Zdravlje naslovna.indd

ZDRAVLJE
PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
MOJ LJEKAR
RECEPTI
DOBROVOLJNI DAVAOCI
HIV I SIDA
HEPATITIS
DROGA I NJENE POSLJEDICE
ALKOHOL I PUŠENJE

U PRAVU SI, misli
Bolestan čovjek zna mnogo štošta o čemu zdrav i ne sluti.
Arne Garborg

ZDRAVSTVENA
ZAŠTITA
PRIMARNA ZAŠTITA
Primarna zdravstvena zaštita podrazumijeva unapređenje
zdravlja građana, edukaciju, saradnju sa drugim organizacijama,
zdravstvenu zaštitu majke i djeteta, planiranje porodice,
otkrivanje, prevenciju i kontrolu bolesti, liječenje bolesti
usta i zuba, zdravstvenu zaštitu zaposlenih kao i zaštitu i unapređenje
mentalnog zdravlja. Primarnu zdravstvenu zaštitu
obezbjeđujui javne zdravstvene ustanove - domovi zdravlja. U
okviru primarne zaštite imaš pravo ia na imunizaciju protiv
zaraznih bolesti, patronažne posjete, prevenciju i liječenje najčešćih
bolesti i povreda, hitnu medicinsku pomoć, zdravstvenu
rehabilitaciju djece i mladih s poremećajima u tjelesnom
razvoju kao i obezbjeđenje lijekova.
Tvoj odnos sa zdravstvenim radnicima mora se zasnivati na
poštovanju, toleranciji i povjerenju. U ostvarivanju zdravstvene
zaštite moraju se poštovati tvoja vjerska, kulturna i moralna
uvjerenja.
ZDRAVLJE
115
ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
Obavezno zdravstveno osiguranje ostvaruje se preko Republičkog
fonda za zdravstveno osiguranje (>Kontakti). Kao
osiguranik/ca imaš pravo na ljekarske i stomatološke preglede,
liječenje u državnim bolnicama, liječenje u inostranstvu,
nabavku lijekova i medicinskih pomagala. Imaš pravo i
na bolovanje, kao i na nadoknadu putnih troškova tokom liječenja.
Osiguranici imaju pravo da osiguraju i članove uže porodice
(bračni drug, dijete, usvojeno dijete..), dok se članovi šire porodice
( otac, majka, unučad, braća, sestre...) mogu osigurati,
ako su trajno i potpuno nesposobni za samostalan život. Dijete
osiguranika ima pravo na zdravstveno osiguranje do završetka
školovanja tj. najkasnije do 26. godine života. Pravo
na besplatnu zdravstvenu zaštitu imaju i djeca mlađa od 15
godina, trudnice, osobe starije od 65 godina, nezaposleni i osobe
sa invaliditetom.
OSIGURANJE U INOSTRANSTVU
Putničko zdravstveno osiguranje omogućava da ti, u slučaju
nezgode ili bolesti u inostranstvu, budu refundirani troškovi
liječenja. Cijena osiguranja varira od vremena koje ćeš provesti
u inostranstvu, zemlje u koju putuješ. Račune ljekarskih
usluga predaješ u osiguravajuću kuću u kojoj si uplatio/
la osiguranje a oni će ti refundirati troškove.

ZDRAVLJE
116
MOJ LJEKAR
Pravo na zdravstvenu zaštitu ostvaruješ preko izabranog ljekara.
To je ljekar kod kojeg isključivo možeš obavljati ljekarske
preglede. On ima potpuni uvid u tvoje zdravstveno stanje tj.
istoriju bolesti, bolovanja, itd. Da bi izabrao svog ljekara, potrebna
ti je ovjerena zdravstvena knjižica i lična karta (> Dokumenta).
Pri registraciji potpisuješ izjavu kojom biraš ljekara,
a na svim punktovima domova zdravlja istaknuti su spiskovi
ljekara. Možeš izabrati ljekara kojeg želiš, bez obzira u
kojem domu zdravlja radi. Nakon toga, bićeš kompjuterski
registrovan/a u domu zdravlja u kojem tvoj ljekar radi.
Ukoliko ti ne odgovara izabrani ljekar, možeš ga promijeniti
nakon godinu dana.
Izabrani ljekari za odrasle su ljekari opšte prakse; za djecu -
pedijatri; za žene - ginekolozi; i stomatolozi za djecu i starije
od 65 godina. Muškarci imaju jedan zdravstveni karton, dok
žene imaju dva - jedan kod izabranog ljekara opšte prakse, a
drugi kod ginekologa (>Seks i trudnoća). Preglede zakazuješ
lično ili preko telefona, a ako nijesi u mogućnosti da odeš u
dom zdravlja, tvoj ljekar će te posjetiti kući. Ista je situacija i
kada se radi o složenim postupcima dijagnostike i liječenju
određenih bolesti. Terapiju ti može prepisati samo izabrani
ljekar, a u slučaju da ti drugi ljekar prepiše lijek ili uput za
dalje liječenje, terapiju plaćaš sam.

ZDRAVLJE
117
OBAVEZE LJEKARA
Zakon obavezuje sve zdravstvene radnike da pruže hitnu medicinsku
pomoć uvijek i na svakom mjestu. Na to su obavezni
i u slučaju štrajka ili drugih vanrednih okolnosti. Ako ljekar
odbije da ti pruži hitnu pomoć, prijeti mu kazna od 10 iznosa
minimalne cijene rada u Crnoj Gori.
Ljekar te ne mora pregledati, u slučaju da prethodno ne zakažeš
pregled ili ako nije tvoj izabrani ljekar. Nije u obavezi
da te pregleda i u slučaju da nije nadležan za tebi potrebnu
oblast liječenja ili ako nije dostavljena potrebena dokumentacija.
Ako u zdravstvenoj ustanovi nijesu u mogućnosti
da ti pruže potrebnu medicinsku uslugu, obavezni su
da te upute u drugu, sa najvažnijim medicinskim nalazima i
razlozima za upućivanje.
Ljekar je obavezan da ti pruži sve informacije o tvom zdravlju,
ali i da ih čuva od drugih. Ako mora da se konsultuje sa drugim
ljekarom ili smatra da čuvanje profesionalne tajne može negativno
uticati na tvoje zdravstveno stanje, ljekar ima pravo
da saopšti podatke nekom od članova tvoje uže porodice.
U slučaju nezadovoljstva tretmanom u medicinskoj ustanovi
možeš se obratiti direktoru te zdravstvene institucije. Žalbu
možeš podnijeti pismeno ili usmeno, a odgovor moraš dobiti
u roku od pet dana. Ako si nezadovoljan/na odgovorom, možeš
se obratiti zdravstvenoj inspekciji (> Kontakti).
KUĆNO LIJEČENJE
Usluga zdravstvene zaštite uključuje i pravo na kućno liječenje
i kućnu posjetu ljekara. Za kućno liječenje zadužena je
patronažna služba (>Kontakti), a po nalogu izabranog ljekara.
Pravo na patronažnu službu imaju svi bolesnici koji
zbog bolesti ili nepokretnosti nijesu u mogućnosti da dođu u
dom zdravlja. Da bi te patronažna služba posjetila kod kuće,
izabrani ljekar ti mora napisati nalog za kućnu posjetu. U
njemu se precizira dijagnoza i istorija bolesti, kao i terapija
koja te sljeduje. Troškove terapije i posjete patronažne službe
snosi dom zdravlja.
KOD SPECIJALISTE
Izabrani ljekar te može uputiti na pregled specijalisti tek kada
uradi kompletne analize i kada mu je potrebno dodatno stručno
mišljenje kako bi postavio dijagnozu. Na specijalistički
pregled možeš poći samo uz ovjereni uput izabranog ljekara,
u protivnom moraš platiti punu cijenu pregleda.
Da zakažeš specijalistički pregled potrebna ti je ovjerena zdravstvena
knjižica i uput od ljekara. Nakon pregleda kod specijaliste,
sa novim nalazima ponovo ideš kod izabranog ljekara.
To radiš da bi tvoj izabrani ljekar imao uvid u promjene i
dijagnozu ljekara specijaliste, te da bi sve izmjene unio u tvoj
zdravstveni karton radi daljeg liječenja.

ZDRAVLJE
118
RECEPTI
Lijekove propisuje izabrani ljekar i u okviru obaveznog zdravstvenog
osiguranja imaš pravo na lijekove koji se propisuju na
recepte. Većinu lijekova koje uz recept podižeš u “državnim”
apotekama ne plaćaš. Ipak, za neke je potrebno platiti manju
svotu novca (“participacija”). Recepti za ljekove u Crnoj Gori
važe u apotekama “Montefarma” i “Galenike”. Lijekove ti može
prepisati samo izabrani ljekar, i podižeš ih na recept. Lijekovi
za smirenje mogu se uzeti samo uz ljekarski recept i ni
jedna apoteka ih ne smije slobodno prodavati.
Ne preporučuje se kupovanje lijekova bez recepta, jer nestručnom
upotrebom možeš ugroziti svoj ili tuđi život.
Na recept se ne mogu propisati lijekovi koji se koriste
isključivo uz ljekarski nadzor ili ih mogu davati samo zdravstveni
radnici (ampulirani lijekovi, infuzioni rastvori, vakcine,
serumi, dječija i vještačka hrana...). Neke lijekove moraš platiti
iako za njih imaš recept. To uglavnom zavisi od klase lijekova.
U slučajevima kućnog liječenja, imaš pravo i na medicinska
sredstva i materijale koji se upotrebljavaju kod izabranih ljekara,
a koji se ne propisuju na recepte. Ako si nezadovoljan
uslugom “državnih” apoteka, možeš se žaliti Apotekarskoj
ustanovi Crne Gore. (>Kontakti)

ZDRAVLJE
119
PRIVATNE APOTEKE
Kada lijekove nabavljaš u privatnim apotekama, ne možeš ih
dobiti besplatno, čak i kada imaš recept. U privatnim apotekama
ne možeš kupiti antidepresive i neuroleptike bez recepta.
Isto pravilo važi i za kupovinu antibiotika.
Fond za zdravstvo obezbjeđuje refundaciju troškova za određene
lijekove kupljene u privatnim apotekama. To su lijekovi
sa tzv. pozitivne liste. Za refundaciju troškova moraš podnijeti
zahtjev u kancelarijama fonda, uz izvještaj specijaliste kojim
je propisano korišćenje određenog lijeka i fiskalni račun apoteke
u kojoj si kupio lijek.
AGENCIJA ZA LIJEKOVE
Nacionalna agencija za lijekove i medicinska sredstva brine
o obezbjeđivanju kvalitetnih, bezbjednih i efikasnih lijekova
i medicinskih sredstava. Uloga agencije je i da održava balansirano
tržište lijekova, suzbija ilegalnu proizvodnju i promet
lijekova kao i prodaju lažnih lijekova. Uprava za lijekove i
medicinska sredstva, će ubuduće izdavati dozvolu za promet
lijeka. Za dobijanje dozvole lijek mora biti registrovan u
Crnoj Gori, na osnovu ekspertske procjene, dokumentacije
koju prilaže proizvođač lijeka i laboratorijske provjere uzoraka
medikamenata. Planirano je i osnivanje Nacionalnog
centra koji bi pratio neželjena dejstva lijekova i bio povezan
sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom.
HITNO I URGENTNO
U vanrednim situacijama, kada ti je pomoć hitno potrebna
(povrede, pogoršanje bolesti...) medicinsku njegu tražiš u Urgentnom
bloku ili Hitnoj pomoći (>Kontakti). Urgentni blok
je dio Kliničko-bolničkog centra Crne Gore gdje se preuzimaju
hitni slučajevi koje dovozi Služba hitne pomoći. Pacijentima
u Urgentnom bloku pruža se brza i efikasna medicinska
pomoć, a nakon intervencije idu kući. Ako je situacija ozbiljna
bićeš smješten/a na odgovarajuće bolničko odjeljenje na
dalje liječenje. S obzirom da je, zbog velikog broja pacijenata,
u Urgentnom bloku skoro uvjek “vanredna situacija”, ne očekuj
previše komfora.
U slučaju da imaš primjedbe na tretman, možeš se obratiti
direktoru Kliničkog centra direktno ili pisanom primjedbom.
Hitna pomoć je služba zadužena za odlazak na teren i pružanje
prve pomoći nastradalima u nesreći, kao i pacijentima
koji zahtijevaju najhitniju medicinsku pomoć. U slučaju da
ti je, zbog kasne ili loše intervencije službe hitne pomoći,
ugroženo zdravlje možeš podnijeti krivičnu prijavu. Zdravstvenim
radnicima koji odbiju da pruže hitnu medicinsku pomoć
prijeti kazna od 10 minimalnih cijena rada u Republici.

ZDRAVLJE
120
KULTURA PONAŠANJA
Kada pođeš kod ljekara, prijavljuješ se na šalter. Tamo predaješ
zdravstvenu knjižicu i neophodna dokumenta za pregled
ili kontrolu. Pravila ponašanja u bilo kojoj javnoj ustanovi su
određena pravilnikom. To znači da kod ljekara ne možeš poći
u šortsu, papučama ili kupaćoj garderobi. Moraš poštovati zone
zabranjenog pušenja, ne smiješ koristiti mobilni telefon
tamo gdje je to naznačeno...
DOGODILO SE...
Protiv dežurne doktorice u podgoričkoj hitnoj pomoći, pokrenut
je disciplinski postupak jer nije htjela da pruži pomoć
maloljetnoj pacijentkinji. Bračni par iz Podgorice doveo je u
Hitnu dijete sa visokom temperaturom, ali je doktorka odbila
da ga pregleda jer joj “još nije počela smijena”. Umjesto
da pomogne djevojčici, ona je roditeljima kazala da sačekaju
još pola sata. Roditelji su poveli dijete u Urgentni centar, a
već sjutra nesavjesnu doktorku prijavili njenom direktoru.
Prioritet kod pregleda određuju zdravstveni radnici, na osnovu
hitnosti slučaja, zakazanih termina i redosljeda predavanja
knjižica. U slučaju da smatraš da je tvoj slučaj prioritetan (i da
je to opravdano), na to možeš ukazati službenici na šalteru.
Tokom čekanja, ne možeš ulaziti kod ljekara dok su unutra drugi
pacijenti. Nakon pregleda nemoj se zadržavati u hodnicima.
PREKO REDA
U određenim slučajevima kod ljekara možeš ući i preko reda.
Na to imaš pravo, u slučaju da bi svako odlaganje pregleda
znatno pogoršavalo zdravstveno stanje ili ako bolest zahtjeva
hitnu intevenciju. Najčešće u zdravstvenim ustanovama
prioritet imaju osobe sa invaliditetom, djeca ili starije
osobe. U slučaju da drugi pacijenti neopravdano ulaze u ordinaciju
preko reda, možeš se žaliti ljekarskom osoblju.
OPERACIJE
Hirurške i druge medicinske intervencije mogu se preduzeti
samo ako oboljela ili povrijeđena osoba na njih pristane. Za
maloljetne osobe tu odluku donosi roditelj, a ako je ona starija
od 14 godina uzima se u obzir i njeno mišljenje. Kada je pacijentu
život u opasnosti, a on nije u stanju da donese odluku,
a zbog hitnosti se ne može obezbijediti ni pristanak roditelja,
konzilijum ljekara može sam da odluči o intervenciji. U
slučaju loše ili nesavjesno odrađene intervencije možeš obratiti
zdravstvenoj inspekciji. (>Kontakti)
Trajanje postoperativnog perioda i učestalost kontrola određuje
ljekar. Bolnica se napušta po dobijanju otpusne liste. U
slučaju da, uprkos protivljenju ljekarskog tima, želiš da prekineš
boravak u bolnici, moraš o tome dati pismenu izjavu.
Time se ljekarski tim ograđuje od bilo kakve odgovornosti zbog
eventualnog pogoršanja tvog zdravlja.

ZDRAVLJE
121
TRANSPLANTACIJA ORGANA
Transplantacija organa je jedini način liječenja ljudi sa terminalnim
oštećenjima bubrega, jetre, srca, pluća... Organi se
prenose sa preminule osobe, koja je za života izrazila želju
da bude donor. Iako su gotovo sve evropske zemlje taj proces
precizno regulisale, kod nas ne postoji adekvatna zakonska
regulativa. Kod nas još uvjek važi zakon iz vremena SFRJ, na
osnovu kojeg porodica preminulog odlučuje da li će organi
za života biti poklonjeni i tako nekome spasiti život. U praksi
porodice najčešće ne dozvoljavaju doniranje, jer nijesu znali
stav svojih najbližih za života.
U zemljama većeg dijela Evrope to se rješava pomoću donorskih
kartica i registra donora. Donor može biti svaka osoba
bez obzira na godine (zavisi od opšteg zdravstvenog stanja u
trenutku smrti). Osim toga donor ne smije bolovati od infektivnih
bolesti (HIV, hepatitis C i B, karcinoma. Doniranjem organa
pruža se mogućnost da poslije smrti nekom spasiš život.
Donor može biti svaka osoba kojoj je konstatovana moždana
smrt. U toku života, donor može dati bubreg, jetru, koštanu
srž... i to obično krvnim srodnicima. Kod nas još nije ustanovljena
procedura za prijavljivanje za doniranje organa.
Ljekarima koji presađuju organe bez pismenog pristanka
porodice preminulog prijeti kazna zatvora od tri mjeseca do
četiri godine.

ZDRAVLJE
122
PRIVATNE ORDINACIJE
Ordinacija se može otvoriti samo uz licencu za rad, koju izdaje
ljekarska komora koja je nadležna i za njihovo oduzimanje i
obnovu. Nalazi izdati u privatnoj oridinaciji važe i u državnim
bolnicima, ako privatna ordinacija ima licencu Ministarstva
zdravlja.
Zdravstveni radnici mogu da rade i u privatnim ordinacijama
pod uslovom da osim odgovarajuće školske spreme
imaju položen stručni ispit.
Pregledi u privatnim ordinacijama plaćaju se u zavisnosti od
cjenovnika. Prema modelu koji je u fazi razrade, neke privatne
ordinacije, koje sklope ugovor sa Fondom zdravlja, pružaće
usluge kao i državne. U slučaju nezadovoljstva uslugama
u privatnoj ordinaciji možeš se žaliti njenom vlasniku ili
zdravstvenoj inspekciji.
NADRILJEKARI
Ako se odlučiš na liječenje u nekoj od neregistrovanih “ordinacija”
koje su smještene u preuređenim privatnim stanovima
ili kućama, dobro provjeri ko je “ljekar” kod koga ideš. Neka
te ne zavara i polakomi niska cijena tih usluga, jer odlazak
kod ljekara koji nema odgovarajuću spremu ili dozvolu za rad
može dovesti u pitanje tvoje zdravlje, a u najgorem slučaju i
život. Osobama koje se bave liječenjem bez odgovarajuće stručne
spreme ili dozvole prijeti novčana ili kazna zatvora do
dvije godine.
DOGODILO SE...
Starija žena iz susjedstva pokušala je da na svoju ruku porodi
mladu komšinicu. Iako nije imala nikakvog stručnog znanja
iz akušertsva, ona je porodila djevojku i pri presjecanju pupčane
vrpce kod porodilje izazvala sepsu. Kada se stvar
opasno zakomplikovala, mlada majka hitno je prebačena u
bolnicu a “samouka babica” uhapšena. Djevojka je ostala živa
zahvaljujući brzoj intervenciji ljekara.
DOBROVOLJNI DAVAOCI KRVI
Svako ko je zdrav i uzrasta od 18 do 65 godina, nakon laboratorijskog
i ljekarskog pregleda, može biti dobrovoljni davalac
krvi. Osobe za koje ljekar utvrdi da boluju od akutnih i nekih
hroničnih oboljenja kao i oni čija krv može da ugrozi zdravlje
primaoca ne mogu biti dobrovoljni davaoci krvi.
Davanje krvi neće učiniti tvoje tijelo slabijim jer se “tečni” dio
krvi nadoknadi iz rezervi za tridesetak minuta, dok se ćelijski
elementi nadoknađuju za 30 do 60 dana. Prije davanja krvi
obavezno se utvrđuje krvna grupa, prisustvo antitijela, izazivača
bolesti koje se mogu prenijeti putem krvi.

ZDRAVLJE
123
Nema straha da bi davanjem krvi mogao/la dobiti neku od
ovih zaraznih bolesti, jer se pri vađenju krvi koristi sterilan
pribor za jednokratnu upotrebu.
Prije nego daš krv, ako si bolovao/la od bilo kakve infektivne
bolesti, moraš o tome obavjestiti ljekara prilikom pregleda.
Ako si pozitivan na neke virusne ili bakterijske bolesti, ne treba
da se prijavljuješ za davanje krvi. To ne bi trebalo da radiš
ni u slučaju da si imao/la homoseksualni ili heteroseksualni
kontakt sa više partnera u kratkom periodu ili si koristio/la
droge ili tablete. Poslije davanja krvi ponašaj se uobičajeno,
uz preporuku da piješ dovoljno tečnosti, izbjegavaš pušenje
dva sata i fizički rad u periodu od šest sati. Nama opasnosti
od višestrukog davanja krvi, jer ono ne utiče na tvoju težinu,
apetit ili radnu sposobnost.
NIJESU PARE
Pored saznanja da ćeš davanjem krvi možda nekome spasiti
život, kao doborovoljni davalac krvi uživaš određene
društvene povlastice. Na osnovu kartona u koji se upisuje
broj davanja krvi, možeš dobiti dva slobodna dana na poslu.
Pravo na besplatne ljekarske preglede u domu zdravlja
imaš nakon pet davanja krvi, dok za 20 dobrovoljnih davanja
krvi imaš pravo na besplatne specijalističke preglede. Ako
krv daš više od 20 puta imaš pravo na besplatna ortopedska
pomagala.

ZDRAVLJE
124
PRVA POMOĆ
Prva pomoć podrazumijeva skup mjera i postupaka kojima se
spašava život i sprečava dalje pogoršanje zdravlja povređenih.
Primjenjuje se na mjestu nesreće i često je presudna za
preživljavanje povrijeđenih, kao i uspjeh daljeg liječenja.Prva
pomoć smanjuje smrtnost u udesima i do 15 odsto. Crven krst
organizuje obuku u pružanju prve pomoći u osnovnim i srednjim
školama (>Kontakti). Obuka se organizuje na časovima
biologije ili fizičkog vaspitanja. Nastavnici obučavaju učenike
kako da reaguju u određenim situacijama. Svake godine organizuje
se takmičenje učenika u pružanju prve pomoći.
U slučaju da se zadesiš na mjestu nesreće:
... povrijeđenom zabaci polako glavu i podigni bradu kako bi
olakšao disanje;
... provjeri disanje;
... pozovi hitnu pomoć;
... uradi kompresiju grudnog koša trideset puta (ako ne umiješ,
ne pokušavaj) i daj vještačko disanje dva puta;
... ako si u panici, pozovi hitnu pomoć i ne diraj povrijeđene;
... od lijekova povrijećenom imaš pravo da daš samo nitroglicerin
i pumpicu;
... kod opekotina ne stavljaj kreme, već hladnu vodu na dvadeset
minuta;
... jedno od poznatijih pravila je da pomoć nije najpotrebnija
onome ko je najviše zahtijeva (često je obrnuto).

ZDRAVLJE
125
HIV I SIDA
HIV je virus koji uzrokuje sidu - sindrom stečenog gubitka sposobnosti
imunološke odbrane. Zaraženi organizam ne može
da uništi virus i postepeno gubi sposobnost da se odbrani i od
drugih infekcija. Neposredno nakon infekcije virusom HIV-a,
javljaju se određeni simptomi koji obično kratko traju, i pošto
su blagi, uglavnom prolaze neprimjećeno.
Zaražena osoba može da živi i duže od 10 godina bez ikakvih
posebnih znakova bolesti, ali od trenutka kada je zaražena i
sama je mogući prenosnik opasnog virusa.
KAKO SE PRENOSI
HIV se prenosi krvlju, spermom, vaginalnim sekretom i majčinim
mlijekom. Rizične situacije su nezaštićeni analni, oralni ili
vaginalni seks (>Seks i trudnoća), korišćenje zajedničkih igala
za drogiranje, tetoviranje ili pirsing. HIV se prenosi i sa majke
na bebu tokom trudnoće, porođaja ili dojenja.
Namjerno prenošenje HIV/AIDS-a, osim što nije moralno , zakonski
je kažnjivo. Osobe koje namjerno prenose HIV/AIDS
rizikuju kaznu od dvije do 12 godina zatvora. Osobama koje
to urade iz nehata, kazna je jedne do pet godina.
HIV ne možeš dobiti:
... rukovanjem;
... poljupcem;
... boravkom u istoj prostoriji sa zaraženim;
... korišćenjem istog toaleta ili bazena;
... korišćenjem zajedničkog pribora za jelo i piće;
... spavanjem u istom krevetu;
... grljenjem;
... ubodom insekta;
... korišćenjem istog kupatila, peškira, sapuna...;
... korišćenjem istog telefona, kompjutera, olovke...;
... kašljanjem i kijanjem.
ŠTA JE SIDA
Sida je posljednji i najteži stadijum infekcije virusom HIV-a. To
je neizlječiva i smrtonosna bolest prouzrokovana potpunim i
bespovratnim propadanjem imunoloških funkcija organizma.
Osoba obolijeva od side kada je HIV virus nanio toliko štete
imunološkom sistemu da on nije u stanju da se odbrani od
raznih sekundarnih infekcija.
Oboljeli od side ustvari ne umiru od ove bolesti, nego od sekundarnih
infekcija (upala pluća, grip, žutica...) tako da za
njih i bezazlena prehlada može da bude smrtonosna. Od side
može da oboli svako - djeca, stari, žene, muškarci...

ZDRAVLJE
126
KAKO DA SE ZAŠTITIŠ
Nemoguće je u potpunosti ukloniti opasnost od zaraze HIVom,
ali ipak nekih stvari se treba pridržavati:
- prilikom seksa uvijek koristi kondom;
- ne mijenjaj često seksualne partnere;
- pod dejstvom alkohola i droge seksualni odnos je rizičan,
jer je tada tvoja opreznost i predostrožnost umanjena.
TESTIRANJE
Testiranje na HIV možeš besplatno i anonimno uraditi u Savjetovalištu
za dobrovoljno i povjerljivo savjetovanje i testiranje
na HIV, koje se nalazi u Institutu za javno zdravlje. U
njemu rade medicinski radnici i volonteri CAZAS-a, koji će te
savjetovati prije testiranja. Tokom povjerljivog razgovora dobićeš
informacije o proceduri testiranja i značenja njegovih
rezultata. Možeš dobiti informacije o HIV/AIDS-u, načinima
zaštite od HIV-a i ostalih polno prenosivih bolesti. Rezultat
testa dobijaš 24 časa nakon testiranja.
Proces usporavanja posljedica koje AIDS izaziva u ljudskom
organizmu je dugotrajan i veoma skup. AIDS se ne može izliječiti,
nego se terapijom samo produžava život zaraženoj osobi.
U tu svrhu koriste se zidovudine (poznat kao AZT), didanozin,
zalcitabin, lamivudin i stavudin. Statistike pokazuju da do 90
odsto oboljelih od AIDS-a umre u toku tri do pet godina, iako
lijekovi mogu da produže život i do nekoliko godina.
HEPATITIS
Hepatitis B i C su opasne bolesti jetre koje uzrokuju virusi.
Prenosi se seksualnim odnosima, kontaktom sa zaraženom
krvlju ili tjelesnim tečnostima. Virus napada jetru i može
dovesti do teškog oboljenja pa čak i smrti. Za hepatitis B ne
postoji lijek, ali postoji vakcina koja može spriječiti bolest.
Mnoge osobe koje su zaražene hepatitisom B, uopšte nemaju
ili imaju blage simptome te bolesti. To su najčešće umor,
mučnina i žutilo na koži.
Hepatitis C je teži oblik bolesti i za njega ne postoji vakcina.
Simptomi hepatitisa su umor, mučnina i povraćanje, visoka
temperatura i groznica, tamni urin, promijenjena stolica, žutilo
na koži, bol na desnoj strani tijela u predjelu ispod rebara.
KAKO DA SE ZAŠTITIŠ
Od hepatitisa se možeš zaštititi tako što ćeš:
... ispravno koristiti kondom;
... smanjiti broj seksualnih partnera;
... izbjegavati upotrebu već korištenih igala;
... izbjegavati pirsing i tetovaže;
... ne koristiti predmete na kojima se može nalaziti zaražena
krv (žileti, četkice za zube...).

ZDRAVLJE
127
POROCI
DROGA
U Crnoj Gori ima oko 3.000 zavisnika od droge (zvaničan podatak
koji su iznijeli državni organi), ali nevladine organizacije
procjenjuju da ih ima više.
Droga je proizvod prirodnog ili sintetičkog porijekla, čija upotreba
može izazvati fizičku i psihičku zavisnost. Osoba koja se
“navuče” na drogu ima stalnu potrebu za njom, kao i za unošenjem
sve većih količina, kako bi se postigao efekat opuštanja.
Osim što ozbiljno narušava zdravlje, droga uništava i
socijalni život zavisnika - rasturene porodice, ljubavne veze i
prijateljstva, nasilno ponašanje, bavljenje kriminalom...
OVISNOST
Ovisnost se ne dešava zato što je neko “loša osoba”, u pitanju
oboljenje koje se može spriječiti. Poremećaji koje droga
uzrokuje u mozgu ovisnika zasjeni sve ostalo u životu. Zbog
toga oni kradu, lažu i loše se ponašaju prema ljudima koje
najviše vole. Istraživanja su pokazala da djeca koja su
odrasla u porodica u kojim ima ovisnika od droge žive u velikom
riziku da postanu zavisnici. Uzimanje droge ne može
se držati pod kontrolom. Čak i povremeno pušenje trave može
od tebe stvoriti zavisnika.

ZDRAVLJE
128
VRSTE DROGE
Heroin - u žargonu se naziva ‘’H’’, ‘’horse’’ ili “junk”. Čist heroinski
prah je bijele boje, dok je ulični heroin braonkast.
Unosi se pušenjem, ušmrkavanjem ili ubrizgavanjem direktno
u krv. Izaziva početnu euforiju koju prati osjećaj toplote,
suženje zjenica, crvenilo kože, tromost, sušenje usta, otežan
govor, mučnina i svrab. Kasnije ovisnik zapada u stanje naizmjenične
budnosti i pospanosti, mentalne funkcije su usporene
i iskrivljene, srce slabije kuca, disanje je usporeno što
može dovesti i do smrti.
Kokain - bijeli prah najčešće se ušmrkuje direktno ili kroz cjevčicu,
a ponekad i ubrizgava u venu. Pomiješan sa hemikalijama
(“krek”), može i da se puši. Stvara osjećaj ekstremne
živosti i energije, a zatim naglo “spušta”. Redovna upotreba
kokaina dovodi do fizičke slabosti, gubljenja tjelesne težine i
jake psihološke zavisnosti.
Ekstazi - prodaje se u obliku tableta različitih oblika i boja. Nakon
uzimanja ovisnik se osjeća veselo i druželjubivo, pun je
energije i intenzivnije doživljava zvukove i boje. “Spuštanje”
stvara osjećanje umora i neraspoloženja koje može da potraje
i po nekoliko dana. Redovniji korisnici mogu imati problema
sa spavanjem, dok se kod žena ponekad javljaju bolne menstruacije.
Ekstazi utiče na promjenu tjelesne temperature i
može da izazove pregrijavanje (hipertermiju) i dehidrataciju
organizma.
Amfetamin - poznatiji kao “spid”, prodaje se u obliku pilula ili
praha. Stvara osjećanje snage, viška energije i samopouzdanja,
ali da bi se taj efekat održao potrebno ga je stalno uzimati
i to u sve većim dozama. Uzimanje amfetamina izaziva nesanicu,
razdražljivost i slabljenje imuniteta organizma.
Marihuana – naziva se i “trava”, “vutra”, i nabavlja se u obliku
osušene, izmrvljene trave, a konzumira pušenjem, kao čaj
ili dodatak jelu. Izaziva osjećanje opuštenosti, pojačanu pričljivost
i osjetljivost čula (vid, ukus i sluh) i stvara iluziju jake
koncentracije. Ovisnik je potpuno nesposoban za objektivnu
analizu okoline, jedva pamti šta je rekao prije dvije sekunde,
a motorika mu je oslabljena. Period slabljenja efekata marihuane
često je praćen tjelesnom iscrpljenošću i lošim raspoloženjem.
Dugotrajna upotreba ne mora izazvati zavisnost
ali može dovesti do teških mentalnih poremećaja.
Hašiš - prodaje u obliku četvrtastih pločica, kao prah spakovan
u kesice i kao “hašišovo ulje”. Boja mu zavisi od zemlje porijekla
pa može biti zelene boje (turski), tamnosmeđi (pakistanski),
crni (afganistanski) i crveni (libanski). Nakon uzimanja
hašiša ovisnik se osjeća živahno, naglašeno gestikulira,
bezrazložno se smije, temperamentno i nekontrolisano govori,
ima halucinacije, a sve ovo se završava iscrpljenošću, pospanošću
i otupjelošću. Mješavina hašiša sa bunikom tzv.
“gandža” izaziva agresivno i nasilno ponašanje. Osim zavis-

ZDRAVLJE
129
nosti, hašiš izaziva poremećaj ravnoteže i koordinacije, česte
infekcije disajnih puteva, slabljenje pamćenja i nesposobnost
za učenje, ubrzan rad srca, anksioznost i napade panike.
Isparljivi narkotici - “Duvanje lijepka” odnosno udisanje isparenja
lakova, sredstva za skidanje mrlja, ljepila nasutog u
plastičnu kesu i sl. izaziva jaku opijenost praćenu “crnim rupama”
u sjećanju. Posljedice mogu biti vrlo teške kao npr. oštećenja
jetre i bubrega ali i smrt (ako osoba počne da povraća
u besvjesnom stanju i tako se uguši). U ovu grupu narkotika
spada i eter čije udisanje brzo izaziva opijenost, uzbuđenost i
agresivnost. Redovna upotreba ovog isparljivog narkotika stvara
jaku psihičku zavisnost .
LSD- Najčešće se prodaje u obliku kartončića koji se pri upotrebi
drži pod jezikom dok se ne rastvori. Djeluje najčešće nakon
sat vremena, a u zavisnosti od unijete količine, efekat ove
droge može da traje i do 12 sati. Izaziva iskrivljena osjećanja
i opažanja, što može da dovede do veoma realističnih halucinacija.
Loši “tripovi” obilježeni su teškom depresijom, paranojom
i panikom. Duža upotreba LSD-a uzrokuje ozbiljne psihičke
poremećaje.
Tablete za smirenje - stvaraju osjećaj opuštenosti i smirenosti,
a koriste se za oslobađanje od napetosti i stresa. Redovna
upotreba ovih tableta stvara zavisnost i veoma je opasno uzimati
ih zajedno sa alkoholom ili nekim drugim drogama.

ZDRAVLJE
130
OVERDOZIRANJE
Simptomi overdoziranja zavise od vrste droge, ali mogu uključiti
raširene ili sužene zjenice, znojenje, pretjerano uzbuđenje,
drhtavicu, grčeve, otežano disanje, halucinacije, paranoično,
agresivno ponašanje i smrt.
Za overdoziranje nema jedistvenog recepta, jer sve zavisi od
vrste droge koja je uzeta. Kada je riječ o marihuani, npr. neki
put od pomoći će biti i čaša soka od pomorandže. Kod droga
kao što su kokain ili heroin, situacija je ipak mnogo ozbiljnija
tako da pomoć ljekara može biti jedino rješenje.
VRLO OZBILJNA SITUACIJA
U slučaju overdoziranja:
- pozovi hitnu pomoć;
- ne eksperimentiši, ne gubi vrijeme i ne paniči;
- provjeri otkucaje srca i disanje žrtve i ukoliko je potrebno,
daj vještačko disanje;
- pokušaj da je smiriš i odvedi je u tihu prostoriju;
- postavi je na bok sa glavom okrenutom na stranu;
- oslobodi je viška odjeće koja je steže i pokrij je ćebetom;
- pokušaj da utvrdiš koju je vrstu droge žrtva uzela;
- ako pokuša da uzme još droge, spriječi je;
- nemoj da se raspravljaš niti da morališeš, već mirno razgovaraj
i održavaj žrtvu budnom dok ne dođe hitna pomoć.

ZDRAVLJE
131
REAGUJ BRZO
Ako sumnjaš da neko tebi blizak koristi drogu, reaguj brzo,
nađi adekvatan način za pomoć i budi uporan/na. Znaci za
upozorenje mogu biti nagle promjene ličnosti (bez jasnog
objašnjenja), nervoza i promjene raspoloženja. On/Ona počinje
da mijenja navike i prijatelje i postaje pretjerano tajnovit/ta.
Bez pomoći, ovisnost napreduje i u nekim slučajevima
može biti fatalna. Mada je i tervencija u najranijoj fazi najdjelotvornija,
moguće je dobti adekvatnu pomoć u svakoj
fazi, a procenat uspješnosti je jednak onome kod drugih
bolesti kao što su šećer, astma ili povišeni krvni pritisak.
ODVIKAVANJE OD DROGE
Samostalno odvikavanje je moguće, ali nije tako efikasno.
Statistika pokazuje da oko 10 odsto ovisnika uspije da se izliječi
samostalno. Pomoć u odvikavanju od droge pruža Institut
za mentalno zdravlje, Zavod za bolesti zavisnosti, Centar
za borbu i prevenciju narkomanije u Podgorici, kao i niz drugih
nevladinih organizacija koje se bave tom problematikom
(> Kontakti). Procedura prijavljivanja za odvikavanje veoma
je jednostavna. Ljekar u većini slučaja nije dužan da zavisnika
prijavi policiji već da ga registruje u bazu podataka
odnosno odgovarajući registar. Po zakonu policija mora biti
obavještena ako je život zavisnika ugrožen ili ako on omogućava
drugima uživanje opojnih droga.
Ako nakon prijavljivanja i početnih analiza, ljekarski nalazi
potvrde da je osoba zaista ovisnik, ona se upućuje na liječenje
u jednu od nadležnih ustanova. U proces terapije, pored samih
ovisnika mogu biti uključeni i njihovi roditelji, ali i druge njima
bliske osobe, što je posebno važno u procesu njihove ponovne
psiho-socijalne integracije.
Jedina ustanova u Crnoj Gori specijalizovana za liječenje narkomana
je psihijatrijska klinika u Dobroti (> Kontakti). Ovisnici
se u njoj mogu liječiti na osnovu zdravstvenog osiguranja.
U toku su radovi na izgradnji rehabilitacionog centra na
Kakarickoj gori u Podgorici, u kojem će pacijenti sami plaćati
liječenje. Postoji i program Instituta za mentalno zdravlje,
preko koga se u domovima zdravlja sprovodi metadonsko liječenje
zavisnika.
KOMUNE
Crna Gora nema specijalizovanu ustanovu za liječenje zavisnika
poput terapijskih zajednica koje postoje u zemljama u
okruženju. Kod nas postoje komune koje ne primaju pomoć
ni od koga i rade na principu samofinansiranja. Komune obezbjeđuju
sve uslove za život, smještaj, hranu i bavljenje raznim
zanatima i poslovima u okviru radne terapije. U njima
se kombinuje teorijski i radni dio terapije po grupama, a tretman
je podijeljen u četiri faze koje traju najduže 18 mjeseci.
Za zavisnike najkritičniji je prvi mjesec kada najveći
broj odustane, ako prođu taj period postoji velika šansa za
uspjeh. Vrlo je bitna podrška roditelja, ali ako zavisnik dođe
pod pritiskom mala je vjerovatnoća da će izdržati do kraja.

ZDRAVLJE
132
DROGA I ZAKON
Tvoja je stvar hoćeš li koristiti drogu ili ne. Ipak, prije nego se
mašiš za džoint treba da znaš koje su, osim zdravstvenih, zakonske
posljedice tvog opuštanja.
U pravnom sistemu Crne Gore ne postoji zakon koji zabranjuje
konzumiranje droge. To teoretski znači da, ako te policajac
zatekne sa upaljenim džointom u ruci, nema pravo da te zbog
toga privede ili uhapsi. Eventualno bi mogao da te privede
u policijsku stanicu zbog remećenja javnog reda i mira ili te
prebaci u bolnicu ako ti je baš loše. Međutim, ako pri sebi imaš
dodatnu količinu narkotika, može da te uhapsiti i optuži za
krivično djelo posjedovanja za koje je predviđena kazna zatvora
od šest mjeseci do pet godina.
Količina narkotika koja je dozvoljena za ličnu upotrebu nije
precizirana, pa ćeš pred sudom veoma teško dokazati da si
drogu koristio samo za sebe.
Proizvodnja droge je veoma teško krivično djelo za koje je predviđena
kazna od dvije do deset godina zatvora. Tvoja pravdanja
kako si marihunau gajio na terasi jer si mislio da je
ukrasna biljka ili si imao jaku želju da se baviš baštovanstvom,
malo će ti pomoći na sudu, a bićeš optužen za krivično djelo
proizvodnje. U tom slučaju ti prijeti zatvorska kazna od dvije
do deset godina zatvora.
Zakon kažnjava niz dijela koje se podvode pod termin “snadbijevanje”-
od prodaje, nuđenja na prodaju, kupovine, prenošenja
do posredovanja. Za osobe koje se bave snadbijevanjem
predviđena je kazna od dvije do 10 godina zatvora. Međutim,
ako iza rasturanja droge postoji organizovana mreža
dilera, organizatoru prijeti kazna do tri do 15 godina zatvora.
DOGODILO SE
Mladić iz Podgorice gajio je marihuanu u bašti iza svoje
kuće. On je, krijući od ostalih ukućana, posadio nekoliko
stabljika marihuane kako bi ih kasnije prodavao na ulici. Kada
je marihuana porasla preko ostalih usjeva, komšije su
primijetile neobičnu biljku a mladića prijavile policiji. Pred
Osnovnim sudom osuđen je na godinu zatvora.
DROGA U TVOM STANU
Vjerovao ili ne, trenutak u kojem si društvu ponudio džoint,
mogao bi predstavljati prekretnicu u tvom životu, jer si time
počinio krivično djelo. U slučaju da te policija uhvati kako u
stanu sa društvom “podižeš atmosferu” uz džoint ili ekstazi,
prijeti ti zatvosrka kazna od šest mjeseci do šest godina,
zbog omogućavanja uživanja. Ako u društvu kojem si ponudio
drogu ima i maloljetnika zatvorska kazna je od dvije do deset
godina.

ALKOHOL
ZDRAVLJE
133
Za razliku od većine drugih supstanci koje izazivaju psihofizičku
zavisnost, alkohol je široko prihvaćen i posljedično
lako dostupan proizvod. Ipak, alkoholizam je bolest koja se
javlja u svim podnebljima i, uz kardiovaskularna oboljenja
i kancer, smatra se jednom od najopasnijih bolesti savremenog
društva. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije
tri odsto svjetskog stanovništva boluje od alkoholizma.
Broj onih koji trpe posljedice je veći, jer alkoholičar
ugrožava zdravlje najmanje tri osobe oko sebe. Poslednjih
godina sve je veći broj žena alkoholičarki.
Neke zdravstvene posljedice alkoholizma moguće je otkloniti
ili ublažiti uzdržavanjem od pića i liječenjem, dok su
mnoge posljedice trajne i mogu vrlo ozbiljno ugroziti žvot
alkoholičara.
ALKOHOL I ZAKON
U Crnoj Gori je zabranjena prodaja alkohola osobama mlađim
od 16 godina, duševno oboljelim i pijanim osobama. Za
nepoštovanje te zabrane prijeti novčana kazna u vrijednosti
tri do 20 iznosa minimalne zarade u Republici. Osobama
koje počine prekršaj pod dejstvom alkohola može se izreći
kazna obaveznog liječenja. Onome ko odbije, izbjegava ili
samovoljno napusti obavezno liječenje prijeti zatvorska kazna
od 20 do 60 dana.

ZDRAVLJE
134
ALKOHOLIZAM
Bolest nastaje postepeno i prolazi kroz nekoliko faza:
Inicijacija – počinje se pićem u porodici, sa društvom, na proslavama
ili u stresnim situacijama. U prvoj fazi pijenje je socijalno
prihvatljivo i neupadljivo, a mnogi ne pređu u sledeću
fazu.
Faza zavisnosti - u nju ulaziš kada počneš pijenju da daješ
veći značaj nego drugim stvarima koje su ti nekad značile.
Mada već postaješ alkoholičar, u ovoj fazi, ljudi te prepoznaju
kao nekog ko “voli da popije”. U toj fazi javlja se razvijena želja
za pićem, povećanje dnevne doze alkohola, psihička zavisnost,
otežana kontrola ponašanja, pijenje bez obzira na neprijatna
iskustva (opijanje, povraćanje, agresivno ponašanje). U toj fazi
osoba ne obraća pažnju na problem i svaki put kad pije tvrdi
da “nakon ovog puta neće biti isto”. Često se dešava da u toj
fazi osoba određeno vrijeme ne pije ili smanjuje količinu alkohola
kako bi sebe uvjerila da se ne radi o zavisnosti.
Toksikomanska faza - javlja se psihička i fizička zavisnost.
Ne možeš da se kontrolišeš u piću, javlja se alkoholna amnezija,
ne možeš da apstiniraš od alkohola. Fizička zavisnost ne
mora se javiti odmah i u slučaju apstinencije karakteriše je
znojenje, premor, žudnja za alkoholom, nemogućnost funkcionisanja
dok se ne popije doza. Fizički zavisna osoba stvara
zalihe pića, pije i kod kuće (solo-drinker), pije ujutro, preokupirana
je pićem, zanemarije pravilnu ishranu. U toj fazi naglašeni
su povlačenje i izolacija, a alkohol postaje centar svih
interesoavanja zavisnika.
POSLJEDICE
Tjelesne posljedice nastaju višegodišnjim pijenjem alkohola,
i tada gotovo da nema organa čiji rad nije ugrožen. Digestivni
sistem narušen je toksičnim dejstvom alkohola pa se
javljaju krvarenja iz jednjaka, gastritis, povraćanje, bolovi u
želucu, dijabetes. Jetra može biti uvećana u prvom stadijumu,
a potom preći u cirozu, što dovodi do težih metaboličkih
promjena, nakupljanja vode u stomaku, otoka nogu... Srčani
mišić je vrlo osjetljiv na toksično dejstvo alkohola, pa nastaju
tahikardije, aritmije, a oštećenje krvnih sudova prouzrokuje
anginu pactoris ili infarkt.
Alkoholičari gube koncentraciju, otežano pamte, mozak brže
stari. Alkoholizam povećava rizik obolijevanja od raka jetre
i grla, izaziva cirozu jetre, slabljenje imunog sistema i oštećenja
mozga, a kod žena u toku trudnoće veoma negativno
utiče na razvoj ploda. Tokom alkoholičarskog staža mijenja
se cjelokupno mentalno funkcionisanje oboljeloga. Osoba
koja boluje od alkoholizma, postaje lažljiva i neodgovorna, ne
ispunjava obećanja (a voli da ih daje), nema stava ni po jednom
pitanju, postaje egoista i dvolična.

ZDRAVLJE
135
PUŠENJE
Mnogi ljudi vide pušenje tek kao lošu naviku koje mogu da
se otarase u svakom trenutku. Ne žalost to shvatanje je potpuno
pogrešno, jer istraživanja pokazuju da pušenje predstavlja
najrašireniju bolest zavisnosti. Cigarete stvaraju jaku zavisnost,
skoro kao heroin ili kokain i uzrok su preko polovine
smrtnih bolesti u Evropi. U roku od sedam sekundi, nakon
uvučenog dima, koncentrat nikotina stiže u mozak stvarajući
tako “nikotinsku groznicu” koju pušač doživljava kao
zadovoljstvo. U pitanju je zadovoljenje potrebe nastale prethodno
popušenom cigaretom. Pri sjećanju na prvu cigaretu,
recimo, većina pušača će priznati da to iskustvo uopšte nije
bilo prijatno!
PASIVNO PUŠENJE
Tvoj organizam može biti ugrožen i samim boravkom u okruženju
u kome je neko zapalio cigaretu. kada udišeš dim sa
zapaljene cigare, odnosno dim koji izdišu pušači oko tebe,
ti si žrtva “pasivnog pušenja”. Istraživanja su pokazala da
polovina nepušača izloženih duvanskom dimu ima zdravstvene
probleme koje imaju i pušači. S obzirom da dim sadrži
mješavinu otrovnih hemikalija i pasivni pušači mogu oboljeti
od raka, srčanih bolesti, dijabetesa i drugih tegoba. Kod
dece čiji roditelji puše, javljaju se oboljenja disajnih puteva,
astma, infekcije uha.

ZDRAVLJE
136
ZABLUDE O PUŠENJU
“Pomaže mi da se opustim.”
Nikotin je stimulans koji zapravo ubrzava tvoje tjelesne funkcije,
naročito rad srca.
“Poboljšava mi koncentraciju.”
Pušenje izaziva sužavanje krvnih sudova, pa tvoj mozak dobija
manje kiseonika nego što mu je potrebno za normalan
rad. To uzrokuje pad koncentracije.
“Ako prestanem da pušim, ugojiću se.”
Ne. Ugojićeš se ako počneš da jedeš više nego što ti je potrebno.
Ako uspiješ da odoliš cigareti, svakako ćeš se snaći i sa
kolačima.
“Ionako pušim samo “light” cigarete.”
“Light” pušači obično uvlače jače dimove što znači da unose
gotovo istu količinu nikotina kao i pri pušenju ostalih vrsta
cigareta.
KAKO OSTAVITI CIGARETE
Ako se odlučiš da ostaviš cigarete bez pomoći ljekara ili posebne
terapije:
... prekini pušačke rituale kao što su jutarnja ili cigareta pred
spavanje, poslije ručka, poslije seksa ili uz kafu;
... ukloni sve cigarete, upaljače i pepeljare iz svoje blizine;
... unosi više tečnosti, ali izbjegavaj alkohol;
... ako ti nedostaje cigareta u ruci, uzmi olovku;
... bavi se sportom.
Postoji niz medicinskih proizvoda koji ti mogu uvećati šansu
za uspješno odvikavanje od pušenja, poput nikotinskog flastera,
žvake, pastila ili tableta. Sva pomagala funkcionišu na
principu kratkotrajnog oslobađanja nikotina u malim količinama,
čime se organizam na kratko “zavarava” i tako smanjuje
potrebu za cigaretom. Postoje besplatni zdravstveni programi
za odvikavanje od pušenja, kao i NVO kojima se možeš
obratiti za savjet (>Kontakti).
ZONE BEZ DIMA
Pušenje je zabranjeno u zatvorenim javnim prostorijama,
školama, obdaništima, bolnicama, diskotekama, ugostiteljskim
objektima kao i u prodavnicama. Na javnom mjestu pušenje
je dozvoljeno samo u prostoru namijenjenom pušačima,
koji je posebno označen i odvojen od ostalih prostorija. Znak
za zabranu pušenja obično je istaknut na vidnom mjestu. Ako
i pored toga zapališ cigaretu, nadležna inspekcija može ti naplatiti
visoku novčanu kaznu. Opasnost prijeti i svima koji prodaju
cigarete maloljetnicima. Na prodajnim objektima mora
biti istaknuta oznaka o zabrani prodaje duvanskih proizvoda
maloljetnicima. Onima koji to prekrše prijeti novčana kazna
u vrijednosti desetostrukog do stostrukog iznosa minimalne
cijene rada u Crnoj Gori.

ZDRAVLJE
137
KONTAKTI
Dispanzer za mentalno zdravlje
Trg kralja Nikole br. 6, Podgorica
020/ 206-626
Dispanzer radi u okviru Doma zdravlja u Bloku V, u Podgorici,
u kojem se sprovode programi za odvikavanja od droga.
Hitna pomoć
124
Za sve hitne slučajeve možete se obratiti službi na dati broj
telefona.
Globalni odgovor drogama
Bracana Bracanovića 84, Podgorica
020/ 624 762
SOS tel.: 067/624 762
god@cg.yu
www.god.cg.yu; www.narkomanija.org
GOD se bavi problemima narkomana i alkoholičara. U prostorijama
GOD-a može se odrediti stepen intoksinacije i uraditi
priprema za odvikavanje.

ZDRAVLJE
138
Opštinska kancelarija za prevenciju narkomanije
Vaka Đurovića 12, Podgorica
020/ 664 237; 19828
Kancelarija za prevenciju narkomanije,
bolesti zavisnosti i rizičnih ponašanja
Stari Grad 516, 85330 Kotor
tel: 032/ 302 724
mob:069 359 830
prevencija-kotor@cg.yu
Crnogorsko društvo za borbu protiv raka
Slobode 60, Podgorica,
020/ 245 760
cdpr@cg.yu
www.cdpr.cg.yu
Patronažna služba
020/ 268-696 (Dom zdravlja Blok V)
020/607-050 (Dom zdravlja Konik)
Ove službe sprovode program kućne njege.
Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja
Rimski trg bb(zgrada “Vektre”), Podgorica
020 / 242 276
mzdravlja@mn.yu
www.m.zdravlja.cg.yu
Republički fond za zdravstvo
Vaka Đurovića b.b., Podgorica
020/ 404 132
Republički Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore je ustanova
koja obezbeđuje prava iz zdravstvene zaštite i zdravstvenog
osiguranja
Apotekarska ustanova Crne Gore
Ljubljanska bb, Podgorica
020/ 405 901
montefarmcg@cg.yu
www.montefarm.cg.yu
Cilj ove ustanove je da snadbijeva stanovnistvo, zdrastvenih
ustanova lijekovima i ostalim sredstvima za liječenje.

ZDRAVLJE
139
Institut za javno zdravlje Crne Gore
Ljubljanska bb, Podgorica
020/ 241 214
U institutu se možeš testirati na HIV i sve polne bolesti.
Dječija bolnica
Ljubljanska bb, Podgorica
020/ 412-412
Kliničko-bolnički centar Crne Gore
Ljubljanska bb, Podgorica
020/ 412 412
Urgentni blok - Podgorica
020/ 412-267
Za sve pacijente kojima je potrebna urgentna zdravstvena
pomoć.
Zdravstvena inspekcija
Put Radomira Ivanovića bb, Tuški put, Podgorica
020/ 608 015
Ukoliko imaš primjedbe na rad zdravstvenih radnika možeš
ih uputiti na broj telefona zdravstvene inspekcije.
Crveni krst Crne Gore
Jovana Tomaševića 6, Podgorica
020/ 241 819; 242 918; 19808
crvenikrstcg@cg.yu
www.ckcg.cg.yu
Crveni Krst je humanitarna organizacija koja sprovodi kako
socijalne (organizovanje prikupljanja i distribuciju pomoći socijalnim
slučajevima i drugim licima u stanju socijalne potrebe)
tako i zdravstvene djelatnosti (rad na očuvanju i unaprjeđenju
zdravlja i zdravstvene kulture stanovništva).
Specijalne bolnice
JZU SB za plućne bolesti Brezovik, Nikšić
040/ 217 011
brezovik@cg.yu
SB za psihijatriju Dobrota, Kotor
032/ 330 922
SB za ortopediju “Vaso Ćuković” Risan
032/ 371 487

ZDRAVLJE
140
CAZAS SOS linija
020/ 602 346
od 09-15h svakog radnog dana.
Cilj postojanja ovog telefona je da se podigne stepen opšte informisanosti
o bolestima zavisnosti (alkoholizam, narkomanija
i pušenje) i seksualno-reproduktivnom zdravlju među širom
populacijom.
CAZAS AIDS INFO linija
020/602-345
svakog radnog dana od 9-15h
Na ovom telefonu možeš dobiti više informacija o proceduri
savjetovanja i testiranja na HIV. Ovaj servis je prvenstveno namijenjen
mladima s obzirom na činjenicu da su oni najviše
podložni HIV-infekciji.
Studentska klinika
Opšte bolnice
OB Bar
Naselje Stari Bar bb
030/ 342-333
OB Berane
Svetosavska 33
051/ 230-614
OB Kotor
Njegoševa 85
032/ 325 788
OB Pljevlja
Lovćenska bb
052/ 300-168
Društvo ljekara Crne Gore
OB Bijelo Polje
Medanović bb
050/486-286
OB Cetinje
Vuka Mićunovića bb
041/ 231 336
OB Nikšić
Nika Miljanića bb
040/ 231-111
Svetozara Markovića 37, Podgorica
020/ 237 857
Za sve studente u okviru studentske klinike obezbijeđene su
različite medicinske službe.
Jovana Tomaševića 4, Podgorica
081/ 243 145
069/013-385
NVO čiji je cilj kontinuirano stručno usavršavanje svojih članova
i primena savremenih naučnih dostignuća u svakodnevnoj
medicinskoj praksi.