Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
postaja, te Nizozemske (Aiisnahmc-Tarif 41), Poljske, Francuske i Luksemburga (D. 43),<br />
zatim Poljske i njemačkih pomorskih luka Hamburg-Haupt-Giiter-Bahnhof, Bremerhaven-Wesermunde<br />
itd.<br />
Osim toga stoji na dispoziciju poljskih eksportcra i poseban savezni tarif unutar<br />
njemačko-poljskog željezničkog saveza i to tarif dio 11., svezak \i. od 1. augusta 1930.<br />
sa ispravnim listom od istoga datuma.<br />
Spomenutih njemačkih prelaznih (Durchfuhr-) tarifa, koji tangiraju i dolaze u<br />
obzir kod otpreme drva iz našili krajeva preko Njemačke u Belgiju, Francusku i Nizozemsku,<br />
imade sva sila. Glavno je obilježje i atribut tih tarifa, da se kod otpreme po<br />
njima ne smije roba unutar »Reicha« niti ponovno predavati niti s njome manipulirati.<br />
U protivnom slučaju gubi se pravo na niže u istima fiksirane stavke (podvozne cijene).<br />
Glede tih tarifa nuždan je poseban oprez, jer se znade dogoditi, da pojedini savezni<br />
tarifi ili pak kombinacija istih sa nekim izvoznim (Ausfuhr-) tarifom rezultira nižu<br />
otpremnu jedinicu (stav) nego prelazni tarif. Posao je doduše kod izvoznih tarifa<br />
skopčan sa dosta komplikacija, jer se kod njih traži dovoz na odnosnu ipostaju, od<br />
koje važi dotična stavka, ali ima i slučajeva, da odnosna klauzula (t. zv. Anfuhr-<br />
Klausel) ne odlučuje, te se može izigrati raznim manipulacijama sa pošiljkom. Dogodilo<br />
se i to, da je roba istovarivana i opet natrag utovareiui, samo da dobije distinkciju<br />
domače robe.<br />
U tim slučajevima mnogo ovisi o elastičnosti spcditerskog tarifera i njegovim<br />
dispozicijama. Svakako je studij ovakovih prilika podesan da posluži u povećanoj<br />
mjeri izvozu i utakmici na stranim tržištima.<br />
Preostaje jedino, da se ustanovi, kako je sa faktičnim kilometarskim udaljenostima<br />
u tangiranim za naše transporte relacijama, t. j. mogučnosti utakmice, koju opet<br />
pomaže kraća udaljenost kod drvnih proizvoda, koji ne podnose visok podvoz. Pri<br />
tom je stanovište tarifera dosta nezgodno, jer se na pr. sa strane poljskiii drž. željeznica<br />
te udaljenosti znatno razilaze, t. j. za lokalni promet vrijede druge udaljenosti,<br />
nego za tranzitni promet. Isti proces ponavlja se u Austriji, gdje se daljine pojedinih<br />
pruga iskazuju u virtualnim kilometrima, t. j. pruga je to duža, što veći uspon imaju<br />
svladati strojevi. Duljina je ustanovljena tako. kao da pruga teče po ravnini! Pri tom<br />
moram se dakle čuvati tih i takovih prispodoba. Ne smijem ,kada govorim na pr. o<br />
eksportu iz Rumunjske spominjati ni relacije, koje idu preko Poljske (via Sniatyn<br />
Zalucze ili Stefanesti—Zaleszczyski), jer su upravo radi tih prilika uvedeni posebni<br />
daljinari za mjesni i tranzitni promet. Preostaje put via Episcopia Bihor—Biharkercsztes<br />
specijalno via Curtici—Lokoshaza na Qegyeshalom, pa dalje na Passau, Simbach,<br />
ili Češke Velenice. Vis-a-vis tom kalkilu treba postaviti paralelu sa jugoslovenskim<br />
relacijama, koje će bezuvjetno doći u pretres kod ustanovljivanja stavaka 3. sveska<br />
jugoslovensko-njemačkog saveza. Izlaznu točku fiksirati ću za .lugoslaviju u Sisku kao<br />
najglavnijem emporiju drvne trgovine. Ovim udaljenostima mogu se kod kalkila dodati<br />
daljnji brojevi. U Rumunjskoj uzeti ću stanicu Cavanarul kao prilično jednako udaljenu<br />
od državne granice prema Mađarskoj, kao što je Sisak od austrijske granice.<br />
Kod Poljske uzimam izlaznu tačku u kraju, koji je tako rekuć u središtu silnih šuma<br />
Poljske, Brzišć Centralny. Dakle imademo:<br />
Sisak—.lescnice<br />
253 kilometra<br />
Jesenice—Rosenbach 14 »<br />
Rosenbach—Spittal 63 »<br />
Spittal—Schwarzach 88 »<br />
Schwarzach—Salzburg 67 »<br />
Salzburg—Miinchen 155 »<br />
76
Change language