You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
prerna izvozu u god. 1929. To je zaista velika cifra, koja bi svakako<br />
značila katastrofu drvne industrije, kad bi ogromni izvoz drva u vrijednosti<br />
od blizu 2 milijarde dinara u 1929. god. pretstavljao vrijednost normalnog<br />
godišnjeg etata naših šuma, i kad ne bi u tom ogromnom<br />
izvozu bio sadržan veliki dio drvne glavnice, koji se nije smio posjeći,<br />
već je morao u interesu budućeg zdravog odvijanja trgovine drvom<br />
da i dalje ostane u šumi i da služi kao produktivno sredstvo. Osim toga<br />
bi taj prigovor bio opravdan i onda, kada mnogi trgovci drvom na svojim<br />
skladištima ne bi imali ogromne količine robe, koje ne će da u inostranstvo<br />
prodadu jeftinije nego u god. 1929.<br />
Trgovina drvom zadnjih 10 godina svojim neobično naglim razvitkom<br />
postala je važan činilac našeg ekonomskog života. U eksportnoj<br />
statistici naše države zauzima drvo prvo mjesto. (Prema službenim<br />
statističkim podacima od 1920.—1929. god., izvezeno je svih vrsta drva<br />
u težini od 13,373.500 tona u vrijednosti 12.531,437.769 dinara. Ako se<br />
toj izvezenoj količini drva, koja u sirovom stanju u šumi iznosi najmanje<br />
20 milijona kubnih metara, pribroji još ona količina drva, koja se u državi<br />
potrošila, a koja sigurno nije manja od količine izvezenog drva, to se<br />
dobiva ogromna količina drva od 40 milijona kub. met., koja se u prvom<br />
deceniju zajedničkog državnog života Srba, Hrvata i Slovenaca u našim<br />
šumama posjekla!<br />
Po izjavi šumskih trgovaca poslije rata postao je izvoz drva iz jugoistočnih<br />
zemalja Evrope 5—б puta veći nego do rata, a naročito se povećao<br />
izvoz drva iz Jugoslavije i Rumunjske. U trgovini drvom zauzimala<br />
je Jugoslavija u jugoistočnoj Evropi prvo mjesto. Njeno se drvo<br />
izvozi u više od 20 zemalja svijeta.<br />
Da li će naša država tako ogromnu količinu drva trajno moči izvoziti<br />
i da li šume Jugoslavije uistinu sadržaju neiscrpljive mase drva<br />
Na ta pitanja valjalo bi prije odgovoriti nego što se govori i piše o<br />
krizi u trgovini drvom, prikazujući je latentnom, koju valja spašavati.<br />
jer — sudeći po sadanjem tempu sječe šuma — izgleda, da ćemo za dvadeset<br />
godina, a možda i prije, biti gotovi sa sječom starih šuma.<br />
Izvoz drva u god. 1929. dostigao je svoj najviši iznos. U toj ogromnoj<br />
količini drva u najvećem dijelu sadržana je masa drva, koja se po<br />
pravilima valjanog šumskog gospodarstva nije smjela posjeći, jer je pretstavljala<br />
veliki dio obrtnog kapitala naših šuma. Prema tome je nelogično<br />
govoriti 0 krizi trgovine drvom u god. 1930. upoređujući izvoz spram<br />
god. 1929. Ogromna sječa šuma u god. 1929., kako sam spomenuo, dostigla<br />
je svoju kulminaciju. Tolika sječa šuma na sve strane države bez<br />
obzira na vrst drva i starost šume umanjila je u velikoj mjeri našu narodnu<br />
imovinu, te zbog toga tako jaku sječu šuma ne treba da nastavljamo.<br />
Taj slučaj najbolje dokazuje, kako se na krivini pretpostavkama<br />
dolazi do krivih zaključaka.<br />
Povodom svagdanjeg pisanja o postojećoj krizi u drvarskoj trgovini<br />
kao i povodom toga, što prodaje naših šuma usprkos višekratnog<br />
iznašanja na licitaciju i višekratnog sniženja iskličnih cijena ostaju uglavnom<br />
bezuspješne, smatram svojom dužnošću, da na ovom mjestu izložim<br />
svoj sud 0 svim tim pitanjima. Činim to tim više, jer se u nas o tom<br />
vrlo važnom pitanju ništa ne piše, te zbog toga u trgovačkim listovima<br />
i mogu izlaziti članci, koji stručnu sposobnost šumara potcjenjuju i šumar-<br />
46
Change language