Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Ž E N A<br />
List Bosanskohercegovačkog saveza žena u Švedskoj | Tidskrift utgiven av Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige<br />
juli-decembar 2008. | <strong>40</strong>-<strong>41</strong><br />
KVINNA
Pošaljite novac brzo i sigurno<br />
u Bosnu & Hercegovinu i 180<br />
ostalih zemalja.<br />
Novac je prebačen u roku od 10 minuta.*<br />
Dobrodošli u FOREX BANK.<br />
* Beroende på ombudets arbetstider och lokala bestämmelser. Förutom de överföringskostnader som gäller för en transaktion<br />
kan en avgift för valutaväxling beräknas, fastställd av MoneyGram eller dess ombud.<br />
www.moneygram.com
Riječ urednice<br />
Poštovani čitatelji,<br />
Pred vama je novi<br />
broj Žene. S<br />
obzirom da naš<br />
list izlazi jednom u par<br />
mjeseci teško je biti aktuelan<br />
sa vijestima, ali mi se<br />
trudimo, posebno Haris,<br />
da se u svakom broju<br />
nađu informacije koje su<br />
važne i interesantne za<br />
članove našeg Saveza.<br />
Sigurno se slažete sa mnom da o aktuelnim<br />
događajima u svijetu i našoj dragoj<br />
BiH saznajete putem vijesti i drugih<br />
sredstava informisanja.<br />
Nalazimo se u Novoj 2009. godini i sa<br />
zakašnjenjem bih Vam svima poželjela<br />
dobro zdravlje i ugodne trenutke sa<br />
najmilijima. Nadam se da niste pogođeni<br />
masovnim otkazima koji se dešavaju<br />
u Švedskoj, a oni koji jesu neka se tješe<br />
činjenicom da smo preživjeli rat, pa ćemo<br />
valjda preživjeti i ovu finansijsku krizu.<br />
Pred nama je svjetlije vrijeme, duži<br />
dani, planiranje godišnjeg odmora…<br />
kvinna · žena | <strong>40</strong>-<strong>41</strong><br />
Senada Bešić<br />
Što sam starija ja sve više<br />
osjećam čežnju za mojom<br />
Bosnom i Hercegovinom.<br />
Za mene se situacija<br />
mnogo promijenila u<br />
smislu da su moji roditelji<br />
sahranjeni tamo nakon<br />
života u ovoj zemlji. Fali<br />
mi da im obiđem mezare<br />
i da se tamo ispričam<br />
s njima. Ali znam da<br />
nisam sama. Pomislim u<br />
mojoj velikoj žalosti često<br />
na sve majke i supruge<br />
koje još uvijek tragaju za<br />
svojim stradalim u ratu. Divim se njihovoj<br />
snazi, ali to je valjda taj sabur koji<br />
smo sisali zajedno sa majčinim mlijekom<br />
koji nas održava u životu i daje snagu da<br />
istrajemo.<br />
Ovaj broj Žene donosi puno informacija<br />
o jubileju koji smo proslavili u<br />
Skövdeu. Bilo je fantastično biti tamo,<br />
sresti pametne i uspješne žene, naravno<br />
i muškarce. Osjećala sam ponos što<br />
pripadam ovom Savezu i taj ponos me<br />
ispunjava i dan danas. Ugodno čitanje.<br />
Vaša Senada Bešić<br />
Gott Nytt år med<br />
Lika lön för lika arbete!<br />
♀=♂<br />
=lön<br />
Sretna Nova godina uz<br />
Jednake plate za jednak rad!<br />
List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
Ž e n a - K v i n n a<br />
ISSN: 1650-5204<br />
Broj/Nummer <strong>40</strong>-<strong>41</strong><br />
Godina/Årgång 10<br />
Juli-Decembar/Srpanj-Prosinac<br />
2008.<br />
List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
Tidskrift utgiven av<br />
Bosnien och Hercegovinas<br />
Kvinnoriksförbund i Sverige<br />
Prvi bosanskohercegovački ženski list<br />
izvan Bosne i Hercegovine.<br />
Prvi broj: april 1999.<br />
Den första bosniska kvinnotidskriften<br />
utanför Bosnien och Hercegovina.<br />
Första numret: april 1999<br />
Izdavački savjet/Utgivningsråd:<br />
Emina Ćejvan (predsjednica)<br />
Vahida Mehinović (potpredsjednica)<br />
Fikret Babović<br />
Selma Borovac<br />
Sajma Dizdarević<br />
Belma Hafizović<br />
Fatima Kovačić<br />
Asima Pašalić<br />
Jasminka Jasna Perić<br />
Halisa Šaškin<br />
Ismeta Šeremet<br />
Haris Tucaković<br />
Dr Dženana Zorlak<br />
Glavna i odgovorna urednica/Chefredaktör:<br />
Senada Bešić<br />
Grafički urednik/Grafisk redaktör:<br />
Haris Tucaković<br />
Lektor za švedski/Korrekturläsare:<br />
Lara Domi & Lennart Karlsson<br />
Adresa/Adress:<br />
Bosnien och Hercegovinas<br />
Kvinnoriksförbund i Sverige<br />
Box 353, 5<strong>41</strong> 28 Skövde, Sweden<br />
Tfn: +46 (0)500-48 14 86<br />
Fax: +46 (0)500-<strong>41</strong> 42 01<br />
Mobil: +46 (0)73-556 36 74<br />
E-post: info@bihsavezzena.com<br />
Internet: www.bihsavezzena.com<br />
Org. nr: 866601-5824<br />
Postgiro: 1269573-0<br />
Tiraž/Upplaga: 1 000<br />
Štampa/Tryck:<br />
Vadsbo-Tryck AB, Mariestad<br />
+46 (0)501-101 97<br />
Printed in Sweden<br />
Naslovna strana/Framsida:<br />
Annicka Engblom<br />
Foto: Haris Tucaković
Ta vara på Dagen!<br />
Min drivkraft är min orubbliga<br />
tro på individens rätt att<br />
bestämma över sitt eget liv!<br />
Nyckelord i mitt liv är<br />
jämlikhet!<br />
Ann-Louise Friberg<br />
• Verksamhetschef på studieförbundet NBV<br />
Väst.<br />
• Arbetar med folkbildning av olika slag.<br />
Verksam i 34 kommuner. Ordförande i<br />
Föreningen Fruktdrycker i Sverige. Ordförande<br />
i Västra Götalands Bildningsförbund.<br />
Aktiv i <strong>Kvinna</strong> Skaraborg och Zonta<br />
i Västsverige. Aktiv även i 1,6 miljonerklubben<br />
bl.a. med Hjärtgåing i Lidköping.<br />
Annicka Engblom<br />
• Moderat politiker, ordinarie ledamot i<br />
Riksdagen.<br />
• Maskiningenjör, lärarvikarie, språkstudier i<br />
engelska, tyska, franska och ryska, Marinens<br />
officershögskola, Försvarets radioanstalt,<br />
alumnikoordinator på Blekinge<br />
Tekniska Högskola.<br />
Alma Bašić<br />
• Socialdemokrat politiker, ordinarie ledamot<br />
i Landstingsfullmäktige i Östergötland.<br />
• Koordinator och sakkunnig i antidiskrimineringsfrågor<br />
på Länsstyrelsen Östergötland.<br />
Sitter i många sammanhang som<br />
styrelsemedlem och sakkunnig i frågor<br />
rörande mänskliga rättigheter.<br />
Kvinnors makt Žene i<br />
moć Women’s Power Les<br />
Femmes et Le Pouvoir<br />
Potere alle donne Frauen<br />
und Macht<br />
4 List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
<strong>40</strong>-<strong>41</strong> | žena · kvinna
Varje situation ser man<br />
som en möjlighet,<br />
inte som ett hinder!<br />
Tjäna pengar och<br />
rädda världen!<br />
Minska det demokratiska<br />
underskottet!<br />
50 % + 50 % = 100 %<br />
Svjetlana Đurić<br />
• Statsvetare och journalist.<br />
• Samordnare för enheten samt handläggare<br />
för Mellanöstern och Nordafrika på<br />
Palmecentret. 16 år arbetat som radiooch<br />
tv-journalist i Belgrad. Var även<br />
tv-journalist på den sarajevobaserade<br />
yutel. Aktiv i KvinnorKan.<br />
Erika Augustinsson<br />
• Journalist, kolumnist och allmänt debatterande.<br />
• Jobbar med kommunikation, på lokal,<br />
nationell och global nivå på Greenpeace<br />
och Global Utmaning, varit redaktör för<br />
Magasinet Guru på Bonnier samt frilansar<br />
med fokus på allt som är gränsöverskridande<br />
och utmanar våra traditionella<br />
normer, attityder och gränser.<br />
Ulla-Britt Hagström<br />
• Lärare och kommunpolitiker i Skövde för<br />
Folkpartiet.<br />
• Var under 6 år ordförande i Krisdemokratiska<br />
Kvinnoförbundet och satt även i<br />
Riksdagen för Kristdemokraterna 1998-<br />
2002.<br />
Med konferensen Kvinnors<br />
makt, från den 7 till den 9<br />
november 2008 i Skövde, markerade<br />
Bosnien och Hercegovinas<br />
Kvinnoriksförbund sitt 10-års<br />
jubileum.<br />
Konferencijom Žene i moć<br />
obilježena 10-godišnjica<br />
BH Saveza žena u Švedskoj<br />
Piše: Jasna Perić<br />
Žene i moć je bila tema konferencije<br />
održane od 7. do 9. novembra<br />
2008. u Skövdeu na kojoj<br />
je učestvovalo 80 bosanskohercegovačkih<br />
žena iz Švedske i delegacija<br />
bh. žena iz Danske.<br />
bh Savez žena u Švedskoj je organizacijom<br />
ove konferencije obilježio i svoj<br />
jubilej – 10 godina od osnivanja.<br />
kvinna · žena | <strong>40</strong>-<strong>41</strong><br />
Prisustvovalo je više uvaženih gostiju,<br />
među njima gosp. Darko Zelenika,<br />
veleposlanik bih u Kraljevini Švedskoj,<br />
Bakira Hasečić, predsjednica udruženja<br />
Žene žrtve rata iz bih, predstavnici<br />
nbv-a, saveza i organizacija bh. građana u<br />
Švedskoj i mnogi drugi.<br />
Šest žena, uglavnom iz politike, je u<br />
svojstvu predavačica govorilo o ravnopravnosti<br />
i poduzetništvu, o tome šta<br />
znači moć i kako se ona postiže. Da ih<br />
nabrojimo:<br />
List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
Erika Augustinsson (Stockholm), novinarka<br />
i kolumnistica, usmjerena na sve<br />
što premašuje granice i što čini izazov<br />
tradicionalnim normama, bavi se komunikacijama<br />
na lokalnom, nacionalnom<br />
i globalnom nivou, aktivistica u Greenpeace<br />
i Globalni Izazov (Global Utmaning),<br />
voditeljica više švedskih konferencija<br />
na visokom nivou;<br />
Alma Bašić (Linköping), socijaldemokratska<br />
političarka, zastupnica u<br />
Kantonalnoj skupštini Östergötlanda,<br />
<br />
5
Senada Bešić<br />
konferensens moderator<br />
(Värnamo)<br />
Jasna Perić<br />
projektledare<br />
(Kalmar)<br />
Emina Ćejvan<br />
projektansvarig<br />
(Karlskrona)<br />
koordinatorica i ekspertica u pitanjima<br />
antidiskriminacije i ljudskih prava;<br />
Svjetlana Đurić (Stockholm), politologinja<br />
i novinarka, koordinatorica i rukovoditeljica<br />
odjela za Bliski istok i Sjevernu<br />
Afriku pri Palme centru, aktivna u<br />
KvinnorKan, radila 16 godina kao radio i<br />
tv-novinarka u Beogradu i na sarajevskom<br />
yutel-u;<br />
Annicka Engblom (Stockholm, Karlskrona),<br />
umjerenjačka političarka (Moderati),<br />
zastupnica u švedskom parlamentu,<br />
inženjerka mašinstva, studij engleskog,<br />
njemačkog, francuskog i ruskog jezika,<br />
Mornarička akademija, alumni koordinatorica<br />
pri Visokoj tehničkoj školi Blekinge;<br />
Ann-Louise Friberg (Lidköping), rukovoditeljica<br />
u Trezvenjačkom obrazovnom<br />
savezu NBV Väst, radi na pitanjima narodnog<br />
obrazovanja, aktivna u 34 komune,<br />
predsjednica udruženja Voćni napitci u<br />
Švedskoj (Fruktdrycker i Sverige), predsjednica<br />
Obrazovnog saveza Zapadnog<br />
Götalanda (Västra Götalands Bildningsförbund),<br />
aktivna u <strong>Kvinna</strong> Skaraborg,<br />
Zonta, 1,6 miljonerklubben itd.;<br />
Ulla-Britt Hagström (Skövde), nastavnica<br />
i liberalna (Folkpartiet) opštinska<br />
političarka, 6 godina predsjednica<br />
Kršćansko-demokratskog saveza žena,<br />
od 1998. do 2002. zastupnica Kršćanske<br />
demokratske stranke u švedskom parlamentu.<br />
– Osnovni cilj konferencije je animiranje<br />
bosanskohercegovačkih žena<br />
za aktivnije učešće u švedskom društvu,<br />
posebno u politici. Ne može se samo čekati<br />
i prigovarati, neophodna je inicijativa da bi<br />
se moglo zapravo biti i uticati na društvo u<br />
kom se živi – kazala Emina Ćejvan, predsjednica<br />
bh Saveza žena u Švedskoj.<br />
Konferencija Žene i moć je ostvarena uz<br />
potporu Ungdomsstyrelsena, a u saradnji<br />
sa nbv i Western Union. c<br />
att vara med på riktigt<br />
att vara med på riktigt<br />
att vara med på riktigt<br />
7-9 november 2008<br />
i Skövde<br />
7-9 november 2008<br />
7-9 november 2008<br />
i Skövde<br />
i Skövde<br />
att vara med på riktigt<br />
att vara med på riktigt<br />
7-9 november 2008<br />
i Skövde<br />
att vara med på riktigt<br />
7-9 november 2008<br />
7-9 november 2008<br />
i Skövde<br />
i Skövde<br />
kvinnors<br />
kvinnors<br />
kvinnors<br />
kvinnors<br />
kvinnors<br />
kvinnors<br />
makt<br />
makt<br />
makt<br />
makt<br />
makt<br />
makt<br />
6 List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
<strong>40</strong>-<strong>41</strong> | žena · kvinna
Att vara med på riktigt<br />
Av: Emina Ćejvan<br />
Kvinnors makt<br />
Hur vi kvinnor skaffar oss verkligt<br />
inflytande och egen makt<br />
På den frågan försökte vi ge svar<br />
på konferensen Att vara med<br />
på riktigt som vi organiserade<br />
7-9 november i Skövde. Att<br />
vara med på riktigt är titeln,<br />
som symboliserar vår huvudtanke: vi vill<br />
vara med, vi vill kunna påverka i samhället,<br />
vi vill inte bli omhändertagna.<br />
Konferensen är en inledning i en process<br />
som vi kvinnor, som är medlemmar i<br />
bhkrf, vill komma in på vägen till att nå<br />
makten.<br />
Våra föreläsare, det var 6 personer,<br />
pratade utifrån sina egna erfarenheter<br />
om det sättet att nå fram positioner här<br />
i Sverige. De är politiker, jobbar i Länsstyrelsen,<br />
Palmecenter, studieförbund<br />
osv.<br />
kvinna · žena | <strong>40</strong>-<strong>41</strong><br />
Konferensen var lärorikt och givande,<br />
inspirerande och intressant enligt många<br />
av deltagarna.<br />
Hur gör man när man vill engagera<br />
sig i samhällsfrågor och i politiken Hur<br />
fungerar politiskt arbete Hur gör jag om<br />
jag tröttnat på att bara vara väljare och<br />
nu vill ta steget att bli vald<br />
Det är praktiska frågor som vi ska<br />
fortsätta att diskutera i våra lokala föreningar<br />
och genomföra olika aktiviteter.<br />
Med makt kan man påverka och<br />
förändra samtidigt som man måste vara<br />
beredd på att ta ansvar för de beslut man<br />
är med och fattar.<br />
Kvinnor i helheten och invandrarkvinnor<br />
behöver ha mer inflyttande och makt<br />
i samhället.<br />
Målet med projektet är bland annat<br />
att stärka inflytande och delaktighet i<br />
arbetslivet för grupper som riskerar att<br />
utsättas för dubbel diskriminering, ta till<br />
vara och utveckla kompetensen hos kvinnor<br />
som riskerar dubbel diskriminering.<br />
List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
Projektet ska ge deltagarna: kunskaper<br />
i hur man rent praktiskt kan engagera sig<br />
i samhället och i politiken, kunskaper i<br />
mötesteknik, kunskaper i kommunikation,<br />
kunskaper och färdigheter i hur<br />
man praktiskt kan etablera och stärka sin<br />
position på arbetsmarknaden, i styrelser<br />
och styrande strukturer, ett fördjupat<br />
nätverk.<br />
Genomförande i föreningar föreslås<br />
genom föreläsningar, cirkelverksamhet,<br />
studiebesök (kommunfullmäktige, riksdag<br />
t ex), radioprogram (närradio bl.a.),<br />
paneldebatt med olika aktörer, organisationer,<br />
tävlingar i något tema.<br />
Några av kommentarerna från deltagarna:<br />
Det ger oss tankeställningar. Man ska<br />
våga kämpa för det.<br />
Våga framföra sina åsikter.<br />
Väldigt viktigt att träffas, att samtala.<br />
Jobba över gränsen, bygga broar, utnyttja<br />
nätverk.<br />
Utvecklas genom föreningsliv. c<br />
7
10 Jubileum<br />
1998-2008<br />
Priredio: Haris Tucaković<br />
De första bosniska föreningarna i Sverige grundades<br />
under år 1991 och den 7 juni 1992 bildade dessa<br />
Bosnisk-Hercegovinska Riksförbundet i Sverige.<br />
Under dessa krigsår var verksamhet framförallt inriktad<br />
på att samla in humanitärhjälp till Bosnien och<br />
Hercegovina, och det är de bosniska kvinnorna som<br />
var särskilt engagerade i detta.<br />
Behov av en mer organiserad form av kvinnoverksamhet<br />
dykte upp under dessa tider och den<br />
26 november 1995 grundades Bosnien och Hercegovinas<br />
Kvinnokommitté i Borås vilken utvecklades<br />
till Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i<br />
Sverige (registrerad den 20 februari 1998).<br />
Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i<br />
Sverige är numera en av de mest kända och väletablerade<br />
bosniska kvinnoorganisationerna.<br />
Prva bh. udruženja u Švedskoj se formiraju<br />
1991. godine i 7. juna, naredne, 1992. godine,<br />
organizuju Savez bh. udruženja u<br />
Švedskoj. Aktivnosti su tih ratnih godina<br />
bile prvenstveno usmjerene prikupljanju<br />
i slanju humanitarne pomoći u bih, u čemu su se<br />
posebno isticale bosanskohercegovačke žene.<br />
Žene traže svoje mjesto!<br />
”Poznato je, naime, da se zahvaljujući<br />
ženama organizuje većina događaja u<br />
našim udruženjima, gdje one učestvuju u<br />
fizičkim pripremama, ali su slabije prisutne<br />
tamo gdje se odlučuje. Stoga, mišljenja su<br />
aktivistkinje Odbora, treba svim snagama<br />
da se bori kako bi žene dobile svoju ulogu<br />
i mjesto u radu i organiziranju Bosanaca<br />
u dijaspori.” (Irvana Mušić, Glas BiH, nov.-<br />
-dec. 1995.)<br />
Aktiv žena Bosanki<br />
Tada se i javlja potreba za organizovanijim<br />
radom bh. žena i 26. novembra 1995. u Boråsu<br />
dolazi do formiranja Aktiva žena Bosanki koji je<br />
djelovao pri Savezu bh. udruženja u Švedskoj.<br />
Na Osnivačkoj skupštini su učestvovali: Asima<br />
Pašalić (predsjednica Aktiva<br />
žena Bosanki), Hiba<br />
Muniba Čelik (predstavnica<br />
regije Zapad), Aida Bašić<br />
(predstavnica regije Sjever),<br />
Sabiha Šarić Ćorić (predstavnica<br />
regije Centar), Emira<br />
Grozdanić (predstavnica<br />
regije Istok), kao i zamjenica<br />
Jasne Jakupović (predstavnica<br />
Stockholma, ime nije<br />
upisano). U svojstvu gostiju<br />
učestvovali su dr Christina<br />
Doctare, dr Majda Omérov i<br />
Fadila Jašarević, predstavnica<br />
Ambasade Republike bih<br />
u Stockholmu.<br />
Tom prilikom su donijete odluke:<br />
• da se Aktiv žena Bosanki registruje u telefonski<br />
registar;<br />
• da se redovno informiše po regijama;<br />
• da se predlože izmjene i dopune Statuta Saveza<br />
bh. udruženja (član 4.): sjedište Glavnog odbora<br />
Aktiva žena Bosanki u Švedskoj je iz praktičnih<br />
razloga mjesto iz kojeg je predsjednik Glavnog<br />
odbora.<br />
Shodno odluci Osnivačke skupštine, sjedište Aktiva<br />
žena Bosanki je od 26. novembra 1995. praktično<br />
bilo u Skövdeu, u udruženju Behar.<br />
Aktiv žena Bosanki, ili Odbor Bosanka, ili samo<br />
Odbor, kako je kraće nazivan, je djelovao na animiranju<br />
bh. žena na sva 3 nivoa: lokalnom, regionalnom<br />
i saveznom nivou.<br />
Bosanskohercegovački savez žena<br />
Na svojoj sjednici 31. januara 1998. u Stockholmu,<br />
na kojoj su učestvovali Asima Pašalić<br />
(predsjednica), dr Emina Musić (Stockholm),<br />
Sabiha Šarić Ćorić (Centar), dr Džemila Popović (Istok),<br />
Selma Borovac (Jug) i Sead Košević (Glas bih),<br />
Glavni odbor Aktiva žena Bosanki donosi odluku o<br />
prerastanju u Bosanskohercegovački savez žena i<br />
sjedištu saveza: Skövde.<br />
BH Savez žena u Švedskoj je zatim registrovan 20.<br />
februara 1998.<br />
Odluka o osamostaljenju Saveza bh. žena i Saveza<br />
bh. omladine, radi njihovog organizovanja na višem<br />
nivou, je praktično donijeta na osnovu prethodnih<br />
dogovora i usaglašavanja tri odbora: Glavnog odbora<br />
bh. omladine, Glavnog odbora bh. žena i Glavnog<br />
odbora Saveza bh. udruženja, a obje odluke (osamostaljenje<br />
bh. žena i bh. omladine) su potvrđene na 7.<br />
Godišnjoj skupštini Saveza bh. udruženja 28. februara<br />
1998. u Skövdeu.<br />
Odluke o formiranju samostalnih saveza bh. žena<br />
i bh. omladine su od suštinskog interesa za status i<br />
odnos prema svima nama koji dolazimo iz Bosne i<br />
Hercegovine. Velikim dijelom i radi suprotstavljanja<br />
Odbor zena B&H Kvinnokommitté<br />
26.11.1995.<br />
31.1.1998.<br />
20.2.1998.<br />
8 List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
<strong>40</strong>-<strong>41</strong> | žena · kvinna<br />
^
pogrješnim predubjeđenjima o kraju iz kojeg dolazimo.<br />
Angažovanjem profesionalne sekretarice Halise<br />
Šaškin i svesrdnim zalaganjem predsjednice Asime<br />
Pašalić i koordinatorica po regijama: dr Emina Musić<br />
(Stockholm), Sabiha Šarić Ćorić (Centar), Aida Bašić<br />
(Sjever), Selma Borovac (Jug), Fatima Kovačić (Zapad)<br />
i dr Džemila Popović (Istok, mijenjala je Jasna<br />
Perić), se intenzivno radi na organizacijskom planu i<br />
aktiviranju bh. žena u aktivima/sekcijama u svim bh.<br />
udruženjima.<br />
Radi što boljeg informisanja bh. žena, u proljeće<br />
1998. se otvara internet stranica (Haris Tucaković) i<br />
pokreće kvartalni Informativni list (Jasmin Vižlin).<br />
Nakon Godišnje skupštine, 13. marta 1999., dolazi<br />
do izdvajanja jednog dijela sekcija iz bh Saveza žena<br />
koje iste godine osnivaju Bosansko-švedski savez<br />
žena pri Savezu bh. udruženja u Švedskoj.<br />
Prva udruženja bh. žena<br />
April 1999. ostaje u posebnom sjećanju. U Stockholmu<br />
je 15. aprila potpisan Ugovor o saradnji<br />
s Radničkim obrazovnim savezom abf, a<br />
24. aprila se u Värnamu osniva <strong>Žena</strong> 99 – prvo bh.<br />
udruženje žena u Švedskoj. Dr Dženana Zorlak je<br />
izabrana za predsjednicu, Azra Šepić za sekretaricu,<br />
a Ismeta Šeremet za blagajnicu tog udruženja.<br />
Aprila 1999. izlazi i prvi broj časopisa <strong>Žena</strong>, koji<br />
je istovremeno i prvi bh. ženski list pokrenut izvan<br />
granica domovine.<br />
Iste godine se aktivno radi i na knjizi<br />
Bosanskohercegovačka žena u Švedskoj, a promocija<br />
iste je obavljena na svečanoj manifestaciji<br />
obilježavanja Dana državnosti bih koju je priredila<br />
sekcija žena Fatima Gunić 27. novembra 1999. u<br />
Göteborgu.<br />
Naredne godine se u Helsingborgu osniva<br />
bh. društvo žena bh <strong>Žena</strong> 2000, a 2001. još dva<br />
udruženja: Perla u Arlövu i <strong>Žena</strong> 2001 u Mönsteråsu.<br />
Prve predsjednice tih udruženja su Selma Borovac<br />
u bh Ženi 2000, Selma Kamberović u Perli i Zekija<br />
Zembo u Ženi 2001.<br />
Integracija, mediji i širenje Saveza žena<br />
Na Godišnjoj skupštini održanoj 27. aprila 2002.<br />
u Helsingborgu za predsjednicu bh Saveza<br />
žena je izabrana Selma Borovac (bh <strong>Žena</strong> 2000<br />
Helsingborg).<br />
U to vrijeme dolazi do izmjena u propisima za<br />
dodjelu potpore od Zavoda za integraciju (Integrationsverket)<br />
i većeg preusmjeravanja aktivnosti<br />
bh. žena na aktivnosti integracijskog karaktera.<br />
bh Savez žena tada pojačava saradnju sa švedskim<br />
institucijama i organizacijama ali istovremeno<br />
radi i na poboljšanju i proširenju saradnje sa<br />
bosanskohercegovačkim.<br />
Posebna pažnja se posvećuje i medijskom predstavljanju<br />
bh Saveza žena – u novinama, na radiju i<br />
televiziji – kako u Švedskoj, tako i u Bosni i Hercegovini.<br />
Septembra 2002. godine je pokrenut rad Koordinacionog<br />
tijela bh. dijaspore u Švedskoj u kom je<br />
učestvovalo 9 bh. organizacija i saveza. Dvogodišnja<br />
aktivnost u tom tijelu je za bh Savez žena ostavila<br />
jako važna iskustva za buduću saradnju sa savezima i<br />
organizacijama građana bih u Kraljevini Švedskoj.<br />
Uspostavljena je saradnja i sa više organizacija<br />
u bih (sos Dječija sela, Majke hendikepirane djece<br />
itd). Više godina za redom su organizovana studijska<br />
putovanja u bih koja su istovremeno imala i humanitarni<br />
karakter.<br />
Nakon višegodišnje saradnje sa organizacijama<br />
bh. žena iz Danske i Norveške, 30. aprila 2005.<br />
godine se ta saradnja diže na viši organizacijski nivo<br />
uključivanjem njihovih predstavnica u Glavni odbor<br />
bh Saveza žena u Švedskoj.<br />
IT, NBV i saradnja sa bh. organizacijama<br />
Na Godišnjoj skupštini održanoj 1. aprila 2006.<br />
u Växjöu za predsjednicu bh Saveza žena je<br />
izabrana Vahida<br />
Mehinović (Tidaholmski<br />
ljiljani Tidaholm,<br />
Zajedno Lidköping).<br />
Iste godine su počele<br />
aktivnosti na razvoju<br />
intraneta bh Saveza<br />
žena u Švedskoj, valjda<br />
jednog od rijetkih<br />
saveza u Švedskoj koji<br />
koristi intranet.<br />
U Stockholmu je 15.<br />
septembra 2006. potpisan<br />
Ugovor o saradnji<br />
sa Trezvenjačkim obrazovnim<br />
savezom nbv.<br />
Na Godišnjoj<br />
skupštini 24. marta<br />
2007. u Tidaholmu<br />
je posebno istaknuta<br />
saradnja s nbv-om i<br />
potreba jačanja svih<br />
vidova saradnje sa<br />
savezima i organizacijama<br />
građana bih u<br />
Kraljevini Švedskoj,<br />
tako da je veći dio<br />
sadašnjih aktivnosti bh<br />
Saveza žena usmjeren u<br />
tom pravcu.<br />
Na Godišnjoj skupštini održanoj 8. marta 2008. u<br />
Värnamu za predsjednicu bh Saveza žena je izabrana<br />
Emina Ćejvan (Respekt Karlskrona).<br />
Fond Djeci u BiH<br />
<br />
Bosanskohercegovački Savez žena od 1998. godine<br />
ima svoj stalni fond za stipendiranje djece<br />
i omladine u Bosni i Hercegovini. Taj fond je<br />
osnovan 1998. pod nazivom fond Selma Husić a 1999.<br />
je prerastao u fond Djeci u bih. Sredstva za fond se<br />
obezbjeđuju isključivo od dobrovoljnih priloga naših<br />
članova.<br />
Do sada je stipendirao više učenika i studenata<br />
u bih, najviše 7 u isto vrijeme. Mjesečna stipendija<br />
iznosi 500 sek.<br />
Posebno ističemo da uspjeh bh Saveza žena u<br />
Švedskoj nije rezultat angažovanja pojedinaca, nego<br />
svih nas zajedno. c<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Ž e n a – prvi bosanskohercegovački ženski list<br />
pokrenut izvan granica BiH obilježava svoju<br />
10-godišnjicu aprila 2009.<br />
kvinna · žena | <strong>40</strong>-<strong>41</strong><br />
List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
9
10 Jubileum<br />
1998-2008<br />
Svensk-bosniska<br />
kulturhistoriska<br />
förbindelser<br />
Denna text är ett utdrag ur en mer omfattande<br />
presentation som visades under<br />
högtidliga programmet den 8 november 2008<br />
i Skövde. Ovaj tekst je izvod iz jedne šire<br />
prezentacije prikazane tokom svečanog programa<br />
8. novembra 2008. u Skövdeu<br />
Bosansko-švedske<br />
kulturnohistorijske<br />
veze<br />
Det finns idag i sverige över 70 000 personer<br />
med härkomst från Bosnien och Hercegovina.<br />
Flertalet har kommit till Sverige mellan<br />
år 1968 och 1975 (arbetskraftsinvandring) och<br />
mellan år 1992 och 1995 (flyktinginvandring).<br />
Uppgifter från Migrationsverket visar att bara<br />
under år 1993 beviljades uppehållstillstånd enligt Genèvekonventionen<br />
för 28 703 personer från Bosnien<br />
och Hercegovina.<br />
Svenskarna har hela tiden visat sig som våra ärliga<br />
och uppriktiga vänner.<br />
I de sämsta tiderna för oss, under aggressionen<br />
mot Republiken Bosnien och Hercegovina 1992-1995,<br />
har svenskarna visat sin stora människokärlek och<br />
humanitet genom mottagningen av krigsdrabbade,<br />
insamlingen av enorma mängder humanitär hjälp i<br />
form av läkemedel, medicinska produkter och hjälpmedel,<br />
pengar, mat, kläder osv. för hjälpbehövande i<br />
Bosnien och Hercegovina.<br />
Vi vill verkligen tacka och kommer aldrig att<br />
glömma detta!<br />
Danas u švedskoj živi preko 70 000 osoba<br />
porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Većina<br />
je došla u Švedsku između 1968. i 1975.<br />
(useljavanje radne snage) i između 1992. i<br />
1995. (useljavanje izbjeglica).<br />
Podaci Zavoda za migracije pokazuju da je samo<br />
tokom 1993. odobrena boravišna dozvola prema<br />
Ženevskoj konvenciji za 28 703 osobe iz Bosne i Hercegovine.<br />
Šveđani su se sve vrijeme iskazivali kao naši<br />
iskreni i pravi prijatelji.<br />
U najteža vremena za nas, tokom agresije na<br />
Republiku Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995.<br />
godine, Šveđani su iskazali veliku humanost i<br />
milosrđe prihvatom osoba pogođenih ratom, prikupljanjem<br />
i slanjem ogromne humanitarne pomoći<br />
u vidu lijekova, medicinskih proizvoda i pomagala,<br />
novca, hrane, odjeće i ostalih potrepština za Bosnu i<br />
Hercegovinu.<br />
Najiskrenije se zahvaljujemo i to nikada nećemo<br />
zaboraviti!<br />
Beviljade uppehållstillstånd 1980-2007 enligt Genèvekonventionen, krigsvägrare, de facto flyktingar, skyddsbehov, humanitära skäl 1) , kvotflyktingar,<br />
tillfällig lag 2) , tidigare tidsbegränsat tillstånd och verkställighetshinder 3)<br />
Medborgarskapsland 1980-1991 1992 1993 1994 1995 1996-2007 Summa<br />
Jugoslavien (f.d.) därav: 2 671 1 080 30 313 36 183 2 370 24 812 97 429<br />
Bosnien-Hercegovina - 598 28 703 18 495 1 547 6 949 56 292<br />
Serbien och Montenegro 4) - 482 1 524 16 736 750 15 563 35 055<br />
Odobrene boravišne dozvole 1980.-2007. prema Ženevskoj konvenciji, odbijanje rata, de facto izbjeglice, potreba zaštite, humanitarni razlozi<br />
1) , kvotne izbjeglice, privremeni zakon 2) , ranije vremenski ograničena dozvola i zapreke u pravosnažnosti 3)<br />
1)<br />
Fr.o.m. 31/3-06 synnerligen ömmande omständigheter; 2) Fr.o.m. 1/10-2005–31/3-2006; 3) Fr.o.m. 2007; 4) Fr.o.m. 2007 Serbien.<br />
1)<br />
Od 31/3-2006. posebno pogibeljne okolnosti; 2) Od 1/10-2005.–31/3-2006.; 3) Od 2007.; 4) Od 2007. Srbija.<br />
Källa/Izvor: Migrationsverket, tillståndsstatistik/Zavod za migracije, statistika dozvola<br />
10 List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
<strong>40</strong>-<strong>41</strong> | žena · kvinna
De kulturhistoriska kontakterna och förbindelserna<br />
mellan Sverige och Bosnien-Hercegovina är<br />
väldigt långvariga och har lämnat spår i både svenska<br />
och bosniska kulturhistorien.<br />
Den Heliga Birgitta på bosniska<br />
I<br />
dessa förbindelser träffar man först en kvinna. En<br />
svensk kvinna. Hon hette Birgitta Birgersdotter,<br />
föddes år 1303, och är i hela världen känd som Den<br />
Heliga Birgitta.<br />
Den Heliga Birgittas Femton Böner var mycket<br />
populära redan under medeltiden och har bevarats<br />
till vår tid i talrika handskrifter och tryckta upplagor,<br />
de flesta på latin, men också i översättningar till<br />
andra språk.<br />
I de första översättningarna ingår två upplagor på<br />
bosniska från 1512 och 1571 tryckta i Venedig.<br />
För en större publik blev dessa upplagor först<br />
kända 1932. Professorn Mario Roques från Universitetet<br />
i Paris (Sorbonne) har utförligt beskrivit dem<br />
i sin artikel: Deux livres d’heures du XVIe siècle en<br />
cyrillique bosniaque. Revue des études slaves xii,<br />
1932, 49-69. (Två bönböcker från 1500-talet på den<br />
bosniska kyrilliska skriften. Tidskrift för slaviska<br />
studier xii, 1932, 49-69.) Boken från 1512 hade ursprungligen<br />
128 (nu 126) blad. Birgittas femton böner<br />
är på 12 blad.<br />
De nyare forskningarna visar att de första<br />
översättningarna av Mirabilia Urbis Romae (Staden<br />
Roms märkvärdigheter) till tyska, holländska, franska<br />
och italienska inte innehåller Den Heliga Birgittas<br />
<br />
Kulturnohistorijske veze i kontakti Švedske i<br />
Bosne i Hercegovine su veoma dugi i ostavili su trag<br />
i u švedskoj i u bosanskohercegovačkoj kulturnoj<br />
historiji.<br />
Sveta Birgitta na bosanskom<br />
U<br />
tim vezama nailazimo najprije na jednu ženu.<br />
Jednu švedsku ženu. Ona se zvala Birgitta Birgersdotter,<br />
rođena je 1303. godine, i u cijelom<br />
svijetu je poznata kao Sveta Birgitta.<br />
Petnaest molitvi Svete Birgitte je bilo<br />
veoma popularno već u srednjem<br />
vijeku i očuvalo se do naših<br />
dana u vidu brojnih rukopisa i<br />
štampanih izdanja, većinom<br />
na latinskom, ali takođe i<br />
u prijevodima na druge<br />
jezike.<br />
De nyare forskningarna<br />
visar att den första<br />
översättningen av Den Heliga<br />
Birgittas Femton Böner på bosniska<br />
från 1512 ingår i de allra första. Novija<br />
istraživanja pokazuju da je prvi prijevod<br />
Petnaest molitvi Svete Birgitte<br />
na bosanski iz 1512. jedan od<br />
najranijih uopšte.<br />
U te prve prijevode<br />
spadaju i dva izdanja na<br />
bosanskom iz 1512. i 1571.<br />
štampana u Veneciji.<br />
Šira javnost je o tim<br />
izdanjima upoznata tek<br />
1932. kada ih je profesor<br />
Mario Roques sa Univerziteta u<br />
Parizu (Sorbonne) iscrpno opisao<br />
u svom radu: Deux livres d’heures du<br />
xvie siècle en cyrillique bosniaque. Revue des<br />
études slaves xii, 1932, 49-69. (Dva molitvenika iz xvi<br />
stoljeća na bosanskoj ćirilici. Časopis za slavenske<br />
<br />
Ovo jesu .15. molitava koje učini S(ve)ta Bričida prid’ Krucifik’som’ S(ve)tiem’. Detta är .15. böner som S:ta Birgitta<br />
gjorde framför det S:ta Krucifixet. (Venedig 1512 & 1571)<br />
kvinna · žena | <strong>40</strong>-<strong>41</strong><br />
List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
11
10 Jubileum<br />
1998-2008<br />
En av de allra första översättningarna av baladen Hasanaginica<br />
är Samuel Ödmanns översättning till svenska från 1792. Denna<br />
Ödmanns översättning är samtidigt den första översättningen<br />
av ett sydslaviskt litterärverk till svenska (och troligen till andra<br />
skandinaviska språk).<br />
<br />
Femton Böner – så att första upplagan på det bosniska<br />
språket (i respektive litteraturen Old Bosnian,<br />
gammalbosniskt) och på den bosniska kyrilliska<br />
skriften (bosančica) från 1512 ingår i de allra första.<br />
Den första svenska upplagan kom år 1854, och den<br />
danska år 1994.<br />
Hasanaginica på svenska<br />
<br />
Samuel Ödmann (1750-1829)<br />
studije xii, 1932., 49-69.) Molitvenik iz 1512. je<br />
izvorno sadržavao 128 listova, sada 126. Birgittinih<br />
petnaest molitvi su na 12 listova.<br />
Novija istraživanja pokazuju da prvi prijevodi<br />
Mirabilia Urbis Romae (Čuda grada Rima) na<br />
njemački, holandski, francuski i italijanski ne<br />
sadrže Petnaest molitvi Svete Birgitte – tako da prvo<br />
izdanje na bosanskom jeziku (u odnosnoj literaturi<br />
Old Bosnian, starobosanski) i na bosanskoj ćirilici<br />
(bosančica) iz 1512. spada u najranija.<br />
Prvo švedsko izdanje je objavljeno 1854., a dansko<br />
1994. godine.<br />
Hasanaginica na švedskom<br />
Återigen en kvinna. En bosnisk kvinna. Denna<br />
gång gäller en kvinna besjungen i en av<br />
världens mest översatta ballader, Hasanaginica<br />
eller Hasans hustru, som nu för tredje gången är<br />
översatt till svenska.<br />
Faktum är att det bara på tyska föreligger ett 50-<br />
tal versioner, och på franska och engelska vardera<br />
cirka 20. Det säger tillräckligt om vilken plats balladen<br />
Hasanaginica har i världens litteratur.<br />
En av de allra första översättningarna av Hasanaginica<br />
är Samuel Ödmanns översättning till<br />
svenska från 1792. Denna Ödmanns översättning är<br />
samtidigt den första översättningen av ett sydslaviskt<br />
litterärverk till svenska (och troligen till andra<br />
skandinaviska språk).<br />
Johan Ludvig Runeberg har 1833 givit ut den andra<br />
svenska översättningen.<br />
Den tredje översättningen av Hasanaginica till<br />
svenska kom ut år 2007. Översättare är Ulla-Britt<br />
Frankby, Gunnar Jacobsson och Bengt A. Lundberg. c<br />
Ponovo žena. Jedna bosanska žena. Ovoga<br />
puta se radi o ženi opjevanoj u jednoj od<br />
najprevođenijih balada na svijetu, Hasanaginici,<br />
koja je nedavno po treći put prevedena na švedski<br />
jezik.<br />
Činjenica da samo na njemačkom postoji 50-ak<br />
verzija, a na francuskom i engleskom po 20-ak, dovoljno<br />
govori o tome kakvo mjesto balada Hasanaginica<br />
ima u svjetskoj književnosti.<br />
Jedan od najranijih prijevoda Hasanaginice je prijevod<br />
Samuela Ödmanna na švedski 1792. godine. Taj<br />
Ödmannov prijevod je istovremeno i prvi prijevod<br />
jednog južnoslavenskog književnog djela na švedski<br />
(a vjerovatno i na druge skandinavske jezike).<br />
Johan Ludvig Runeberg je 1833. objavio drugi<br />
švedski prijevod.<br />
Treći prijevod Hasanaginice na švedski jezik<br />
je objavljen 2007. godine. Prevodioci su Ulla-Britt<br />
Frankby, Gunnar Jacobsson i Bengt A. Lundberg.<br />
(Haris Tucaković) c<br />
Källor/Izvori:<br />
• Roques, Mario: Deux livres d’heures du XVIe siècle en cyrillique bosniaque. Revue des études slaves XII, 1932, 49-69.<br />
• On-line Bibliography of St Birgitta and the Birgittine Order: [Fifteen Oes in Old Bosnian. Venice: Georgio Rusconi, 10 August 1512. Fols. 12. 8:o. Ill. The copy listed by Lacombe is bound with a copy of “Heures en vieux bosniaque,”<br />
Venice: Georgio Rusconi, 2 August 1512, in Paris, Bibl. nationale, Rèserve, B 5009. £ Lacombe 574.] I/U: Borgehammar, Stephan and Sander Olsen, Ulla: Editions of the fifteen prayers which St. Birgitta is sometimes said to have<br />
used, sometimes to have written, though they can hardly be by her. (13 March 2003). 2008-11-06 http://www.sanctabirgitta.com<br />
• Hasanaginica = Hasanagas hustru : den bosnjakiska balladen om Hasanagas hustru i original och ny svensk översättning / av Ulla-Britt Frankby, Gunnar Jacobsson och Bengt A. Lundberg ; jämte bilaga med Goethes tyska<br />
samt Ödmanns Och Runebergs svenska översättningar ; inledning, möjlig läsning och kommentarer av Bengt A. Lundberg. Göteborg : Institutionen för slaviska språk, Göteborgs universitet, 2007.<br />
12 List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
<strong>40</strong>-<strong>41</strong> | žena · kvinna
Jag heter Bakira Hasečić och kommer från Višegrad. Jag var 39 år i början<br />
av aggressionen mot Bosnien-Hercegovina när det mot mig och min<br />
19-åriga dotter… inför min make i mitt hus begicks den första<br />
förbrytelsen – våldtäkt och sexmisshandel…<br />
Prekinitešutnju!<br />
Ja sam Bakira Hasečić iz Višegrada. Imala sam 39 godina kada je<br />
počela agresija na Bosnu i Hercegovinu i kada je nada mnom i<br />
mojom 19-godišnjom kćerkom… pred mojim mužem u kući<br />
izvršen prvi zločin silovanja i seksualnog zlostavljanja…<br />
Piše: Selma Borovac<br />
Women Victims of the War / Žene žrtve rata<br />
Trg Oteškog bataljona 64<br />
71 210 Sarajevo-Ilidža, Bosna i Hercegovina<br />
+387 33 628 121<br />
www.zena-zrtva-rata.ba<br />
udruzenjezenazrtava_rata@bih.net.ba<br />
Nikada, baš nikada, kao žena, kćerka, majka i supruga,<br />
nisam osjetila toliki gnjev i istovremeno toliki ponos,<br />
nego kada je, 8. novembra 2008. u Skövdeu, predsjednica<br />
udruženja Žene žrtve rata stala na pozornicu i<br />
mirnim, prkosnim glasom počela svoju ispovijest…<br />
”Ja sam Bakira Hasečić iz Višegrada. Imala sam 39 godina<br />
kada je počela agresija na Bosnu i Hercegovinu i kada je nada<br />
mnom i mojom 19-godišnjom kćerkom… pred mojim mužem<br />
u kući izvršen prvi zločin silovanja i seksualnog zlostavljanja…<br />
Prvi zločin nada mnom je izvršio Milan Lukić koji je danas<br />
stanovnik Haškog tribunala…”<br />
Šok, tajac u sali, jecaji. Zar je moguće da jedna krhka<br />
žena, zauvijek puna čemera i bola, ima toliko snage da iznova<br />
preživljava najcrnje trenutke u svome životu i životu svoga<br />
djeteta i ponovi po ko zna koji put šta su doživjele!<br />
Zar nije lakše ukloniti se, zatvoriti u vlastiti oklop, vječno<br />
šutjeti!<br />
Kakva je to snaga koja je drži na nogama dok govori i koja<br />
je tjera da kazuje šta se desilo mnogim majkama, sinovima,<br />
kćerima, očevima, muževima…<br />
”Prekinite šutnju”, ponavljala je… ”Svaka izjava potvrđuje<br />
mnoge druge, pomaže da se zločini nad drugima posvjedoče i<br />
potvrde, da se stotinu drugih žrtava otvori i progovori. Svaki<br />
detalj je važan, čak i viđene samo prljave čizme zlotvora i ništa<br />
drugo…”<br />
”Prekinite šutnju, niko osim vas, Haškog suda i zločinca<br />
neće saznati”, uvjerava nas Bakira. ”A to nam je cilj. Da što više<br />
zvijeri dovedemo pred Sud Pravde. Nema većeg zadovoljstva<br />
nego kada ih sa lisicama, sitne i prestravljene vidimo u sudnici.<br />
Sve ćemo učiniti samo da se zna, da se ne zaboravi, da se<br />
kazuje i nikada nikome ne ponovi. Moja djeca i unučad pričaju,<br />
neka pričaju i vaša.”<br />
Oblio nas je osjećaj ponosa i prkosa, Bakirina snaga je prešla<br />
na sve nas.<br />
Kazivati, inat – to je naš lijek, to je sila koja nas podstiče,<br />
ispunjava i drži na nogama.<br />
Rastanak sa Bakirom bio je pun silnih osjećaja. Uz suze, ali<br />
i zadovoljstvo da se živi i bori. U jednom trenutku žene<br />
zaigraše, a Enisa Popović Čengić skide maramu i dade je<br />
Bakiri, pa onda i ostale žene. Zavihoriše se marame, začu se<br />
pjesma… ”da Miljacka mostove ponese”. Jedne plaču, a druge<br />
igraju… I Bakira je plakala ko malo dijete.<br />
”Cijeli svijet sam obišla”, veli ”ali nikada ovo nisam<br />
doživjela”.<br />
Niko ne može uništiti bosansku ženu, jer ”<strong>Žena</strong> će živjeti i<br />
istinu reći!” c<br />
Bakira Hasečić i Selma Borovac<br />
kvinna · žena | <strong>40</strong>-<strong>41</strong><br />
List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
13
10 Jubileum<br />
1998-2008<br />
Odbor za obilježavanje 10-godišnjice BH Saveza<br />
žena u Švedskoj u sastavu Ismeta Šeremet, Asima<br />
Pašalić, Selma Borovac, Fatima Kovačić i Ramiza<br />
Karamehmedović je pripremio svečani program i<br />
dodijelio zlatne plakete i specijalna priznanja za svesrdan doprinos<br />
u afirmaciji bosanskohercegovačke žene u Švedskoj.<br />
Jubilej je obilježen 8. novembra 2008. u Skövdeu u sklopu konferencije<br />
Žene i moć. Program je vodila Senada Bešić a u istom<br />
su učestvovali – udruženje žena Sedef Malmö, Enisa Popović<br />
Čengić, Hajrudin Zukanović, Selma Borovac,<br />
Birgitta Forsgård i Amila Čoko.<br />
Skup su pozdravili Darko Zelenika<br />
(veleposlanik Bosne i Hercegovine u<br />
Kraljevini Švedskoj), Gunilla Zimmermann<br />
(nbv), Bakira Hasečić (Žene žrtve<br />
rata, bih), Jasna Bećirević (bkc Kopenhagen),<br />
Jasminka Voloder (Bosansko-<br />
-švedski savez žena), Mirsad Begović<br />
(Savez bh. udruženja), Mirsad Filipović<br />
(Savez Banjalučana), književnik Meho<br />
Baraković i mnogi drugi.<br />
Dodijeljene su zlatne plakete<br />
udruženjima: Behar Skövde, <strong>Žena</strong> 99<br />
Värnamo, BH <strong>Žena</strong> 2000 Helsingborg i<br />
Fatima Gunić Göteborg, i pojedincima:<br />
Asima Pašalić, Selma Borovac i Vahida<br />
Mehinović, kao i specijalna priznanja<br />
pojedincima: Hiba Muniba Čelik, Aida<br />
Bašić, Sabiha Šarić Ćorić, Emina Musić,<br />
Christina Doctare, Majda Omérov, Fadila<br />
Jašarević, Fatima Kovačić, Džemila<br />
Shigulin (Popović), Halisa Šaškin,<br />
Salih Pašalić, Razija Riemer, Emira<br />
Mehmedbašić, Enisa Crnkić, Zekija<br />
Zembo, Muharema Pervić, Dženana Zorlak,<br />
Sehada Lakota, Branka Behlulović,<br />
Begzada Avdić, Meho Baraković,<br />
Fikret Tufek, Muharem Sitnica Sića,<br />
Muharem Nezirević, Mubera Dizdar,<br />
Fikret Babović, Ismeta Šeremet, Belma<br />
Hafizović, Sajma Dizdarević, Senada<br />
Bešić, Emina Ćejvan, Sebiha Crnić, Jasminka<br />
Jasna Perić i Haris Tucaković. c<br />
Sedef Malmö, Enisa Popović Čengić i<br />
Hajrudin Zukanović<br />
Gunilla Zimmermann<br />
Amila Čoko<br />
Birgitta Forsgård<br />
14 List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
<strong>40</strong>-<strong>41</strong> | žena · kvinna
Dobitnici priznanja sa<br />
Darkom Zelenikom,<br />
veleposlanikom Bosne i<br />
Hercegovine u Kraljevini<br />
Švedskoj<br />
Skövde,<br />
8. novembra 2008.<br />
Predsjednice BH Saveza žena – Selma<br />
Borovac (2002.-2006.), Asima Pašalić<br />
(1998.-2002.), Emina Ćejvan (2008.-) i<br />
Vahida Mehinović (2006.-2008.) sa gosp.<br />
Zelenikom<br />
kvinna · žena | <strong>40</strong>-<strong>41</strong><br />
List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
Članice Glavnog odbora Aktiva žena Bosanki<br />
(1995.) – Sabiha Šarić Ćorić (regija<br />
Centar), Asima Pašalić (predsjednica<br />
Aktiva), Aida Bašić (regija Sjever) i Hiba<br />
Muniba Čelik (regija Zapad) sa gosp.<br />
Zelenikom<br />
15
Mrkonjić Grad, 25. novembra 1943.<br />
Örebro, 29. novembra 2008.<br />
Centralna proslava<br />
DANA<br />
DRŽAVN STI<br />
Bosne i Hercegovine<br />
65<br />
A-huset, Jordgatan 6<br />
Örebro<br />
29.11.2008.<br />
Svečana akademija u 15.00<br />
Zabavni program od 17.00<br />
Organizator: BHKRF – Bosanskohercegovački savez žena u Švedskoj u saradnji sa: BHRF – Savez bosanskohercegovačkih<br />
udruženja u Švedskoj · BHUF – Bosanskohercegovački savez omladine u Švedskoj · BSKF – Bosansko-švedski savez<br />
žena u Švedskoj · RFBL – Savez Banjalučana u Švedskoj · BIS – Islamska zajednica Bošnjaka u Švedskoj · BeMUF –<br />
Muslimanski omladinski savez u Švedskoj · Merhamet MDD u Švedskoj · Domaćin: Bošnjački kulturni centar Örebro<br />
Det centrala firandet av<br />
Bosnien-Hercegovinas<br />
Nationaldag<br />
den 25 november<br />
Arrangör:<br />
• BHKRF – Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i<br />
Sverige<br />
Medarrangörer:<br />
• BHRF – Bosnisk-Hercegovinska Riksförbundet i Sverige<br />
• BHUF – Bosnisk-Hercegovinska Ungdomsförbundet i<br />
Sverige<br />
• BSKF – Bosnisk-Svenska Kvinnoförbundet i Sverige<br />
• RFBL – Riksförbundet Banja Luka i Sverige<br />
• BIS – Bosniakiska Islamiska Samfundet i Sverige<br />
• BeMUF – Bosnien-Hercegovinas Muslimska Ungdomsförbund<br />
i Sverige<br />
• MDD Merhamet Sverige<br />
Värd:<br />
• Bosniakiska Kulturella Centrum i Örebro<br />
16 List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
<strong>40</strong>-<strong>41</strong> | žena · kvinna
Topao<br />
pozdrav<br />
domovini<br />
sa Sjevera<br />
”Ljiljan” Växjö<br />
Centralna svečanost u Švedskoj povodom<br />
25. novembra, Dana državnosti<br />
Bosne i Hercegovine, rezultat je<br />
zajedničkog i koordiniranog rada 8<br />
saveza i organizacija građana Bosne<br />
i Hercegovine u Kraljevini Švedskoj, a<br />
ostvarena je na tako visokom i profesionalnom<br />
nivou kakav se rijetko viđa i u<br />
tv-programima institucija najvišeg nivoa.<br />
Svečanost je održana 29. novembra<br />
2008. u Örebru uz prisustvo većeg<br />
broja uvaženih zvanica i gostiju<br />
među kojima su bili Darko Zelenika,<br />
veleposlanik BiH u Kraljevini<br />
Švedskoj; Mušan Agović, konzul BiH u<br />
Kraljevini Danskoj; Jovan Divjak, legendarni<br />
general Armije Republike Bosne i Hercegovine<br />
i izvršni direktor udruženja Obrazovanje<br />
gradi BiH; Behcet Barsom, politički<br />
sekretar u Gradskoj vijećnici Örebra; Fadila<br />
Jašarević iz Trezvenjačkog obrazovnog<br />
saveza NBV, predstavnici naših organizacija i<br />
udruženja Švedskoj i mnogi drugi.<br />
– Želim istaći da se današnje svečano<br />
obilježavanje Dana državnosti Bosne i Hercegovine<br />
ostvaruje u suorganizaciji 8 saveza<br />
i organizacija građana BiH u Švedskoj i da<br />
priprema jedne ovakve manifestacije iziskuje<br />
brojne kontakte, dogovore i profesionalnost<br />
učesnika. Nakon izvanredno organizovane<br />
manifestacije obilježavanja genocida u<br />
Srebrenici i ostalim mjestima u BiH, održane<br />
23. avgusta u Norrköpingu u organizaciji<br />
Saveza bh. udruženja u Švedskoj, organizator<br />
današnje svečanosti je BH Savez žena<br />
u Švedskoj. Uz ova dva saveza u saradnji<br />
učestvuju i Bosansko-švedski savez žena, BH<br />
Savez omladine, Savez Banjalučana, Islamska<br />
zajednica Bošnjaka, Muslimanski omladinski<br />
savez i MDD Merhamet u Švedskoj – kazala<br />
je u pozdravnoj riječi Emina Ćejvan, predsjednica<br />
BH Saveza žena, obavještavajući<br />
kvinna · žena | <strong>40</strong>-<strong>41</strong><br />
<br />
List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
”<strong>Žena</strong> 99” Värnamo<br />
”Miris” Örebro<br />
17
Članice plesne grupe ”Miris Bosne i Hercegovine” iz<br />
udruženja ”<strong>Žena</strong> 99” Värnamo sa Jovanom Divjakom<br />
”Miris” Örebro<br />
Edvina Osmančević, Elmin Zeba, Alvin Osmančević,<br />
Johan Alexandersson & Simon Larsson<br />
Dio ekipe domaćina BKC Örebro<br />
učesnike akademije da su od velikog broja<br />
organizacija i prijatelja Bosne i Hercegovine<br />
dobili pisma podrške i čestitke povodom<br />
praznika.<br />
Među porukama izdvojila je pismo<br />
gradonačelnice Sarajeva Semihe Borovac,<br />
koja je, pored ostalog, istakla da i ovaj skup<br />
potvrđuje da ”dok god širom svijeta bude<br />
patriota Bosanaca i Hercegovaca obilježavat<br />
će se i državnost Bosne i Hercegovine…<br />
Stoga vas pozivam i molim, poručila je<br />
Borovčeva, da ovu tradiciju nikada ne prekidate.<br />
I da radost obilježavanja državnosti<br />
BiH podijelite i sa vašim prijateljima u<br />
Švedskoj.”<br />
Buran aplauz značio je saglasnost sa<br />
apelom gradonačelnice Sarajeva.<br />
Ni u BiH nije ovako<br />
”<br />
Skoro cijeli život sam proveo u<br />
kulturi i sa sigurnošću mogu reći da<br />
je današnji program sa svečanom akademijom<br />
jedan od najboljih i najprofesionalnijih<br />
u kojima sam do sada učestvovao.<br />
Za to su posebno zaslužni Mirsad Begović<br />
iz Saveza bh. udruženja kao predsjednik<br />
zajedničkog Koordinacionog odbora za<br />
kulturu i Ismeta Šeremet, predstavnica tog<br />
odbora u ime organizatora današnje manifestacije<br />
– kazao nam je Hajrudin Zukanović<br />
Hajrica, koji je prethodnog dana obilježio 50-<br />
-godišnjicu svog kulturno-umjetničkog rada.<br />
U programu su učestvovali: hor udruženja<br />
Ljiljan Växjö, dječija plesna grupa Miris<br />
Bosne i Hercegovine iz udruženja <strong>Žena</strong> 99<br />
Värnamo, folklorna grupa udruženja Miris<br />
Örebro, recitatori: Adina i Mirsad Begović,<br />
Hadisa Terović, Mirela Cerić i Sadeta Sokol,<br />
zatim Hajrudin Zukanović (harmonika),<br />
Edvina Osmančević, Johan Alexandersson<br />
i Simon Larsson (gitara) i Alvin Osmančević<br />
(violina i timpani).<br />
Kvalitet i usaglašenost učesnika, svjetlosni<br />
i scenski efekti, kao i simbolična veza u<br />
njegovanju tradicionalnog i ekstra modernog<br />
su osnovna obilježja programa.<br />
– Nesreća je što se Dan državnosti ne<br />
obeležava u celoj BiH na ovakav način i na<br />
ovako visokom nivou. Nema Bosne ovakve<br />
kakvu ste je ovde prikazali, ali ima nas sa<br />
vama u Bosni i Hercegovini koji će kad-tad<br />
biti odlučujući faktor u njenom povezivanju<br />
sa Evropom i svetom – kazao je Jovan Divjak,<br />
izvršni direktor udruženja Obrazovanje<br />
gradi BiH.<br />
Jovan Divjak je predstavio to udruženje,<br />
stipendistu Irnisa Deliju i dodijelio specijalna<br />
priznanja organizacijama koje pomažu rad<br />
udruženja Obrazovanje gradi BiH.<br />
Iskazana je i pohvala domaćinu – Sajmi<br />
Dizdarević i Senadeti Fazlić iz BKC Örebro<br />
i Fatimi Mahmutović iz NBV Örebro. Uz<br />
muzičku grupu OK Band iz Göteborga slavlje<br />
je nastavljeno do kasno u noć. Cijeli program<br />
snimala je TV Hayat iz Sarajeva. (H.T.) c<br />
18 <strong>40</strong>-<strong>41</strong> | žena · kvinna
Obilježavanje<br />
genocida u BiH<br />
Norrköping, 2008-08-23<br />
Savez bh. udruženja u Švedskoj je bio<br />
ovogodišnji organizator centralne manifestacije<br />
obilježavanja genocida u Srebrenici<br />
i ostalim mjestima u BiH. Manifestacija je<br />
održana u BKC Norrköping, a svoj doprinos<br />
su suorganizacijom i učešćem dale i ostale<br />
organizacije i savezi građana BiH u Kraljevini<br />
Švedskoj. BH Savez žena je predstavljala<br />
dječija plesna grupa Miris Bosne i Hercegovine<br />
iz udruženja <strong>Žena</strong> 99 Värnamo.<br />
Photo Credit: Muhamed Mujakić<br />
Seminar o<br />
rodnoj ravnopravnosti<br />
Stockholm, 2008-08-29<br />
Ungdomsstyrelsen je u ovoj godini za 20<br />
organizacija odobrio potporu za projekte<br />
koji će unaprjeđivati rodnu ravnopravnost/<br />
ravnopravnost polova. Seminar je organizovan<br />
radi predstavljanja odobrenih projekata<br />
u želji da će zajednički susret voditi<br />
pokretanju nove saradnje, proširenju znanja<br />
i podsticanju inicijative.<br />
Emina Ćejvan je predstavila projekt Att<br />
vara med på riktigt: Kvinnors makt kojeg provodi<br />
BH Savez žena, a Asima Pašalić projekt<br />
Behar kojeg provodi bh. distrikt Skaraborg.<br />
Emina Ćejvan, Mideto Feza Kalala & Asima Pašalić<br />
Biser Kristianstad<br />
novo udruženje žena<br />
Kristianstad, 2008-10-26<br />
Na poziv bh. žena iz Kristianstada organizovan<br />
je sastanak na kom su Jasna Perić i<br />
Enisa Crnkić predstavile rad BH Saveza žena<br />
u Švedskoj. U veoma prijatnoj atmosferi<br />
donijeta je odluka o osnivanju udruženja<br />
žena i njegovom nazivu – Biser.<br />
Žene iz Bisera su se odmah uključile u<br />
aktivnosti BH Saveza žena, a dvije njihove<br />
predstavnice, Nermina Sijerčić i Mirsada<br />
Bošković, učestvovale su na konferenciji<br />
Kvinnors makt od 7. do 9. novembra 2008. u<br />
Skövdeu.<br />
Susret regije Centar<br />
Lidköping, 2008-12-13<br />
Udruženje Tillsammans/Zajedno Lidköping<br />
organizovalo je kulturnu manifestaciju<br />
regije Centar kojoj je prisustvovalo preko<br />
<strong>40</strong> žena iz Tidaholma, Skare, Mariestada i<br />
Lidköpinga.<br />
Ovo udruženje je osnovano 2007.<br />
godine, a odnedavno ima i prostorije za<br />
svoje aktivnosti u Linjevägen 26 – što je bio<br />
poseban povod da se ovaj susret provede<br />
uz prijatno druženje, igru i pjesmu.<br />
kvinna · žena | <strong>40</strong>-<strong>41</strong><br />
19
Sarajka<br />
na krovu<br />
Evrope<br />
Sa lica mjesta: Elvedin Durović<br />
Džana Damjanović från gymnastikföreningen GF Ling i Helsingborg<br />
som den 25 oktober 2008 tog EM-guld i truppgymnastik.<br />
Priča prva – Naša djevojka na krovu Evrope<br />
Uvijek kada pomislim da je ona prestala<br />
sa sportskim i posvetila se fakultetskim<br />
obavezama, koje joj takođe izvanredno<br />
idu, ona me iznenadi. Po drugi put, htio to<br />
ili ne, nameće se potreba i ponos da ponovo napišem<br />
nešto o ovoj nadasve skromnoj, ali upornoj djevojci,<br />
koja je uzgred rečeno i moja sugrađanka.<br />
Riječ je o Džani Damjanović, evropskoj prvakinji<br />
na upravo završenom Evropskom prvenstvu u timskoj<br />
gimnastici koje je od 24. do 25. oktobra 2008. godine<br />
održano u belgijskom gradu Gentu (TeamGym 2008).<br />
U jednom od brojeva našeg izdanja tokom 2007.<br />
godine (<strong>Žena</strong> br. 34) najavili smo svijetlu budućnost<br />
i blistave rezultate ove mlade djevojke. Ali, niko sa<br />
sigurnošću nije mogao da vjeruje da će tako brzo<br />
doći i ovako blistav trenutak. U prošlom intervjuu<br />
za naš list, pomalo stidljivo i za neupućene čudno,<br />
zvučala je njena tvrdnja da joj je glavna inspiracija i<br />
moto uspjeha bila njena mlađa sestra Sara, koja sada<br />
ima tek 10 godina. Tada je obećala i obećanje ispunila<br />
da će sestru obradovati medaljom prvaka Švedske,<br />
a odmah zatim i evropskom titulom. Obećanje je<br />
ispunila, a sretnoj i ponosnoj Sari u neizmjernoj<br />
radosti su se pridružili: starija sestra Dženita, majka<br />
Ismeta i otac Izet.<br />
Da cjelokupna porodica odiše kompaktnošću<br />
najbolje govore podatci da sva takmičenja u zemlji i<br />
inostranstvu, u granicama svojih mogućnosti, prate i<br />
članovi njene porodice i pored ne baš malih finansijskih<br />
izdataka.<br />
Zbog svega toga ne bi bilo korektno kada ne bi<br />
spomenuli i ostale članove porodice Damjanović:<br />
starija sestra Dženita je redovni student druge<br />
godine fakulteta kth u Stockholmu, otac i majka su<br />
diplomirani ekonomisti i rade u ovdašnjoj komuni, a<br />
najmlađa Sara je još uvijek odlična učenica jedne od<br />
helsingborških osnovnih škola.<br />
Džana nije samo istaknuti sportaš već u isto<br />
vrijeme uspješan student prve godine Tehničkog<br />
fakulteta u Lundu. ”Nadam se da ću u redovnom<br />
roku (studiji traju 5 godina) uspjeti da okončam<br />
Gimnastičarke GF Ling-a iz Helsingborga – nove prvakinje<br />
Evrope u timskoj gimnastici.<br />
Iako najmlađa među svojim klupskim kolegicama,<br />
članicama gimnastičke ekipe gf Ling iz Helsingborga,<br />
uspjela je poslije brojnih medalja i priznanja na<br />
domaćim i međunarodnim takmičenjima da se okiti<br />
i titulom evropskog šampiona. Konkurencija ni malo<br />
lagana, ali i pored 22 ekipe iz isto toliko zemalja ona<br />
je uspjela da dostigne krunu svoje karijere i postane<br />
evropska prvakinja. Uzgred rečeno, ova mlada<br />
djevojka je tek nedavno napunila 18 godina.<br />
Ismeta, Džana, Dženita,<br />
Sara & Izet Damjanović<br />
20 List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
<strong>40</strong>-<strong>41</strong> | žena · kvinna
studije i posvetim se svom tehničkom<br />
pozivu. Uz to nastojaću da se odužim<br />
svojoj porodici za nesebično zalaganje<br />
i upornost koju su pokazali u cijelom<br />
mom razvoju kako bih uspjela u ostvarivanju<br />
svojih ličnih ciljeva”. A sportovi<br />
i aktivnosti kojima se Džana bavila od<br />
prvih folklornih koraka u ovdašnjem bh.<br />
udruženju do danas su zaista impozantni:<br />
klizanje na ledu, muzička škola,<br />
plivanje i na kraju kruna svega: gimnastika.<br />
Na kraju istaknimo da i Jenny<br />
Bjälkefors, trener ove već sada poznate<br />
djevojke, u razgovoru za naš list sa ponosom<br />
ističe da je Džana izuzetan talenat<br />
i da se sa pravom od nje očekuju novi<br />
rezultati i u narednom periodu.<br />
Zato neka je ova reportaža samo nastavak<br />
prethodne o našoj sjajnoj Džani –<br />
Sarajki sa željom da će nas svojim rezultatima<br />
i ove godine ponovo obradovati i<br />
nadom da ćemo se takođe u ovoj godini<br />
radovati tituli svjetske prvakinje.<br />
Sretno Džana…<br />
Priča druga – Goraždani<br />
Svake godine u mjesecu decembru<br />
velika većina Goraždana se odazove<br />
na tradicionalnu humanitarnu<br />
akciju za pomoć onima kojima je ova<br />
pomoć u datom trenutku najpotrebnija.<br />
Ovaj put je odlučeno da se pokrene<br />
humanitarna akcija za pomoć Javnoj<br />
ustanovi Dom za stara i iznemogla lica<br />
Goražde – po drugi put i novčana donacija<br />
Udruženju oboljelih od karcinoma<br />
dojke i drugih malignih oboljenja Biser<br />
Goražde.<br />
Udruženje je osnovano 2006. godine<br />
i broji preko 150 članova, od čega je 60<br />
članova operativno i terapijski tretirano.<br />
Taj broj se svakodnevno mijenja, a samo<br />
u protekloj godini je 12 članova umrlo<br />
dok se trend oboljelih svakim danom<br />
povećava.<br />
I pored veoma kratkog vremenskog<br />
intervala od početka do zaključenja akcije,<br />
jednoglasan je zaključak da je akcija<br />
u potpunosti uspjela. U samo 10 dana<br />
decembra uzorni Goraždani, a njih je sa<br />
pravom većina, još jednom su dokazali<br />
odanost i privrženost svome gradu i dali<br />
na razmišljanje zanemarujuću manjinu<br />
koja ni ovaj put iz samo njima znanih<br />
razloga nije učestvovala u ovoj plemenitoj<br />
akciji.<br />
Kao i prethodne, i ove godine je<br />
Domu za stara i iznemogla lica Goražde<br />
doniran novi plazma televizor marke<br />
Philips za potrebe starih i nepokretnih<br />
lica, a novčana donacija od oko 10.000<br />
danskih kruna dodijeljena je Udruženju<br />
za borbu protiv raka i drugih malignih<br />
oboljenja Biser.<br />
Primaoci ove humanitarne pomoći<br />
nisu krili svoje oduševljenje sa izrazom<br />
spremnosti na ovom humanom gestu<br />
prema njihovim štićenicima. U E-mail<br />
porukama iz udruženja Biser doslovno u<br />
znak zahvalnosti stoji: ”U ime preko 150<br />
oboljelih od ove opake bolesti neizmjerno<br />
vam hvala na pomoći koja je stigla<br />
u pravom trenutku. Naime, tri naše<br />
članice su upravo u postoperativnom<br />
stadiju i uručivanje ove pomoći će bar<br />
na trenutak ozariti njihova lica u želji<br />
da se izbore sa ovom opakom bolesti …<br />
Od srca hvala, predsjednica udruženja<br />
Bavčić Sehija-Seja.”<br />
U drugoj poruci dostavljenoj faksom<br />
od strane ju Dom za stara i iznemogla<br />
lica Goražde stoji: ”Jedna naša štićenica<br />
od 75 godina u ime zahvalnosti rekla<br />
je ono što mi svi želimo da vam prenesemo:<br />
’Neka dragi Bog i njih obraduje sa<br />
svim onim željama koje požele’.”<br />
To su dvije ljudske poruke upućene<br />
sa dvije strane na adresu humanih<br />
Goraždana i ljudi dobre volje. One su<br />
bolne, ali i obavezujuće. Nadam se da će<br />
ove riječi dospjeti do sviju nas i nagnati<br />
nas na razmišljanje da još uvijek postoje<br />
mnogi kojima je ova pomoć itekako<br />
potrebna.<br />
Zbog toga će Organizacioni odbor<br />
Goraždana za Švedsku i Dansku nastojati<br />
da u sljedećem ciklusu ova tradicionalna<br />
manifestacija poprimi regionalni<br />
karakter iz razloga velikog broja apela<br />
ljudi sa područja susjednih opština da se<br />
i oni uključe u ovu akciju.<br />
Oni čekaju i Vas… c<br />
Humanitarna pomoć djevojčici<br />
Elmi Boškailo<br />
17-godišnja djevojčica Elma Boškailo, iz<br />
Aladinića kod Stoca, boluje od najteže<br />
vrste progresivnog tumora takozvanog<br />
Hongkočkin, od kojeg samo oni rijetki ili<br />
oni kojima se odmah pomogne, mogu<br />
preživjeti.<br />
Nakon apela objavljenog krajem novembra<br />
2008. na sajtu MofoRaja.com, RTV<br />
Mostar i TV Hajat Sarajevo, Fikret Babović<br />
je pri BH Savezu žena u Švedskoj inicirao<br />
akciju prikupljanja pomoći za liječenje<br />
ove bolesne djevojčice. Akciju u Kalmaru<br />
vodila je Jasna Perić, a u Skövdeu Haris<br />
Tucaković.<br />
U Kalmaru je prikupljeno 9.500 kr, a<br />
od toga je bh. udruženje Bosna Kalmar<br />
doniralo 5.3<strong>40</strong> kr (2.000 kr + 3.3<strong>40</strong> od<br />
tombole). Akciji su se svojim prilozima<br />
pridružili i BH Savez žena u Švedskoj,<br />
Priština Livs, kao i Barjaktarević Mehmed,<br />
Bundić Rifat i Hasnija, Deronja Dragan i<br />
Jasna, Imamović Ekrem i Emira, Jusić Šerif,<br />
Spisak donatora u akciji za<br />
Goražde<br />
Pašić Faruk i Nisveta (besplatan prevoz),<br />
BH Savez žena u Švedskoj, udruženje ”Ost.<br />
Bosna” u Danskoj, Alihodžić Rabka i Ifet, Arnus<br />
Nisveta-Nina, Avdiji Mevlida i Hajrudin,<br />
Bavčić Amira i Amer, Bičo Sead, Čaušević<br />
Nizama i Hajrudin, Čengić Enisa i Džafer,<br />
Dragolj Dika i Zahid, Durović Vasvija i Elvedin,<br />
Džemidžić Sadžida i Zijad, Džemidžić<br />
Munevera i Esad, Džozo Suada i Mehmed,<br />
Đuzel Samir, Fejzić Ildirina i Nedžad, Gabela<br />
Kimeta i Sead, Gabela Nura i Ibrahim,<br />
Gabela Nura i Safet, Gačanin Sabrina i<br />
Berzad, Halilović Adem, Hošo Munevera i<br />
Mujo, Imamović Indira i Mustafa, Isić Mina,<br />
Jašarević Fadila, Kadić Armina i Mesud,<br />
Kanlić Denisa i Ćamil, Karahmet Azra i<br />
Mujo, Kodžaga Veda i Emir, Kuljuh Suada<br />
i Sulejman, Maslan Esma i Sead, Maslan<br />
Pemba i Mustafa, Medić Izeta i Ismet,<br />
Muratspahić Nermina i Izet, Palalija Bahra i<br />
Muhidin, Sijerčić Nezira i Mirsad, Šapčanin<br />
Mirha i Ramiz, Šveđanka, Tozo Uzeir,<br />
Ušanović Dino i Amer, Vrana Bejda i Dino,<br />
Vrana Dženan i Isić Mirela, Vrana Dženita i<br />
Ramić Ervin, Vrana Elmina i Muhidin, Vrana<br />
Selima i Midhat, Vukašinović Boris, Zorlak<br />
Dženana i Husein.<br />
Kontakt telefoni za pomoć:<br />
Dom za stara i iznemogla lica Goražde<br />
Tel: 00387 38 22 84 43<br />
Fax: 00387 38 24 06 60<br />
Biser Goražde<br />
E-mail: biser@bih.ba<br />
Tel/fax: 00387 38 22 <strong>40</strong> 45 c<br />
Kaharević Suad i Sabina, Mešić Ismet,<br />
Peco Faruk i Šerifa, Perić Jasna, Perić<br />
Sanel i Elvira, Pezić Ibro, Pezić Sead, Pezić<br />
Suad, Šipo Jasmina, Šipo Muris i Adela,<br />
Smajlović Mesud i Alma, Zahirović Suad<br />
i Zlata.<br />
U Skövdeu je prikupljeno 6.000 kr. Bh.<br />
distrikt Skaraborg je donirao 2.000 kr, bh.<br />
udruženje Behar Skövde 1.000 kr, a svoje<br />
priloge su dali i Babović Fikret (Tidaholm),<br />
Crnić Dino, Crnić Nermin, Crnić Sebiha,<br />
Čampara Almedina, Ćorić Jusuf, Fazlić<br />
Asmira, Husaković Asim, Maksumić Jasmin,<br />
Maksumić Nusred, Opijač Muhamed<br />
i Elma, Pašalić Asima, Pašalić Salih, Sarić<br />
Hamid i Adila (Göteborg), Tucaković Haris.<br />
Molim sve da se pridruže ovoj plemenitoj<br />
akciji.<br />
Brojevi žiro računa su:<br />
Elma Boškailo<br />
Hypo Alpe Adria Bank<br />
SWIFT code HAABBA22<br />
IBAN: BA393060123761952613<br />
Devizni račun: 123 76 19 526<br />
Račun za KM: 143 720 5293 c<br />
kvinna · žena | <strong>40</strong>-<strong>41</strong><br />
List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
21
Kvinnor<br />
& media<br />
(av genus, ras/kultur, etnicitet, religion osv.) ett försök<br />
att fixera en ”önskad” mening och innebörd. Trots att<br />
de har en potentiell roll att opponera mot stereotyper, är<br />
medierna oftare problemet själv än dess lösning”, framhåller<br />
Adla Isanović i sin undersökning Mediediskurs<br />
som manlig domän – Genus presentation i dagspressen i<br />
Bosnien-Hercegovina, Kroatien och Serbien. 2<br />
Photo Credit: XLucas<br />
En av de viktigaste jämlikhetsfrågorna är<br />
jämställdhet och definieras som jämlikhet<br />
mellan könen. Jämställdhet innebär att alla<br />
kvinnor och män har lika rättigheter, skyldigheter<br />
och möjligheter.<br />
Det går inte att glömma pronomen alla, annars blir<br />
det ingen jämlikhet.<br />
Trots att de har en potentiell roll att opponera mot stereotyper,<br />
är medierna oftare problemet själv än dess lösning.<br />
Lagstiftningen betraktas som en grundläggande<br />
förutsättning för att förverkliga jämställdheten. Men<br />
trots detta spelar massmedierna en central roll i fråga<br />
om utvecklingen av den faktiska jämställdheten.<br />
”Genus- och media aktivister i hela världen undersöker<br />
hur massmedierna presenterar och skapar bilden<br />
om kvinnor samt försöker hitta strategier att ta itu med<br />
genus stereotypiseringen. Både grupper samtycker att<br />
den dominerande föreställningen om genus (samt om<br />
ras/kultur 1 , etnicitet, religion osv.) är starkt beroende av<br />
medierna, eftersom presentationsprocessen har sina rötter<br />
i medierna själva. När det presenteras en händelse,<br />
situation, person eller grupp tillskriver man dem en viss<br />
betydelse. I presentationsprocessen är stereotypisering<br />
Dr Donna Allen (1920-1999) var en av banbrytarna<br />
som insisterade för jämlik tillgänglighet<br />
till media för varje person som en av de första<br />
principerna i demokratin.<br />
Från 1972 till 1987 gav Dr Allen ut Media Report to<br />
Women, ett kvartalsvis nyhetsblad att visa vägen och<br />
uppmuntra kvinnorna att skapa sina egna medier eller<br />
göra inbrytningar i medievärlden där pengar och den<br />
vita mannen typiskt bestämmer och dominerar i produktionen<br />
och spridningen av tryckta ord. Hon har även<br />
grundat The Women’s Institute for Freedom of the Press.<br />
Michael Honey, professor i amerikansk historia och<br />
arbetar- och etnologiska studier vid Universitet i Washington,<br />
skrev 1999 efter hennes död:<br />
”Genom sin egen erfarenhet som aktivist och pedagog<br />
under 19<strong>40</strong>-, 50- och 60-talet, upptäckte hon hur<br />
massmedia trivialiserar, ignorerar, förvränger och på<br />
annat sätt vilseleder allmänheten angående avgörande<br />
frågor som sjukförsäkring, arbetarnas rättigheter,<br />
rasism, sexism och krig. (…) Från 1970-talet till sin död<br />
tillägnade hon sitt liv till omstrukturering av massmedia<br />
för att de inte längre kontrolleras av ett fåtal rika.” 3<br />
Dr Donna Allens The Women’s Institute for Freedom<br />
of the Press är en av de organisationerna som har<br />
starkt bidragit men det var ändå fn:s världskvinnokonferenser<br />
som har under de sista decennierna initierat<br />
viktigaste framsteg för jämlikheten mellan könen.<br />
Under Internationella kvinnoåret 1975 anordnades<br />
fn:s första världskvinnokonferens i<br />
Mexico City. Sedan dess har det anordnats ytterligare<br />
tre konferenser – i Köpenhamn 1980, i Nairobi<br />
1985 och senast i Beijing (Peking) 1995.<br />
Anna Norlin från unifem Sveriges styrelse pekar på<br />
problemet med att organisera fn:s femte världskvinnokonferens:<br />
”Tyvärr blev det ingen kvinnokonferens 2005, tio år<br />
efter Beijing. Starka religiösa och konservativa krafter<br />
runt om i världen arbetar mot kvinnors rättigheter och<br />
det fanns en rädsla att konferensens beslut skulle leda<br />
till en försämring för världens kvinnor. Bland annat är<br />
det kvinnors rätt att bestämma över sin kropp, preventivmedel<br />
och abort som är starkt ifrågasatt.” 4<br />
Vid konferensen i Beijing antogs en deklaration samt<br />
en handlingsplan att uppnå de av fn uppsatta målen<br />
om jämställdhet, utveckling och fred. Handlingsplanen<br />
från Beijing innehåller sex kapitel och urskiljer tolv<br />
”kritiska områden” som definierar långsiktiga mål och<br />
åtgärder som skall vidtas de kommande fem åren av regeringar,<br />
det internationella samfundet, frivilligorganisationerna<br />
och det privata näringslivet för att förbättra<br />
kvinnors villkor. Ett av dessa tolv kritiska områden är<br />
”Kvinnor och media”.<br />
Efter Beijing-konferensen (1995) har man gjort talrika<br />
undersökningar om hur genus presenteras i media.<br />
Dessa undersökningar är i Sverige regelbundna och<br />
talrika. I Bosnien och Hercegovina genomförs de också,<br />
men är sällsynta i alla fall.<br />
<br />
22 List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
<strong>40</strong>-<strong>41</strong> | žena · kvinna
Žene<br />
& mediji<br />
Jedno od najvažnijih pitanja ravnopravnosti je<br />
rodna ravnopravnost/ravnopravnost polova.<br />
Rodna ravnopravnost znači da sve žene i<br />
muškarci imaju jednaka prava, obaveze i<br />
mogućnosti.<br />
Zamjenica sve/svi se ne smije zaboraviti, inače od<br />
ravnopravnosti nema ništa.<br />
Zakonodavstvo se smatra osnovnom pretpostavkom<br />
za ostvarivanje rodne ravnopravnosti.<br />
Unatoč tome, masmediji igraju centralnu ulogu u<br />
razvoju stvarne rodne ravnopravnosti.<br />
”Rodni i medijski aktivisti i aktivistkinje širom svijeta<br />
već dugo se bave monitoringom medijskog prikazivanja<br />
žena i pronalaženjem strategija za hvatanje<br />
ukoštac sa rodnom stereotipizacijom u medijima. Obje<br />
ove grupe slažu se da su dominantne predodžbe o<br />
rodu (kao i o rasi/kulturi 1 , etnicitetu i drugim faktorima<br />
diferencijacije među ljudima) snažno ovisne o<br />
medijima, jer je proces predstavljanja u osnovi samih<br />
medija. Prilikom predstavljanja tema, događaja,<br />
situacija, osoba i grupa, mediji im pripisuju određeno<br />
značenje. U procesu predstavljanja, stereotipizacija<br />
(bilo da je zasnovana na rodu, rasi ili etnicitetu) je<br />
pokušaj fiksiranja ”preferiranog” značenja. Iako imaju<br />
potencijalno značajnu ulogu u osporavanju fiksiranih<br />
značenja, mediji češće predstavljaju dio problema<br />
nego njegovo rješenje”, naglašava Adla Isanović u<br />
svom istraživanju Medijski diskurs kao muški domen<br />
– Predstavljanje roda u dnevnim novinama u Bosni i<br />
Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji. 2<br />
Dr Donna Allen (1920.-1999.) je bila među<br />
prvima koji su insistirali da mediji budu<br />
ravnopravno dostupni svakoj osobi, a što je<br />
jedan od prvih principa demokratije.<br />
Od 1972. do 1987. je Dr Allen objavljivala Media<br />
Report to Women, kvartalni informativni list radi<br />
usmjeravanja žena da stvaraju vlastite medije ili da<br />
vrše upade u medijski svijet u kom novac i bijeli čovjek<br />
tipično vladaju i dominiraju u produkciji i širenju<br />
štampane riječi. Osnovala je i The Women’s Institute<br />
for Freedom of the Press.<br />
Profesor Michael Honey sa Univerziteta u Washingtonu<br />
napisao je nakon njene smrti, 1999. godine:<br />
”Na osnovu vlastitih iskustava kao aktivistkinja i<br />
pedagoginja tokom 19<strong>40</strong>-, 50- i 60-ih, uočila je ona<br />
kako masmediji bagatelišu, ignorišu, izvrću i na drugi<br />
način dezinformišu javnost u vezi ključnih pitanja<br />
kao što su zdravstveno osiguranje, radnička prava,<br />
rasizam, seksizam i rat. (…) Od 1970-ih do svoje smrti<br />
posvetila je ona svoj život preustroju masmedija da ne<br />
bi i dalje bili kontrolisani od bogate manjine.” 3<br />
Njen The Women’s Institute for Freedom of the<br />
STEREOTYPING:<br />
REPRESENTATION OF WOMEN IN<br />
PRINT MEDIA IN SOUTH EAST EUROPE<br />
EDITED BY: Nirman Moranjak BAMBURAĆ,<br />
Tarik JUSIĆ, Adla ISANOVIĆ<br />
Press je jedna od organizacija koje su jako doprinijele,<br />
ali su ipak svjetske konferencije Ujedinjenih Naroda o<br />
ženama tokom zadnjih decenija pokrenule najvažnije<br />
korake za ravnopravnost polova.<br />
Tokom Međunarodne godine žena 1975. organizovana<br />
je 1. svjetska konferencija un-a<br />
o ženama u Ciudad de Mexicu. Nakon te,<br />
organizovane su još tri konferencije – 2. u Kopenhagenu<br />
1980., 3. u Nairobiju 1985. i zadnja, 4. u Pekingu<br />
(Beijing) 1995.<br />
Anna Norlin iz upravnog odbora švedskog<br />
unifem-a ističe problem u organizovanju 5. svjetske<br />
konferencija un-a o ženama:<br />
”Nažalost, 2005. nije održana svjetska konferencija<br />
žena, 10 godina nakon Pekinga. Moćne vjerske i<br />
konzervativne snage širom svijeta rade protiv prava<br />
žena i postoji strah da će odluke konferencije voditi<br />
pogoršanju za žene u svijetu. Između ostalog, pravo<br />
žene da odlučuje o svom tijelu, preventivnim sredstvima<br />
i abortusu se snažno osporava.” 4<br />
Iako imaju potencijalno značajnu ulogu u osporavanju fiksiranih<br />
značenja, mediji češće predstavljaju dio problema nego<br />
njegovo rješenje.<br />
Na konferenciji u Pekingu usvojene su Deklaracija i<br />
Platforma za akciju za ostvarivanje od un-a istaknutih<br />
ciljeva za rodnu ravnopravnost, razvoj i mir. Pekinška<br />
platforma za akciju sadrži 6 poglavlja i prepoznaje 12<br />
”kritičnih oblasti” koje definišu dugoročne ciljeve i<br />
mjere koje će se poduzimati u narednih 5 godina od vlada,<br />
međunarodne zajednice, dobrovoljnih organizacija i<br />
privatnog sektora na poboljšanju uslova za žene. Jedna<br />
od tih 12 kritičnih oblasti je ”Žene i mediji”.<br />
Nakon Pekinške konferencije (1995.) obavljena su<br />
brojna istraživanja predstavljanja roda u medijima. Ta<br />
istraživanja su u Švedskoj redovna i brojna. U bih se<br />
takođe obavljaju, ali su u svakom slučaju rijetka.<br />
<br />
MEDIACENTAR<br />
SARAJEVO<br />
kvinna · žena | <strong>40</strong>-<strong>41</strong><br />
List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
23
30 % kvinnor i Sverige. Respektive gmmp:s rapport<br />
för Bosnien-Hercegovina visar 87,2 % män och 12,8 %<br />
kvinnor.<br />
Alla gmmp:s rapporter saknar information om<br />
undersökningar om diskriminering mot invandrar-,<br />
flykting- och minoritetskvinnor. Dessa undersökningar<br />
och upplysningar är ett krav av fn:s Kommitté för<br />
avskaffande av all slags diskriminering av kvinnor<br />
(cedaw).<br />
Under år 2004 och 2005 har kvinnorna i Bosnien-<br />
Hercegovina, Kroatien, Serbien och Montenegro<br />
genomfört projektet Eqviwa (Equally visible women/<br />
Lika synliga kvinnor) med viktiga målet att granska<br />
lagstiftningen i respektive länder.<br />
Delegationen för mänskliga rättigheter i Sverige<br />
har 2007 gjort en väldigt omfattande och sakkunnig<br />
undersökning som presenterades i rapporten Svenska<br />
nyhetsmedier och mänskliga rättigheter i Sverige.<br />
Inrikesmaterialet i mars månads papperseditioner<br />
av Dagens Nyheter, Göteborgs-Posten och Aftonbladet<br />
utgör analysmaterial. Rapporten visar bl.a. att<br />
”kvinnor är fortfarande underrepresenterade” och<br />
”invånare med utländsk bakgrund kraftigt underrepresenterade<br />
bland dem som syns i medierna.”<br />
”Hemmafru i köket/Domaćica u kuhinji”, 1939, Victor Keppler (1904-1987)<br />
Det oberoende medieforskningsinstitutet Media<br />
Tenor (grundad 1993) har 2002 granskat kvällsnyheterna<br />
på cbs, abc och nbc för att fastställa<br />
andelen kvinnliga protagonister i nyhetsartiklar.<br />
Alla tre program hade en genomsnittlig andel på 14 %<br />
kvinnliga protagonister, jämfört med 86 % män. Bilden<br />
ser ännu värre ut när det gäller utrikespolitiska nyheter.<br />
Bland 4 234 framträdanden av enskilda personer var det<br />
bara 208 kvinnor eller 5 % på alla tre programmen.<br />
Mediediskurs som en manlig domän … ständigt (om)konstrueras<br />
genom att använda olika metoder för att tillstyrka<br />
och vårda den symboliska ojämställdheten i en värld av<br />
gamla, dominerande, fasta och homogena identiteter och<br />
relationer. Inom denna ram – makt, kompetens, produktion,<br />
auktoritet och synlighet tillhör männen, medan tystnad,<br />
beroende, familj, reproduktion, underhållning och<br />
sexualitet tillskrivs kvinnorna.<br />
Sveriges rapport för nyhetsstudien Global Media<br />
Monitoring Project 2005 är en av många media undersökningar<br />
som genomförs i Sverige. Rapporten visar att<br />
fördelningen av nyhetssubjekten består av 79 % män<br />
och 21 % kvinnor globalt (i världen), och 70 % män och<br />
I<br />
inledningen av sin undersökning hänvisar Adla<br />
Isanović till Anna Lithanders analyser 5 av kvinnors<br />
situation i Bosnien-Hercegovina fram till<br />
1990 samt efter detta år. Kvinnorna har gjort ett betydligt<br />
framsteg och t.ex. på 1970-talet har procenten<br />
av kvinnoombud i de regionala och federala regeringarna<br />
ökat till 30 procent, de flesta arbetade heltid<br />
och utgjorde <strong>40</strong> procent av alla anställda, de hade<br />
frihet att planera sina familjer osv. Efter de första fria<br />
valen 1990 har i alla de f.d. jugoslaviska republikerna<br />
nationalistiska partier med konservativ politik, starkt<br />
religiöst inflytande och politiska program med patriarkala<br />
värderingar att kvinnans plats är ”i hemmet”<br />
kommit till makten. I jämförelsen med 1986 års val,<br />
har andelen kvinnliga ombud i Bosnien-Hercegovinas<br />
parlament minskat från 24 till 3 procent, och i lokala<br />
beslutsfattande organ från 17 till 5 procent.<br />
En unifem:s rapport för år 2000 visar att Bosnien-<br />
Hercegovina med 21,0 % kvinnliga ombud i parlamentet<br />
hade första plats i Sydöstra Europa. Kroatien med<br />
7,1 % var på den 15:e platsen, och Jugoslavien (Serbien<br />
och Montenegro) var med 6,1 % på den 16:e platsen.<br />
Samtidigt hade Sverige med 42,7 %, Danmark med<br />
37,4 % och Finland med 37,0 % toppat listan för Västeuropa<br />
och andra i-länder.<br />
Rapporter för år 2002 visar att andelen kvinnliga<br />
ombud i Bosnien-Hercegovinas parlament har fallit<br />
kraftigt till 6,4 %. För 2007/2008 är respektive andelen<br />
fortfarande väldigt låg och utgör bara 14,0 % som är<br />
dubbelt så mindre i jämförelse med situationen sedan<br />
tre decennier tillbaka.<br />
”Mediediskurs som en manlig domän … ständigt<br />
(om)konstrueras genom att använda olika metoder<br />
för att tillstyrka och vårda den symboliska ojämställdheten<br />
i en värld av gamla, dominerande, fasta och<br />
homogena identiteter och relationer. Inom denna<br />
ram – makt, kompetens, produktion, auktoritet och<br />
synlighet tillhör männen, medan tystnad, beroende,<br />
familj, reproduktion, underhållning och sexualitet<br />
tillskrivs kvinnorna”, betonar Adla Isanović i de slutliga<br />
kommentarerna av sin undersökning. 2 c<br />
24 List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
<strong>40</strong>-<strong>41</strong> | žena · kvinna
Nezavisni institut za medijska istraživanja<br />
Media Tenor (osnovan 1993.) je 2002. analizirao<br />
večernje vijesti na kanalima cbs, abc i<br />
nbc radi utvrđivanja udjela ženskih protagonista u<br />
vijestima. Sva tri kanala su procentualno imala 14 %<br />
ženskih, u odnosu na 86 % muških protagonista. Slika<br />
je još gora kada se radi o vanjskopolitičkim vijestima.<br />
U 4 234 pojedinačna pojavljivanja bilo je samo 208<br />
žena ili 5 % na sva tri kanala.<br />
Švedski izvještaj za Global Media Monitoring Project<br />
2005. je jedan od mnogih istraživanja obavljenih u<br />
Švedskoj. Izvještaj pokazuje da se raspodjela subjekata<br />
vijesti sastoji od 79 % muškaraca i 21 % žena globalno<br />
(u svijetu), a 70 % muškaraca i 30 % žena u Švedskoj.<br />
Odnosni gmmp izvještaj za bih pokazuje 87,2 %<br />
muškaraca i 12,8 % žena.<br />
U svim gmmp izvještajima nedostaju podaci o<br />
istraživanjima diskriminacije useljeničkih, izbjegličkih<br />
i manjinskih žena. Ta istraživanja i informacije se<br />
zahtijevaju od un-ovog Komiteta za eliminaciju svih<br />
oblika diskriminacije žena (cedaw).<br />
Delegacija za ljudska prava u Švedskoj je 2007.<br />
uradila veoma obimno i stručno istraživanje predstavljeno<br />
u izvještaju Švedski novinski mediji i ljudska<br />
prava u Švedskoj. Analiziran je unutrašnjopolitički<br />
materijal štampanih izdanja dnevnih listova Dagens<br />
Nyheter, Göteborgs-Posten i Aftonbladet iz marta<br />
mjeseca te godine. Izvještaj i.o. pokazuje da su ”žene i<br />
dalje nedovoljno zastupljene” a ”stanovnici inostranog<br />
porijekla izrazito nedovoljno zastupljeni među onima<br />
koji se vide u medijima.”<br />
U<br />
uvodnom dijelu svog istraživanja upućuje<br />
Adla Isanović na analizu Anne Lithander 5 o<br />
statusu žena u bih do 1990. i poslije te godine.<br />
Žene su napravile značajan napredak i, npr. 1970-ih<br />
godina, postotak predstavnica u vlastima se povećao<br />
na 30 %, žene su činile samo <strong>40</strong> % nezaposlenih, imale<br />
su slobodu da planiraju porodicu itd. Prvi slobodni<br />
izbori 1990. u svim bivšim jugoslavenskim republikama<br />
na vlast su doveli nacionalističke političke partije sa<br />
konzervativnim politikama i snažnim uticajem religije,<br />
koje su zagovarale tradicionalne patrijarhalne vrijednosti,<br />
prema kojima je ženino mjesto ”u kući”. U<br />
odnosu na izbore 1986. je udio ženskih predstavnika<br />
u Skupštini bih pao sa 24 % na 3 %, a u lokalnim organima<br />
odlučivanja sa 17 % na 5 %.<br />
Jedan unifem:ov izvještaj za 2000. pokazuje da<br />
je bih sa 21,0 % ženskih predstavnika u Skupštini<br />
zauzimala 1. mjesto u Jugoistočnoj Evropi. Hrvatska je<br />
sa 7,1 % bila na 15., a Jugoslavija (Srbija i Crna Gora) sa<br />
6,1 % na 16. mjestu. Istovremeno su Švedska sa 42,7 %,<br />
Danska sa 37,4 % i Finska sa 37,0 % bile prve na listi za<br />
Zapadnu Evropu i industrijske zemlje.<br />
Izvještaji za 2002. pokazuju da je udio ženskih<br />
predstavnika u Skupštini bih naglo pao na 6,4 %. Za<br />
2007/2008. je odnosni udio i dalje vrlo nizak i iznosi<br />
samo 14,0 % što je dvostruko manje u odnosu na<br />
stanje prije tri desetljeća.<br />
”Medijski diskurs kao muški domen se (...)<br />
neprestano (re)konstruira korištenjem različitih<br />
tehnika podržavanja i utvrđivanja simboličke rodne<br />
nejednakosti u svijetu starih, dominantnih, fiksiranih<br />
i homogenih identiteta i odnosa. U njihovom okviru,<br />
moć, kompetentnost, produktivnost, autoritet i vidljivost<br />
pripadaju muškarcima, dok se tišina, ovisnost,<br />
Medijski diskurs kao muški domen se (...) neprestano (re)<br />
konstruira korištenjem različitih tehnika podržavanja i<br />
utvrđivanja simboličke rodne nejednakosti u svijetu starih,<br />
dominantnih, fiksiranih i homogenih identiteta i odnosa.<br />
U njihovom okviru, moć, kompetentnost, produktivnost,<br />
autoritet i vidljivost pripadaju muškarcima, dok se tišina,<br />
ovisnost, porodica, reproduktivnost, zabava i seksualnost<br />
pripisuju ženama.<br />
Engendering<br />
the Peace Process<br />
A Gender Approach to Dayton—and Beyond<br />
KVINNA<br />
TILL<br />
KVINNA<br />
porodica, reproduktivnost, zabava i seksualnost pripisuju<br />
ženama”, podvlači Adla Isanović u zaključnim<br />
razmatranjima svog istraživanja. 2 c<br />
• Grunden till den här artikeln utgör undersökningen Media Discourse as a Male Domain av<br />
Adla Isanović (Mediacentar Sarajevo, 2006) och fördjupningsarbetet Jämställdhet. Kvinnor<br />
i medierna av Selima Veladžić (Vuxenutbildning Skövde, 2008). • Osnovu ovog članka čini<br />
istraživanje Adle Isanović Media Discourse as a Male Domain (Mediacentar Sarajevo, 2006.)<br />
i rad Selime Veladžić Jämställdhet. Kvinnor i medierna (Vuxenutbildning Skövde, 2008.).<br />
”Ett växande antal forskare, såväl internationellt som i Sverige, har visat att de rasbiologiska idéer och tankestrukturer<br />
som var förhärskande i de flesta europeiska länder under 1800-talet och fram till andra världskriget på olika sätt har levt kvar<br />
och omvandlats även om begreppet ’ras’ vetenskapligt och politiskt har förkastats. Istället har begreppet ’kultur’ övertagit<br />
rasbegreppets roll som indelningsprincip för föreställningarna om jordens befolkningar.” • ”Rastući broj istraživača, i internacionalno<br />
i u Švedskoj, je ukazao da su rasnobiološke ideje i misaone strukture koje su vladale u većini evropskih zemalja<br />
tokom 19. stoljeća do Drugog svjetskog rata na razne načine preživjele i preobrazile se iako je pojam ’rasa’ naučno i politički<br />
odbačen. Umjesto toga je pojam ’kultura’ preuzeo ulogu rasnog pojma kao princip podjela u predodžbama o svjetskom<br />
stanovništvu.” I/U: SOU 2005:56, Det blågula glashuset, s. 22. Isanović, Adla, 2006: Media Discourse as a Male Domain<br />
– Gender Representation in the Daily Newspapers of Bosnia and Herzegovina, Croatia and Serbia. I/U: Moranjak-Bamburać,<br />
N., Jusić T. och Isanović A., 2006: Stereotyping – Representation of Women in Print Media in South East Europe. Mediacentar<br />
Sarajevo, s. <strong>40</strong>-79. Women’s Radio Fund: Donna Allen's work will live on by Michael Honey. http://www.womensradiofund.org/dallen.htm.<br />
Norlin, Anna, 2006: Gör världen jämställd! En studiehandledning för att arbeta med jämställdhet och<br />
FN:s Kvinnokonvention. Arbetarnas bildningsförbund. s. 4. Lithander, Anna (red.), 2000: Engendering the peace process – A<br />
gender approach to Dayton – and beyond. <strong>Kvinna</strong> till kvinna. s. 17-18. c<br />
kvinna · žena | <strong>40</strong>-<strong>41</strong><br />
List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
25
Défilé de mode avec Respekt<br />
Modevisning<br />
Modna<br />
revija<br />
Respekt Karlskrona<br />
Piše: Emina Ćejvan<br />
Nadahnuti toplinom i gostoprimstvom koje<br />
smo doživjeli pri susretima u udruženjima<br />
u Oskarshamnu, Mönsteråsu, Kalmaru i<br />
Växju, odlučili smo organizirati zajedničko<br />
druženje u Karlskroni. Uzvratni susret je upriličen 1.<br />
decembra 2008. i, na zadovoljstvo nas domaćina, a i<br />
gostiju, program kojeg smo pripremili za to decembarsko<br />
popodne ostao nam je u prelijepom sjećanju.<br />
Program smo počeli obilaskom znamenitosti Karlskrone,<br />
za što je bio odgovoran Sead Ćejvan, i za što su<br />
žene pokazale poseban interes i zadovoljstvo.<br />
A zatim, naša mladost, naše vrijedne djevojke,<br />
članice udruženja Respekt, uz vodstvo Alme Puškar<br />
i Mirsade-Sanke Kahriman, izazvale su kod svih<br />
prisutnih osmijeh i divljenje na licu kad su pokazale<br />
svoje umijeće u manekenstvu!<br />
Osim što su pametne mlade članice odlične<br />
plesačice, ovoga puta su se pokazale i u izvrsnim<br />
ulogama glumica teatra i lijepog hodanja<br />
uz prezentiranje mode za različite prilike.<br />
I naravno uz dobru muziku, tombolu i hranu,<br />
koju su vrijedne Bosanke pripremile za oko sto<br />
gostiju, protekao je ovaj susret u prelijepom druženju<br />
i atmosferi. c<br />
Karlskrona<br />
2008-12-01<br />
26 List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
<strong>40</strong>-<strong>41</strong> | žena · kvinna
Sörmlandski<br />
susreti jela<br />
När Enisa Bajrić lagar fyllda paprikor med alla kryddorna<br />
så känns doften från Arnö ända till Nyköping.<br />
Boken Matmöten bygger på ett intervjumaterial,<br />
gjort främst av författaren och fotografen Katarina<br />
Nordli. Ändå är det inte i första hand en kokbok utan<br />
en bok med korta intervjuer med människor från<br />
olika matkulturer. Boken är rolig att läsa för alla som<br />
gillar mat och är nyfikna på andra människor. Den är<br />
en utmärkt present med alla lockande färgbilder, sina<br />
128 sidor, hårda pärmar och ett format med samma<br />
bredd som ett A4-papper fast lägre.<br />
Knjiga Matmöten (Susreti jela) je rađena u vidu intervjua s osobama<br />
doseljeničkog porijekla. Autor većine tekstova i fotografija<br />
je Katarina Nordli. Stanovnici Sörmlanda, porijeklom iz cijelog<br />
svijeta, pozivaju Vas ovom knjigom u svoju kuhinju. Oni govore o<br />
svojoj kulturi ishrane i velikodušno nude najbolje recepte iz Bosne i Hercegovine,<br />
Somalije, Meksika, Perua, Rusije, sad-a, Islanda, Belgije, Vijetnama,<br />
Mađarske, Indije, Škotske, Bugarske, Finske, Tajlanda, Estonije, Grčke,<br />
Bangladeša, Eritreje, Sirije, Kurdistana, Iraka, Poljske itd.<br />
Iako sadrži preko pedeset recepata iz cijelog svijeta, to nije klasičan kuhar<br />
– već knjiga kratkih intervjua s osobama različitog porijekla, a koje žive<br />
u Sörmlandu. Jedna od njih je i Enisa Bajrić iz Banja Luke, koja upoznaje<br />
čitaoce s bosanskom kuhinjom i receptima za ajvar, punjene paprike i kifle.<br />
Knjiga je zanimljiva svima koji vole dobru kuhinju a radoznali su da<br />
upoznaju druge osobe i kulture. Istovremeno je izvanredan poklon s<br />
privlačnim i kvalitetnim fotografijama u boji na 128 strana i s tvrdim koricama<br />
u formatu koji je iste širine kao A4.<br />
Više informacija: 0155-24 56 02 ili info.museet@dll.se ili http://www.<br />
sormlandsmuseum.se<br />
Punjene paprike<br />
(Fyllda paprikor)<br />
10-12 paprikor, helst mindre, vita<br />
½ kg nötfärs<br />
1 liten gul lök<br />
1 morot<br />
3-4 tomater<br />
2 dl ris<br />
1 dl vatten<br />
salt och svartpeppar<br />
paprikapulver<br />
olja<br />
matlagningsgrädde<br />
paprikapulver att garnera med<br />
Fräs köttfärs med lök och riven morot under<br />
omrörning. Tillsätt en tomat skuren i<br />
små tärningar, riset och vattnet. Krydda<br />
med salt och peppar. Blanda väl.<br />
Kärna ur paprikorna och fyll dem med<br />
färsen. Ställ i en eldfast form och fyll öppningarna<br />
med tomatskivor. Häll lite vatten<br />
i formen, pensla paprikorna med olja<br />
och pudra över litet paprikapulver. Sätt<br />
in i ugnen på 200-250°. Häll över matlagningsgrädde<br />
när paprikorna börjar bli<br />
klara. De är färdiga efter ca ½ time.<br />
Fyllningen kan även användas till urkärnade<br />
tomater.<br />
Paprikorna brukas ätas med gräddfil och<br />
bröd.<br />
kvinna · žena | <strong>40</strong>-<strong>41</strong><br />
List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
27
Izložba bh. knjiga<br />
Kulturno udruženje Broarna-Mostovi je od 20. oktobra do 9. novembra<br />
2008. u biblioteci na Hjällbu organizovalo izložbu knjiga<br />
bosanskohercegovačkih pisaca. Posjetioci su mogli da vide<br />
šezdesetak vrijednih djela Meše Selimovića, Skendera Kulenovića,<br />
Ćamila Sijarića, Abdulaha Sidrana, Marka Vešovića, Irfana Horozovića,<br />
Alije Isakovića, Nedžada Ibrišimovića, Tvrtka Kulenovića, Miljenka<br />
Jergovića, Midhata Ajanovića Ajana, Nizame Granov Čaušević, Ivana<br />
Lovrenovića, Huseina Derviševića, Idriza Saltagića, Marsele Šunjić,<br />
Nijaza i Fatmira Alispahića, Atifa Kujundžića, Ibrahima Kajana, Gojka<br />
Berića, Biserke Alikadić, Alme Lazarevske, Jasmine Musabegović,<br />
Dragoslava Dedovića, Seada Fetahagića i drugih.<br />
Posebnu pažnju izazvala je Sarajevska hagada, čiji se original<br />
čuva u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Izložbu u biblioteci na Hjällbu<br />
koncipirao je i postavio književnik i novinar Meho Baraković, koji živi<br />
u ovom naselju u Göteborgu. (Tekst i foto: Hamo Mulić)<br />
50 godina u kulturi<br />
Kada je davne 1958. u KUD Mladen Stojanović u Prijedoru ušao<br />
mlađani Hajrudin Zukanović – ko je tada mogao očekivati da će<br />
njegova harmonika obići skoro cijeli stari kontinent. A obišla je. Uz<br />
turneje po Francuskoj, Njemačkoj, Austriji, Turskoj, Čehoslovačkoj,<br />
Švajcarskoj… nije bilo većeg mjesta u cijeloj bivšoj Jugoslaviji, niti<br />
ga ima ovdje u Švedskoj, a da u njemu nije zasvirala Hajricina harmonika<br />
i čula se njegova pjesma.<br />
Tokom tri i po decenije u kulturno-umjetničkim društvima Mladen<br />
Stojanović i Osman Džafić u Prijedoru, i Karlo Rojc u Banja Luci,<br />
u svojstvu harmonikaša, koreografa i vođe orkestra, odnjegovao je<br />
Hajrica cijeli niz muzičara, pjevača i folklorista.<br />
I isto tako nastavio 1993. godine u Švedskoj u udruženjima Behar,<br />
Bosanka i Una u Skövdeu i u mnogim drugim. Uvijek voljan da pomogne<br />
i uputi, odazivao se Hajrica rado na pozive iz Göteborga,<br />
Falköpinga, Mariestada, Örebroa itd. Rad sa mladima mu je bio i<br />
ostao najdraža i najveća preokupacija.<br />
Folklorna grupa Bosansko kolo, koju je s Lennartom Karlssonom<br />
osnovao 2000. u Törebodi, okupljala je tek pristigle izbjeglice iz svih<br />
krajeva svijeta, a nastupala prvenstveno za švedsku publiku u Västra<br />
Götalandu. Susanne Lind, Kristina Berneholm i Gunnar Themar su<br />
samo neka od imena koja su s Hajrudinom Zukanovićem predstavljala<br />
Šveđanima golemo muzičko narodno blago od Slovenije do<br />
Makedonije.<br />
4. konferencija nastavnika<br />
bosanskog jezika<br />
U Göteborgu je od 6. do 7. novembra 2008. održana 4. Konferencija<br />
i 2. Godišnja skupština Udruženja nastavnika bosanskog jezika<br />
u Švedskoj, sa preko šezdeset učesnika.<br />
Skupština je usvojila sve izvještaje i na godinu dana produžila<br />
mandat Izvršnom odboru u sastavu: Sabit Kalkan (predsjednik),<br />
Mehmed Muhedinović (zamjenik predsjednika), Alma Ćoralić<br />
(sekretarica), Tifa Krkić (blagajnica) i članovi Izet Olević, Goca<br />
Radetinac, Arzija Hrnjadović, Amela Maksumić, Alma Čomić i Refik<br />
Masleša. Donijeta je i odluka o povećanju godišnje članarine s<br />
dosadašnjih 50 na 100 kruna.<br />
U planu za narednu godinu predviđeno je i studijsko putovanje<br />
u Bosnu i Hercegovinu. Cilj je stručno usavršavanje nastavnika, a<br />
putovanje bi se obavilo tokom uskršnjih praznika.<br />
Konferencija je obilovala zanimljivim predavanjima i istovremeno<br />
poslužila razmjeni iskustava u vođenju i pripremi nastave<br />
maternjeg jezika. Uz članove ovog udruženja, među predavačima<br />
je bilo i više predstavnika švedskih institucija koje se bave pitanjima<br />
maternjeg jezika i višejezičnosti.<br />
Udruženja nastavnika bosanskog jezika poziva sve na saradnju<br />
i da se pridružite. Dovoljno je da se javite telefonom ili E-mailom<br />
bilo kom članu Izvršnog odbora udruženja. Kontakt podatke i više<br />
informacija o udruženju naći ćete na stranici:<br />
http://modersmal.skolutveckling.se/bosniska/<br />
Za Hajrudinov jubilej priredilo je bh. udruženje Behar Skövde u<br />
petak 28. novembra 2008. pravu svečanost. Program u kom su, uz<br />
Hajricu, učestvovali književnik Meho Baraković, solisti Biba i Mirnesa<br />
Begić, Momir Radić, Enes Čiza Bratić i Asim Crnić, uz muzičku pratnju<br />
Momira Radića, te vokalna grupa Sevdah i folklorna grupa Una,<br />
privukao je mnoge ljubitelje pjesme i igre iz oblasti Skaraborga.<br />
Većina njih je kroz razne vidove sarađivala i prijateljevala s Hajricom<br />
i ovo je bila prilika da se osvježe uspomene i oda poštovanje starom<br />
bardu. (H.T.) c<br />
Lennart Karlsson, Aida Zubčević & Hajrudin Zukanović<br />
28 List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
<strong>40</strong>-<strong>41</strong> | žena · kvinna
Bosanskohercegovački<br />
Povodom 130-godišnjice rođenja Muse<br />
Ćazima Ćatića (1878.-1915.), pjesnika<br />
prvih i najljepših bošnjačkih soneta<br />
Tin<br />
Piše: Mesud Prolić (Berlin)<br />
Musa Ćazim Ćatić (1878.-1915.)<br />
je pjevao o ljudima i prirodi,<br />
o životu i smrti, o ljepoti, o<br />
svojim čežnjama i nedosanjanoj<br />
ljubavi, o svojoj domovini i religiji,<br />
i sve to umjetnički i stvaralački istkao<br />
i gotovo muzički interpretirao i jezički<br />
izrazio na prefinjeno i univerzalno snažan,<br />
životno i trajno aktuelan i nezaboravno<br />
upečatljiv i strasno-lirski način –<br />
ćatićevski.<br />
Ćatića ne treba ni idealizovati,<br />
ni glorifikovati, njega treba –<br />
pročitati!<br />
Uzbudljivošću svog kratkog, burnog,<br />
boemskog života, punog unutrašnjeg i<br />
stvarnog lutanja i maštanja, ali i velikog<br />
obrazovnog i duhovnog nivoa, znanja<br />
i talenta, čarolijom svoje moćne lirske<br />
elokvencije i leksike, stekao je i oreol<br />
bosanskohercegovačkog Tina, nezaboravnog,<br />
autentičnog, pravog narodnog,<br />
sa pjesmom i kroz pjesmu proslavljenog i<br />
trajnog Orfeja!…<br />
U najkraćem: Ćatića ne treba ni<br />
idealizovati, ni glorifikovati, njega treba<br />
– pročitati! Budući da nije ni napisao<br />
mnogo, neće nam oduzeti mnogo vremena,<br />
a podariće nam osjećaj, ne samo<br />
da smo stekli još jednog vrlo dragocjenog<br />
prijatelja, već i mnogo više: novi, zlatni<br />
rudnik našeg zavičajnog i izvornog bosanskog<br />
žargona, miljea i jezika. Jezika kojeg<br />
su obogatile i njegove tuge, snovi i pjesme.<br />
Protivnik denacionalizacije<br />
i mistifikacije<br />
Musa Ćazim Ćatić je rođen 12.<br />
marta 1878. godine u Odžaku<br />
kod Modriče, gdje je završio i<br />
osnovno školovanje. 1892. godine umire<br />
mu otac i Ćazim sa majkom, koja se tamo<br />
preudala, preseljava u Tešanj.<br />
U tešanjskoj medresi dobro je naučio<br />
i arapski, turski i perzijski jezik što je<br />
okrunjeno i njegovim književnim prevodima<br />
sa više jezika i velikih kultura Orijenta.<br />
Iako kao mladić živi nemirno i boemski,<br />
nastavlja školovanje u Sarajevu<br />
u Šerijatskoj sudačkoj školi. Otpočinje<br />
saradnju i sa časopisom Behar, a od 1908.<br />
godine ga i uređuje.<br />
Upisuje se i na Pravni fakultet u Zagrebu<br />
i tamo otpočinje i njegova saradnja<br />
sa brojnim hrvatskim književnim<br />
časopisima i krugovima, pa i druženje sa<br />
poznatim hrvatskim pjesničkim imenima i<br />
velikanima kao što su Augustin Tin Ujević<br />
i Antun Gustav Matoš.<br />
Zbog materijalnih neprilika vraća se u<br />
Bosnu i Hercegovinu, tragajući za trajnim<br />
i sigurnijim zaposlenjem.<br />
Prilikom jednogodišnjeg boravka u<br />
Carigradu, gdje usavršava i turski jezik i<br />
prevodi znatan broj turskih pjesnika po<br />
prvi put i na maternji bosanski jezik, naići<br />
će i na krug nekolicine Bošnjaka pisaca i<br />
pjesnika konvertita ”izgubljenog” i za bolje<br />
položaje u ondašnjem društvu ”prodatog”<br />
nacionalnog identiteta i obilježja (imena).<br />
Sa pjesmom ili dvije i sam nalijeće na tu<br />
zamku, ali već o svom skorom povratku u<br />
Bosnu u listu Bošnjak, urednika Safveta-<br />
-bega Bašagića, objavljuje svoju pokajničku<br />
i strasnu pjesmu Ja sam Bošnjak i duže<br />
pismo u kojem detaljno pojašnjava historijat<br />
te svoje kratkoročne afere i zablude<br />
i odlučno raskrinkava i odbacuje takvu<br />
praksu političke denacionalizacije i asimilacije<br />
Bošnjaka. Već sljedećih godina, kao<br />
vlastiti odgovor, uvjerenje i stav, piše niz<br />
hrabrih, iskrenih, bosnoljubivih, intimno-<br />
-ispovijesnih i britko-polemičnih, pa i<br />
vjerskih pjesama, sa vrlo jasnim i časnim<br />
stavom o sebi, svom narodu, svojoj vjeri i<br />
domovini – Bosni i Hercegovini. Po ovom<br />
trajno osjetljivom, ali i principijelnom<br />
pitanju, pjesnik Ćatić je naša kulturno-historijska<br />
odrednica i savjest, legenda i uzor<br />
i njegova je poruka: Tolerancija i Istina, a<br />
ne Manipulacija i Mistifikacija!…<br />
Stiže i u Mostar za života i Alekse<br />
Šantića i Osmana Đikića, i 1912. godine<br />
postaje i urednikom Bisera – književnog<br />
izdavača Muslimanske biblioteke, a<br />
donekle i književnog mecene, njenog<br />
Musa Ćazim Ćatić,<br />
crtež mostarskog slikara i boema<br />
Mehe Sefića<br />
pokretača i vlasnika Muhameda Bekira<br />
Kalajdžića. Mostar je najplodniji i najkreativniji<br />
Ćatićev pjesnički i stvaralački<br />
period i u tome će gradu 1914. godine biti<br />
štampana prva i jedina njegova knjiga pjesama<br />
publikovana za njegova života pod<br />
naslovom: Pjesme od 1900. do 1908.<br />
U Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca,<br />
pa i socijalističkoj i federativnoj Jugoslaviji,<br />
slijedi očigledan period prešućivanja i<br />
tabuiziranja ovog velikog i vrlo nadarenog<br />
bošnjačkog pjesnika i umjetnika. Razlozi<br />
tome bar danas su mnogo jasniji: Ćatićev<br />
naglasak i kredo o Bosni i Hercegovini<br />
kao njegovoj i pjesničkoj, ali i povijesnoj<br />
materi – domovini i svi ti njegovi gordi i<br />
odvažni poetski zvuci i akordi o pitanju<br />
i njegove lične i sveljudske ličnosti i samosvijesti,<br />
duhovnoj i političkoj slobodi i<br />
tolerantnosti.<br />
Poslije mobilisanja za front u Mađarskoj<br />
u Prvom svjetskom ratu, lakšeg ranjavanja<br />
i kraćeg liječenja u Budimpešti, ponovo<br />
je u svom Tešnju 1915. godine. U svoj toj<br />
ratnoj oskudici, beznađu i metežu, i bez<br />
ikakvih sredstava za život, a ne napunivši<br />
ni 37. godinu života, umro je te iste godine<br />
u svom najdražem gradu.<br />
Ostavio je za sobom, po obimu<br />
neveliko i skromno, ali po umjetničko-<br />
-književnoj vrijednosti, ljepoti, snazi i<br />
originalnosti – značajno, plemenito i<br />
magnetski privlačno, emancipirajuće i<br />
pionirski moderno bošnjačko umjetničko<br />
i pjesničko djelo.<br />
I bio pjesnik prvih i do danas najljepših<br />
i najvrjednijih bošnjačkih soneta. c<br />
kvinna · žena | <strong>40</strong>-<strong>41</strong><br />
List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
29
Enisa Popović Čengić<br />
Pjesma Prijatelju<br />
Enes Lević: Crvena polja i putevi, 2008.<br />
Da li je, prijatelju, ostalo samilosti<br />
u našoj Banja Luci<br />
– Jeste, ostalo je, ima je…<br />
Šta vidje, ljetos, u našoj Banja Luci<br />
Vidjeh pupoljke na našim lipama<br />
Nađoh i ono drvo, što ga ja i prijatelj<br />
Zasadismo<br />
A izgubih sve ono<br />
Što smo iza sebe ostavili<br />
Istina je teška, prijatelju<br />
Al moramo, s vjerom, u dobar svršetak<br />
I spoznati da ima bola<br />
Koliko i nade<br />
Čujem, šumi Vrbas<br />
Tragovi me vuku<br />
Prijatelja ne vidim…<br />
Maglu razgrćem… gdje je<br />
Tvoj prijatelj ostade na raskršću<br />
Reče stari pjesnik<br />
Ostade, ruku ispruženih<br />
I istoku i zapadu<br />
Ostade, gledajući obale Vrbasa<br />
I lijevu i desnu<br />
Ne gledajući u crnu prazninu<br />
Koja je gutala ljude, one mu drage<br />
Odlazi moj prijatelj<br />
A očima obgrlio lijevu i desnu Novoseliju<br />
Gornji Šeher i stoljetni dobri Grab<br />
Suturliju, što obgrlila Vrbas<br />
Gleda Tabake i Hiseta, gornja i donja<br />
I Kastel tihi, preko mosta<br />
Odlazi moj prijatelj<br />
A pogled ne odvaja od svoje Ilidže i Dolca<br />
Od gornjih i donjih Sitara<br />
Gleda Stupnicu i Ali Babu<br />
I Malu čaršiju ljubljenu<br />
I gleda oblak ispod ptice…<br />
Ode… moj prijatelj, a ostaše mu oči<br />
U virovima vrbaskim<br />
Na ”Nasihinom cvijetnom mostu”<br />
U majčinoj bašči kraj Vrbasa<br />
Ostaše oči Seadove…<br />
Da miluju njezine ruže rumene<br />
Da miluju, mirisne ljiljane i jasmine<br />
Da listaju spomenar zagubljen u parku<br />
Gdje ostaše utisnute stope<br />
I mladosti i brižnog očinstva<br />
Gdje ostade, ruka topla u ruci<br />
Njegove Jasminke<br />
Ne plači, pjesniče…<br />
Čemu koristi tvoje ridanje i plač<br />
Idi i pričaj priču…<br />
Priču staru, o prijatelju mom<br />
I priču onu, o njegovoj Banja Luci<br />
O banjalučkim delijama<br />
O banjalučkim sevdalijama<br />
Privuci srcu, sve ljepote, brate<br />
Drugom rukom, odmakni sve čežnje<br />
Odgurni sve… moraš tako…<br />
Da prihvatiš, brate, sve ove nove adrese<br />
Pjesmu sam posvetila našem dragom prijatelju<br />
Seadu Jusufbegoviću, koji nas je napustio 19.<br />
jula 2008. Njegova smrt je iznenadila sve njegove<br />
drage i prazan kutak u srcu, bez cijenjenog<br />
dr. Seja, boli nas još uvijek. U mislima smo sa<br />
njegovim dragim likom i njegovim mudrim riječima,<br />
a nadamo se i podrška njegovoj dragoj<br />
supruzi Jasminki i voljenoj djeci, Damiru i Selmi.<br />
Banjalučko veče, 18.11.2008.<br />
Meho Baraković<br />
Miljković u meni ispisuje<br />
svoju posljednju pjesmu<br />
Dragi Branko<br />
Ništa nije vječno pa ni Riječi<br />
Poezija koju si ispisivao najljepše stari<br />
na našem Licu<br />
i Metafore su manje Zlo od ljubičaste<br />
Nesanice<br />
fina Simetrija Tijela<br />
i Rad do iznemoglosti u Noćima od pliša i<br />
šapata<br />
ni Ljubavi nema<br />
ima Osipanja i tamo gdje se vijekovima ništa<br />
Osipalo nije<br />
i gdje je samo Voda bila i Jelo i Piće<br />
da ne pominjem naše domaće<br />
Nesporazume<br />
unutar Kruga<br />
čisto Zlato je ono što je ostalo da u nama<br />
Svjetluca<br />
i kada Nas više ne bude<br />
znaće se po unutrašnjem Strahu da smo Bili<br />
Branko Miljković u meni ispisuje<br />
svoju posljednju Pjesmu<br />
na nagovor moje Duše<br />
Mirsad Omerbašić<br />
Razmišljanje jedne<br />
silovane žene<br />
Mir, mir u Bosni<br />
mir u kući, u gradu<br />
nemir i košmari kradu<br />
misli i sumnje lete<br />
očaj i strah plete<br />
paukovu mrežu, u mom mozgu<br />
u mom mozgu crv sumnje<br />
nagriza pamet<br />
strah me;<br />
strah me istine koju nosim<br />
kao ždrebica koju jahaše<br />
nebrojni, nepoželjni i odvratni<br />
gadovi jedni gadni<br />
ukaljaše mi obraz<br />
moj obraz bijeli.<br />
Oh bože! moj bože!<br />
ubit ću se<br />
ubit ću plod pa sebe<br />
ubit ću , neću – žao mi<br />
moja je krv a tuđe sjeme<br />
tuđe sjeme zatrovano<br />
nepoželjno<br />
otkinut ću dojku koju bude sisao<br />
otkinut ću ruku koja ga pomiluje<br />
otkinut ću – neću<br />
moje dijete da zovu kopiletom<br />
Zar moje Zar mene Zar ja<br />
Ja koja sam nekad<br />
znala i mogla sve<br />
kome da kažem Da priznam<br />
istine se bojim<br />
istina me boli<br />
nasladiše se mojom ljepotom<br />
i ubiše u meni volju za životom…<br />
Let’s relegate war to the dustbin of history!<br />
www.codepinkalert.org<br />
30 List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
<strong>40</strong>-<strong>41</strong> | žena · kvinna
AIR WICK FRESHMATIC<br />
FÅR DET ATT<br />
DOFTA FRÄSCHT<br />
I ETT HUS FULLT AV LIV<br />
MÅSTE MAN ALLTID<br />
KÄMPA MOT DÅLIG LUKT<br />
Air Wick Freshmatic Odour Stop döljer inte bara den<br />
dåliga lukten, utan tar effektivt bort den. Air Wick<br />
Freshmatic sprayar automatiskt en härlig doft var 9,<br />
18 eller 36 minut.<br />
Använd den överallt i huset, så slipper du att<br />
bekymra deg om dålig lukt. Air Wick Freshmatic får<br />
det att dofta fräscht.<br />
PRÖVA OCKSÅ DE ANDRA<br />
AIRWICK ODOUR STOP<br />
VARIANTERNA<br />
FRESHMATIC<br />
PROVA PÅ<br />
RABATT<br />
30 kr<br />
Erbjudandet gäller t o m 2008-12-31. Kupongen gäller vid köp av en<br />
”Airwick Freshmatic Starter-Kit“. Endast en kupong per kund och köp.<br />
Kan ej kombineras med andra erbjudanden.<br />
Till butiken: Inlöses av Kuponginlösen AB när kupongen är försedd med kundens namnteckning.<br />
Namn:
^<br />
POSALJITE DO 850 kr<br />
ZA SAMO70kr *<br />
Iznos<br />
Naknada<br />
Next Day*<br />
0,01 - 850,00 70,00<br />
850,01 - 1 700,00 105,00<br />
1 700,01 - 2 500,00 130,00<br />
2 500,01 - 3 <strong>40</strong>0,00 150,00<br />
3 <strong>40</strong>0,01 - 4 200,00 180,00<br />
4 200,01 - 5 300,00 200,00<br />
5 300,01 - 16 900,00 250,00<br />
© 2008 WESTERN UNION HOLDINGS, INC. All rights reserved.<br />
* Cijena za slanje do 850 kr.<br />
Money Next Day usluga je dostupna na zahtjev korisnika i odnosi se na transfere u Bosnu i Hercegovinu iz zastupničkih<br />
lokacija u Švedskoj. Novac poslat Next Day uslugom biće na raspolaganju primaocu nakon 24 sata od momenta<br />
kada je poslat, ovisno o radnom vremenu zastupničkih lokacija, razlikama u vremenskim zonama i opštim uslovima<br />
usluge. Detalje pogledajte na obrascu za slanje novca.<br />
Osim od naknade za transfer, Western Union ostvaruje prihod i prilikom konverzije SEK u stranu valutu.<br />
020-90 10 90