatske policije nije dobio nikakva odgovora.

(10)
* * *
Dr. Tomislav Dragun želi svjedočiti pred Državnim Zborom Republike
Slovenije, a voljan je dati i interviewe slovenskim javnim glasilima.
Progonitelji Dr. Tomislava Draguna iz Republike Hrvatske, stari jugokomunistički
kadrovi i njihovi sljedbenici, nastoje ga progoniti i u Republici
Sloveniji, gdje u državnim tijelima imaju svoje suradnike (uz mnogo love).
* * *
Raspoloživa dokumentacija
Sva dokumentacija s priloženog popisa besplatno je dostupna primateljima
ovoga pisma. Dovoljno je nazvati administraciju Hrvatskog uljudbenog
pokreta.
Sudski materijali, kojima se traži utvrñivanje ništetnosti provedenog
referenduma za ulazak Republike Hrvatske u Europsku Uniju, te izbora za
Hrvatski Sabor, odnosno izbora za predsjednika Republike Hrvatske
Analiza pretvorbe IPK Osijek (u radu)
Dokumentacija uz molbu za meñunarodnu zaštitu Dr. Tomislava Draguna u
Republici Sloveniji
Knjige – Dr. Tomislav Dragun
1. „Branitelji trebaju biti nositelji hrvatskog gospodarstva“, „Poslovna
savjetovanja Dragun“ Udbina, 253 stranice, Zagreb, 2007.

(11)
2. „Zbiljnosti u osnivanju i djelovanju 66. pukovnije za izgradnju cesta“,
„Poslovna savjetovanja Dragun“ Udbina, 281 stranica, Zagreb, 2007.
3. „Nezakonitosti zamjene dionica u kuponskoj privatiza-ciji“, „Poslovna
savjetovanja Dragun“ Udbina, 547 stranica, Zagreb, 2007.
4. „Carla del Ponte: Bijeg od istine“, „Poslovna savjetovanja Dragun“
Udbina, 641 stranica, Zagreb, 2007.
5. „Dušan Vujić i ortaci u pljački državnih robnih zaliha“, „Poslovna
savjetovanja Dragun“ Udbina, 739 stranica, Zagreb, 2007.
6. „Pete kamatne tablice 1-120%“, koautori mr. sc. Antun Rak i Marko
Josipović, dipl. oec., „Poslovna savjetovanja Dragun“ Udbina, 169 stranica,
Zagreb, 2007.
7. „Revizija kriterija vrednovanja aktive banaka u stečaju – Primjer
Dubrovačke banke d.d., „Poslovna savjetovanja Dragun“ Udbina, 299
stranica, Zagreb, 2007.
8. „Lucifer, Carla del Ponte i Haag“, „Poslovna savjetovanja Dragun“
Udbina, 271 stranica, Zagreb, 2007.
9. „Carla del Ponte – Escape from the Truth“, „Poslovna savjetovanja
Dragun“ Udbina, 274 stranica, Zagreb, 2007. (engleski jezik)
10. „Zorislav Kaleb, sudac, ovako kroji pravdu“, Prva knjiga, Ognjište,
Nakladna zadruga, Zagreb, 373 stranice, Zagreb, 2010.
11. „Ratko Šćekić, sudac, ovako kroji pravdu“, Prva knjiga, Ognjište,
Nakladna zadruga, Zagreb, 375 stranice, Zagreb, 2010.
12. „Živjeti Nezavisnu Državu Hrvatsku“, Knjiga prva, Ognjište, Nakladna
zadruga, Zagreb, 383 stranice, Zagreb, 2010.

(12)
13. „Vesna Vrbetić, sudac, ovako kroji pravdu“, Prva knjiga, Ognjište,
Nakladna zadruga, Zagreb, 605 stranica, Zagreb, 2010.
14. „Ustaški hitrozov“, Prva knjiga, Ognjište, Nakladna zadruga, Zagreb,
327 stranica, Zagreb, 2010.
15. „Ustaški hitrozov“, Druga knjiga, Ognjište, Nakladna zadruga, Zagreb,
327 stranica, Zagreb, 2010.
16. „Živjeti Nezavisnu Državu Hrvatsku“, Knjiga druga, Ognjište, Nakladna
zadruga, Zagreb, 477 stranica, Zagreb, 2010.
17. „Vesna Vrbetić, sudac, ovako kroji pravdu“, Druga knjiga, Ognjište,
Nakladna zadruga, Zagreb, 432 stranice, Zagreb, 2010.
18. „Živjeti Nezavisnu Državu Hrvatsku“, Knjiga treća, Ognjište, Nakladna
zadruga, Zagreb, 498 stranica, Zagreb, 2010.
19. „Ustaše i partizani: Jure Francetić i Ivica Todorić“, Ognjište, Nakladna
zadruga, Zagreb, 444 stranica, Zagreb, 2010.
20. „Štefan Füle & 49 jaranen“, Ognjište, Nakladna zadruga, Zagreb, 393
stranice, Zagreb, 2011.
21. „Pogledajte, ovako su me opljačkali HDZ i Mladen Bajić, 1. zloća:
Štedionica dukat“, Ognjište, Nakladna zadruga, Zagreb, 391 stranica,
Zagreb, 2011.
22. „Prvi Hrvatski Gradjanski Športski Klub Zagreb, 26. travnja 1911-
2011.“, Ognjište, Nakladna zadruga, Zagreb, 944 stranice, Zagreb, 2011.
23. „Ustaše i partizani: Dr. Nikola Mandić i Stjepan Hršak“, Ognjište,
Nakladna zadruga, Zagreb, 636 stranica, Zagreb, 2011.

(13)
24. „Pogledajte, ovako su nas opljačkali Ivica Todorić, Dubravko
Tomljanović, Božo Prka, Mladen Jurković, Josip ðakić, HDZ i Mladen Bajić,
2. zloća: Hrvatski Domovinski Fond, Ognjište, Nakladna zadruga, Zagreb,
611 stranica, Zagreb, 2011.
25. "Pogledajte, ovako su nas opljačkali Vladimir Šeks, HDZ i Mladen Bajić,
3. zloća: PPK Valpovo", Ognjište, Nakladna zadruga, Zagreb, 207 stranica,
Zagreb, 2011.
26. „Tražiti medjunarodnu zaštitu kod Boruta Pahora, 1. dio: Jadranka
Kosor", Ognjište, Nakladna zadruga, Zagreb, 573 stranice, Zagreb, 2011.
27. „Tražiti medjunarodnu zaštitu kod Boruta Pahora, 2. dio: Borut Pahor ",
Ognjište, Nakladna zadruga, Zagreb, 385 stranica, Zagreb, 2011.
28. „Tražiti medjunarodnu zaštitu kod Boruta Pahora, 3. dio: Alpski Hrvati
Boruta Pahora", Ognjište, Nakladna zadruga, Zagreb, 359 stranica,
Zagreb, 2011.
29. "Pogledajte, ovako su nas opljačkali Luka Bebić, Ivo Sanader, Jadranka
Kosor, Zoran Milanović, Ivo Josipović, HDZ i Mladen Bajić, 4. zloća: Fond
branitelja iz domovinskog rata i članova njihovih obitelji", Ognjište,
Nakladna zadruga, Zagreb, 435 stranica, Zagreb, 2011.
30. "Hrvatsko pravosudstvo u kandžama komunističkih moćnika - Croatian
judiciary in the claws of communist strongmen", Ognjište, Nakladna
zadruga, Zagreb, 595 stranica, Zagreb, 2012.
31. "Hrvatska poštansk abanka u Braniteljskom bankarskom skupu",
Ognjište, Nakladna zadruga, Zagreb, 157 stranica, Zagreb, 2012.
Dr. Tomislav Dragun
Predsjednik
8250 BREŽICE – Stanka Škalerja 19
00386-51-776.058

(14)
Drugi (na kraju teksta):
Janez Janša, predsjednik Vlade RS
Dr. Senko Pličanič, ministar pravosuña i javne uprave RS
Dr. Vinko Gorenak, Ministar unutarnjih poslova RS
Prof. dr. Ivo Josipović, predsjednik RH
Zoran Milanović, predsjednik Vlade RH
Mag. Orsat Miljenić, ministar pravosuña RH
Veleposlanstvo USA, Zagreb
Veleposlanstvo SR Njemačke, Zagreb
Veleposlanstvo Velike Britanije, Zagreb
Apostolska nuncijatura, Zagreb
Javna glasila: SR Njemačke, Velike Britanije, Madžarske