You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
PRIRODA<br />
VRIJEME PROVEDENO U PRIRODI<br />
ŽIVOTINJSKO CARSTVO<br />
LOV I RIBOLOV<br />
MORSKO DOBRO<br />
ŽIVOTNA SREDINA<br />
OTPAD
U PRAVU SI, misli<br />
<strong>Priroda</strong> je u najmanjem najveća.<br />
Latinska poslovica
PRIRODA<br />
163<br />
U PRIRODI<br />
Crna Gora je ekoloska država koja se nalazi na jugoistočnom<br />
dijelu Balkanskog poluostrva. Raznovrsnost reljefnih oblika<br />
(planine, ravnice, brda, riječne doline, morska obala, kanjoni),<br />
kao i različiti klimatski tipovi omogućili su razvoj velikog prirodnog<br />
bogatstva. Na području Crne Gore izdvajaju se primorska,<br />
kontinentalna i planinska oblast.<br />
Crna Gora je poznata po prirodnom bogatstvu i geografskoj<br />
raznolikosti. Jedina ekološka država na svijetu ima 40 jezera,<br />
veliki broj rijeka, planina, klisura. Oko 80 procenata njene teritorije<br />
čine šume, livade i pašnjaci, a južni dio je primorski.<br />
IZLETI I KAMPOVANJE<br />
Izlet je boravak u prirodi koji traje najviše dva dana i jedan je<br />
od najčešćih oblika izviđačke aktivnosti. Prilika za uživanje u<br />
prirodi, upoznavanje novih mjesta i ljudi. Ipak, kada ideš na izlet<br />
moraš se pridržavati određenih pravila, kako ne bi ugrozio<br />
svoju ili bezbjednost drugih. Moraš biti oprezan/na, jer izletnici<br />
nenaviknuti na dugo pješačenje mogu doživjeti toplotni<br />
udar, sunčanicu ili totalnu iscrpljenost. Zbog toga se izleti ne<br />
preporučuju bolesnim ili osobama mlađim od 15 godina. Ako<br />
odeš na izlet, pridržavaj se određenih pravila:<br />
... javi se prije odlaska;<br />
… po mogućnosti preciziraj mjesto boravka;<br />
... provjeri opremu prije polaska i ponesi mobilni telefon, upaljač<br />
ili šibice;<br />
... nabavi geografske i topografske karte oblasti koju posjećuješ;<br />
... na svaki sat pješačenja, odmaraj 10 minuta;<br />
... ne odvajaj se od ostalih izletnika;<br />
… odredi orjentire za položaj najbližeg naselja ili vode.<br />
AKO SE IZGUBIŠ!<br />
Iako niko ne očekuje da će se na izletu izgubiti, treba biti<br />
spreman i za takve situacije. Ako se izgubiš, imaj na umu<br />
da definicija preživljavanja glasi: “Ostani utopljen i suv dok<br />
čekaš da te pronađu!”. U slučaju da ne možeš da pronađeš<br />
put:<br />
... ostani u jednoj oblasti i ne lutaj;<br />
... ako je uz tebe još neko, nemojte se razdvajati;<br />
… pokušaj da ne paničiš;<br />
... pronađi udobno mjesto za čekanje;<br />
... za skrivanje napravi sklonište;<br />
... obezbijedi drva za vatru;<br />
... štedi vodu;<br />
... nemoj ležati na goloj zemlji;<br />
... ugrij se;<br />
... obuci nešto svijetlo;<br />
... trudi se da budeš što “veći” za tragače.
PRIRODA<br />
164<br />
MJESTO ZA KAMPOVANJE<br />
Kampovati možeš samo pod šatorom, u kamp-kućici ili drugoj<br />
opremi za smještaj na otvorenom. Kada odeš na kampovanje,<br />
dobićeš određeno mjesto u okviru kampa. Unutar<br />
kampa nije ozvoljeno voziti bicikl ili motor, a za parkiranje<br />
vozila se mora platiti kamp taksa. Vatru možeš paliti samo<br />
na mjestu predviđenim za roštilj, ne smiješ praviti buku, ako<br />
to smeta ostalim gostima kampa. Ako na kampovanje povedeš<br />
kućnog ljubimca, možeš boraviti samo u kampu na<br />
periferiji grada.<br />
Ne smiješ kampovati u blizini skladišta, a ako se se kamp<br />
nalazi u šumi, od nje mora biti odvojen zaštitnim pojasom.<br />
U okviru kampa moraju postojati aparati za gašenje požara,<br />
burad sa vodom ili sanduci sa pijeskom.<br />
PLANINARENJE I ALPINIZAM<br />
Planinarenje je vaoma prilagodljiv sport kojim se mogu baviti<br />
stari i mladi. Planinarenjem se smatra ugodna šetnja prirodom,<br />
ali i alpinističko osvajanje najviših planinskih vrhova. Osnovna<br />
razlika je u tome što se alpinisti penju teže osvojivom<br />
planinskom stranom, što su uslovi penjanja suroviji za njih je<br />
uspjeh veći. Osim uobičajene planinarske opreme (planinarska<br />
obuća, perjane jakne, vreće za spavanje...), alpinisti koriste<br />
i užad, pojaseve, čekiće, klinove... Ako želiš da se baviš<br />
alpinizmom, moraš se učlaniti u alpinistički klub. Obuka je<br />
obavezna, jer je u pitanju opasan sport.<br />
Ako želiš da se baviš planinarenjem, najbolje je da se učlaniš<br />
u neko planinarsko društvo (> Kontakti). Najbolje da u planinarenje<br />
ne ideš sam/a. Plaćajući simboličnu članarinu moći<br />
ćeš da naučiš više o planinarenju i učestvuješ u planinarskim<br />
turama.<br />
Kada odabereš planinarsku turu:<br />
... saslušaj pažljivo informacije o izletu;<br />
... raspitaj se kod iskusnih planinara o dužini i kvalitetu staze<br />
na koju krećeš;<br />
... ako ne možeš da učestvuješ, obavjesti organizatore na vrijeme;<br />
... dođi bar pet minuta ranije na mjesto okupljanja;<br />
... slušaj uputstva vođe izleta;<br />
... uživaj u prirodi i pusti druge da uživaju;<br />
... primjedbe i predloge nasamo iznesi vođi puta;<br />
... u planinarskom domu i tokom ture ne zanovijetaj;<br />
... na kraju ture uzmi aspirin;<br />
... zamjerke na organizaciju izleta podnesi Upravi društva u<br />
pisanoj formi.<br />
DOGODILO SE<br />
Dva planinara iz Podgorice pošli su da tokom vikenda uživaju<br />
u kanjonu Komarnice. Iako su bili iskusni u planinarenju,<br />
momci su u obilazak kanjona pošli nepripremljeni. Pukom<br />
srećom, nakon dva dana boravka u kanjonu, pripadnici spasilačke<br />
službe uspjeli su da ih izvuku promrzle i u šoku.
PRIRODA<br />
165<br />
RAFTING<br />
Rafting je splavarenje na drvenim splavovima i gumenim<br />
čamcima i kod nas se organizuje na rijeci Tari. Rafting mogu<br />
organizovati samo ovlašćene organizacije i turističke agencije.<br />
Organizatori splavarenja moraju imati dozvolu za rad,<br />
tj. licencu za spuštanje drvenih splavova i gumenih čamaca<br />
na brzim vodama. Na drvenom splavu može biti najviše 10<br />
putnika i dva splavara, dok broj na gumenom čamcu zavisi<br />
od kapaciteta za koji je registrovan. Organizator splavarenja<br />
dužan je da ima kompletnu opremu za putnike (šljem,<br />
pojas za spasavanje) i da vodi računa o njihovoj bezbjednosti.<br />
Putnici ne smiju nositi alkoholna pića, ribolovni pribor,<br />
podvodne puške ili oružje.<br />
Organizator je obavezan da službi Nacionalnog parka (> Kontakti)<br />
najavi rafting turu i prijavi putnike. Oni će mu napraviti<br />
raspored polazaka, radi bolje organizacije i maksimalne bezbjednosti<br />
učesnika raftinga. Taksu za splavarenje i ostale nadoknade<br />
(ulaznica, osiguranje, naknada za loženje vatre, snimanje<br />
kamerama) određuje Javno preduzeća za nacionalne<br />
parkove Crne Gore i objavljuje u Službenom listu Crne Gore.<br />
Takse se naplaćuju prije polaska. Splavari koji se spuštaju<br />
niz rijeku bez dozvole ili plaćenih taksi biće kažnjeni na licu<br />
mjesta i biće im zabranjeno splavaranje.
PRIRODA<br />
166<br />
PARAGLAJDING<br />
Da bi se bavio paraglajdingom (> Kontakti) potrebna ti je<br />
određena obuka. Specijalna obuka u prosjeku traje 10 dana i<br />
organizuje se na otvorenom, najčešće na nekoj visoravni. Organizacije<br />
ili agencije koje se bave obučavanjem i organizovanjem<br />
spuštanja parglajdingom moraju imati dozvolu i registrovanu<br />
školu za obuku. U suprotnom mogu biti kažnjeni<br />
oduzimanjem licence i novčanom kaznom.<br />
Prije spuštanja paraglajdingom moraš potpisati izjavu da lično<br />
odgovoraš za eventuale posljedice. Ako si maloljetan/<br />
na, pismenu saglasnot potpisuju tvoji roditelji.<br />
RONJENJE<br />
Za uživanje u podvodnom svijetu nije dovoljna samo želja i<br />
oprema za ronjenje. Da bi se bavio ronjenjem moraš proći<br />
određenu obuku koju pružaju mnogobrojni ronilački klubovi.<br />
U Crnoj Gori ima 17 ronilačkih centara (> Kontakti) koji<br />
obučavaju ronioce, izdaju međunarodne sertifikate i vrše<br />
ostale usluge vezane za ronjenje.<br />
Ronjenje bez legitimacije je zabranjeno, a dozvolu izdaje Ronilački<br />
Savez Crne Gore. Dozvola za ronjenje traje godinu<br />
i košta 15 eura. Slučajeve neovlašćenog ronjenja, vađenja<br />
potopljenih antikviteta možeš prijaviti najbližem ronilačkom<br />
centru ili Ronilačkom institutu u Bijeloj. Samostalno ronjenje<br />
se ne preporučuje.
PRIRODA<br />
167<br />
ŽIVOTINJSKO<br />
CARSTVO<br />
KUĆNI LJUBIMCI<br />
U kućne ljubimce se ubrajaju psi, mačke, ptice, mali glodari<br />
i životinje iz terarijuma (gušteri, zmije). Svako ima pravo da<br />
drži kućne ljubimce u svom stanu, ali samo pod uslovom da<br />
time ne uznemirava druge stanare u kući ili zgradi. (> Kuća)<br />
Držanje životinje u stanu nije samo razonoda, već i velika odgovornost.<br />
Sem igre i povremene šetnje, kućnom ljubimcu<br />
moraš obezbijediti i odgovarajuću njegu. Dužan si da sa životinjom<br />
postupaš humano i vodiš brigu o njenom zdravlju.<br />
Da bi držao psa u stanu ili u dvorištu moraš imati odobrenje<br />
od veterinarske službe (> Kontakti).<br />
U zajedničkom dvorištu psi se mogu držati ako postoji saglasnost<br />
ostalih stanara. Kada izvedeš psa u šetnju moraš<br />
ga voditi na kratkom povocu i sa zaštitnom korpom na njušci.<br />
Korpa nije obavezna za male pse i štenad do tri mjeseca starosti.<br />
Osobe mlađe od 16 godina ne smiju izvoditi pse na javna<br />
mjesta.<br />
Ubijanje i mučenje životinja je krivično djelo koje se kažnjava<br />
novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. U takvoj situaciji<br />
policija ispituje slučaj i podnosi krivičnu prijavu državnom<br />
tužiocu. Nakon toga podnosi se prijedlog za pokretanje<br />
istrage. Ukoliko želiš da iz inostranstva uvezeš životinju koju<br />
ćeš držati kao kućnog ljubimca, dovoljno je da posjeduješ potvrdu<br />
o njegovom redovnom vakcinisanju protiv bjesnila.<br />
VETERINARSKA<br />
AMBULANTA<br />
U veterinarskoj ambulanti možeš obaviti pregled tvog ljubimca,<br />
liječiti ga i dobiti potrebne savjete. Ambulanta izdaje i<br />
uvjerenje o zdravstvenom stanju životinje, kao i potvrdu o<br />
vakcinaciji pasa i mačaka protiv bjesnila. Tu se rade i laboratorijska<br />
i rentgenološka ispitivanja životinja, hirurški i<br />
porodiljski zahvati na kućnim ljubimcima, i vodi evidencija i<br />
dokumentacija.<br />
Vakcinacija protiv bjesnila obavezna je i obavlja se jednom<br />
godišnje. Vlasnici koji to ne poštuju rizikuju novčanu kaznu u<br />
visini dvjestostrukog do tristostrukog iznosa najniže cijene<br />
rada u Republici. Ako veterinar utvrdi da tvoj ljubimac boluje<br />
od bolesti opasne za ljude i životinje, dužan je da o tome<br />
obavjesti veterinarsku inspekciju, koja izdje upozorenje za<br />
ostale vlasnike.
PRIRODA<br />
168<br />
LUTALICE<br />
Mnogi neodgovorni građani, kada im dojučerašnji ljubimci<br />
dosade, izbacuju ih na ulicu i oni tako postaju lutalice. Iako su<br />
zakonom predviđene novčane kazne za nesavjesne vlasnike,<br />
u praksi se rijetko desi da oni budu kažnjeni. Ako se desi da<br />
na ulici nađeš napuštenu ili izgubljenu životinju, ne možeš je<br />
odmah udomiti. Obavezan si da o tome obavjestiš sklonište za<br />
životinje (> Kontakti).<br />
Ukoliko bivši vlasnik ne podnese zahtjev za vraćanje životinje<br />
najkasnije 15 dana nakon prijema u sklonište, kućni ljubimac<br />
se može udomiti. Ako se životinja nakon 30 dana ne udomi<br />
ili ne zbrine na drugi način može se usmrtiti. U skloništima<br />
za životinje jednom nedjeljno organizuju se dani za udomljavanje.<br />
To ti je i najbolja prilika da udomiš neku od životinja, i<br />
spasiš je od usmrćivanja.<br />
POSMATRANJE PTICA<br />
Posmatranje ptica sve je popularniji vid eko turizma u svijetu.<br />
Posmatranje ptica u Crnoj Gori za sada se organizuje u ulcinjskoj<br />
Solani i na Skadarskom jezeru, koje je i najveći ptičji rezervat<br />
u Evropi. Da bi posmatrao ptice bitno je da izabereš dobro<br />
mjesto i poneseš dvogled i durbin. Za posmatranje ptica<br />
u blizini koristi se dvogled, dok je durbin potreban za gledanje<br />
na daljinu i posmatranje statičnih ptica. U tom slučaju, osim<br />
osnovne opreme, biće ti potreban i stalak-tripod. Kod pomatranja<br />
ptica, osim dvogleda i durbina, sastavni dio opreme su<br />
foto aparat i terenska bilježnica.<br />
Ako vidiš rijetku ili neobičnu pticu, prijavi je Centru za zaštitu<br />
i proučavanje ptica (> Kontakti). Tu ćeš dobiti i detaljnije informacije<br />
i uputstva o mjestima najboljim za osmaranje ptica.<br />
Posmatranje ptica treba da izvedeš tako da to ptica jedva primijeti.<br />
Kada posmatraš ptice trudi se da ih ne uznemiravaš<br />
ili izlažeš opasnosti, ne primiči se kolonijama kada je gniježđenje<br />
u toku, posmatraj sa puteva i staza...<br />
BOTANIČKE BAŠTE<br />
Ono što je zoološki vrt za životinje, za biljke je botanička bašta.<br />
U botaničkim baštama možeš razgledati i upoznati se sa<br />
biljnim vrstama, karakterističnim za određeno područje. One<br />
prije svega imaju edukativnu funkciju, a broj biljaka zavisi od<br />
tipa zemljišta, nadmorske visine, površine prostora koji zauzimaju<br />
i sredstava kojima raspolažu. U botaničkim baštama<br />
mogu biti zastupljene reprezentativne biljne vrste određenog<br />
područja (npr. planinskog ili primorskog dijela Crne Gore),<br />
specijalne biljne zajednice (npr. ljekovito bilje), a mogu biti i<br />
mješovite. Prilikom posjete botaničkoj bašti, trebaš biti<br />
pažljiv, i ne smiješ oštetiti ili brati biljke. Botaničke bašte u<br />
Crnoj Gori nalaze se u Dulovinama kod Kolašina (osnovana<br />
prije 25 godina), u Brezojevicama kod Plava (stara 10 godina),<br />
u Grahovu i u Herceg Novom.
PRIRODA<br />
169<br />
DIVLJAČ<br />
Divljač su divlje životinje i ptice koje slobodno žive u prirodni<br />
i prirodnim rezervatima, nad kojima vlasništvo ima država.<br />
Divljač uživa posebnu zaštitu kako bi se obezbjedio uzgoj,<br />
očuvanje i zaštita njenog staništa. Zaštitnim mjerama<br />
ograničava se broj divljači za odstrel, pa postoje trajno zaštićene<br />
i vrste koje su zaštićene zabranom lova u određenom<br />
periodu godine (sezonom lovostaja).<br />
Neke životinje su trajno zaštićene, zbog ugroženost. Trajnom<br />
zabranom zaštićeni su ris, hermelin, srna i lane, mladunče<br />
medvjeda, divokoza, košuta, vidra, tetrijeb, čaplje, poljska jarebica,<br />
rode, labudovi, ptice grabljivice, galebovi, čigre. Tokom<br />
lovostaja zaštićeni su jelen, srndać, muflon, zec, vjeverica,<br />
medvjed, fazan, prepelica, guske, patke, liske, šljuke i golubovi<br />
tj. sve životinje izuzev tzv. štetočina.<br />
Tokom lovostaja, zabranjeno je loviti, progoniti ili uznemiravati<br />
divljač.<br />
Za lov divljači u vrijeme lovostaja ili na području gdje je<br />
zabranjen, rizikuješ novčanu kaznu ili zatvor do šest mjeseci.<br />
U slučaju krivolova lovočuvari oduzimaju ulovljenu divljač,<br />
sredstva za lov i naplaćuju kaznu. Lovni zabrani su područja<br />
gdje su sve životinje koje ih naseljavaju trajno zaštićene tokom<br />
čitave sezone.
PRIRODA<br />
170<br />
LOV I RIBOLOV<br />
LOVIŠTA<br />
Lovišta se organizuju na mjestima, vodama ili šumama, na<br />
kojima postoje uslovi za razvoj divljači. Ona ne obuhvataju naselja,<br />
groblja, puteve, gradske parkove, ograđene prostore na<br />
kojima se divljač vještački uzgaja... Lovišta se organizuju kako<br />
bi se obezbijedile mjere zaštite, uzgoja i racionalnog lova<br />
divljači. Gazdovati lovištem mogu samo organizacije stručne<br />
za uzgoj, zaštitu i lov divljači.<br />
O divljači koja se nalazi van lovišta stara se vlasnik zemljišta<br />
na kojem se ona zadržava.<br />
Da bi neko mogao da gazduje lovištem, mora imati završenu<br />
srednju školu šumarske, veterinarske, biološke ili poljoprivredne<br />
struke. Postupak davanja lovišta na gazdovanje pokreće<br />
se na osnovu javnog konkursa koji raspisuje Vlada. Odluku<br />
o davanju lovišta na gazdovanje donosi Vlada, na predlog<br />
Ministarstva nadležnog za poslove lovstva.<br />
Ako divljač postane opasna po život ljudi ili imovine, može<br />
se odstrijeliti van lovišta, bez obzira da li je na nju dozvoljen<br />
lov. Dozvolu za odstrijel izdaje nadležno ministarstvo.
PRIRODA<br />
171<br />
LOVOČUVARI<br />
Svako lovište mora imati ovlašćene čuvare. Da bi neko mogao<br />
da radi kao čuvar lovišta, mora imati položen lovački ispit<br />
i ispunjavati uslove za nošenje oružja. Lovočuvar mora<br />
biti uniformisan i nositi službenu legitimaciju. Ukoliko to od<br />
tebe zahtjeva, obavezan/na si da lovočuvaru pokažeš lične<br />
isprave, dozvolu za lov i lovnu kartu (> Dokumenta).<br />
BITI LOVAC<br />
Da bi išao u lov nije dovoljno uzeti pušku u ruke i poći u šumu,<br />
jer divljač možeš loviti samo samo ako imaš dozvolu<br />
za lov i lovnu kartu. Ta dokumenta možeš dobiti ako imaš<br />
crnogorsko državljanstvo, položen lovački ispit i odobrenje za<br />
nošenje lovačkog oružja. Uz to moraš biti i član nekog od<br />
mnogobrojnih lovačkih društava u Crnoj Gori. U lovačko<br />
društvo se učlanjuješ tako što im dostaviš lične podatke i platiš<br />
članarinu. Ako nemaš položen lovački ispit, u lovačkom<br />
društvu ga možeš polagati. Kao pripadnik lovačkog društva<br />
dužan/na si da učestvuješ u lovačkim akcijama kao što su<br />
održavanje hranilišta i solišta, prebrojavanje divljači ili smještanje<br />
životinja u zimovnike.<br />
Zakonodavstvo i lovačka etika, postavljaju i određene zabrane<br />
čije se nepoštovanje kažnjava visokim novčanim kaznama, a<br />
u težim slučajevima i kaznom zatvora. Tu spadaju zabrana<br />
lova bez dozvole, lov zaštićene divljači, lov pomoću hemijskih<br />
sredstava, zamki, hvatanje i ubijanje mladunčadi, uništavanje<br />
lijegala i gnijezda...<br />
Kršenje pravila lova može dovesti do ozbiljnog narušavanja<br />
prirodne ravnoteže. Ako pristupiš lovačkom udruženju bićeš<br />
dovoljno upućen/a, a jedna od tvojih dužnosti biće i zaštita<br />
divljači od onih koji ta pravila ne poštuju (krivolovci ili lovokradice).<br />
DOGODILO SE<br />
Nikšićanin koji je vikend u prirodi pokušao da ispuni lovom<br />
na zečeve kažnjen je sa 500 eura, jer ih je lovio bez dozvole a<br />
lov. Dok se vraćao kući sa ulovom, njegov atomobil zaustavili<br />
su lovočuvari. U prtljažniku su našli dva ubijena zeca i, kako<br />
vozač nije imao dozvolu za lov, oružje i ulov su mu odmah<br />
oduzeti, a protiv krivolovca je podnijeta prijava.<br />
LOVAČKO ORUŽJE<br />
Kao i druge vrste vatrenog oružja, za nabavku lovačke puške<br />
potrebno je pismeno odobrenje MUP-a (> Dokumenta). Pušku<br />
možeš kupiti samo u specijalnim prodavnicama, odnosno<br />
od lica koja imaju oružni list. Ukoliko pokušaš da loviš bez<br />
dozvole rizikuješ plaćanje visoke novčane kazne ili zatvora do<br />
šest mjeseci.<br />
U slučaju da nemaš dozvolu za lov, lovačko oružje će ti biti<br />
oduzeto zajedno sa ulovom.
PRIRODA<br />
172<br />
RIBOLOV<br />
Svim rijekama, slatkovodnim jezerima, močvarama, barama<br />
i sl. u Crnoj Gori gazduju sportsko-ribolovna društva (> Kontakti).<br />
Ona su odgovorna za stanje ribljeg fonda u vodama kao<br />
i za organizaciju i sprovođenje sportskog ribolova na njima.<br />
Ako želiš da se baviš sportskim ribolovom, treba da se učlaniš<br />
u ribolovno društvo koje je nadležno za vode u kojima<br />
planiraš da pecaš.<br />
Da bi bio član ribolovačkog društva treba da platiš godišnju<br />
ili dnevnu dozvolu za ribolov. Godišnja ribolovna dozvola važi<br />
samo za vode kojima gazduje ribolovno društvo, a postoje i<br />
republičke sportsko-ribolovne dozvole koje važe za sve slatke<br />
vode u Crnoj Gori, osim voda koje su u sklopu nacionalnih<br />
parkova. Za te vode nadležni su isključivo nacionalni parkovi<br />
i jedino oni mogu izdati dozvolu za ribolov u području njihove<br />
nadležnosti.<br />
Kada primjetiš krivolovce, prijavi ih najbližem ribolovačkom<br />
društvu.<br />
Njihovi čuvari oduzeće krivolovcu opremu za ribolov i ulov,<br />
i prijaviti ga policiji. Za ribolov bez dozvole, sa upotrebom<br />
prirodnih mamaca, eksploziva, električne struje, mreža u rijekama,<br />
podvodnih pušaka i otrova predviđene su visoke novčane<br />
kazne ili kazna do tri godine zatvora.<br />
MORSKI RIBOLOV<br />
Morski ribolov može biti privredni i sportsko-rekreativni. Privredni<br />
ribolov se obavlja radi zarade i njime se mogu baviti<br />
preduzetnici koji za to imaju dozvolu. Dozvola se dobija od<br />
Ministarstva za turizam (> Kontakti), uz saglasnost Instituta<br />
za biologiju mora. Dozvola za sportsko-rekreativni ribolov<br />
može biti stalna i privremena. Stalna dozvola izdaje se na 12<br />
mjeseci, a privremena najviše do 30 dana.<br />
Za morski ribolov bez dovole predviđena je novčana kazna<br />
od četvorostrukog do osmostrukog iznosa minimalne zarade,<br />
dok je za privredna društva kazna u visini od 100 do 300<br />
najnižih zarada.<br />
Ako posjeduješ člansku kartu sportsko ribolovnog društava<br />
ili ronilačkog kluba to ne znači da automatski imaš i dozvolu<br />
za sportski ribolov. Uz dozvolu, možeš dnevno uloviti najviše<br />
pet kilograma ribe i morskih plodova.<br />
DOGODILO SE...<br />
Pripadnici Pomorske policije uhvatili su jednog Novljanina<br />
u krivolovu prstaca. Njemu je oduzeto oko 700 grama tek<br />
ulovljenih školjki i ronilačka oprema i protiv njega je podnijeta<br />
prekršajna prijava. Ronilačka avantura okončala se na<br />
sudu, gdje je odlučeno da Novljanin zbog krivolova treba da<br />
plati kaznu od 300 eura.
PRIRODA<br />
173<br />
MORSKO DOBRO<br />
U Crnoj Gori “morskim dobrom” se smatra morska obala i<br />
priobalni morski dio i sve što mu pripada, kao i obala rijeke<br />
Bojane. Morsko dobro (> Kontakti) je u državnoj svojini. Morsko<br />
dobro ili jedan njegov dio može se dati na korišćenje<br />
državljaninu Crne Gore ili strancu radi obavljanja privredne ili<br />
druge dozvoljene djelatnosti kao i za privez plovila.<br />
U Crnoj Gori morsko dobro se najčešće ustupa na korišćenje<br />
u vidu zakupa plaža. Plaža se može zakupiti nakon što Morsko<br />
dobro raspiše tender. Nakon što se u predviđenom roku<br />
dostave ponude i tenderska dokumentacija, komisija odlučuje<br />
kome će se plaža dati na zakup. Gradnja objekata na<br />
području morskog dobra dozvoljena je samo ako je odobri<br />
nadležni organ uprave.<br />
PLAVA ZASTAVICA<br />
Plava zastavica je eko-obilježje koje se dodjeljuje kao simbol<br />
visokih zaštitnih, sanitarnih i bezbjednosnih standarda<br />
i uslova na plaži. Plavu zastavicu dodjeljuje međunarodni<br />
žiri, na prijedlog Nacionalnog komiteta i važi samo jednu<br />
sezonu. Ako se tokom sezone promjene uslovi na plaži, plava<br />
zastavica može biti povučena privremeno ili trajno. Sem<br />
održavanja plaže na visokom nivou, obaveza zakupca je da<br />
tokom sezone organizuje pet ekoloških akcija.
PRIRODA<br />
174<br />
PLAŽA<br />
Kupalište je dio morskog dobra i može biti prirodno, uređeno<br />
i izgrađeno. Bez obzira da li je plaža uređena ili prirodna,<br />
mora biti pristupačna svim kupačima. Zbog toga se oko plaže<br />
moraju ukoloniti sve ograde, kapije, rampe koje sprečavaju<br />
slobodan pristup. Zakupac uređene plaže ne smije naplaćivati<br />
ulaz ili parking posjetiocima, osim ako je u pitanju hotelska<br />
plaža.<br />
Ako neko pokuša da ti naplati ulaz na plažu, možeš ga prijaviti<br />
turističkoj inspekciji (Kontakti).<br />
Izgrađeno kupalište mora biti tako uređeno da na ulazu budu<br />
raspoređeni ugostiteljski, zabavni, sportski, sanitarno-higijenski<br />
i ostali neophodni sadržaji. U centralnom dijelu plaže<br />
treba da su planski raspoređeni suncobrani i ležaljke za boravak<br />
gostiju, dok dio neposredno uz more mora biti slobodan<br />
za ulazak i izlazak iz vode. U slučaju da na kupalištu nije<br />
obezbjeđen odvod voda u kanalizaciju, prilkom tuširanja na<br />
plaži ne smiješ koristiti šampon. Na uređenoj plaži plaćaš korišćenje<br />
suncobrana ili ležaljke, a ako doneseš svoj suncobran<br />
plaćaš niži iznos. Svoj suncobran možeš postaviti samo u<br />
dijelu plaže koji je za to predviđen.<br />
Dok se odmaraš na plaži vodi računa o svojim stvarima, jer<br />
zakupac nema nikakvu odgovronost ako ti nešto ukradu.
PRIRODA<br />
175<br />
ČUVARI PLAŽE<br />
Uređena plaža mora imati spasilačku službu, određen broj<br />
čamaca za spašavanje i ostalu spasilačku opremu. Spasilačka<br />
služba podrazumijeva najmanje dva spasioca na svakih 50<br />
metara plaže, kule za spasioce na svakih 100 metara, spasilačke<br />
punktove na svakih 50 metara između dvije kule, i<br />
jedan čamac na svakih 200 metara. Radno vrijeme spasilaca<br />
mora biti vidno istaknuto, a oni moraju imati licencu<br />
ovlašćene organizacije za obuku. Licenca se obnavlja svake<br />
godine u Centru za obuku Crvenog krsta.<br />
U slučaju da spasioci prekorače ovlašćenja možeš se žaliti<br />
Morskom dobru ili na turistički telefon (> Kontakti).<br />
SEMAFOR NA PLAŽI<br />
Na plaži mora biti jasno istaknuta zastavica koja upozorava da<br />
li je bezbjedno ulaziti u vodu. Dok boraviš na plaži vodi računa<br />
o zastavici koja je istaknuta na jarbolu, kraj osmatračnice<br />
spasilačke službe. Kada je istaknuta crvena zastavica znaj<br />
da je ulazak u vodu rizičan i da se smiješ udaljavati od obale<br />
do određene granice. Istaknute zastavice nijesu ničiji hir, već<br />
najčešće znače da bi te plivanje u ogromnim morskim talasima<br />
moglo koštati života. Moraš poštovati istaknuta upozorenja,<br />
kako ne bi opasnosti izložio svoj ali i ni tuđi život.<br />
OPASNOST NA VODI<br />
Plovni objekti moraju se držati na određenoj razdaljini od obale.<br />
Tako npr. brodovi koji prevoze putnike ne smiju prilaziti<br />
na 300 metara od obale, jahte na 200 metara, motorni čamci<br />
i jedrilice na 150 metara, a čamci na vesla mogu ploviti i na<br />
udaljenosti manjoj od 50 metara. Skutere možeš voziti samo<br />
na udaljenosti većoj od 300 metara ili na području gdje je dozvoljeno<br />
njihovo voženje, a koje određuje nadležna Lučka kapetanija<br />
(> Kontakti). Vozačima koji skuterima prilaze blizu<br />
obale, ili ugrožavaju kupače, prijete kazne od jednog do deset<br />
minimalnih ličnih dohodaka. Osim toga, predstavnici Lučke<br />
kapetanije mogu im oduzeti vozilo i zadržati ga i do 30 dana.<br />
Zabranjeno je plivanje na udaljenosti većoj od 100 metara<br />
od kupališta.<br />
DOGODILO SE<br />
Uživajući u vožnji skuterom dječak iz Budve “malo se zanio”<br />
i opasno približio plaži u Donjoj Lastvi. Dječaka koji je skuterom,<br />
na kojem se nalazila i njegova sestra, jurio na 100<br />
metara od plaže prijavili su preplašeni kupači. Nakon par<br />
minuta skuter su zaustavili i zaplijenili ljudi iz Lučke kapetanije.<br />
S obzirom da je dječak imao samo deset godina, prekršajna<br />
prijava je podnijela protiv njegovog oca, a skuter je<br />
zadržan do okončanja prekršajnog postupka. Dječakov otac<br />
kažnjen je sa 400 eura.
PRIRODA<br />
176<br />
ŽIVOTNA<br />
SREDINA<br />
Životna sredina je prirodno okruženje koje čine vazduh, zemljište,<br />
kopnene vode i more kao i okruženje koje je stvorio<br />
čovjek. Naseljavaju ga različite životne zajednice. Životna sredina<br />
štiti se očuvanjem i racionalnim korišćenjem prirodnih<br />
resursa i otklanjanjem štetnih posljedica koje ih ugrožavaju.<br />
Ciljevi zaštite životne sredine su očuvanje i zaštita zdravlja<br />
ljudi i kvaliteta ekosistema, zaštita životinjskih i biljnih vrsta,<br />
zemljišta, prirodnih ljepota, kulturne baštine i vrijednosti koje<br />
je stvorio čovjek.<br />
Prirodna bogatstva su dio žive ili nežive prirode koje čovjek<br />
koristi ili ih može koristiti. Prilikom njihovog korišćenja čovjek<br />
se mora pridržavati određenih pravila. Mada su prema<br />
zakonu privredni i društveni razvoj ograničeni principima<br />
zaštite životne sredine i očuvanjem prirodnih bogatstva, praksa<br />
u Crnoj Gori nije tako idealna.<br />
Nijesu rijetki slučajevi da se zbog izgradnje fabrika zagađuju<br />
cijele oblasti, ili da se zbog (bes) pravnih ugostiteljskih<br />
objekata ugrožavaju morska i riječne obale.
PRIRODA<br />
177<br />
EKOLOŠKE CRNE RUPE<br />
Ekološke crne rupe su područja u kojima je životna sredina<br />
ugrožena prekomjernim zagađenjem i koja se teško saniraju.<br />
U Crnoj Gori postoje četiri ekološke crne rupe: jalovište<br />
u Mojkovcu, rudnik uglja i termoelektrana u Pljevljima<br />
i Kombinat aluminijuma u Podgorici. Najzagađeniji grad u<br />
Crnoj Gori, na Balkanu, a možda i šire su Pljevlja. Fenol, fluorid,<br />
vodonik-sulfid, teški metali, kadmijum, olovo, hrom,<br />
pa i radioaktivni torijum i uran, ono je što Pljevaljci više nego<br />
ostali ljudi piju, jedu i udišu. Obližnja termoelektrana na<br />
Pljevlja dnevno ispusti 58 tona sumpor-dioksida, 37 tona<br />
prašine i 85 miliona kubika dima.<br />
ZAŠTIĆENA<br />
PRIRODNA DOBRA<br />
U prirodna dobra koja uživaju posebnu zaštitu ubrajaju se<br />
rezervati prirode, nacionalni parkovi, zaštićene biljne i životinjske<br />
vrste, spomenici prirode, parkovi prirode i predjeli sa<br />
posebnim prirodnim osobinama. Rezervati prirode su predjeli<br />
u kojima je posebno izražena jedna ili nekoliko prirodnih vrijednosti,<br />
dok su spomenici prirode pojedinačna prirodna dobra<br />
ili djelovi prirode koji zbog svojih specifičnih, ugroženih ili<br />
rijetkih odlika imaju posebnu naučnu vrijednost. Memorijalni<br />
prirodni spomenici su dijelovi prirode koji su vezani za neki<br />
istorijski događaj.<br />
Pojedine biljne i životinjske vrste zaštićene su zbog svoje rijetkosti,<br />
prorijeđenosti ili ugroženosti. Te vrste i njihovi razvojni<br />
oblici, legla i gnijezda ne smiju se uklanjati sa svojih staništa,<br />
oštećivati i uništavati. U Crnoj Gori zaštićeno je 415 biljnih i<br />
430 životinjskih vrsta. Zaštićene vrste je zabranjeno iznositi i<br />
izvoziti u inostranstvo, a za njihovo uništavanje zakonodavstvo<br />
predviđa kaznu i do pet godina zatvora.<br />
NACIONALNI PARKOVI<br />
Nacionalni parkovi su prostori izuzetnih prirodnih vrijednosti<br />
koji imaju ekološku, ekonomsku, naučnu, istorijsku, estetsku,<br />
kulturnu, obrazovnu i rekreativnu funkciju. Crna Gora ima četiri<br />
nacionalna parka, i to NP “Biogradska gora”, NP “Durmitor”,<br />
NP “Lovćen” i NP “Skadarsko jezero”, a u pripremi je i<br />
proglašenje Prokletija za nacionalni park .<br />
Divlja gradnja je u nacionalnim parkovima zabranjena. U<br />
obzir dolaze jedino privremeni, montažni objekti koje je lako<br />
postaviti i ukloniti.<br />
O poštovanju reda u nacionalnim parkovima brinu čuvari koji<br />
imaju pravo da ti oduzmu npr. opremu za lov/ribolov. Obavezni<br />
su da ti izdaju potvrdu o zaplijenjenim stvarima i napišu<br />
prekršajnu prijavu. Čuvar nema pravo da ti naplati kaznu, i<br />
ako prekrši ovlašćenja, možeš se žaliti direktoru nacionalnog<br />
parka.
PRIRODA<br />
178<br />
ŠUME<br />
Šume su prirodno bogatstvo koje može biti u državnoj i privatnoj<br />
svojini. Gazdovanje šumama ne znači samo upravljanje<br />
njihovom eksploatacijom nego i uzgoj, zaštitu, uređivanje<br />
i korišćenje šuma, izgradnju i održavanje šumskih saobraćajnica.<br />
U šumama koje se prirodno obnavljaju, sječa drveća<br />
odvija se, po pravilu, u doba mirovanja vegetacije. Zabranjena<br />
je sječa stabala rijetkih vrsta koje su zaštićene zakonom,<br />
a zabranjena je sječa i promet jelki ili hrasta cera za<br />
novogodišnje ili Božićne praznike.<br />
Ako je šuma u tvom vlasništvu, stabla možeš sjeći isključivo<br />
nakon njihovog odabiranja, obilježavanja i evidentiranja (tzv.<br />
doznaka) i nakon kontrole šumarske inspekcije. Tvoja dužnost,<br />
kao građanina koji brine o prirodi, je da srazmjerno sječi<br />
obaviš i pošumljavanje.<br />
O šumama u državnom vlasništvu brine Uprava za šume, odnosno<br />
šumarski inspektor. On pregleda sve šumske radove,<br />
objekte, uređaje i naprave, kao i sva mjesta gdje se sjeku,<br />
smještaju, prerađuju šumski proizvodi. U slučaju bespravne<br />
sječe, šumarski inspektor ima pravo da zaustavi radove, oduzme<br />
posječeno drvo i alat za sječu. Za bespravnu sječu šume<br />
predviđena je novčana ili zatvorska kazna do jedne godine.<br />
Nesavjestan rad šumarske inspekcije možeš prijaviti šefu<br />
područne jedinice Uprave za šume. U tom slučaju protiv šumarskih<br />
inspektora, u zavisnosti od težine prekrašaja, pokreće<br />
se disciplinski ili krivični postupak. Na bespravnu sječu<br />
šume možeš se žaliti područnoj jedinici Uprave za šume, šefu<br />
za zaštitu šuma, ali i područnoj jedinici MUP-a, koja će prijavu<br />
proslijediti Upravi za šume.<br />
POŽARI<br />
Kada primijetiš požar probaj da ga ugasiš, ako time ne ugrožavaš<br />
svoj ili život drugih. Ako ga ne možeš ugasiti, odmah<br />
obavijesti vatrogasnu jedinicu, odnosno područnu jedinicu<br />
MUP-a. Na tvoj poziv vatrogasci će doći u najkraćem roku,<br />
i ako ne mogu da ugase požar tražiće pomoć od drugih vatrogasnih<br />
jedinica. Tokom intervencije, vođa akcije može zabraniti<br />
pristup i saobraćaj na mjestu požara, narediti korišćenje<br />
privatnih ili poslovnih vozila, evakuaciju ljudi. Vođa<br />
akcije gašenja može nasilno otvoriti prostoriju u kojoj je izbio<br />
požar. Zabranjeno je paliti vatru ili ostavljati zapaljive predmete<br />
na mjestima gdje postoji povećana opasnost od požara.<br />
DOGODILO SE<br />
Osnovni sud na Cetinju osudio je na pet godina zatvora mladića<br />
koji je namjerno izazivao požare na brdima iznad prijestonice.<br />
Koristeći karton i upaljač zapalio je šumu iznad<br />
grada nakon čega se požar proširio i zahvatio površinu od<br />
osam kvadratnih kilometara ugrozivši živote i imovinu šest<br />
sela iznad Cetinja. Vatra je jedva ugašena.
PRIRODA<br />
179<br />
OTPAD<br />
ODLAGANJE OTPADA<br />
U razvijenim zemljama problem otpada se rješava odlaganjem<br />
na sanitarnim deponijama ili reciklažnim stanicama.<br />
Deponija je uređeno mjesto na koje se odlaže otpad koji se<br />
tu reciklira u zatvorenom prostoru, dok su ostala odlagališta<br />
otpada ustvari smetlišta. U Crnoj Gori postoje dvije uređene<br />
deponije i to u Podgorici (na Vrelima ribničkim) i na Lovanji<br />
kod Tivta. Otpad se, nakon pražnjenja kontejnera, odnosi do<br />
najbliže deponije. Tu se otpad odlaže u specijale sanitarne<br />
kade ili se reciklira.<br />
Pojedince koji otpad odlažu na divljim deponijama možeš<br />
prijaviti na besplatni broj komunalne policije (> Kontakti).<br />
Kazne za bacanje otpada na mjesta koja za to nisu predviđena<br />
kreću se od jedne do tri minimalne zarade.<br />
U Crnoj Gori postoji nacrt zakona o upravljanju otpadom, a<br />
njegova primjena počeće u novembru 2008. godine. Po tom<br />
zakonu predviđeno je organizovanje osam sanitarnih deponija,<br />
nabavka nove komunalne opreme za javna komunalna<br />
preduzeća, uspostavljanje sistema reciklaže, sanacija postojećih<br />
smetlišta...
PRIRODA<br />
180<br />
OPASNI OTPAD<br />
Neke vrste otpada veoma su opasne za okolinu, zbog čega<br />
se moraju obraditi i čuvati u posebnim uslovima. Takav otpad<br />
mora biti odvojen od ostalog i sakuplja se u posude izrađene<br />
od materijala koji je nepropustljiv i otporan na udare i<br />
koroziju.<br />
Za opasan otpad mora se obezbijediti privremeno odlagalište,<br />
koje obazeno mora biti ograđeno, obilježeno i zaštićeno od<br />
atmosferskih uticaja. Odlagalište mora imati portirnicu sa<br />
rampom, mjesto za detoksikaciju vozila, vagu, hidrantske<br />
uređaje za protivpožarnu zaštitu. Konačno odlagalište opasnog<br />
otpada može biti određeno na ravnim površinama povoljnog<br />
geološkog sastava, u prirodnim ili nastalim uvalama ili<br />
napuštenim rudnicima. Tako odlagalište mora biti udaljeno<br />
najmanje kilometar od naseljenog mjesta ili rijeke.<br />
MEDICINSKI OTPAD<br />
Medicinski otpad veoma je opasan za okolinu, i ne može se<br />
odlagati na deponiju prije prethodne obrade. Dim i isparenja<br />
koja nastaju uništavanjem te vrste otpada veoma su kancerogena,<br />
a njegovi sastojci truju zemljište. Svaki klinički<br />
centar trebao da ima opremu za njegovu obradu. Nakon obrade<br />
u tim postrojenjima otpad može na deponiju. U slučaju<br />
njegovog odlaganja ili spaljivanja na otvorenom predviđene<br />
su kazne u visini jedne do tri minimalne zarade.<br />
RECIKLAŽA<br />
Recikliranjem materijala iz otpada postižu se značajne uštede<br />
i umanjuje zagađenje nastalo nagomilavanjem otpada. Recikliranje<br />
je tehnološki proces u kojem se posebno sortira<br />
materijal koji može da se reciklira papir, staklo, aluminijum,<br />
bakar, gvožđe.<br />
Nakon recikliranja materijal se ponovo prerađuje u specijalnim<br />
postrojenjima u sirovi materijal. Proizvodi napravljeni od<br />
recikliranog materijala znatno su jeftiniji.<br />
ČUVAJ PRIRODU<br />
Tvoja građanska i moralna obaveza je da čuvaš prirodu i ne<br />
zagađuješ okolinu. Zakonom je zabranjeno zagađivanje odlaganjem<br />
otpada van propisanih mjesta, spaljivanjem ili zakopavanjem<br />
otpada i zagađivanje voda. Zabranjeno je:<br />
... ispuštanje zagađujućih materija;<br />
... primjena zabranjenih tehnologija, proizvoda ili sirovina;<br />
... ugrožavanje prirodne ravnoteže;<br />
... prerada, skladištenje i odlaganje radioaktivnog otpada.<br />
Za veće zagađenje vazduha, vode ili zemljišta predviđene su<br />
zatvorske kazne do tri godine. Ako je djelo učinjeno iz nehata,<br />
predviđena je novčana ili zatvorska kazna do jedne godine.
PRIRODA<br />
181<br />
KONTAKTI<br />
Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine<br />
Rimski trg 46, zgrada “Vektra”, Podgorica<br />
020/ 234 116;<br />
www.mturizma.vlada.cg.yu<br />
Sve uopštene informacije o turizmu i zaštiti životne sredine,<br />
zakonskim aktima koji se tiču istih možeš naći na sajtu ministarstva<br />
ili se o njima raspitati na dati broj telefona.<br />
Republički zavod za zaštitu prirode<br />
Trg vojvode Bećirbega Osmanagića 7, Podgorica<br />
020/ 620 848<br />
zastitaprirode@cg.yu<br />
U zavodu možeš dobiti informacije o njihovim trenutnim aktivnostima<br />
za zaštitu životne sredine.<br />
Prirodnjački muzej<br />
Trg vojvode Bećirbega Osmanagića 16, Podgorica<br />
Centrala-020/ 633 184<br />
Kustosi-020/623-640, 623-730<br />
O radu muzeja se zasniva na prikupljanju, proučavanju, čuvanju<br />
i stručnoj zaštiti prirodnjačkog materijala, izlaganje prirodnjačkih<br />
pokretnih dobara značajnih za kulturu, nauku i ob-
PRIRODA<br />
182<br />
razovanje, publikovanje rezultata.<br />
Lučka kapetanija Bar<br />
13. jula 18, Bar<br />
030/ 302 060<br />
harbourm@cg.yu<br />
Sve detaljnije informacije o radu kapetanije možeš dobiti na<br />
dati broj telefona.<br />
Ekološka inspekcija<br />
020/ 658-127<br />
Put Radomira Ivanovica 2<br />
Ukoliko primijetiš da neko odlaže otpad na nedozvoljenim<br />
mjestima I tako narušava životnu sredinu, slučaj možeš<br />
primijetiti na dati broj telefona.<br />
Veterinarska služba<br />
020/ 645 300<br />
Sve informacije o održavanju zdravlja tvog ljubimca možeš<br />
dobiti u veterinarskoj službi.<br />
Institut za biologiju mora<br />
Dobrota bb, Kotor<br />
032/ 334 569; 334 570<br />
www.ibmk.org<br />
biokotor@cg.yu<br />
Sem što ispituju živi svijet mora, oni utvrđuju i nivo čistoće<br />
vode na određenim djelovima obale.<br />
Javno morsko dobro<br />
Budva<br />
ul. popa Jola Zeca bb,<br />
033/ 452 709<br />
Zakup djelova obale nalazi se u nadležnosti ovog preduzeća,<br />
a takođe možeš prijaviti I neke nepravilnosti u funkcionisanju<br />
različitih službi na primorju.<br />
Turistički telefon<br />
Herceg Novi<br />
031/ 321 688<br />
www.morskodobro.com<br />
19817<br />
Na ovaj broj možeš prijaviti nepravilnosti u radu spasilačke<br />
službe, kao i druge nepravilnosti(npr buka iz obližnjih lokala)<br />
koje ti zasmetaju tokom tvog boravka u nekom turističkom<br />
mjestu .
PRIRODA<br />
183<br />
JP “Nacionalni parkovi Crne Gore”<br />
Put Radomira Ivanovića 2, Podgorica<br />
020/ 658 071<br />
www.nparkovi.cg.yu ; jpnpcg@cg.yu<br />
Na ovaj broj možeš dobiti detaljnije informacije o funkcionisanju<br />
postojećih nacionalnih parkova u Crnoj Gori.<br />
Centar za zaštitu i proučavanje ptica<br />
Trg vojvode Bećirbega Osmanagića 7, Podgorica<br />
067/ 245 006<br />
www.lynx.cg.yu<br />
www.birdwatchingmn.org<br />
czip@cg.yu;<br />
U Centru možeš dobiti informacije o vrstama ptica koje postoje<br />
u Crnoj Gori, načinu njihove zaštite, kao I sve popularnijoj<br />
aktivnosti posmatranja ptica koja je prisutna I u našoj zemlji.<br />
Planinarsko smučarsko društvo Komovi<br />
067/ 877 705<br />
www.komovi.cg.yu<br />
komovi@cg.yu<br />
U ovom društvu možeš da se raspitaš o planiranim ativnostima<br />
i takođe da dobiješ određene savjete koji će ti biti od<br />
pomoći prilikom planinarenja.<br />
Planinarsko društvo<br />
“Durmitor” Zabljak<br />
069 480 644<br />
vitkos@cg.yu<br />
www.durmitor.com<br />
“Subra” Herceg Novi<br />
067 525 879<br />
subra@cg.yu<br />
www.subra.users.cg.yu<br />
U ovim klubovima mozes dobiti sve dodatne informacije o<br />
ovom sportu, nacinu na koji se mozes ukljuciti, cijeni i sl.<br />
Društvo za zaštitu životinja<br />
Podgorica: 069/541-004<br />
Berane: 051/235-424<br />
067/496-284<br />
Ukoliko si svjedok lošeg tretmana životinja u tvom okruženju<br />
za savjet I pomoć možeš se obratiti članovima ovog društva.<br />
Azil za životinje<br />
“Pestingrad” Kotor<br />
067 486 680<br />
pestingrad@cg.yu<br />
www.pestingrad.users.cg.yu<br />
“Bjelasica” Kolašin<br />
069 028 477<br />
067 570 454<br />
Naselje Konik, Vrela ribnička, Podgorica<br />
069/ 326 478<br />
Ukoliko više ne želiš da držiš dosadašnjeg ljubimca u kući,
PRIRODA<br />
184<br />
možeš se obratiti nekome iz Azila za bezdomne životinje, a<br />
oni će ti objasniti proceduru za primanje životinja u njihovu<br />
organizaciju.<br />
Lovačka organizacija Podgorica<br />
020/ 242-213<br />
Adresa: Bulevar revolucije 48<br />
U domen aktivnosti ove organizacije spada kako lov, tako I<br />
ribolov, pa se njima možeš obratiti ukoliko te interesuju detalji<br />
oko pravila lova I ribolova, načina učlanjivanja u određene<br />
lovačke odnosno ribolovačke klubove…<br />
R.K. “Galeb” Zelenika<br />
069 042 232<br />
R.K. “Gorica” Podgorica<br />
069 550 050<br />
R.K. “Hobotnica” Bar<br />
069 020 660<br />
dano@cg.yu<br />
www.divemontenegro.com<br />
Paragliding klub<br />
R.K. “Kotor” Kotor<br />
069 086 762<br />
rankopr@cg.yu<br />
KPA “Montenegro” Čanj<br />
085 377 065<br />
www.ronjenje.org.yu<br />
R.K. “Neptun-Mimoza” Tivat<br />
069 044 225<br />
neptun@cg.yu<br />
Lista ronilačkih centara:<br />
R.K. “Aquanaut Submarine<br />
Explorers Club” -<br />
Sub-Aqua Fest Podgorica<br />
067 508 009<br />
mdiving@cg.yu<br />
www.aquanaut.cg.yu<br />
R.K. “D’Olcinium” Ulcinj<br />
067 319 100<br />
milla-impex@cg.yu<br />
www.uldiving.com<br />
R.K. “Južno More” Bar<br />
069 030 448<br />
vladimir@cg.yu<br />
R.K. “Nikšić” Nikšić<br />
069 827 386<br />
rknk@cg.yu<br />
www.rknk.cg.yu<br />
“EAGLE” – Budva<br />
067 557 903<br />
“DRAGON” – Ulcinj<br />
069 624 429<br />
dragonpromail@yahoo.com<br />
www.dragonproject.net<br />
“BRSKOVO”-Mojkovac<br />
050 472 290<br />
U ovim klubovima mozes dobiti sve dodatne informacije o<br />
ovom sportu, nacinu na koji se mozes ukljuciti, cijeni isl.
Change language