Zena-Kvinna 28-29 - Žena-Kvinna
Zena-Kvinna 28-29 - Žena-Kvinna
Zena-Kvinna 28-29 - Žena-Kvinna
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Ž E N A<br />
LIST BIH SAVEZA ŽENA U ŠVEDSKOJ<br />
<strong>28</strong>-<strong>29</strong><br />
K V I N N A
Ž E N A - K V I N N A<br />
ISSN: 1650-5204<br />
Broj/Nummer <strong>28</strong>-<strong>29</strong><br />
Godina/Årgång 7<br />
Maj-Novembar/Svibanj-Studeni<br />
2005.<br />
List BiH Saveza žena u Švedskoj<br />
Tidskrift utgiven av<br />
Bosnien och Hercegovinas<br />
Kvinnoriksförbund i Sverige<br />
Prvi bosanskohercegovački ženski list<br />
izvan Bosne i Hercegovine.<br />
Prvi broj: april 1999.<br />
Den första bosniska kvinnotidskriften<br />
utanför Bosnien och Hercegovina.<br />
Första numret: april 1999.<br />
Izdavački savjet/Utgivningsråd:<br />
Selma Borovac (predsjednica)<br />
Fikret Babović<br />
Hidajeta Babović (Danska)<br />
Senada Bešić<br />
Sebiha Crnić<br />
Enisa Crnkić<br />
Sajma Dizdarević<br />
Belma Hafizović<br />
Selma Kamberović<br />
Fatima Kovačić<br />
Sehada Lakota<br />
Vahida Mehinović<br />
Emira Mehmedbašić<br />
Đenana Mrzić (Norveška)<br />
Asima Pašalić<br />
Jasminka Jasna Perić<br />
Ismeta Šeremet<br />
Haris Tucaković<br />
Glavna i odgovorna urednica/Chefredaktör:<br />
Senada Bešić<br />
Grafički urednik/Grafisk redaktör:<br />
Haris Tucaković<br />
Lektor za švedski/Korrekturläsare:<br />
Petra Berghäll<br />
Adresa/Adress:<br />
Bosnien och Hercegovinas<br />
Kvinnoriksförbund i Sverige<br />
Box 353, 541 <strong>28</strong> Skövde, Sweden<br />
Tfn: +46 (0)500-48 14 86<br />
Fax: +46 (0)500-41 42 01<br />
Mobil: +46 (0)73-556 36 74<br />
E-post: info@bihsavezzena.com<br />
Internet: www.bihsavezzena.com<br />
Postgiro: 1269573-0<br />
Org. nr: 866601-5824<br />
Cijena/Pris: 15 SEK<br />
Tiraž/Upplaga: 1000<br />
Štampa/Tryck:<br />
Vadsbo-Tryck AB, Mariestad<br />
+46 (0)501-101 97<br />
Printed in Sweden<br />
RIJEČ UREDNICE<br />
Poštovani čitaoci, bliži<br />
se kraj godine kada se<br />
sumiraju rezultati ostvarenog<br />
i baca pogled unazad na<br />
godinu koja je protekla.<br />
Naš savez, BiH Savez žena<br />
u Švedskoj, može zaista sa<br />
ponosom da bude zadovoljan<br />
svojim radom i aktivnošću<br />
svojih članova. Ne bih željela<br />
pominjati sve što se desilo u toku ove<br />
godine, o tome možete više čitati u<br />
našem listu, samo bih akcenat stavila<br />
na obilježavanje desetogodišnjice genocida<br />
u Srebrenici. Savez žena, zajedno sa<br />
udruženjem žena <strong>Žena</strong> 99 u Värnamu,<br />
pokazao je još jednom svoju ulogu i<br />
jačinu u pitanju organizovanja značajnih<br />
FRAMSIDA<br />
Posten uppmärksammar 100-årsdagen<br />
av Greta Garbos födelse genom en samutgåva<br />
med USA.<br />
Hennes första film i Hollywood blev<br />
Virveln (1926), och hon<br />
blev snabbt en av Hollywoods<br />
största stjärnor.<br />
Till skillnad från många<br />
andra skådespelare i<br />
Hollywood vid denna tid<br />
klarade Garbo övergången<br />
till ljudfilm utan<br />
problem. Tvärtom bidrog<br />
hennes något hesa<br />
röst till att ytterligare<br />
befästa hennes roll som<br />
filmstjärna. De närmsta<br />
åren gjordes en mängd<br />
filmer med Garbo som<br />
största stjärna, t ex Mata<br />
Hari (1932), Drottning Kristina (1933), Anna<br />
Karenina (1935), Kameliadamen (1936) och<br />
Ninotchka (1939).<br />
10 godina<br />
Bosanske pošte<br />
Jubilej najznačajnijeg bh. pisanog<br />
medija za dijasporu u Evropi<br />
BOSANSKA<br />
pošta<br />
Senada Bešić<br />
Greta Garbo<br />
(1905-1990.)<br />
manifestacija.<br />
Kraj godine nije samo vrijeme<br />
sumiranja ostvarenog<br />
nego i vrijeme kada se planiraju<br />
aktivnosti za sljedeću<br />
godinu. Posjete udruženja,<br />
Skupština, putovanje za BiH,<br />
jedne su od aktivnosti za koje<br />
znamo da stoje pred nama.<br />
Ukoliko neko ima prijedloge,<br />
ideje, sugestije i naravno kritiku,<br />
važno je da se javite bilo<br />
kojem članu redakcije ili Glavnom odboru.<br />
Na kraju bih vam svima u moje ime<br />
i u ime BiH Saveza žena u Švedskoj<br />
poželjela prijatne novogodišnje praznike<br />
i puno zdravlja u narednoj godini i da se<br />
sretnemo na nekom od naših druženja.<br />
Vaša Senada Bešić<br />
LICE S NASLOVNICE<br />
Švedska pošta je obilježila 100-godišnjicu<br />
rođenja Grete Garbo zajedničkom<br />
edicijom sa Sjedinjenim Državama.<br />
Njen prvi film u Hollywoodu bijaše Vrtlog<br />
(1926.), a ubrzo je postala<br />
jednom od najvećih zvijezdi<br />
Hollywooda. Za<br />
razliku od mnogih tadašnjih<br />
glumaca u Hollywoodu,<br />
Greta Garbo je<br />
bez problema prešla na<br />
zvučni film. Čak je njen<br />
pomalo promukli glas<br />
pridonio učvršćivanju<br />
njene pozicije kao filmske<br />
zvijezde. Tih godina<br />
je snimljeno mnoštvo<br />
filmova s Gretom Garbo<br />
kao najvećom zvijezdom,<br />
npr. Mata Hari<br />
(1932.), Kraljica Kristina (1933.), Ana Karenjina<br />
(1935.), Dama s kamelijama (1936.) i<br />
Ninočka (1939.). <br />
Već izlaskom prvog broja 7. septembra<br />
1995., Bosanska pošta je jasno pokazala<br />
da u prvi plan stavlja zajedničke<br />
bosanskohercegovačke interese. 10 godina<br />
ogromnog truda i upornosti su urodili plodom<br />
i Bosanska pošta je izrasla u najznačajniji<br />
bh. pisani medij za dijasporu u Evropi.<br />
Glavnom i odgovornom uredniku Dževadu<br />
Tašiću, članovima redakcije i svim<br />
saradnicima Bosanske pošte, upućujemo<br />
najsrdačnije čestitke povodom 10 godina<br />
izlaženja i želimo im mnogo uspjeha u<br />
budućim nastojanjima. <br />
Cijene oglasa/Annonspriser:<br />
BOSNISK POST<br />
1/1 = 2 000 SEK; 1/2 = 1 200 SEK; 1/4 = 700 SEK<br />
<br />
<br />
www.bosniskpost.no<br />
Naslovna strana/Framsida:<br />
Greta Garbo<br />
2 (1905-1990.)<br />
List BiH Saveza žena u Švedskoj<br />
<strong>28</strong>-<strong>29</strong> | žena
ŽENA I SVIJET<br />
Selma na<br />
svjetskom tronu<br />
Sa samo 14 godina, Selma je<br />
već broj jedan na svjetskim<br />
atletskim listama.<br />
Piše: Chloe ADAMSON<br />
Učenica srednje ženske škole Randwick,<br />
nastanjena u Eastlakesu, Australija,<br />
već ima sportski svijet pod<br />
nogama.<br />
Na nedavno održanom Sveškolskom<br />
atletskom prvenstvu New South Walesa,<br />
14-godišnjakinja je na 800 metara ostvarila<br />
najbolje ovogodišnje vrijeme na svijetu za<br />
svoj uzrast.<br />
Projurivši stazom za 2 minute i 9,9<br />
sekundi, Selma je nadmašila i svoju najtežu<br />
suparnicu Aliciu Keir sa Aquina koledža za<br />
preko 6 sekundi.<br />
Kajanova je izjavila da nije očekivala da<br />
će trčati tako brzo.<br />
Selma Kajan<br />
– Tokom utrke sam se osjećala stvarno<br />
dobro, ali nisam očekivala to vrijeme – kazala<br />
je ona.<br />
– Nadala sam se vremenu oko 2:11 jer<br />
sam mislila da još nisam spremna za 2:09.<br />
Baš sam bila iznenađena i obradovana.<br />
Selmin trener Sean Williams u Randwick<br />
Botany Harriers Athletics Club-u je izjavio<br />
da je taj rezultat bio samo pitanje vremena.<br />
– To je došlo sada, a ona je trčala izuzetno<br />
dobro – kaže on.<br />
Vid NSW (New South Wales) All Schools<br />
Track and Field Championships i september<br />
2005 har 14-åriga Selma Kajan, född i<br />
Sidney av bosniska föräldrar, sprungit på<br />
den snabbaste 800-meterstid för hennes<br />
åldersgrupp i världen i år.<br />
– Preletila je stazu i porazila dotadašnju<br />
vlasnicu nacionalnog rekorda.<br />
Selmina neposredna pažnja se sad<br />
okreće Sveškolskom prvenstvu Australije<br />
i Pacifičkim školskim igrama krajem ove<br />
godine, a gosp. Williams kaže da će njen<br />
svjetski rezultat uticati da joj Svjetske igre<br />
mladih 2007. postanju glavni cilj.<br />
– Svjetske igre mladih su za dvije godine<br />
i ona do tada mora ”letiti”, ali je čak moguće<br />
da odradi i Svjetsko juniorsko prvenstvo<br />
slijedeće godine, što bi bio veliki uspjeh – izjavio<br />
je gosp. Williams.<br />
– Selma ima veliki potencijal i trčanje<br />
joj je u krvi. I njen otac je bio trkač, što je<br />
motiviše da daje sve od sebe na treninzima.<br />
Selma ističe da je ovim nastupom dobila<br />
veliko pouzdanje.<br />
– Značajno pouzdanje je ubrizgano.<br />
Dijelom je šašavo da mislim da sam najbrža<br />
na svijetu za moj uzrast, ali je to baš uzbudljivo<br />
i to mi daje veliko samopouzdanje<br />
u vezi postizanja sportskog vrha – kaže<br />
Selma. (Southern Courier, NSW, Australia,<br />
sept. 2005., H.T.) <br />
Miss World<br />
Sanya u Kini<br />
domaćin izbora<br />
za Miss Svijeta<br />
Sanja Tunjić (18) iz Lukavca,<br />
ponijela je titulu miss BiH<br />
za 2005. na 10-tom jubilarnom<br />
izboru najljepše djevojke<br />
naše zemlje, održanom u<br />
sarajevskoj dvorani Zetra. Njoj<br />
su pripale još dvije titule – miss<br />
televotinga i miss Oriflamea.<br />
Prvom pratiljom proglašena je<br />
Valentina Jurković i Čapljine,<br />
a titula druge pratilje pripala je<br />
Samri Menzilović iz Sarajeva.<br />
Liza Berggren (19) iz Göteborga,<br />
izabrana je za miss Švedske<br />
na takmičenju obavljenom u<br />
Café Opera u Stockholmu.<br />
55. izbor za miss Svijeta će<br />
se obaviti 4. decembra u mjestu<br />
Sanya u Kini. <br />
š<br />
Hos oss kan alla få bolån!<br />
Vem får låna<br />
t ex:<br />
Personer med betalningsanmärkningar<br />
Egenföretagare<br />
Personer som saknar fast inkomst<br />
Ränta från<br />
3,49%<br />
Vad kan du göra med lånet<br />
Köpa boende<br />
Belåna bostad för att lösa<br />
Fråga om<br />
dyra skulder<br />
Bonuslöftet<br />
Renovera<br />
Belåna bostad för att uppfylla en dröm<br />
Effektiv ränta 3,78%<br />
Sanja Tunjić, miss BiH<br />
Liza Berggren, miss Sverige<br />
žena | <strong>28</strong>-<strong>29</strong><br />
0770-330 100<br />
www.bluestep.se
AKTIVNOSTI<br />
Žene žele<br />
Skandinavski savez<br />
U Örebru je 30. aprila održana 10. izvještajna godišnja<br />
skupština na kojoj se okupilo preko 400 osoba.<br />
Piše: Fikret TUFEK<br />
U<br />
Örebru je 30. aprila održana 10.<br />
izvještajna godišnja skupština BiH<br />
Saveza žena u Švedskoj na kojoj se<br />
okupilo preko 400 osoba. U radnom dijelu<br />
skupštine učestvovalo je 70 delegata iz šest<br />
regija u Švedskoj, te delegacije žena Danske<br />
i Norveške.<br />
Preteča današnjeg BiH Saveza žena u<br />
Švedskoj je organizacija <strong>Žena</strong> Bosanka,<br />
koja je djelovala od novembra 1995., a februara<br />
1998. prerasla u BiH Savez žena u<br />
Švedskoj.<br />
Pozdravljajući prisutne delegate predsjednica<br />
BiH Saveza žena u Švedskoj Selma<br />
Borovac je rekla da se organizacija i dalje<br />
širi jer su formirana udruženja u Karlskroni<br />
i Nybru, te posebno pozdravile delegacije<br />
žena iz Danske i Norveške, iznoseći<br />
inicijativu da se nakon deset godina rada<br />
formira BiH Savez žena u Skandinaviji kao<br />
jedinstvena ženska organizacija.<br />
– U 2004. godini u okviru BiH Saveza<br />
žena bilo je angažovano 41 udruženje,<br />
sekcija i centar u 77 gradova, sa 6,035<br />
članova. Tokom prošle godine naše predstavnice<br />
učestvovale su na više skupova<br />
Integracionog zavoda i drugih ustanova i<br />
organizacija u Švedskoj. Posebno značajne<br />
aktivnosti odvijale su se u oblasti kulture,<br />
dok smo na humanitarnom planu imali<br />
više akcija među kojima posebno ističem<br />
pomoć udruženju Majke hendikepirane<br />
djece u Tuzli i stipendiranje studenata<br />
u BiH. Naših 50 žena posjetilo je BiH s<br />
ciljem unapređivanja saradnje. Bili smo i<br />
domaćini brojnim delegacijama iz BiH te<br />
obilježili značajnije datume iz naše historije,<br />
kazala je Borovac.<br />
Nakon skupštine pred oko 400 prisutnih<br />
odana je minutom ćutnje ili učenjem<br />
fatihe počast žrtvama Srebrenice, o čijim<br />
stradanjima je na skupu govorila gošća iz<br />
Norveške Đenana Mrzić, predsjednica<br />
Mreže bh. žena (Nett BK) u Norveškoj.<br />
Povodom Desete skupštine BiH Saveza<br />
žena u Švedskoj u Örebru je u organizaciji<br />
Bošnjačkog kulturnog centra i Islamske zajednice,<br />
kojima rukovodi Hazim Gurda,<br />
otvorena i izložba slika Husnije Kriještorca,<br />
te izložba rukotvorina iz BiH koje su u ime<br />
aktiva žena postavile Azra Hamzić i Sajma<br />
Dizdarević. U izložbenoj postavci mogli<br />
su se vidjeti predmeti i rukotvorine iz BiH<br />
koje su žene izuzetno dobro aranžirale.<br />
400 kvinnor i Örebro<br />
Bosnien och Hercegovinas kvinnoriksförbund<br />
i Sverige anordnade den<br />
30 april 2005 det 10: e årsmötet och ett<br />
kultur- och underhållningsprogram, ett<br />
sammanträde med ca 400 deltagare.<br />
– Bosnien och Hercegovinas kvinnoriksförbund<br />
i Sverige (BHKRF) hade 6,035<br />
aktiva medlemmar år 2004. De är organiserade<br />
i 41 föreningar, center och sektioner<br />
i 77 kommuner i Sverige, Danmark<br />
och Norge, sade Selma Borovac, BHKRF: s<br />
ordförande, till deltagarna och gästerna.<br />
70 ledamöter var närvarande och<br />
godkände Verksamhetsberättelsen och<br />
Verksamhetsplanen. Det beslutades också<br />
att Nett BK – Organisasjon for bosniske<br />
kvinner i Norge ingår som medlemmar i<br />
Bosnien och Hercegovinas kvinnoriksförbund<br />
i Sverige.<br />
Fadila Jašarević har presenterat IOGT-<br />
NTO (Sveriges största nykterhetsorganisation).<br />
IOGT-NTO: s vision är ett samhälle,<br />
en värld, där droger och alkohol<br />
inte hindrar människor att leva ett fritt<br />
och rikt liv.<br />
Efter årsmötet genomfördes en<br />
högtidlig ceremoni till minne av folkmordet<br />
i Srebrenica för tio år sedan. Đenana<br />
Mrzić, gäst från Norge och ordförande<br />
för Nett BK, talade om Srebrenicas offer<br />
och förintelsen på dem.<br />
Kultur- och underhållningsprogram<br />
på både bosniska och svenska anordnades<br />
av flera medlemmar. Medverkade<br />
gjorde också författare och konstnärerna<br />
Meho Baraković, Bela Džogović, Fehim<br />
Džogović, Hadžera-Džerka Omerović,<br />
Husnija Kriještorac och Sabahudin-<br />
Cober Bahtijaragić.<br />
Trevlig stämning fortsattes med<br />
musikgruppen Nostalgi från Tidaholm.<br />
4 List BiH Saveza žena u Švedskoj<br />
<strong>28</strong>-<strong>29</strong> | žena
Đenana Mrzić (Norveška) Selma Borovac (Švedska) Hidajeta Babović (Danska)<br />
U kulturnom dijelu programa glumac<br />
Sabahudin Bahtijaragić Cober, član<br />
Višekulturalnog umjetničkog udruženja<br />
Ex Ponto, govorio je za ovu priliku specijalno<br />
Poemu o ženi.<br />
Potom se ženama novom knjigom<br />
Stockholm iznutra i druge pjesme (Stockholm<br />
inuti och andra dikter) predstavio<br />
književnik Meho Baraković.<br />
Hadžera Džerka Omerović predstavila<br />
je 33 priče u tek objavljenoj knjizi Bošnjačka<br />
duša, te govorila prigodne tekstove.<br />
Fehim Džogović je govorio o monografiji<br />
Od predanja do stvarnosti, koja će<br />
se pojaviti ove godine na čak 656 stranica<br />
na kojima se govori o porijeklu i bratstvu<br />
njegove i drugih bh. porodica, pozvavši sve<br />
one koji nešto znaju o porijeklu svog prezimena<br />
da ga kontaktiraju.<br />
Bela Džogović je predstavila knjigu<br />
Dragulji vragulji, koja je u štampi, a do<br />
sada je objavila i knjige Sniježni kristali i<br />
Suncokreti, dok su njene pjesme objavljene<br />
i u zbirkama I denna vida värld i Flykten<br />
valde oss.<br />
Fadila Jašarević je predstavila organizaciju<br />
IOGT-NTO koja se bori protiv<br />
alkohola i drugih narkotika kazavši da je<br />
upotreba alkohola u Švedskoj porasla 30 %<br />
u posljednjih 10 godina, da preko 200,000<br />
djece raste u uslovima koji nisu poželjni, da<br />
kod Šveđana puši 19 % a kod Bosanaca 40<br />
% osoba i pozvala na učlanjivanje u IOGT-<br />
NTO organizaciju.<br />
Žene su i ovom prilikom pokazale<br />
solidarnost i tokom susreta iskupile preko<br />
9,000 kruna koje ovog puta idu za izgradnju<br />
bolnice u Sanskom Mostu i džamiju u<br />
Fajtovcima, dok je od tombole prikupljeno<br />
ca 3,800 kruna koje će biti utrošene za<br />
školovanje studenata u BiH.<br />
U nastavku žene su se posebno veselile,<br />
pjevale i igrale uz Nostalgija Band.<br />
(Bosanska pošta, br. 10, 13.05.2005.) <br />
žena | <strong>28</strong>-<strong>29</strong><br />
Husnija Kriještorac, Bela Džogović i Meho Baraković<br />
List BiH Saveza žena u Švedskoj<br />
Vrijedne domaćice iz Örebra<br />
5
Tople uspomene<br />
iz Värnama<br />
Druženje bh. žena iz Norveške i Švedske<br />
Piše: Fahro KONJHODŽIĆ<br />
Varmt i Värnamo!<br />
En särskild insats för detta gav medlemmarna<br />
av två kvinnoorganisationer<br />
från Sverige och Norge. De har<br />
samlats i Värnamo för att visa umgåskunnande,<br />
matlagning och att fortsätta sina,<br />
i fjol påbörjade, träffar i Oslo.<br />
Det gäller ”svarsbesök” av Nett BK – Organisasjon<br />
for bosniske kvinner i Norge hos<br />
sina väninnor i Sverige – kvinnoföreningen<br />
<strong>Kvinna</strong> 99 i Värnamo.<br />
Da ovaj tekst kojim slučajem pišem<br />
na norveškom zgodan naslov bi<br />
bio Varmt i Värnamo! Ipak: bilo je<br />
izuzetno toplo tog posljednjega majskog<br />
vikenda u Värnamu, mjestu smještenom<br />
negdje usred Švedske. Ali nije samo<br />
spoljna temperatura zraka bila uzrokom<br />
te topline. Svoj poseban doprinos rečenoj<br />
toplini, dale su članice dviju organizacija<br />
žena iz Švedske i Norveške, koje su se<br />
okupile u ovom malom mjestu, da bi pokazale<br />
umijeće druženja, spravljanja lijepe<br />
hrane i tako nastavile svoja, prošle godine<br />
započeta druženja u Oslu. Radi se o,<br />
sportskim rječnikom kazano, ”uzvratnoj<br />
posjeti” organizacije bh. žena u Norveškoj<br />
Nett BK, svojim prijateljicama u Švedskoj,<br />
okupljenim u udruženju <strong>Žena</strong> 99 u Värnamu.<br />
Nakon višesatnog putovanja, koje je<br />
proteklo brzo zahvaljujući umijeću dama<br />
okupljenih u Nett BK, da dugu vožnju autobusom<br />
pretvore u svojevrsnu zabavu,<br />
punu pjesme i smijeha, i time skrate njegovu<br />
dosadu, stiglo se u, tog dana, izuzetno<br />
topal grad Värnamo. Čovjek bi bio<br />
nepravedan kada bi zaboravio doprinos<br />
lahkoći ovoga putovanja i šofera autobusa<br />
Safeta Ramadana, koji živi u Norveškoj od<br />
1987. godine.<br />
Već po dolasku, oduševljeni zagrljaji<br />
i uzvici radosti starih prijateljica su nagovještavali<br />
dobru zabavu. Ipak, sve je<br />
počelo oficijelnim pozdravima dviju predsjednica,<br />
Hajrije Sačić ispred udruženja<br />
Selma Kamberović, Hajrija Sačić, Asima Pašalić, Đenana Mrzić i Ismeta Šeremet<br />
Miris Bosne<br />
<strong>Žena</strong> 99, te Đenane Mrzić ispred Nett BK.<br />
Goste je pozdravila i Munevera-Vera Hebib,<br />
predsjednica udruženja žena Fatima<br />
Gunić iz Göteborga. Potom, kratki kulturni<br />
program, prvo od domaćina. Oni su<br />
ovom prilikom pokazali umijeće pjevanja<br />
i igranja najmlađih, okupljenih u sekciji<br />
Miris Bosne. Djeca su, odjevena u dijelove<br />
bh. narodne nošnje, otplesali nekoliko<br />
zanimljivih tačaka, pobravši salve aplauza,<br />
zajedno sa svojom koreografkinjom<br />
šarmantnom Ismetom Šeremet! A ni gosti<br />
nisu ostali ”dužni”, tek formirani hor, sastavljen<br />
od nekolicine članica odjevenih,<br />
u, također živopisne bh. narodne nošnje,<br />
otpjevali su nekoliko poznatih sevdalinki,<br />
što je prisutna publika prihvatila sa<br />
oduševljenjem. I svesrdno pomogla ovaj<br />
nastup. Pored ovoga, svoje pjesme su kazivale<br />
Umija Bošnjak i Sadeta Osmanović.<br />
O svojim utiscima i organizovanju ovoga<br />
susreta, kazuje Hajrija Sačić, predsjednica<br />
udruženja <strong>Žena</strong> 99:<br />
– Kao što ste i sami zapazili ovo jeste<br />
neka vrsta ”uzvratne posjete” našem<br />
udruženju. Mi smo eto i ovako nastavili<br />
da na određen način surađujemo. A na<br />
pitanje u čemu se konkretno sastoji naša<br />
6 List BiH Saveza žena u Švedskoj<br />
<strong>28</strong>-<strong>29</strong> | žena
Učesnici kulturno-zabavnog programa<br />
suradnja mogu reći da smo, prije svega organizaciju<br />
Nett BK iz Norveške priključili<br />
našem BiH Savezu žena u Švedskoj, čime<br />
je to postala internacionalna organizacija.<br />
Ubuduće će ova suradnja biti još intenzivnija,<br />
tako što ćemo sudjelovati u nekim<br />
aktivnostima koje se budu odvijale<br />
u Norveškoj, a naravno i naše prijateljice<br />
će učestvovati i u našim akcijama. Tako je<br />
već na manifestaciji oko desetogodišnjice<br />
genocida Srebrenice učestvovala naša organizacija<br />
i bila naša predstavnica. Tako će<br />
biti ubuduće.<br />
Tokom ovoga kratkog razgovora<br />
doznali smo da organizacija u Värnamu<br />
ima oko 120 odraslih članova, da djeluje<br />
kroz nekoliko sekcija kao što su omladinska<br />
gdje se uglavnom okupljaju mlađi u<br />
muzičko-folklornim grupama, da postoji<br />
i likovna sekcija te sekcija kućne radinosti<br />
– šivanja. U rad ove organizacije su<br />
uključeni i muškarci, uglavnom muževi<br />
članica koji također djeluju kroz određene<br />
sekcije. Također smo doznali i za zapaženu<br />
suradnju sa švedskim organizacijama, a<br />
ne zaboravlja se ni domovina, uglavnom<br />
preko organizovanog slanja pomoći.<br />
Svoje zadovoljstvo ovim druženjem<br />
je iznijela i Selma Kamberović, podpredsjednik<br />
Bosanskohercegovačkog saveza<br />
žena u Švedskoj, koja je ovdje bila umjesto<br />
odsutne predsjednice Selme Borovac.<br />
– Ovdje se osjećam veoma lijepo večeras,<br />
a vaši iz Norveške su nam uljepšali ovaj<br />
topli majski dan i unijeli pravo osvježenje<br />
u naše aktivitete, kaže ona. Ovim se intenzivira<br />
lani otpočeta suradnja i mislim da<br />
će ona biti sve veća i veća. Ova suradnja<br />
sa organizacijom iz Norveške predstavlja<br />
daljnje internacionaliziranje našeg Saveza.<br />
Nastojat ćemo da razmjenjujemo naša<br />
dragocjena iskustva i time doprinosimo<br />
još većim uspjesima našega rada. Nadamo<br />
se da će neke aktivnosti koje mi već imamo<br />
ovdje zaživjeti i u Norveškoj, a naravno i<br />
mi smo otvoreni za njihove ideje. U svakom<br />
slučaju važno je da je suradnja već<br />
otpočela, a svrha ovakvih druženja je prikupljanje<br />
pozitivne energije za dalji rad.<br />
Slično zadovoljstvo pokazuju i iz udruženja<br />
žena Fatima Gunić. Pored, već pomenute<br />
Munevere Hebib, tu su još Fatima<br />
Kovačić i Mirzeta Fazlagić, potom<br />
Dženana Zorlak, potpredsjednik skupštine<br />
BiH Saveza žena, koje su izrazile nadu da<br />
će biti još ovakvog druženja.<br />
Ništa manje svoga zadovoljstva, puni<br />
lijepih utisaka, nisu pokazali niti članice<br />
organizacije Nett BK. Fatima Kasumović,<br />
Mirsada Hadžiosmanović, Katka Dervišević-Eminović<br />
imaju samo riječi hvale za ovo,<br />
kako rekoše nezaboravno druženje. Hajra<br />
Goretić ističe da joj je to jedna od prilika da<br />
susretne svoje zemljakinje Prijedorčanke,<br />
a najmlađa u ovoj grupi, ovogodišnji russ<br />
Fatima Redžić će reći da je ovo druženje<br />
njezino lijepo životno iskustvo.<br />
Svi ti dobri utisci, oduševljenje i zadovoljstvo<br />
već su postali lijepa uspomena,<br />
sa nadom i željom za sljedeće druženje u<br />
Oslu, a možda i u Kopenhagenu. A autoru<br />
ovih redaka, kao posebnom gostu,<br />
ovo putovanje je bilo veliko zadovoljstvo,<br />
umnogome olakšano veselom i prijatnom<br />
atmosferom u autobusu.<br />
(Bosanska pošta, br. 12, 10.06.2005.) <br />
Razmjena iskustava: Värnamo, Göteborg, Oslo, Kalmar i Mönsterås<br />
žena | <strong>28</strong>-<strong>29</strong><br />
List BiH Saveza žena u Švedskoj<br />
7
Mångfaldsdagen<br />
u Karlskroni<br />
Paul Lappalainen smatra da je težište istraživanja o<br />
diskriminaciji u Švedskoj do sada bilo pogrešno i da se<br />
treba preusmjeriti onima koji imaju moć da diskriminišu.<br />
Piše: Selma KAMBEROVIĆ<br />
Mångfaldsdagen<br />
i Karlskrona<br />
har anordnats den 10 september 2005 av<br />
Antidiskriminerings byråar från Malmö<br />
och Karlskrona.<br />
Konferensens centralpunkt var utläggningen<br />
av utredaren Paul Lappalainen<br />
Om strukturell diskriminering i Sverige.<br />
Lappalainen anser att fokusen hittills<br />
har legat fel. Politik och forskning har<br />
alltför mycket inriktat sig på att få invandrare<br />
att passa in, till exempel på arbetsmarknaden.<br />
Udden borde i stället riktas<br />
mot dem som har makt att diskriminera.<br />
Dan je organizovan 10. septembra od<br />
strane Antidiskriminacionog biroa<br />
u Malmöu i novoosnovanog takvog<br />
biroa u Karlskroni. Nakon dolaska, kratko je<br />
predstavljen biro iz Malmöa, a zatim biro iz<br />
Karlskrone, da bi centralna tačka programa<br />
bilo izlaganje Paula Lappalainena O strukturalnoj<br />
diskriminaciji u Švedskoj. On je,<br />
zajedno sa Masoudom Kamalijem, bio postavljen<br />
za specijalnog istraživača (utredare)<br />
u ovoj problematici na državnom nivou.<br />
Strukturalna diskriminacija<br />
Glavna zadaća istraživanja, koje je počelo<br />
oktobra 2003., bila je da uporedi šta su<br />
Švedska i druge zemlje učinile protiv tzv.<br />
strukturalne diskriminacije useljenika. Pojam<br />
predstavlja diskriminaciju na osnovu<br />
vladajućih normi i predrasuda u društvu.<br />
Rastući broj istraživača, kako međunarodnih<br />
tako i u Švedskoj, je ukazao da su<br />
rasno-biološke ideje i misaone strukture koje<br />
su bile nadmoćne u većini evropskih zemalja<br />
tokom 19. stoljeća i kasnije do II svjetskog rata<br />
na razne načine preživjele i preinačile se, iako<br />
je pojam ”rasa” naučno i politički odbačen.<br />
Umjesto toga je pojam ”kultura” preuzeo<br />
ulogu pojma ”rasa” kao razvrstavajući<br />
princip predrasuda o stanovništvu zemlje.<br />
Švedska istraživanja u više oblasti pokazuju<br />
da je jedan oblik kulturalno prožetog<br />
rasizma najuobičajeniji u Švedskoj. To se<br />
formuliše kao stereotipne predrasude o kulturama<br />
useljenika i Šveđana, često potpuno<br />
”različitim i nespojivim”.<br />
Polazeći od takovog shvatanja rasizma,<br />
teško je razlikovati strukturalnu diskriminaciju<br />
i rasizam, oni zapravo opisuju isti<br />
fenomen. Neki koriste u Švedskoj pojam<br />
strukturalni rasizam da bi opisali isti<br />
fenomen. Npr. u Sjedinjenim Državama i<br />
Velikoj Britaniji je od konca 1960-ih godina<br />
korišten termin institucionalni rasizam za<br />
opis iste stvari.<br />
Mirsada Kahriman, Emina Čejvan, Selma Borovac, Selma Kamberović i Bojan Cerić<br />
Paul Lappalainen smatra da je težište<br />
istraživanja do sada bilo pogrešno. Politika<br />
i istraživanja su se previše usmjeravali na<br />
uklapanje useljenika, npr. na tržištu rada.<br />
Treba se usmjeriti onima koji imaju moć da<br />
diskriminišu, smatra Lappalainen.<br />
Među njegovih 50-ak prijedloga postoji<br />
sve od godišnjih radnih planova za sve<br />
državne ustanove do punog prava glasa<br />
za sve osobe nastanjene u Švedskoj. Dalje<br />
će se ombudsmen za diskriminaciju (DO)<br />
pojačati, osnovati jedan istraživački institut i<br />
društveni troškovi diskriminacije istražiti.<br />
– Slijedeće oblasti su u fokusu: tržište<br />
rada, tržište stambenog gazdovanja, masmediji,<br />
politički sistem, pravosuđe, obrazovanje,<br />
socijalna i zdravstvena skrb, kaže<br />
Paul Lappalainen.<br />
”Respekt” posebno zapažen<br />
Nakon ovog predavanja otvorena je diskusija<br />
sa mogućnošću postavljanja<br />
pitanja svim učesnicima, kao i zvaničnim<br />
predstavnicima Karlskrona komune.<br />
Poslije zvaničnog dijela upriličen je bogat<br />
kulturno-zabavni program u kojem je<br />
učestvovala grupa Sabah koju vodi Edin<br />
Bahtijaragić. Cijelu publiku su oduševile bosanske<br />
sevdalinke, a ono što je mene posebno<br />
impresioniralo bilo je da je djevojka u grupi<br />
koja pjeva na bosanskom jeziku ustvari Latinoamerikanka.<br />
Na konferenciji sam učestvovala kao član<br />
Nättverka, Biroa protiv diskriminacije, kao<br />
predstavnik našeg saveza. Selma Borovac je<br />
bila gost kao predsjednica BiH Saveza žena<br />
u Švedskoj.<br />
Naše udruženje žena Respekt u Karlskroni<br />
je posebno zapaženo, ne samo zbog srdačnog<br />
gostoprimstva, ukusne i raznovrsne hrane<br />
koju su žene pripremile za goste, nego i<br />
svojom pojavom u narodnim nošnjama iz<br />
Bosne i Hercegovine. <br />
8 List BiH Saveza žena u Švedskoj<br />
<strong>28</strong>-<strong>29</strong> | žena
Dijaspora<br />
okupljena u<br />
ambasadi BiH<br />
Sastanak u Stockholmu<br />
sa ministrom za<br />
ljudska prava i izbjeglice<br />
Mirsad Kebo i Jakov Skočibušić<br />
Piše: Vahida MEHINOVIĆ<br />
Na inicijativu ministra za ljudska<br />
prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine<br />
gospodina Mirsada Kebe i na<br />
poziv ambasadora BiH u Švedskoj gospodina<br />
Jakova Skočibušića, u prostorijama<br />
Bosanskohercegovačke ambasade u Stockholmu<br />
održan je 11. oktobra sastanak sa<br />
predstavnicima svih bosanskohercegovačkih<br />
organizacija svih naroda iz Bosne i Hercegovine<br />
i uz prisustvo predstavnika Bosanske<br />
pošte, Glasa BiH, te dvojezičnog časopisa<br />
Dijaspora.<br />
Najprije je ambasador Bosne i Hercegovine<br />
u Švedskoj gospodin Jakov Skočibušić<br />
poželio dobrodošlicu prisutnima i predao<br />
riječ ministru Kebi koji je došao u posjetu<br />
Švedskoj na poziv švedskog ministra za<br />
migracije i azil (migration minister – Barbro<br />
Holmberg). Ministar je izrazio želju da<br />
se sretne sa predstavnicima građana Bosne<br />
i Hercegovine koji žive u Švedskoj da bi ih<br />
upoznao sa aktuelnim događajima u Bosni i<br />
Hercegovini.<br />
Ministar Kebo je posebno naglasio napore<br />
koji se čine da bi se započeli pregovori<br />
za pridruživanje Evropskoj zajednici<br />
naglašavajući da je usvojen Zakon o reformi<br />
odbrane i služenja vojnog roka kojim je<br />
predviđeno jedinstveno ministarstvo i jedna<br />
komanda i time ispunjen još jedan od uslova<br />
da bi se moglo pristupiti pregovorima.<br />
Ministar je govorio o uvođenju PDV<br />
(poreza na dodatnu vrijednost) koji će se<br />
primjenjivati od januara slijedeće godine a<br />
što će osigurati pola milijarde konvertibilnih<br />
maraka koje će biti usmjerene u različite socijalne<br />
programe.<br />
Naglašeno je također da je došlo do<br />
smanjenja donacija za Bosnu i Hercegovinu<br />
od strane zapadno-evropskih zemalja zbog<br />
otvaranja novih kriznih područja. Jedino je<br />
Švedska svojim petogodišnjim planom predvidjela<br />
da zadrži isti nivo donacija i Bosna i<br />
Hercegovina ima punu podršku Švedske na<br />
putu ka evropskim integracijama.<br />
U razgovorima sa Zavodom za migracije<br />
u Švedskoj bilo je govora o iznalaženju<br />
rješenja za one koji su tražili dozvolu boravka<br />
u Švedskoj pa je još uvijek nisu dobili<br />
ili su dobili negativan odgovor a zaista se<br />
nemaju gdje vratiti a imaju i zdravstvenih<br />
problema. Predstavnici Bosne i Hercegovine<br />
su predložili formiranje mješovite radne<br />
grupe koja bi ispitala situaciju u kojoj se nalaze<br />
tražioci azila kako bi se donijela korektna<br />
odluka u svakom pojedinačnom slučaju.<br />
Švedska strana je obećala da će prijedlog<br />
razmotriti. Važno je napomenuti da se broj<br />
ljudi iz Bosne i Hercegovine koji traže azil u<br />
Švedskoj drastično smanjio i da je što se tiče<br />
naših građana pažnja usmjerena ka Francuskoj<br />
gdje je u posljednje vrijeme 11,000 naših<br />
građana zatražilo azil.<br />
Prisutni su iskazali zadovoljstvo što su<br />
se sastanku odazvali predstavnici svih or-<br />
Učesnici sastanka<br />
Mirsad Kebo, Bosnien och Hercegovinas<br />
minister för mänskliga rättigheter och<br />
flyktingar, och Jakov Skočibušić, Bosnien<br />
och Hercegovinas ambassadör i Sverige,<br />
har anordnat ett sammanträde med representanter<br />
för organisationer av alla nationer<br />
från B&H som verkar i Sverige.<br />
ganizacija pokazavši svojim prisustvom da<br />
su zainteresovani za ono što se događa u<br />
zajedničkoj nam domovini. Stekao se utisak<br />
da su svi saglasni da je put ka evropskim integracijama<br />
ispravan i nešto čemu svi trebamo<br />
težiti.<br />
Na pitanje kada bi se mogao očekivati<br />
ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku<br />
zajednicu, ministar Kebo je rekao da se<br />
nada da bi to moglo biti na 100-godišnjicu<br />
Sarajevskog atentata 2014. Ostaje nam da<br />
sačekamo i vidimo da li će se prognoza zaista<br />
ostvariti. <br />
žena | <strong>28</strong>-<strong>29</strong><br />
List BiH Saveza žena u Švedskoj<br />
9
Manifestacija o Srebrenici<br />
u Värnamu<br />
SREBRENICA<br />
1995-2005<br />
Desetogodišnjica genocida u Srebrenici<br />
obilježena u Värnamu<br />
Piše: Senada BEŠIĆ<br />
Värnamo<br />
2005-10-22<br />
U<br />
Värnamu je 22. oktobra održana<br />
manifestacija u povodu desetogodišnjice<br />
genocida nad Bošnjacima i<br />
ostalim nesrpskim stanovništvom koji je<br />
izvršen u Srebrenici.<br />
Ova manifestacija, čiji je organizator bilo<br />
udruženje žena u Värnamu <strong>Žena</strong> 99 i pod<br />
pokroviteljstvom Bosanskohercegovačkog<br />
saveza žena u Švedskoj, okupila je značajne<br />
učesnike programa i isto tako probudila veliko<br />
interesovanje javnosti. Amor Mašović,<br />
predsjednik Komisije za nestala lica u Bosni<br />
i Hercegovini svojim izlaganjem je podsjetio<br />
sve prisutne na činjenicu zbog čega se<br />
mi nalazimo u Švedskoj a Marie Månson,<br />
odgovorna osoba za Zapadni Balkan u okviru<br />
Švedskog Helsinškog komiteta za ljudska<br />
prava, još je jednom podsjetila koliko<br />
teško zapadna Evropa i cijeli svijet uopće<br />
razumije posljedice agresije i rata u BiH.<br />
Deset godina od genocida<br />
Kada je bosanskohercegovačko udruženje<br />
žena u Värnamu uzelo na sebe obavezu<br />
da organizuje manifestaciju u vezi deset godina<br />
genocida u Srebrenici bilo se svjesno<br />
izazova i veličine zadatka. Istovremeno<br />
je saosjećanje sa svim žrtvama najvećeg<br />
zločina počinjenog u Evropi nakon drugoga<br />
Srebrenica 1995-2005<br />
hela världen anordnas i år minneshögtider<br />
för att hedra offren i Sre-<br />
I<br />
brenica i det värsta folkmordet i Europa<br />
sedan andra världskriget. Efter 11 juli 1995,<br />
under ett par dagar, slaktades över 8,000<br />
bosniska män och pojkar från platsen<br />
som FN:s Säkerhetsråd hade förklarat ett<br />
så kallat ”skyddat område”.<br />
Angående detta har kvinnoföreningen<br />
<strong>Kvinna</strong> 99 i samarbete med Bosnien<br />
och Hercegovinas kvinnoriksförbund i<br />
Sverige och Kulturnämnden i Värnamo<br />
organiserat Minneskväll Srebrenica 1995-<br />
2005 den 22 oktober 2005 i Värnamo.<br />
Bland deltagarna märktes Amor<br />
Mašović, ordförande för Kommissionen<br />
för försvunna personer i Bosnien och Marie<br />
Månson, programansvarig för Västra<br />
Balkan vid Svenska Helsingforskommittén<br />
för Mänskliga Rättigheter (SHK).<br />
Tekst Roberta Blocka,<br />
The Independent, 17. jula 1995.<br />
svjetskoga rata dalo snage i podstreka.<br />
Srebrenica, u kojoj se sakupilo više hiljada<br />
Bošnjaka i nesrpskog stanovništva iz<br />
istočne Bosne tražeći zaštitu u takozvanoj<br />
”zaštićenoj zoni” postala je simbol<br />
stradanja ali isto tako simbol stida i srama<br />
za svijet koji nije ništa preuzeo da zaštiti<br />
djecu, stare, muškarce, žene i jednom<br />
riječju bespomoćne ispred oružane srpske<br />
sile predvođene Ratkom Mladićem i<br />
neviđenom mržnjom za koju zdravi razum<br />
ne vidi objašnjenja.<br />
Srebrenica je simbol stradanja i simbol<br />
Ismeta Šeremet<br />
Miris Bosne i Švedske<br />
10 List BiH Saveza žena u Švedskoj<br />
<strong>28</strong>-<strong>29</strong> | žena
majki koje tragaju za svojim nestalim, koje<br />
se sjećaju posljednjeg dodira ruke, izraza<br />
lica, pogleda, drhtaja tijela posljednje riječi<br />
upućene najbližem prije nego što je ludilo<br />
pomutilo razum zvijerima.<br />
Amor Mašović, predsjednik Komisije<br />
za nestala lica u BiH je u svom izlaganju<br />
iznio podatke da se znalo da se priprema<br />
genocid, da je upozoravano ali da ništa nije<br />
učinjeno da se taj genocid spriječi. Istovremeno<br />
je rekao da je strah od zaborava jači<br />
od strahota kojih se podsjećamo svaki dan.<br />
Srebrenica se ne smije zaboraviti.<br />
U prilogu Mašovićevog predavanja prikazan<br />
je dokumentarni film Marš smrti<br />
autora Amora Mašovića i Muhameda<br />
Mujkića koji je na još autentičniji način osvijetlio<br />
počinjeni zločin.<br />
Podrška i pomoć<br />
švedske javnosti<br />
Obilježavanje desetogodišnjice genocida<br />
u Srebrenici održano u Värnamu<br />
prikupilo je i značajna imena iz političke i<br />
kulturne sfere u Värnamu. Maria Leifland,<br />
gradonačelnik Värnama pozdravila je sve<br />
prisutne i govorila o razvoju ovoga grada,<br />
dok je Raimond Petersson, predsjednik<br />
Kulturnog odbora Värnama sa toplinom<br />
Marie Månson<br />
i saosjećanjem govorio o ulozi stranaca<br />
u švedskom sistemu, o prevazilaženju<br />
kulturnih i religioznih barijera, o svojim<br />
susretima i iskustvima sa strancima, o<br />
saosjećanju i razumijevanju povodom ove<br />
manifestacije. Kulturni odbor u Värnamu<br />
podržao je ovu manifestaciju sa prilogom u<br />
iznosu 15,000 kruna i time postao pokrovitelj<br />
ove manifestacije.<br />
Od strane Ambasade BiH u Švedskoj<br />
prisutne je pozdravila Jasminka Ustamujić<br />
a ispred BiH Saveza žena u Švedskoj je<br />
predsjednica Selma Borovac sve prisutne<br />
pozdravila i pozvala da minutom ćutanja<br />
ili fatihom podsjete se žrtava Srebrenice.<br />
Poruka manifestacije bila je da se odgovorni<br />
za ratne zločine stave pred sud.<br />
Djeca simbol budućnosti<br />
Povodom manifestacije o Srebrenici prikazan<br />
je kulturni program u kojem je<br />
plesna grupa Miris Bosne i Švedske u koreografiji<br />
Đurđe Krunešić izvela moderni ples.<br />
Svojom profesionalnom izvedbom još jednom<br />
su ove vrijedne djevojčice podsjetile da<br />
su djeca simbol budućnosti.<br />
Pjesma Mora autorice Mirsade Hadžalić,<br />
logorašice iz Omarske, pročitana je na<br />
švedskom i bosanskom jeziku.<br />
Nakon održanih predavanja i kulturnog<br />
dijela programa prisutnim je pružena<br />
mogućnost da postave pitanja Amoru<br />
Mašoviću, što je naravno iskorišteno.<br />
Zajedničko druženje<br />
Pošto je Podsjećanje na Srebrenicu održano<br />
u mjesecu Ramazanu članice<br />
udruženja žena u Värnamu i članice BiH<br />
Saveza žena organizovale su iftar za sve koji<br />
su imali vremena da ostanu na iftaru i da se<br />
uz bogatu sofru sa bosanskohercegovačkim<br />
specijalitetima druže i upoznaju. Amor<br />
Mašović, karizmatična ličnost bio je naravno<br />
u centru ali ne smije se zaboraviti Ismeta<br />
Šeremet, kontakt osoba u udruženju<br />
žena u Värnamu, koja je najviše uradila na<br />
organizovanju ove manifestacije.<br />
Ušli smo u jedanaestu godinu od genocida<br />
u Srebrenici. Mnoge jame čekaju da budu<br />
otkrivene, mnogo tabuta čeka da bude iskopano<br />
i vrijeme prolazi. pitam se ponekad<br />
otkud im snaga da čekaju novi dan. Sve te<br />
žene, majke, sestre, kćerke… lutaju i traže…<br />
pitaju. Da li se nadaju Tu ljudsku potrebu<br />
da se zna šta se desilo sa najbližim ne može<br />
ništa uništiti. One imaju snage, ali isto tako<br />
trebaju podršku svakoga od nas. Širiti istinu<br />
naša je obaveza. Ne zaboraviti. Ali isto tako,<br />
kao što Amor Mašović reče, goniti krvnike<br />
do zadnjega. <br />
žena | <strong>28</strong>-<strong>29</strong><br />
Maria Leifland<br />
Raimond Petersson<br />
List BiH Saveza žena u Švedskoj<br />
Jasminka Ustamujić<br />
11
TIO ÅR HAR GÅTT AV DEN STÖRSTA<br />
FÖRBRYTELSEN SOM HAR HÄNT<br />
PÅ EUROPEISK JORD SEDAN ANDRA<br />
VÄRLDSKRIGET, SEDAN FÖRINTELSEN AV<br />
JUDAR.<br />
Detta folkmord blev utfört av Miloševićs<br />
och Karadžićs tjetnicker över bosniakiskt folk<br />
i Srebrenica, en plats som FN:s Säkerhetsråd<br />
hade förklarat ett så kallat ”skyddat område”.<br />
Detta folkmord i motsättning till förintelsen<br />
kunde följas direkt på TV skärmar av alla européer.<br />
Satelliter med välutvecklad utrustning för<br />
att filma de minsta detaljer har försiktigt följt<br />
likvidationer, masskjutningar, begravningar<br />
och förflyttningar av Srebrenicas offer, och<br />
ingen har rört ett finger för att stoppa detta<br />
folkmord eller i det minsta förmildra dess<br />
konsekvenser.<br />
VI KAN KONKLUDERA ATT KARADŽIĆ<br />
OCH MLADIĆ INTE VAR DE ENDA SOM VAR<br />
INBLANDADE I DETTA FOLKMORD. Fullt<br />
ansvar bär också de som i strid mot plikter<br />
som följer av FN:s deklarationen, som<br />
de skrivit under, och inte bara nekat hjälp<br />
till regeringen av Bosnien och Hercegovina,<br />
utan har med sitt passiva förhållande,<br />
uppmanat förbrytarna att fortsätta med sina<br />
förbrytelser över de oskyldiga invånarna av<br />
Bijeljina, Zvornik, Bratunac, Vlasenica, Foča,<br />
Rogatica, Višegrad, Rudo, Čajniče, Gacko,<br />
Nevesinje, Trebinje, Mostar, Sanski Most,<br />
Ključ, Prijedor, Bosanski Novi, Teslić, Sarajevo,<br />
Brčko och till slut Srebrenica. Inte bara<br />
bosniskt folk från dem nämnda städer utan<br />
alla icke-serber (bosniska kroater, albaner,<br />
romer och andra) i städer, byar, kvarter, gator<br />
var de bodde tillsammans för många århundraden.<br />
Men världen har inte bara varit medskyldig<br />
i folkmordet mot det bosniska folket med<br />
sin passiva hållning. Många av aktioner som<br />
blev företagna av FN eller dess enskilda medlemmar,<br />
under aggressionen mot Bosnien<br />
och Hercegovina, var riktad mot dem som<br />
försvarade Bosnien och Hercegovina.<br />
Hur kan man tolka vapenembargo för regeringen<br />
i Sarajevo när vi attackerades av den<br />
fjärde starkaste armén i Europa, med armén<br />
som hade flygplaner, stridsvagnar, transportörer,<br />
bombkastare, helikoptrar, haubitser,<br />
raketvapen, kanoner och mest moderna<br />
infanterivapen tillgänglig<br />
Hur kan man tolka demilitariseringen av<br />
Srebrenica Slutsatsen är väldigt enkelt: EN-<br />
SKILDA REGERINGAR, FÖRST OCH FRÄMST<br />
FRÅN EUROPA, HAR AKTIVT DELTAGIT<br />
I AGGRESSIONEN OCH HAR HJÄLPT TILL<br />
FOLKMORD ÖVER BOSNIAKER. En del av europeiska<br />
regeringar har inte tagit direkt del<br />
i aggressionen, utan har stöttat förbrytarna,<br />
medan resten av världen var nästan helt indifferent,<br />
dvs. har tolererat aggressionen och<br />
folkmordet!<br />
Bara ett litet antal länder och enskilda<br />
personer har höjt sin röst och stått i försvar<br />
Amor Mašović i samtal med de överlevande från Srebrenica<br />
Minneskväll Srebrenica 1995-2005 i Värnamo<br />
Uttalande av<br />
Amor Mašović,<br />
ordförande för Kommissionen<br />
för försvunna personer<br />
i Bosnien och Hercegovina<br />
av civilisationsprinciper, som var dyrkat som<br />
en sällsynt växt för många århundraden i<br />
Bosnien och Hercegovina.<br />
Denna växt heter enighet i mångfalden.<br />
Denna mångfald stammar från olika etniska<br />
och religiösa tillhörligheter, annorlunda<br />
kulturer, seder och traditioner av folkgrupper<br />
i Bosnien och Hercegovina vilka hade<br />
funnit ett gemensamt recept hur de ska leva<br />
vid sidan av varandra och med varandra. Det<br />
ser ut att en sådan modell var helt obekant<br />
i Europa. MED SORGEN KAN VI ÄVEN<br />
KONKLUDERA ATT DET SER UT SOM ATT<br />
FÖRBRYTARNA LYCKADES.<br />
Nu kan vi komma tillbaka till dagens tema,<br />
dvs. Srebrenica. I dag, när vi hedrar offren<br />
efter folkmordet är mycket oklart när<br />
det gäller Srebrenica.<br />
Den definitiva listan av alla som har försvunnit<br />
i 6 dagarna i juli 1995 i FN:s ”säkerhetszon”<br />
är ännu inte klar. Varför finns det<br />
inte en sådan lista För att, på den tiden, i Srebrenicas<br />
enklav bodde inte bara bosniaker<br />
från Srebrenica, utan också från andra städer:<br />
Zvornik, Vlasenica, Bratunac, Višegrad, Rogatica,<br />
Žepa och andra platser i floden Drinas<br />
område, som klarade att fly från förbrytarna<br />
i de nämnda städerna. Det var inte<br />
ovanligt att de som kommit till Srebrenica<br />
var de enda överlevande i sina familjer från<br />
dessa städer. Eftersom detta överlevande förlorat<br />
livet eller forsvunnit, var det ingen som<br />
kunde meddela att de saknades eller dödats.<br />
Spår efter många familjer har sopats bort.<br />
Kvarlevor efter Srebrenicaoffren har funnits<br />
i 39 sekundära och primära massgravar<br />
och flera tusen enskilda och gemensamma<br />
gravar. Men vi är inte i stånd till att svara på<br />
frågan: Hur många av dessa är Srebrenicas<br />
offer<br />
Vi vet med säkerhet att det finns mer än<br />
7,000 vita säckar med kvarlever av Srebreni-<br />
12 List BiH Saveza žena u Švedskoj<br />
<strong>28</strong>-<strong>29</strong> | žena
žena | <strong>28</strong>-<strong>29</strong><br />
Senada Bešić och Amor Mašović<br />
Poštovana Selma 31. oktobra 2005.<br />
Koristim još jednom priliku da Vam se<br />
zahvalim na gostoprimstvu i svemu<br />
što ste učinili da mi kratkotrajni boravak<br />
u Värnamu i Växju i druženje sa našim ljudima<br />
ostane u trajnoj uspomeni.<br />
Molim Vas da prenesete izraze moje<br />
zahvalnosti svim ovim dobrim ljudima čiji<br />
sam bio gost na iftarima kao i onima koji<br />
su se brinuli da mi boravak protekne u nezaboravnom<br />
druženju.<br />
U prilogu Vam dostavljam kopiju naloga<br />
za uplatu 5.800 SEK odnosno 1.170,5 KM<br />
Fondaciji Djeca Srebrenice.<br />
Zamoljen sam od gospodina Senada<br />
Hadžifejzovića da Vam prenesem njegovu<br />
zahvalnost i iskrene selame.<br />
S poštovanjem, Amor Mašović<br />
List BiH Saveza žena u Švedskoj<br />
casoffer i bårhusen i Tuzla, Lukavac och Visoko.<br />
Men dessa 7,000 betyder inte motsvarande<br />
antal av Srebrenicasoffer. Kvarlevor<br />
av, för exempel en och samma man, hittar vi<br />
i olika säckar som stammar från olika massgravar.<br />
Nämligen, kvarlever av en man från<br />
Srebrenica blev funnit på tre olika platser vid<br />
tre olika massgravar i en radie på 3 mil. Historien<br />
kommer att minnas denna del av bosnien-serbisk<br />
och serbisk del av befolkningen<br />
som slutit sig till krigsförbrytare Milošević<br />
och Karadžić.<br />
Krigsförbrytarna återvände till skådeplatserna<br />
och grävde upp och rev i stycken<br />
sina offer med grävmaskiner för att flytta<br />
dem och gömma alla spår. På det sättet har<br />
de begått en ny förbrytelse mot de döda. En<br />
död man har rätt att få ro och frid och att<br />
hans kvarlevor inte blir förstörda.<br />
Detta var en ny förbrytelse också mot de<br />
överlevande och mot dem som förlorat sina<br />
närmaste. Förstörelsen av gravar, speciellt att<br />
utfördes med maskiner och stympningen av<br />
kroppar, gjorde identifiering av offren nästan<br />
omöjlig.<br />
Hur kan man förklara det för en mor, en<br />
syster, en kvinna, en dotter som i 10 år har<br />
levt i ovissheten och sorg efter sina närmaste,<br />
att vi har funnit hennes son, bror, man eller<br />
far, när det enda vi har funnit ett ben och en<br />
sko, men resten av hans kvarlevor ligger i den<br />
andra eller den tredje graven, som kanske aldrig<br />
blir funnen.<br />
Hur ska man kunna meddela en sådan<br />
nyhet I stället för att ge dem själsro, ge dem<br />
ännu större sorg, smärta, ångest och evig<br />
sömnlöshet framför frågan: Var är resten<br />
av deras barn, om de fortfarande ligger obegravda<br />
i en eller annan skog, bäck, äng…<br />
Därför kan vi med full rätt säga, att FOLK-<br />
MORDET SOM ÄGDE RUM FÖR 10 ÅR SEDAN,<br />
FORTSÄTTER FORTFARANDE OCH ÄR INTE<br />
AVSLUTAT. Alla de som var med vid förflyttningar<br />
av Srebrenicas offer, sitter fortfarande<br />
med information om de sekundära och<br />
tertiära massgravarna och begår fortfarande<br />
ett folkmord, men denna gång på ett mer sofistikerat<br />
sätt, utan knivar och vapen.<br />
I nästan 10 år har alla regeringar av republiken<br />
Srpska, ledd av Klicković-er,<br />
Kasagić-er, Dodik-er, Ivanić-er, Mikerovićer,<br />
Bukejlović-er och andra nekat folkmordets<br />
proportioner i Srebrenica. Först nyligen,<br />
under en enorm press från internationella<br />
samhället, har de ställts inför ett val: antingen<br />
republiken Srpska eller ett erkännande av att<br />
folkmordet begått i Srebrenica. En av dessa<br />
regeringar har tveksamt erkänt förbrytelsen,<br />
men hade inte nog mod till att kalla den med<br />
sitt rätta namn: FOLKMORD!, I stället citerade<br />
de utvalda delar av Haagtribunalens dom<br />
mot general Krstić, angående folkmordet.<br />
Vi är dessvärre, fortfarande långt från<br />
ögonblicket när det skall dyka upp en serbisk<br />
Willy Brandt som skall stå framför det serbiska<br />
folket och alla oss andra och säga osagda<br />
ord: ”Ja, serbiska folket, det är fortfarande<br />
personer bland oss som har varit med på att<br />
organisera och systematiskt begå de mest<br />
monstruösa förbrytelser i mänsklighetens<br />
historia. De är förbrytare och skall bli dömda<br />
för det. De är inte våra hjältar!”<br />
Jag är rädd att årtionden skall passera<br />
innan vi hör dessa ord från munnen av en<br />
serbisk politiker för vi har lärt att tomma<br />
ord betyder ingenting. Vi har lärt oss att<br />
krigsförbrytaren Biljana Plavšić, med tårar i<br />
ögonen visade ånger, men det var bara för att<br />
få ett reducerat straff. Nyligen har hon gett<br />
ett klart besked från fängelset, att hon skulle<br />
följa samma förbrytelses väg som hon en<br />
gång har gått.<br />
Rättegången mot krigsförbrytaren Slobodan<br />
Milošević är fortfarande under gång<br />
och det är inte säkert att han blir dömd för<br />
folkmordsförbrytelse i Srebrenica. Det är 13<br />
år sedan krigsförbrytare Radovan Karadžić<br />
och Ratko Mladić begick sina första förbrytelser<br />
i östra Bosnien och Bosanska Krajina<br />
och 10 år sedan förbrytelserna i Srebrenica.<br />
Men de är fortfarande på fri fot och det är<br />
inget tecken på att de någon gång blir tagna<br />
eller dömda för deras förbrytelser.<br />
I DAG ÄR DET FLERA AV SREBRENICAS<br />
INVÅNARE SOM HAR ÅTERVÄNT TILL SRE-<br />
BRENICA DÖDA ÄN DE SOM HAR ÅTERVÄNT<br />
DIT LEVANDE.<br />
Till slut vill jag rikta två budskap. Det första<br />
är riktad till er eller snarare sagt till oss<br />
alla:<br />
”Min fruktan av förglömmelse är större<br />
än grymheter som jag är tvungen att bli påmind<br />
om varje dag.”<br />
Det andra budskapet är riktat till dem,<br />
förbrytarna:<br />
”Vi skall förfölja er till domedagen, vi och<br />
våra barn, och våra barnbarn, och alla våra.”<br />
(H.T.) <br />
Mašović teško povrijeđen<br />
Zdravstveno stanje Amora Mašovića nakon<br />
teške traume je stabilno, ali je još<br />
rano govoriti o dalekosežnim prognozama,<br />
izjavio je šef Klinike za ortopediju i traumatologiju<br />
Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo<br />
prof. dr. Ismet Gavrankapetanović.<br />
Amor Mašović je teško povrijeđen u<br />
saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila 13.<br />
novembra oko 18 sati u mjestu Leava u Sokocu,<br />
na magistralnom putu Podromanija<br />
– Han Pijesak.<br />
Njegovi saputnici – potpredsjednik<br />
Federalne komisije za nestale Marko Jurišić<br />
i predsjednica Udruženja članova porodica<br />
nestalih osoba i civilnih žrtava agresije<br />
Višegrad ’92. Hedija Kasapović – nisu ozbiljnije<br />
povrijeđeni. <br />
13
Sastanak tri saveza žena<br />
u Švedskoj<br />
U Jönköpingu održan sastanak Bosanskohercegovačkog<br />
saveza žena, Bosansko-švedskog saveza žena i Organizacije<br />
žena Islamske zajednice Bošnjaka u Švedskoj.<br />
På initiativ av Fadila Jašarević från IOGT-<br />
NTO och Ulla Lingesjö från NBV anordnades<br />
i Jönköping ett sammanträde för<br />
Bosnien och Hercegovinas kvinnoriksförbund,<br />
Bosnisk-svenska kvinnoförbundet<br />
och Kvinnoorganisation vid Bosniska<br />
islamiska församlingen i Sverige.<br />
Piše: Muhamed MAHMUTOVIĆ (Avaz)<br />
Na poziv organizatora, pratili smo<br />
zanimljiv susret, tri saveza žena<br />
koji djeluju na području Švedske, a<br />
održan je 15. oktobra u Jönköpingu.<br />
Susret su inicirale obrazovna organizacija<br />
IOGT-NTO, sa svojom podorganizacijom<br />
NBV, koje su poznate ovdje i kao ”Pokret<br />
trezvenjaka”. Ove obrazovne organizacije u<br />
sklopu svoje kampanje u borbi protiv droga<br />
i alkohola, provode raširenu akciju pod nazivom<br />
Tolerancija nula, a akcija osim kampanje<br />
za totalnu neupotrebu droga i alkohola<br />
ima za cilj podići glas javnosti, kako vlada ne<br />
bi uvela predviđena pojeftinjenja alkoholnih<br />
proizvoda.<br />
Koordinatorice akcije su nama poznate<br />
dvije gospođe, koje su čest gost naših<br />
udruženja ispred IOGT-NTO, gospođa Fadila<br />
Jašarević, a ispred NBV gospođa Ulla Lingesjö.<br />
Na ovaj sastanak su pozvane predstavnice<br />
iz upravnih odbora: Bosanskohercegovačkog<br />
saveza žena, Bosansko-švedskog saveza<br />
žena i Organizacije žena Islamske zajednice<br />
Bošnjaka u Švedskoj.<br />
Zašto su inicirali ovaj susret, upitali smo<br />
Fadilu Jašarević<br />
Sa sastanka u Jönköpingu<br />
– Mnogo saveza sa bh. predznakom<br />
formirano je samo radi velikih geografskih<br />
razdaljina. Pošto su naše organizacije<br />
raširene po cijeloj Švedskoj, mi smo se<br />
odlučili na jedinstvenu akciju, u borbi protiv<br />
droga i alkohola, u saradnji sa svima zajedno.<br />
Ideju su jednoglasno podržali predstavnici<br />
svih saveza i danas smo već došli do nekih<br />
zaključaka, što me jako veseli. Odlučili smo<br />
osnovati koordinaciono tijelo, koje bi koordiniralo<br />
aktivnosti svih saveza, da ne bi dolazilo<br />
u aktivnostima saveza do nekih važnih<br />
događaja istovremeno. Na tim događajima<br />
se okuplja puno ljudi i tad mi dobivamo priliku<br />
za našu kampanju. Dogovorena su već tri<br />
termina za održavanje ”studijskih kružoka”,<br />
na kojima ćemo edukovati članice udruženja<br />
o štetnosti droga i alkohola, a prvi je već 12.<br />
novembra u Boråsu.<br />
Predstavnice saveza su bile takođe zadovoljne,<br />
što je do sastanka došlo, kao i rezultatima:<br />
– Najvažnije od svega je da su sve organizacije<br />
sa bh. predznakom ujedinjene u<br />
što više aktivnosti, te se na taj način češće<br />
viđamo i družimo, riječi su Bedrije Bekiri iz<br />
Fadila Jašarević i Ulla Lingesjö<br />
Organizacije žena IZ.<br />
Selma Borovac, predsjednica Bosanskohercegovačkog<br />
saveza žena, bila je prezadovoljna:<br />
– Ovo je ustvari realizacija naše ideje od<br />
samog osnivanja, da sve naše organizacije<br />
međusobno sarađuju. Svi ćemo imati koristi<br />
od ovoga.<br />
Sličnog mišljenja je i predsjednica Bosansko-švedskog<br />
saveza žena, Almedina Sačić:<br />
– Kojem god savezu mi pripadale mi smo<br />
i dalje Bosanke i Hercegovke, to je nešto što<br />
se ne može promijeniti, a i ne treba mijenjati.<br />
To je najveći razlog da se družimo i radimo<br />
zajedno.<br />
Jedna od najstarijih učesnica Raza<br />
Štitkovac, bila je vrlo kratka:<br />
– Važno je biti aktivan, na bilo koji način,<br />
to je spas.<br />
Na kraju su svi željeli da pohvalimo IZ<br />
Jönköping, za sjajnu organizaciju sastanka,<br />
nakon kojeg su priredili zajednički iftar za<br />
sve učesnike sastanka. Svi su mišljenja da<br />
raznovrsnijih i boljih jela nisu odavno vidjeli<br />
na ”švedskom stolu”. <br />
14 List BiH Saveza žena u Švedskoj<br />
<strong>28</strong>-<strong>29</strong> | žena
Na inicijativu Fadile Jašarević iz<br />
IOGT-NTO i Ulle Lingesjö iz NBV u<br />
Jonköpingu održan sastanak Bosanskohercegovačkog<br />
saveza žena, Bosanskošvedskog<br />
saveza žena i Organizacije<br />
žena Islamske zajednice Bošnjaka u<br />
Švedskoj.<br />
Alla kvinnor<br />
mot droger och alkohol<br />
Alla bosniska kvinnoförbund i Sverige har samlats under november<br />
månad för att tillsammans med NBV öka kunskapen<br />
om droger och alkohol och svensk alkoholpolitik.<br />
Av: Ulla LINGESJÖ<br />
Alla bosniska kvinnoförbund i Sverige<br />
har samlats under november månad<br />
för att tillsammans med NBV (Nykterhetsrörelsens<br />
Bildningsverksamhet) öka<br />
kunskapen om droger och alkohol och<br />
svensk alkoholpolitik.<br />
Alkohol och andra droger är för oss i<br />
NBV ett hinder för utveckling, kunskap,<br />
förmåga och äkta glädje. Så ser inte alla det,<br />
men de flesta kan hålla med om att alkohol<br />
inte är vilken handelsvara som helst.<br />
Det påverkar hälsa, omdöme, säkerhet och<br />
trygghet i trafiken, på arbetet, i familjelivet<br />
och i samhället i stort.<br />
VI SOM KVINNOR, MAMMOR OCH MOR-<br />
FARMÖDRAR har ett särskilt engagemang<br />
för framtiden och för våra barn. Vi ser att<br />
alkohol och droger orsakar våld och dåligt<br />
omdöme, konflikter och olyckor. Vi kan<br />
tillsammans göra världen lite bättre med<br />
ökad kunskap som leder till förståelse och<br />
handling.<br />
NBV har ju ett extra stort engagemang<br />
i dessa frågor tillsammans med våra<br />
medlemsorganisationer. Vi har 16 medlemsorganisationer<br />
med mycket olika profil<br />
kring frågor om droger, hälsa, friskvård,<br />
demokrati, internationell förståelse och<br />
samhällsengagemang. Vår allra nyaste<br />
medlemsorganisation är KRIS, Kriminellas<br />
Revansch i Samhället, som verkligen har ett<br />
samhällsengagemang som ger resultat.<br />
NBV är partipolitiskt obundet och religiöst<br />
neutralt och kan därför samarbeta<br />
med många olika grupper i vårt samhälle.<br />
NBV arbetar med integration och internationell<br />
förståelse. Vi har ett stort projekt<br />
tillsammans med Sida, där vi lyfter fram<br />
KVINNORS VILLKOR I VÄRLDEN I FILM,<br />
SPEL, BÖCKER OCH FÖREDRAG. Vi arbetar<br />
med att öka kunskapen om FN och Milleniemålen,<br />
om vattnets betydelse för allas<br />
vår överlevnad och om alkoholen som ett<br />
stort hinder för verklig utveckling i världen.<br />
Sa seminara u Helsingborgu<br />
I integrationsarbetet engagerar NBV<br />
sig i att både lyfta upp förståelsen för andra<br />
kulturer, andra sätt att tänka, men<br />
också att hjälpa till att göra det svenska mer<br />
förståeligt, att lära ut ”Den svenska koden”.<br />
Vi har nu ett intressant projekt tillsammans<br />
med Allmänna Arvsfonden, Fryshuset,<br />
Lugna gatan, Skolor mot rasism m.fl.<br />
där vi lyfter upp allas våra fördomar och<br />
rädslor för det som är olikt. CMO, Centrum<br />
mot olikfientlighet, finns att läsa om på vår<br />
hemsida www.nbv.se/CMO.<br />
Vi arbetar med människors positiva<br />
idéer kring hälsa och folkhälsa, kring det<br />
som är livsbejakande och kreativt som eget<br />
skapande, musik, hantverk och teater.<br />
Vi stöttar människor i deras kunskapssökande<br />
som i språk, data, skönlitteratur,<br />
läs och res.<br />
Vi har i nästan 10 år varit nära förbundna<br />
med bosnier i Sverige. De flesta av de bosniska<br />
förbunden i Sverige har sedan lång tid<br />
haft samarbetsavtal med NBV. Vi har också<br />
under 6 år arbetat med Sidaprojekt i Bosnien,<br />
där vi hjälpt ungdomar att säga nej till<br />
droger och i stället få ett positivt, konstruktivt<br />
engagemang i ungdomsklubbar, skolor<br />
och scouting.<br />
Välkommen att kontakta NBV! <br />
Ulla Lingesjö<br />
Tfn: 08-672 61 07<br />
Fax: 08-672 61 20<br />
Mobil: 0733-72 63 07<br />
E-post: ulla.lingesjo@nbv.se<br />
Hemsida: www.nbv.se<br />
Seminar u<br />
Helsingborgu<br />
Piše: Selma KAMBEROVIĆ<br />
Nakon uspješnog seminara tri bh. organizacije<br />
žena u Jönköpingu, u Helsingborgu<br />
je 26. novembra održan<br />
seminar na temu Politika prema alkoholu,<br />
treći u redu planiranih regionalnih obrazovnih<br />
seminara u Švedskoj. <br />
žena | <strong>28</strong>-<strong>29</strong><br />
List BiH Saveza žena u Švedskoj<br />
15
Seminar je organizovan u saradnji<br />
projekta Nolltolerans IOGT-NTO, NBV<br />
Nykterhetsrörelsens Bildningsverksamhet<br />
i Wendelsbergs folkhögskola, sa<br />
Bosanskohercegovačkim savezom žena,<br />
Bosanko-švedskim savezom žena i Organizacijom<br />
žena Islamske zajednice Bošnjaka<br />
u Švedskoj.<br />
U Helsingborgu se okupilo 30-tak žena iz<br />
Regije Jug, Helsingborga, Malmöa, Arlöva,<br />
Karlskrone, Trelleborga i Hässleholma.<br />
Nikada kao do sada se nije poduzimalo<br />
toliko mnogo aktivnosti u borbi protiv konzumiranja<br />
alkohola. Naime, u Švedskoj se<br />
danas pije alkohol više nego u posljednjih<br />
100 godina. Svaki stanovnik pije 10,5 litara<br />
čistog alkohola godišnje. U zadnjih deset<br />
godina potrošnja je porasla za više od 30%.<br />
Cilj seminara je bio da se predoče negativne<br />
posljedice konzumiranja alkohola,<br />
kako bi svi uzeli aktivno učešće u borbi protiv<br />
istog.<br />
Pošto je vrlo interesantno i prikladno<br />
za sve učesnike predstavljen cilj i sadržaj<br />
programa i održan dio predavanja, aktivnu<br />
ulogu su uzele žene, učesnice seminara.<br />
Nakon analiziranja kako utiču masmediji<br />
na potrošače, kroz netačno ili djelimično<br />
informisanje, reklamisanje alkohola i ostalo,<br />
podijeljene u četiri grupe, učesnice seminara<br />
su kroz diskusije po grupama došle do<br />
zaključaka na koji način bi se svaki pojedinac<br />
mogao oduprijeti, odnosno uključiti u<br />
borbu protiv alkohola. Nakon referisanja<br />
svake grupe za sve učesnike, svaka grupa je<br />
iznijela svoje, konkretne prijedloge, savjete<br />
i zaključke.<br />
Možda je najvažnije istaći da su sve<br />
grupe bile jedinstvene u podršci IOGT-<br />
NTO i NBV da se ne odobri smanjenje<br />
poreza na kupovinu alkohola; da odrasli<br />
moraju pružiti primjer djeci svojim vlastitim<br />
uzdržavanjem od alkohola; da se ne lageruje<br />
alkohol u domovima samo zato što<br />
je trenutna ponuda jeftina; da se traži veća<br />
odgovornost medija u reklami i uopšte nastupu<br />
kad se radi o alkoholu; da se podigne<br />
na veći nivo saznanje o štetnom uticaju<br />
alkohola, te da se insistira na ulozi porodice<br />
u odgoju djece i zaštiti od svih štetnih uticaja.<br />
Voditeljica seminara je pohvalila radne<br />
grupe i napomenula da je ovaj seminar jedan<br />
od najuspješnijih koji je održan u posljednje<br />
vrijeme.<br />
Za vrijeme ručka koje su žene udruženja<br />
BiH <strong>Žena</strong> 2000 iz Helsingborga i Perla<br />
iz Arlöva pripremile za učesnike i goste,<br />
nastavljena je konstruktivna diskusija i<br />
zaključeno da se dalje angažujemo na osnivanju<br />
kružoka i širenju korisnih informacija<br />
koje su dobivene u toku dana. <br />
Behar probeharao<br />
Uspješna godina udruženja Behar iz Skövdea. Tokom<br />
svoje treće švedske turneje, Kolo bosansko nastupilo u<br />
Malmöu, Landskroni, Kristianstadu, Skövdeu i Värnamu.<br />
Kulturno bosanskohercegovačko udruženje<br />
Behar Skövde ulazi u 15. godinu<br />
svog uspješnog djelovanja. Iz<br />
prvog Biltena objavljenog 1996., povodom<br />
petogodišnjice udruženja, čitamo:<br />
”Inicijativni odbor se sastao 30.09.1991.<br />
godine u restoranu Bugrens gdje je donesen<br />
zaključak da se izrade Statut udruženja,<br />
prijedlozi za naziv, i zakaže Osnivačka<br />
skupština… Skupština, kojom je 13.10.1991.<br />
u prostorijama Bugrensa predsjedavao gospodin<br />
Rejhan Musić, održana je u prisustvu<br />
37 članova … za predsjednika udruženja je<br />
izabran gospodin Alija Maksumić, za sekretara<br />
Salih Pašalić i za blagajnika Mehmed<br />
Piralić… udruženje je zvanično registrovano<br />
25.10.1991. … sa još devet udruženja i humanitarnom<br />
organizacijom Bosnien hjälpen<br />
održana je i Osnivačka skupština BiH Saveza<br />
u Švedskoj, u Örebru 1992.”<br />
Pored velike podrške u osnivanju i stasavanju<br />
BiH Saveza u Švedskoj (kasnije Savez<br />
bh. udruženja u Švedskoj), Behar je koncem<br />
90-ih godina odigrao značajnu ulogu i u osamostaljenju<br />
BiH Saveza žena u Švedskoj.<br />
U tom prvom Biltenu se pohvaljuju: fudbalska<br />
sekcija – stalni ili ”pretplaćeni” prvak<br />
gradskog kupa Skövdekorpen, folklorna<br />
sekcija – koja je tada harala regionalnim i<br />
saveznim manifestacijama kulture, i list Behar<br />
– kojem su izišla samo 2 broja. Ali ”rijetko<br />
je naći udruženje da ima i svoje novine”,<br />
kaže se u Biltenu.<br />
Uspješna godina<br />
Tokom 2005. godine je u Beharu došlo do<br />
vidnih osvježenja u radu, a zahvaljujući<br />
i mobilnom Upravnom odboru i aktivnim<br />
članovima udruženja. Ovdje posebno valja<br />
istaći angažman Hajrudina Zukanovića,<br />
koordinatora kulturnih aktivnosti, na obnovi<br />
rada folklorne, muzičke i dramske sekcije.<br />
Nakon 8-martovskog dogovora, osnovan je i<br />
mješoviti hor udruženja, kojim vrlo uspješno<br />
rukovodi Amela Maksumić. Članovi Hora<br />
Piše: Haris TUCAKOVIĆ<br />
Bosniska föreningen Behar i Skövde har<br />
under årets gång återupplivat folkdans-,<br />
drama- och musiksektionen och även<br />
inrättat en ny kör. Föreningens lokaler har<br />
renoverats och det har byggts ett separat<br />
rum för rökare. Folkdansgruppen Kolo bosansko<br />
från Sarajevo framträdde i Skövde i<br />
november månad.<br />
Behar i Amela su ubrzo postali zaštitnim<br />
znakom udruženja, tako da njihovim probama<br />
prisustvuju mnogi, od najmlađih do<br />
najstarijih članova.<br />
Od svog osnivanja Behar gaji dobru saradnju<br />
sa drugim bh. udruženjima i organizacijama.<br />
Ove godine je obnovljena, ranije vrlo živa,<br />
saradnja sa udruženjem Miris iz Örebra.<br />
Behar je prije tri godine, putem kredita<br />
od komune, otkupio i počeo otplaćivati<br />
prostorije u kojima obavlja svoje aktivnosti.<br />
Tokom godišnjeg odmora su iste kompletno<br />
okrečene, spolja ponovo obojene, a<br />
nakon toga je izgrađena i jedna prostorija za<br />
pušače.<br />
5. oktobra je u Beharu održana regionalna<br />
izložba ručnih radova distrikta Skaraborg.<br />
16 List BiH Saveza žena u Švedskoj<br />
<strong>28</strong>-<strong>29</strong> | žena<br />
Kolo bosansko
Amela Maksumić<br />
Hor Behar<br />
Pored bogato urađenih ručnih radova, brojni<br />
posjetioci udruženja su tom prilikom mogli<br />
pratiti i prvi javni nastup Hora Behar.<br />
Prijem kulturno-umjetničkih društava iz<br />
BiH je jedna od stalnih aktivnosti Behara. 1.<br />
maja prošle godine je upriličen nastup folklora<br />
iz Kladnja, a 12-20. novembra, u saradnji<br />
sa distriktom Skaraborg, organizovana je<br />
desetodnevna švedska turneja KUD Grmeč<br />
iz Bosanske Krupe. Ove godine su članovi<br />
Behara u svojim domovima ugostili KUD<br />
Osman Džafić iz Prijedora i Kolo bosansko<br />
iz Sarajeva.<br />
Nastup Kola bosanskog<br />
Udruženje Behar i BiH distrikt Skaraborg<br />
su u petak 11. novembra bili domaćini<br />
Ansamblu narodnih igara i pjesama Bosne i<br />
Hercegovine Kolo bosansko iz Sarajeva. Organizator<br />
i glavni domaćin ove veoma uspješne,<br />
treće po redu, švedske turneje tog renomiranog<br />
ansambla od 3. do 13. novembra je bilo<br />
bh. udruženje Ljiljan iz Landskrone. Ipak,<br />
najveće zasluge za organizaciju cijelog gostovanja<br />
pripadaju Seadu Halalkiću, predsjedniku<br />
Ljiljana. Kolo bosansko se tokom ove<br />
turneje predstavilo u Malmöu, Landskroni,<br />
Kristianstadu, Skövdeu i Värnamu.<br />
Kolo bosansko je osnovano 1993. godine<br />
sa ciljem i osnovnom orijentacijom sakupljanja,<br />
obrade, umjetničke dogradnje i<br />
prezentacije igara i pjesama, respektabilne<br />
kulturne baštine, bogate folklorne tradicije<br />
i narodnih običaja naroda u Bosni i Hercegovini.<br />
Ansambl nastupa igrama i pjesmama<br />
svih konstitutivnih naroda Bosne<br />
i Hercegovine, pri čemu su zastupljeni svi<br />
krajevi drage nam domovine. O radu Kola<br />
bosanskog govore brojni nastupi i koncerti<br />
širom Bosne i Hercegovine i u inostranstvu<br />
– u Austriji, Belgiji, Egiptu, Njemačkoj, Sloveniji,<br />
Španiji, Švedskoj, Turskoj…<br />
Program je otvorio nedavno osnovani Hor<br />
Behar iz Skövdea svojim drugim dosadašnjim<br />
javnim nastupom i potvrdio da su redovne<br />
probe i uspješno vodstvo Amele Maksumić<br />
urodili plodom. Zatim je Salih Pašalić, predsjednik<br />
udruženja Behar, u ime Behara i<br />
distrikta Skaraborg, poželio dobrodošlicu<br />
gostima iz Sarajeva, udruženju Miris Örebro<br />
(cijeli autobus omladine), kao i brojnim gostima<br />
iz Skövdea i okoline. Riječi dobrodošlice<br />
su uputili i Asima Pašalić, u ime BiH Saveza<br />
žena u Švedskoj, kao i Faik Saltagić, u ime<br />
Saveza bh. udruženja u Švedskoj.<br />
Potpredsjednik Behara Jusuf Ćorić je tom<br />
prilikom uručio specijalnu diplomu Jasminu<br />
Maksumiću za svesrdan doprinos u radu<br />
udruženja Behar, a posebno zbog njegovog<br />
nesebičnog angažovanja oko novoizgrađene<br />
klupske prostorije za nepušače. Specijalne<br />
diplome su uručene i Horu Behar i Kolu<br />
bosanskom za svesrdan doprinos u razvoju<br />
prijateljskih odnosa i međukulturalnu saradnju<br />
Bosne i Hercegovine i Švedske. Direktor<br />
ansambla Sejo Mandić se na toplom prijemu<br />
zahvalio u ime Kola bosanskog.<br />
Preko 200 prisutnih je moglo uživati<br />
u zaista profesionalnoj predstavi Kola bosanskog<br />
koje je odigralo Svatovske običaje<br />
Bošnjaka, Igre iz Kraljeve Sutjeske, Nijemo<br />
kolo Glamoč, Gradske igre Sarajeva, Kolo<br />
poskočica Linđo, Igre iz okoline Ilijaša i Igre<br />
naroda Bosne i Hercegovine. U ovoj završnoj<br />
koreografiji su prikazane igre i pjesme sva tri<br />
konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine<br />
– Bošnjaka, Hrvata i Srba, koje predstavljaju<br />
simbol zajedničkog življenja u BiH. <br />
žena | <strong>28</strong>-<strong>29</strong><br />
List BiH Saveza žena u Švedskoj<br />
Kolo bosansko<br />
17
LJEPOTA I ZDRAVLJE<br />
Zašto nam<br />
pušenje<br />
škodi<br />
Ženski organizam teže<br />
ispravlja štete izazvane<br />
kancerogenima iz dima<br />
Ta štetna navika izaziva<br />
30 % poznatih vrsta raka,<br />
ali i niz drugih bolesti<br />
Kad je riječ o uzrocima smrti koje<br />
možemo izbjeći, ovisnost o cigaretama<br />
je na prvom mjestu. Procjenjuje se<br />
da pušenje udvostručuje rizik obolijevanja<br />
od koronarne bolesti srca i infarkta srca, šest<br />
puta povećava vjerovatnoću emfizema, deset<br />
puta vjerovatnoću obolijevanja od raka<br />
pluća i skraćuje život za 5 do 8 godina.<br />
Štetnije je za žene<br />
Jedno istraživanje Sjevernoameričkog društva<br />
radiologa otkrilo je da su žene koje<br />
puše u većoj opasnosti da obole od raka<br />
pluća nego muškarci pušači, iako neka novija<br />
istraživanja govore da je ona podjednaka. Ali,<br />
dokazano je da ženski organizam ima manju<br />
sposobnost ispravljanja štete na genima izazvane<br />
kancerogenim materijama iz dima<br />
cigareta. Osim toga, kod žena je sistem obnove<br />
sporiji nego kod muškaraca i one teže<br />
izbacuju iz organizma štetne materije.<br />
‣ Pušenje je činilac kojeg treba uzeti u<br />
obzir i u nastanku raka maternice, usana,<br />
usne šupljine, jezika, grla, grkljana, ždrijela,<br />
jednjaka, mokraćnog mjehura i bubrega.<br />
‣ Druge štetne posljedice pušenja u organizmu<br />
žene su, npr. raniji ulazak u menopauzu,<br />
tri puta veća vjerovatnoća spontanog<br />
pobačaja te veći rizik nastanka osteoporoze<br />
zbog gubitka kalcija iz kostiju.<br />
‣ I kod muškaraca i kod žena pušenje<br />
je u 90 % slučajeva odgovorno za hroničnu<br />
opstruktivnu bolest pluća, a ona je po<br />
učestalosti četvrti uzrok smrti kod nas. Osim<br />
toga, pušenje izaziva nepovratnu štetu na<br />
krvnim žilama.<br />
Kako nastaje ovisnost<br />
Cigaretni dim koji udahnete šalje štetne<br />
materije u krv, kojom one, a posebno<br />
nikotin, vrlo brzo stižu u mozak. Nikotin<br />
djeluje na nervni sistem pa se pojačano luče<br />
materije poput dopamina, serotonina i noradrenalina.<br />
One stvaraju osjećaj ugode koji<br />
potiče na daljnje pušenje.<br />
‣ Nikotin djeluje vežući se za posebne<br />
bjelančevine – nikotinske receptore koji,<br />
kada se ne ”popune” nikotinom, sudjeluju u<br />
nastanku sindroma apstinencije.<br />
Kako možete prestati pušiti<br />
Do 1988. godine, kada je Svjetska zdravstvena<br />
organizacija priznala da pušenje<br />
stvara ovisnost, ono se smatralo tek lošom<br />
navikom koja se mora prevladati s malo<br />
snage volje. Danas se zna da treba provesti<br />
Test<br />
Jeste<br />
1<br />
Koliko vremena prođe od trenutka kad<br />
ustane te iz kreveta do paljenja prve cigarete<br />
a) 5 minuta (3 boda)<br />
b) Od 6 do 30 minuta (2 boda)<br />
c) Između 31 i 59 minuta (1 bod)<br />
2<br />
d) Jedan sat ili više (0 bodova)<br />
Koje biste se cigarete najteže odrekli kada<br />
biste prestali pušiti<br />
a) One prve dnevne (1 bod)<br />
b) Bilo koje druge (0 bodova)<br />
Je li vam teško ne pušiti na mjestima gdje<br />
je to zabranjeno<br />
3<br />
potpuno liječenje, to jest odvikavanje.<br />
‣ PSIHOLOŠKA POMOĆ: odlazak terapeutu<br />
jača motivaciju. Cilj je razbiti vezu između<br />
li ovisni o cigaretama<br />
Fargeströmov test određuje stepen ovisnosti o pušenju. Izaberite<br />
jedan od odgovora ponuđenih uz svako pitanje i zbrojite<br />
bodove navedene uz svaki odgovor.<br />
a) Da (1 bod)<br />
4<br />
b) Ne (0 bodova)<br />
Koliko obično popušite cigareta na dan<br />
a) 10 ili manje (0 bodova)<br />
b) Između 11 i 20 (1 bod)<br />
c) Između 21 i 30 (2 boda)<br />
5<br />
d) Više od 30 (3 boda)<br />
Primjećujete li da više pušite ujutro<br />
a) Da (1 bod)<br />
b) Ne (0 bodova)<br />
6<br />
Pušite li kad ste bolesni<br />
a) Da (1 bod)<br />
b) Ne (0 bodova)<br />
Rezultat: Ako je zbir vaših bodova 7 ili više, to ukazuje na visok stepen ovisnosti. Morate<br />
se odlučiti na prestanak pušenja, inače će vaše zdravlje biti ozbiljno ugroženo. Obratite se<br />
svom liječniku primarne zdravstvene zaštite da vam pomogne u tome.<br />
18 List BiH Saveza žena u Švedskoj<br />
<strong>28</strong>-<strong>29</strong> | žena
Hur rökning<br />
skadar din hälsa<br />
Denna skadliga vana orsakar 30 % av<br />
de kända cancerslagen och även<br />
flera andra sjukdomar.<br />
När man talar om dödorsaker vilka<br />
kan undvikas, cigarettberoendet ligger<br />
på första plats. Det bedömas att rökning<br />
fördubblar risken att insjukna av kransliknande<br />
hjärtsjukdom och hjärtinfarkt,<br />
sex gånger förhöjer sannolikhet av emfysem,<br />
tio gånger sannolikhet av lugncancer<br />
och även förkortar livet med 5 till 8 år.<br />
Forskarna har bevisat att kvinnoorganism<br />
har mindre förmåga att reparera<br />
skador på gener orsakade av de cancerogena<br />
ämnena från cigarettröken.<br />
pušenja i svakodnevnog života (pušenje zbog<br />
stresa i sl.).<br />
‣ ZAMJENSKA NIKOTINSKA TERAPIJA:<br />
preporučuje se osobama s jakom tjelesnom<br />
ovisnošću o pušenju. Njome se sprječava<br />
sindrom apstinencije, jer se nikotin koji se<br />
udisao pušenjem zamjenjuje nikotinskim<br />
flasterima ili gumama za žvakanje. Ova<br />
terapija se ne smije primjenjivati duže od tri<br />
mjeseca.<br />
‣ LIJEKOVI: Bupropion (Wellbutrin) je<br />
lijek protiv depresije koji se izdaje na recept<br />
i kojim se postiže da ovisnici o nikotinu ne<br />
puše godinu dana. Održava visok nivo dopamina,<br />
kontrolišući time želju za pušenjem i<br />
sprječavajući sindrom apstinencije. <br />
žena | <strong>28</strong>-<strong>29</strong><br />
Šta dobijamo<br />
prestankom<br />
pušenja<br />
20 minuta Nakon 20 minuta bez pušenja<br />
normalizuju se povišeni krvni pritisak i<br />
ubrzani ritam rada srca.<br />
8 sati U krv pristiže više kisika i smanjuje<br />
se koncentracija nikotina u njoj.<br />
24 sata Pluća počinju uklanjati štetne<br />
materije i smanjuje se rizik infarkta srca.<br />
48 sati Živci se pokušavaju obnoviti, a<br />
izoštravaju se čula mirisa i okusa.<br />
72 sata Pluća bolje dišu i zrak s lahkoćom<br />
ulazi u njih.<br />
2-3 sedmice Poboljšava se cirkulacija<br />
krvi i funkcija pluća.<br />
9 mjeseci Rastu cilije u bronhima, što ih<br />
čini otpornijim kod infekcija.<br />
1 godina Rizik infarkta srca je 50 % manji<br />
nego dok ste pušili.<br />
Pušenje može<br />
oštetiti vid<br />
Šanse pušača da će u starosti<br />
oslijepiti četiri puta su veće<br />
od šansi osoba koje ne puše,<br />
pokazuju rezultati novih<br />
istraživanja<br />
Rezultati istraživanja objavljeni u Britanskom<br />
medicinskom časopisu pokazuju<br />
da pušači imaju povećane šanse za razvoj<br />
makularnih degeneracija u starijoj dobi.<br />
Degenerativne promjene vida povezane sa<br />
starenjem su vodeći uzrok staračkog sljepila<br />
koje u Britaniji pogađa oko 500,000 osoba,<br />
uglavnom starijih od 60 godina.<br />
Kutije cigareta već posjeduju nekoliko<br />
upozorenja o štetnosti pušenja, ali istraživači<br />
sa Univerziteta u Manchesteru traže da se<br />
doda i upozorenje o mogućem osljepljenju.<br />
List BiH Saveza žena u Švedskoj<br />
Oftalmološki kirurg Simon Kelly i njegov tim<br />
tvrde da oko 54,000 Britanaca ima problema<br />
s vidom kao direktnu posljedicu dugotrajnog<br />
pušenja. Od toga broja njih 17,800 je potpuno<br />
slijepo. Istraživači pozivaju na nužnost<br />
pokretanja nove zdravstvene kampanje kojom<br />
bi se upozorilo na povezanost pušenja<br />
i sljepoće, jednako kao što je dokazana veza<br />
između pušenja i raka. Dr. Kelly je izjavio:<br />
– Rezultati ukazuju na to da su više od<br />
četvrtine bolesnika koji su patili od problema<br />
s vidom bili dugogodišnji pušači. Pacijenti,<br />
zdravstveni djelatnici i javnost trebali bi obratiti<br />
veću pozornost na povezanost pušenja<br />
i gubitka vida.<br />
Istraživanja pokazuju da prestanak pušenja<br />
uveliko smanjuje rizik od sljepoće u kasnijoj<br />
životnoj dobi. Prestanak pušenja utiče i na<br />
brži oporavak te dugotrajno poboljšanje vida<br />
nakon laserskog liječenja. <br />
19
Živite<br />
punim<br />
plućima!<br />
Uz današnji tempo života,<br />
24 sata nerijetko nisu<br />
dovoljna da učinimo sve<br />
što želimo. Zato je najbolje<br />
unaprijed organizovati dan.<br />
Možda zvuči nevjerovatno,<br />
ali da biste uspjeli što više<br />
toga učiniti u jednom danu<br />
– ne hitite.<br />
Koliko vam se puta učinilo da život prolazi<br />
mimo vas jer naprosto ne stižete obaviti<br />
sve što ste zamislili, da i ne spominjemo<br />
kako malo vremena imate za se i ljude koji su<br />
vam dragi Stalno imate osjećaj da još mnogo<br />
toga u životu morate učiniti, a dok se okrenete<br />
godine su već prošle.<br />
Događa li se to svakom ili samo vama I je<br />
li tačno da, za razliku od prijašnjih naraštaja,<br />
našoj generaciji vrijeme ”naprosto leti” Istina<br />
je, uz današnji tempo života i obaveze<br />
koje imamo, 24 sata jednog dana zaista nisu<br />
ono što su bili prije sto godina. Danas u ta 24<br />
sata najčešće ne uspijevamo ugurati sve ono<br />
što smo namjeravali učiniti, bilo da se radi o<br />
obavezama, poslu, porodici ili jednostavno<br />
razonodi.<br />
Ali, zašto odustati Zašto od života ne uzeti<br />
sve, zašto baš svaki dan ne iskoristi u cijelosti<br />
To ne znači da morate krasti od sna. Rješenje<br />
je mnogo jednostavnije i zahtijeva tek malo<br />
lukavstva. Nije uzalud Seneka još u 1. stoljeću<br />
govorio da je vrijeme najdragocjenije dobro<br />
koje posjedujemo. Naučite ga pravilno koristiti,<br />
jer time podižete kvalitet života.<br />
1Ne hitite<br />
Možda zvuči nevjerovatno, ali da biste uspjeli<br />
što više toga učiniti u jednom danu – usporite.<br />
‣ Prvo je, dakle, pravilo smanjiti brzinu i<br />
uobičajenu užurbanost. Želja da sve učinimo<br />
odmah i sad izaziva nervozu. Zbog toga pristupate<br />
zadacima s tjeskobom, a to znači da<br />
gubite kontrolu nad situacijom.<br />
‣ Želite li vladati svojim vremenom,<br />
pokušajte sve činiti nešto sporije i posvetite se<br />
svakom zadatku posebno, koncentrišući se na<br />
to što činite i ne misleći pri tome šta vas još tog<br />
dana očekuje. Uštedićete vrijeme i izbjeći stres.<br />
2Načinite program<br />
Morate li u jednom danu obaviti više stvari,<br />
mogli biste se izgubiti u obavezama. Zato je<br />
korisno napraviti dnevni program.<br />
‣ Ujutro nakon vježbanja i tuširanja, ili<br />
navečer prije spavanja, napravite popis poslova<br />
koje morate obaviti: poslovni sastanci,<br />
neodgodivi telefonski razgovori, susreti s<br />
prijateljima… Stavite li sve na papir, izbjećete<br />
onaj pritisak zbog razmišljanja jeste li štogod<br />
propustili i zaboravili učiniti baš tog dana.<br />
‣ Sastavljanje programa dnevnih obaveza<br />
će vam oduzeti malo vremena, pa ga možete<br />
napisati dok ispijate jutarnju kahvu.<br />
‣ Takav postupak vam daje osjećaj da su<br />
vaše zamisli jasne i da tačno znate šta vam je<br />
činiti, a time ćete uštediti barem sat vremena<br />
koje ćete moći posvetiti sebi.<br />
3Iskoristite jutro<br />
Iskoristite li dobro prve jutarnje sate, imaćete<br />
pozitivan osjećaj koji će vas pratiti cijelog<br />
dana. Zašto, dakle, u to ime ne biste ustajali<br />
malo ranije Tako ćete započeti dan s malom<br />
vremenskom prednošću, pa ćete npr. moći<br />
duže vježbati u krevetu.<br />
‣ Dovoljno je nekoliko vježbi: čak i obično<br />
zijevanje omogućuje ”promjenu zraka” u organizmu.<br />
Protežući se lijeno u krevetu, istežući<br />
ruke, noge i leđa, činimo dobro svom tijelu jer<br />
podstičemo cirkulaciju.<br />
‣ Tako ste već gotovo sasvim budni.<br />
Slijedećih desetak minuta možete posvetiti<br />
vježbanju na tlu ili vožnji sobnog bicikla.<br />
Pustite laganu, umirujuću muziku ili poslušajte<br />
prve vijesti, ako ste već spremni za to.<br />
‣ Tuširanje je slijedeći korak pripreme organizma<br />
za dnevne napore. Ako ste ustali malo<br />
ranije, možete staviti masku na lice i laganu<br />
kremu za peeling na tijelo. Zatim se istuširajte<br />
ili lezite na par minuta u hidromasažnu kadu<br />
ako je imate.<br />
4Ne žurite na posao<br />
Ostavite sebi dovoljno vremena za dolazak na<br />
posao.<br />
‣ Ako se koristite javnim prijevozom, ponesite<br />
walkman da biste se izolovali od buke<br />
i slušali omiljenu muziku. Možete i čitati novine<br />
ili pripremati program za taj dan ako to<br />
već prije niste učinili.<br />
‣ Ako idete na posao automobilom, vrijeme<br />
vožnje iskoristite za dogovor o večernjem<br />
izlasku s prijateljima. Ali pazite kada koristite<br />
mobitel: uvijek razgovarajte preko razglasa.<br />
Ruke vam moraju biti na upravljaču, a oči na<br />
cesti.<br />
5Naučite se osjećati dobro u uredu<br />
Radni dan je započeo. Imate brdo sastanaka<br />
‣ Naučite prepoznati ono što vam odu-<br />
20 List BiH Saveza žena u Švedskoj<br />
<strong>28</strong>-<strong>29</strong> | žena
Få luft under vingarna!<br />
Med livets tempo, nuförtiden, så räcker<br />
24 timmar sällan till att uträtta det<br />
vi vill. Därför är det bästa i färdriktningen<br />
att organisera dagen. Det låter kanske<br />
omöjligt, men att lyckas med detta – skynda<br />
inte.<br />
Hur många gånger tycks det vara att<br />
livet flyter förbi er eftersom ni inte hinner<br />
fullgöra allt som ni tänkt er. För att inte<br />
nämna hur lite tid ni har för er själva och<br />
rara människor. Ni har jämt och ständigt<br />
förnimmelse att ännu fler saker i livet<br />
måste göras, men medan man vänder<br />
sig – åren gick förbi.<br />
Det händer vem som helst eller bara<br />
dig Till skillnad mot de föregående generationerna,<br />
för vår generation tiden ”flyger<br />
lätt iväg” Med dagens livstempo och<br />
förpliktelser som vi har, 24 timmar är visst<br />
inte samma som för hundra år sedan.<br />
Kom ihåg: För att maximalt utnyttja<br />
tiden – planera dagen i sinom tid.<br />
Postupci koji<br />
štede vrijeme<br />
‣ Izbjegavajte odlazak frizeru praznikom,<br />
subotom, pa čak i petkom<br />
navečer. Odaberite dane kada nema<br />
gužve.<br />
‣ Najbolje vrijeme za kupovinu je<br />
rano poslije podne. Ako zbog posla ne<br />
uspijevate u tome, odaberite subotu.<br />
‣ Manikiranje, mirisne kupke i depilaciju<br />
ostavite za kraj sedmice. Ti tretmani<br />
ljepote zahtijevaju više vremena.<br />
‣ I eksperimente s izgledom ostavite<br />
za vikend.<br />
‣ Izbjegavajte odgovarati na telefonske<br />
pozive koji nisu hitni i uključite sekretaricu.<br />
‣ Ako lakirate nokte, odaberite lak koji<br />
se brzo suši kad znate da nemate dovoljno<br />
vremena čekati.<br />
‣ Neka vam prijeđe u naviku navečer<br />
pripremiti što ćete ujutro obući.<br />
‣ Postavite stol za i doručak prije odlaska<br />
na počinak.<br />
‣ Na kraju dana provjerite imate li baš<br />
sve u novčaniku.<br />
‣ Prethodne večeri pripremite i stvari<br />
koje su vam potrebne za sat fitnessa,<br />
plivanja ili joge. Tako ćete smanjiti gubitak<br />
vremena pa će ga više ostati za vježbu.<br />
‣ Činite stvari u pravo vrijeme!<br />
zima najviše vremena. Npr. sve telefonske<br />
razgovore koji nisu važni odgodite za neki<br />
drugi dan. Također izbjegnite razgovore s kolegama<br />
koji pričaju o svojim privatnim stvarima<br />
i problemima.<br />
‣ Morate znati reći ”ne” ako ste pretrpani<br />
poslom. Koncentrišite se na jedan po jedan<br />
zadatak i održavajte pisaći stol urednim. Tako<br />
nećete gubiti važne papire, a time ni vrijeme<br />
potrebno za traženje.<br />
‣ Ne jurite cijeli dan, ponekad se treba i<br />
zaustaviti. To što stalno sjedite pred kompjuterom<br />
ne znači da ćete brže završiti posao (a<br />
stalno sjedenje nije dobro ni za liniju!).<br />
‣ Povremeno ustanite i načinite nekoliko<br />
koraka da protegnete noge. Otvorite prozor da<br />
uđe svjež zrak, što će vam razbistriti mozak.<br />
‣ Za radnim stolom možete vježbati.<br />
Stanite uspravno iza stolice, ruke naslonite na<br />
naslon i kružite glavom s lijeva na desno deset<br />
puta. Zatim ponovite u drugom smjeru.<br />
‣ U istom položaju podižite se na prste<br />
dobro istežući mišiće. Ponovite deset puta.<br />
Osjetićete lahkoću u nogama.<br />
6<br />
Iskoristite<br />
pauzu za ručak<br />
8Odmorite se kući: može i uz TV<br />
mislite na posao nakon posla<br />
9Na miru pripremite večeru<br />
10<br />
Zapamtite<br />
21<br />
Podnevna pauza idealno je vrijeme koje<br />
možete posvetiti sebi.<br />
‣ Možete u to vrijeme otići u žustru šetnju<br />
parkom: tjelesna aktivnost će umanjiti osjećaj<br />
gladi.<br />
‣ Nakon toga, umjesto ručka uzmite tek<br />
lagani zalogaj (npr. voće ili povrće). Za to vam<br />
neće trebati više od 20 minuta.<br />
‣ Dobro je i nakon jela malo prošetati da<br />
biste razbistrili misli i prevladali pospanost.<br />
‣ Pauzu možete iskoristiti i za obavljanje<br />
telefonskih razgovora koje ste zacrtali u<br />
dnevnom programu: možete nazvati prijatelje<br />
ili supruga, dogovoriti privatne ili poslovne<br />
sastanke i izlaske. Takođe, u pauzi možete otići<br />
u dnevni shopping ili frizeru (ali samo ako ste<br />
se najavili, da ne biste zbog gužve morali otići<br />
neobavljenog posla).<br />
7<br />
Ne<br />
Nakon napornog rada u uredu, u pet ili šest<br />
sati poslije podne, vrijeme je da poslu kažete<br />
”stop”. Ako ste dogovorili susret s prijateljicom,<br />
dovoljno je pet minuta da popravite šminku.<br />
S malo tekućeg pudera, maskare i rumenila<br />
izgledaćete svježe. Zato je dobro u torbi uvijek<br />
nositi toaletnu torbicu.<br />
‣ Izlazite li na večeru, možete ponijeti<br />
večernju haljinu ako namjeravate duže ostati<br />
u uredu ili čak otići kući na presvlačenje.<br />
‣ Idete li na fitness, jogu ili plivanje, možete<br />
to učiniti odmah nakon posla. Do večere vam<br />
ostaje tek nekoliko sati pa je najbolje to vrijeme<br />
posvetiti brizi o tijelu.<br />
‣ Imate li za to snage, možete se nakon<br />
ureda posvetiti hobiju: možda učenju stranog<br />
jezika, plesu ili bilo čemu što vam pomaže da<br />
se rastresete.<br />
‣ Sasvim se odvojiti od posla u slobodno<br />
vrijeme je najbolja taktika da sačuvate energiju.<br />
Ako ste jedna od onih koje nakon posla trče<br />
ravno kući, zapravo tražite odmor. Ako pritom<br />
mislite i na zdravlje, možete malo vježbati.<br />
‣ I pred televizorom možete vježbati ili<br />
voziti sobni bicikl.<br />
‣ Nakon pola sata vježbanja, ispružite se<br />
slušajući radio ili gledajući TV, to će pridonijeti<br />
vašem odmoru.<br />
‣ Možete sebi priuštiti i automasažu, jer ona<br />
sjajno razbija stres: stavite ruke na sljepoočnice<br />
i blago ih pritišćite masirajući u smjeru suprotnom<br />
od kazaljki na satu. Dovoljne su 3-4<br />
minute da se smanji osjećaj umora.<br />
Odaberite neko lagahno jelo koje se brzo priprema.<br />
Za intimnu večeru nije toliko važno<br />
jelo koliko ugođaj: muzika, cvijeće na stolu…<br />
‣ Dok kuhate, možete npr. telefonirati prijateljima.<br />
‣ Odlučili ste izaći na večeru s prijateljima,<br />
ali vaš partner kasni Samo mirno: dok<br />
ga čekate opružite se u kadi, uređujte nokte<br />
ili obavite nešto s vašeg popisa što ste tokom<br />
dana preskočili.<br />
Da biste maksimalno iskoristili vrijeme,<br />
unaprijed isplanirajte svoj dan. <br />
žena | <strong>28</strong>-<strong>29</strong><br />
List BiH Saveza žena u Švedskoj
DRUŠTVO<br />
Životni status: single<br />
Sve brojnija i samosvjesnija grupa, samci mijenjaju sliku<br />
društva. Novo stoljeće pripada njima, a tržište ih je kao<br />
snagu prepoznalo medu prvima – nudi se sve za samce, od<br />
namještaja do hrane i putovanja…<br />
Piše: Silvia MALOŠEVAC (Glamour)<br />
Att leva singel<br />
Som en alltmer omfattande och självmedveten<br />
grupp, förändrar singlar<br />
samhällsbilden. Det nya århundradet tillhör<br />
dem, och marknaden insåg dem som<br />
kraften bland de första och erbjuder allt för<br />
singlar, från möbler till mat och resor…<br />
Efter feminismen, gayrörelsen, metrosexuella,<br />
tillträder nu singlarna på scenen<br />
självsäkert. Den nya 21-seklets scenario<br />
skrivs av kvinnorna vilka är okänsliga för<br />
den biologiska klockans tickande, männen<br />
vilka har avstått sökandet efter en besläktad<br />
själ och till slut upptäckt sig själva, de<br />
unga vilka fritagits av dåligt samvete eftersom<br />
de reser ensamma, de mogna människorna<br />
vilka utan besvär köper bara för en.<br />
Nakon feminizma, gay pokreta, metroseksualaca,<br />
na scenu su samouvjereno<br />
stupili samci. Novi scenarij<br />
21. stoljeća pišu žene neosjetljive na kucanje<br />
biološkog sata, muškarci koji su odustali<br />
od traženja srodne duše i pronašli na kraju<br />
sami sebe, mladi oslobođeni grižnje savjesti<br />
što putuju sami, zreli ljudi koji bez nelagode<br />
kupuju samo za jednoga.<br />
Stvoren je cijeli jedan novi slalež koji je<br />
temeljito promijenio stigmu o samcima i<br />
predrasude o njima kao o nepopravljivim<br />
vukovima samotnjacima koji se ne žele<br />
izložiti opasnostima veze. Naprotiv, oni se<br />
danas ponose svojim statusom i taj ponos<br />
pokazuju kao prsten na ruci. Štoviše, prsten<br />
na desnoj ruci, jer se taj klasični simbol<br />
bračnog obećanja u samačkoj verziji nosi<br />
na desnoj ruci. Slobodne Amerikanke poklanjaju<br />
ga same sebi, bez iščekivanja potencijalnog<br />
zaručnika. Kada ga je reklamna<br />
agencija Ruta Fox lansirala na internet,<br />
nije niti slutila da će ga pet tisuća ”single”<br />
Njujorčanki odmah kupiti.<br />
Upravo munjevitom brzinom, samci<br />
su postali globalni fenomen. Brojke su impresivne.<br />
Procjenjuje se da u SAD-u samci<br />
predstavljaju četvrtinu stanovništva, u Francuskoj,<br />
prema nekim istraživanjima, čak 14<br />
milijuna: 1 od 3 odrasle osobe je samac. U<br />
Njemačkoj sociolog Stefan Hradil govori<br />
o samcima kao ”seizmografima modernizacije”,<br />
a Francuz Jean-Claude Kaufmann<br />
pozdravlja početak ”autentične obiteljske<br />
revolucije”.<br />
Nemoguće je ne upitati se kako će sve<br />
to utjecatti na društvenu, kulturnu, ekonomsku<br />
i političku sliku svijeta u narednim<br />
godinama, s obzirom na važnost i snagu<br />
društvene grupe, koja osim stvaranja novog<br />
korisnog tržišta, predstavlja također<br />
dragocjen izvor glasova za političare u lovu<br />
na nove žrtve. Zauzvrat političari mogu<br />
očekivati da će samci nametnuti neke nove<br />
teme, od usvajanja djece, poreznih olakšica,<br />
do novih profesija i traženja jamstva protiv<br />
diskriminacije. Sve brojniji i snažniji, samci<br />
više ne prihvaćaju živjeti na margini.<br />
Zaručena za sebe samu<br />
Prodor osvještenih samaca na javnu scenu<br />
počeo je preko najmoćnijeg medija,<br />
televizije. Serije poput Prijatelja, a potom<br />
još eksplicitnije Seksa i grada, promovirale<br />
su ovaj novi društveni fenomen. ”Ja sam<br />
Carrie Bradshow i objavljujem da sam se<br />
upravo zaručila za samu sebe. Popis darova<br />
sam ostavila u dućanu Manolo Blahnik.<br />
Hvala”, kaže u jednoj od epizoda Carrie.<br />
Glumica Angelina Jolie, koja je s <strong>28</strong> godina<br />
posvojila djevojčicu iz Kambodže, pripada<br />
tom svijetu slavnih i uvelike promovira<br />
”status samac”: ”Posvojit ću i drugu djecu,<br />
ali ne želim očeve. Biti ”majka samac” je<br />
blaženstvo”, izjavila je u jednom intervjuu.<br />
U međuvremenu, predviđajući promjenu<br />
društvenih struktura, tržište se već<br />
pokrenulo.<br />
Proizvođači specijalizirani za kuhinjsku<br />
opremu izbacili su linije za samce, izdavači<br />
ubrzano tiskaju priručnike za život samaca,<br />
turističke agencije osmislile su ”pakete<br />
za jednoga”, a pakiranja za samce u<br />
samoposluživanjima već su uobičajena<br />
stvar. Nedavno je u Parizu održana i izložba<br />
posvećena ”umjetnosti samačkog života”.<br />
Čak je i vječito mlada Barbie promijenila<br />
strategiju, u 45. je godini postala samac.<br />
Biti sam postalo je aktivnom obranom<br />
od prepotentnosti svijeta. Nije riječ samo<br />
o osjećajnim izborima, nego i o psihološkoj<br />
higijeni, o oslobađanju od pritisaka, od onih<br />
bezbrojnih ”moraš” koje nameću jednako<br />
tradicija kao i suvremenost. Samački život <br />
22 List BiH Saveza žena u Švedskoj<br />
<strong>28</strong>-<strong>29</strong> | žena
”Samoća dobro pristaje unutarnjem zadovoljstvu,<br />
ali ona ne žari toplinom, za to<br />
su potrebni prijatelji”, piše Nicolas Jaeger,<br />
liječnik i alpinistički vodič, u svojoj knjizi<br />
Samoća u kojoj opisuje 60 dana samoće<br />
na 6,700 metara nadmorske visine. Jaeger<br />
je nestao 1980. pri pokušaju da sam osvoji<br />
jedan od vrhunaca.<br />
”Samoću želiš, ali i bojiš je se. Kada<br />
hodaš pustinjom u kojoj ti ništa ne plijeni<br />
pogled, ulaziš u aktivnu samoću i misao te<br />
nosi”, napisao je novinar Bernard Ollivier u<br />
knjizi Dugo putovanje o svojim putovanjima<br />
Kinom. To su ekstremni primjeri onoga<br />
što je danas postala tendencija: solo travel,<br />
putovati sam, Tako New York Times ima rubriku<br />
Exploring a singular world, a Guardian<br />
žensku verziju koju potpisuje Sara Wheeler,<br />
autorica bestselera o istraživanjima Antarktika.<br />
U svakom slučaju, očita je razlika<br />
između putovati sam i samačkog putovanja<br />
čiji je temeljni cilj biti sam (dakle,<br />
kretati se u potpunoj slobodi). Solo travel<br />
se, pak, bolje može definirati drugim terminom:<br />
vagabonding.<br />
Rolf Potts, koji se smatra njegovim guruom,<br />
ovako ga opisuje; ”Putovati sam,<br />
nekoliko tjedana ili nekoliko godina,<br />
nešto je što nema nikakve veze s dobi,<br />
ideologijom ili visinom primanja. To je<br />
usredotočavanje snage na traženje osobne<br />
slobode, umjesto na zaradu ili karijeru”.<br />
Vagabonding. Lutanje. Najbolje ga<br />
možemo opisati kao ”prepustiti se sudbini”.<br />
To odgovara onome što futurolog Faith<br />
Popcorn definira kao full time vacationing,<br />
stil života onih koji veliki dio vremena provode<br />
putujući iz zadovoljstva. Nekad je<br />
to bilo prikladno samo za imućnije ili za<br />
mlade.<br />
Danas je to zajednički fenomen: sve<br />
je više onih koji rade šest mjeseci kako bi<br />
mogli putovati narednih šest. Problem je u<br />
nečem drugom. Na duge staze i samotno<br />
lutanje može dosaditi. Ali lijek za to je u<br />
samom putovanju. Sami, lakše pronalazite<br />
suputnika. Tako razmišlja i Ollivier: ”Susreti<br />
na putu daju ti snagu za napredovanje,<br />
oni daju čar. Samo samaća može stvoriti<br />
stvarno snažne veze”.<br />
podupiru<br />
i psiholozi koji tvrde da samoća<br />
može imati sasvim pozitivan predznak, da<br />
je bogata mentalnom otvorenošću i intelektualnom<br />
radoznalošću, prvenstveno ljudi<br />
između 35. i 50. godina starosti. Biti samac,<br />
naime, ne isključuje bogatstvo druženja,<br />
kao ni otvorenost za vezu. Međutim, pravo<br />
na izbor ”biti samac” zadržavaju sve dok ne<br />
nađu nekoga s kime bi im bilo bolje nego sa<br />
samima sobom.<br />
Pravo na izbor<br />
Kako će izgledati budućnost samaca<br />
Projekcije su već tu. Na Sveučilištu u Essexu<br />
predviđaju grad s četvrtima za single<br />
žene, četvrti bogate kulturnim sadržajima i<br />
mjestima za susrete te četvrti za muškarce,<br />
pretrpane restoranima brze prehrane i<br />
lokalima s video igrama. U Bremi grade<br />
cijele zgrade s mini stanovima za žene bez<br />
obitelji, modernu verziju srednjovjekovnih<br />
zajednica neudatih žena, takozvanih béguinages,<br />
samo mnogo bogatijih komunalnim<br />
službama. Jer, samoća (ni)je uvijek odricanje<br />
od sentimentalnog života, samo bez<br />
rutine suživota. Raste broj ”fizijskih” parova<br />
u odnosu na one ”fuzijske”, odnosno onih<br />
koji žive zajedno nekoliko dana u tjednu,<br />
zadržavaju i tako slobodan prostor.<br />
Pisac Franco Cordelli, koji, iako sada ima<br />
60, od svoje osamnaeste godine živi u istoj<br />
sobici u stanu svojih roditelja, ne sumnja:<br />
”Ne živjeti u obitelji je potreba. Prvo, kako bi<br />
se spasila ljubav. Drugo, kako bi se egoistički<br />
i bez uplitanja rasporedilo slobodno vrijeme.<br />
Treće, kako bi se pripremili na jedinu<br />
važnu promjenu u životu, na smrt”.<br />
Mnoge žene nakon šoka rastave ponovno<br />
pronalaze prednosti samoće, život u<br />
svojem prirodnom ritmu: bez poraza, u<br />
slobodi. I kada ponovno pronađu partnera,<br />
ne upuštaju se ni lako ni brzo u zajednički<br />
život i danas se sve uspješnije nose s pritiskom<br />
društva koje još uvijek favorizira<br />
bračnu zajednicu te posebno uz sliku žene<br />
veže muškarca. ”Samice” su oduvijek bile<br />
više na udaru društvene kritike i podsmijeha,<br />
nego samci.<br />
Biti sam predstavlja fazu života, slučajno<br />
ili namjerno. A kada je tako, treba se osjećati<br />
dobro, sa samim sobom i s drugima. Jer,<br />
samci su normalni ljudi. Imaju čak i svoju<br />
himnu kojom se ponose, So Lonely od Police-a,<br />
koju pjeva, gle paradoksa, čovjek toliko<br />
puta oženjen i s mnogo djece. Jer, lošija<br />
je i puno bolnija samoća unutar nesretnih<br />
parova. Tko je, dakle, samac Za onoga<br />
tko je uložio u obitelj, samac je netko tko<br />
je tražio, ali nije našao. Tko pak uživa u<br />
vlastitoj samoći, smatra je uzbudljivom i<br />
vrijednom. Ismijava one koji su prisiljeni na<br />
suživot i koji podižu glas samo kad su sami<br />
u kupaoni. Samoća Zadivljujući luksuz. <br />
žena | <strong>28</strong>-<strong>29</strong><br />
List BiH Saveza žena u Švedskoj<br />
23
KULTURA<br />
Šta smo učinili<br />
da se ne<br />
dogodi<br />
Srebrenica<br />
Razglednica iz groba. Emir<br />
Suljagić. Sarajevo: Biblioteka<br />
Dani, 2005.<br />
Piše: Atif KUJUNDŽIĆ<br />
Srebrenica je najzahtjevnija tema pred<br />
kojom, kao izazovom, najrađe šutimo.<br />
Kakva umjetnost. Kakva književnost<br />
i kakvi bakrači. U koju to književnost<br />
može stati! Ako može, onda to mora biti<br />
književnost koja se upravo, zove: Srebrenica.<br />
Svaki književni rod, vrsta i podvrsta:<br />
Srebrenica. Autentično. I nikako, i ni u<br />
čemu, drugačije. Mada, šutnja s početka,<br />
prema Srebrenici ostaje ponajbolja opcija.<br />
Naime, u svojoj i našoj tragediji i stradanju,<br />
Srebrenica je bila sama na svijetu i<br />
deset godina kasnije, po svemu, to je još uvijek.<br />
Taj svijet smo i mi, bosansko bošnjački<br />
korpus. Srebrenica je i od nas ostavljena<br />
zločincima na milost i nemilost. Na zlu<br />
volju i zadnju namjeru. Zato, samo ime: Srebrenica,<br />
zaslužuje najviše što Čovjek i Umjetnost<br />
uopće mogu u očajničkom pregnuću<br />
da dosegnu Istinu i ne ostanu: nemušti i<br />
osramoćeni sami pred sobom. Jedini lijek za<br />
Srebrenicu i njoj i nama, jeste: Istina. Istina će<br />
omogućiti da profunkcioniramo.<br />
Slika. Skulptura. Priča. Roman. Drama.<br />
Pjesma. Muzika. Film. Ali, kako prići<br />
književnom, dramskom, filmskom, muzičkom<br />
umjetnošću – ovoj temi, kada su tu,<br />
oko nas, ljudi koji su nam ispričali svoje<br />
priče, drame, romane, kada smo vidjeli<br />
autentične snimke izvršenja zločina, kad<br />
čujemo plač i jauke, kad vidimo patnju i njihove<br />
oči Kada su zločinci na slobodi…<br />
Srebrenica je žrtva strašnog zločina<br />
koji će zauvijek mučiti sve što možemo<br />
nazvati ljudskom savješću i tako savješću<br />
čovječanstva. I ako sutra sve razjasnimo i<br />
zločince osudimo, sam događaj i ovih deset<br />
godina, nemaju ljudsko pokriće i ostaju<br />
saučesništvo u zločinu. Tema Srebrenica<br />
izazov je koji će dobiti odgovor samo u djelima<br />
najvećih.<br />
Skoro pedeset godina, svijet je čekao<br />
Stivena Spilberga i Šindlerovu listu, a onda,<br />
zanijemio i nijem – izlazio iz kino dvorana<br />
u apsolutnoj šutnji. A bio je to svijet koji<br />
je u sklopu antifašističke koalicije porazio<br />
fašističke falange. No, u tih 45 i više<br />
godina čekanja, napisano je sve i svašta o<br />
Drugom svjetskom ratu i strahoti koncentracionih<br />
logora Trećeg Rajha, o Adolfu<br />
Hitleru i nacističkoj Njemačkoj. Dogodio<br />
se Nirnberški proces. Ali, to su već, opća<br />
mjesta.<br />
Srebrenica je, naime, za nas i cijeli svijet<br />
još uvijek sasvim konkretno mjesto na<br />
kojem se dogodio strašni, gnusni, genocidni<br />
zločin. Potom, taj zločin je nagrađen<br />
državnošću, a fašisti nisu, ni poraženi, ni<br />
kažnjeni.<br />
Srebrenica je deset godina čekala svoga<br />
Emira Suljagića i njegovu memoarsku<br />
prozu Razglednica iz groba. I dočekala je,<br />
još uvijek sva u znaku pitanja, koje traži odgovor.<br />
Nije nejasno, kako smo o Srebrenici već<br />
dobili tekstove, predstave, dokumentarce,<br />
knjige, pjesme, spjev. Ali, niti jedno ostvarenje,<br />
nema i ne doseže snagu Suljagićevog<br />
svjedočenja. Suljagićeva knjiga, snagom<br />
njegove jednostavne i čiste riječi, otiskuje<br />
ustranu i u pozadinu sve do sada napisano<br />
o Srebrenici i predstavlja domet koji stoji u<br />
samom vrhu ljudske svijesti i savjesti, u istom<br />
nivou – kao i tema – Srebrenica.<br />
Razumije se, znamo, kako umjetnost i<br />
umjetnička istina, uistinu mogu nadigravati<br />
životne izazove. Čak, život osvijetliti i<br />
učiniti ga stvarnijim u svojoj opservaciji,<br />
nego li što je to on sam sobom. No, kako<br />
je govorio prof. dr. Muhsin Rizvić, rahmetli,<br />
trebamo razumijevati, kako je to tek<br />
rijetkima dato i kako ne mogu svi autori i<br />
sva djela imati magistralnu ulogu, jer, kako<br />
bismo shvatili smisao i ulogu saputnika<br />
Magistralne vrijednosti moraju imati svoj<br />
umnožen odraz u saputnicima. Moraju se<br />
međusobno obasjavati, pa lijepo vidimo,<br />
kako umjetnost funkcionira po principu<br />
uvjeravanja multipliciranjem slika različite<br />
snage. Sada je to moguće činiti i na osnovu<br />
Suljagićeve knjige.<br />
Sjajni čovjek i pisac Emir Suljagić je iz Bratunca,<br />
odakle je, prije svršetka srednje<br />
škole prognan u Srebrenicu, a koja će, samo<br />
neki mjesec po njegovome dolasku, postati<br />
od Međunarodne zajednice zaštićena enklava.<br />
U zaštićenoj enklavi Srebrenica,<br />
Emir Suljagić će doživjeti punoljetstvo,<br />
završiti srednju školu i početi raditi kao prevoditelj<br />
engleskog jezika uz jedinice OUN iz<br />
Kanade i Holandije.<br />
Emir Suljagić, tako, postaje prvorazrednim<br />
i neprijepornim svjedokom iznutra,<br />
iz Srebrenice, iz infrastrukture OUN<br />
i Međunarodne zajednice. Dakle, iz opkoljenog<br />
grada Srebrenica, iz infrastrukture<br />
Međunarodne zajednice čija je inercija i<br />
tromost, čija je neefikasnost bitno utjecala,<br />
ako ne i omogućila velikosrpski genocidni<br />
zločin nad razoružanim i već zarobljenim,<br />
bošnjačkim življem.<br />
Danas, skoro, pa nevjerojatno, izgleda <br />
24 List BiH Saveza žena u Švedskoj<br />
<strong>28</strong>-<strong>29</strong> | žena
Vykort från graven<br />
žena | <strong>28</strong>-<strong>29</strong><br />
Postcards from the Grave<br />
Emir Suljagić<br />
London: Saqi Books and<br />
The Bosnian Institute, 2005<br />
”Vykort från graven, är första boken om<br />
Srebrenica av en bosnier på engelska.<br />
Suljagićs berättelse är visst inte en<br />
självömkande berättelse om de passiva<br />
offren förrådd av utsidans värld. Han ger<br />
oss full berättelse eller åtminstone, en<br />
suspekt, den fullaste som kan ge utan att<br />
få en kula i huvudet.<br />
Bara att bevittna vore tillräckligt, men<br />
Suljagić skriver med skickligheten av en<br />
fulländad romanförfattare.” (Tim Judah,<br />
The Observer)<br />
”Ett underbart författat verk. Han<br />
varken orerar eller förolämpar, han bara<br />
berättar historien om Srebrenica.” (The<br />
Economist)<br />
”Suljagić undviker inte heller en enda<br />
av de svåra och pinsamma frågor vilka<br />
påtvingar varje uppriktig skrivelse om<br />
kriget. Detta är frågor om krigsförbrytelse,<br />
skuldfrågor, men inte bara om fiendens<br />
utan även om egna krigssidan, pinsamma<br />
och aldrig förklarade frågor vilka politikerna<br />
av densamma sidan lämnat för alltid<br />
obesvarade.” (Zarez)<br />
”Ett gripande vittnesmål av en överlevande,<br />
publicerad att högtidlighålla tionde<br />
årsdagen av Srebrenicas folkmord.” (Bookseller)<br />
”En utmärkt bok.” (The New York Review<br />
of Books)<br />
”En gripande, brutal grafisk redogörelse<br />
av de åren under belägringen.” (Metro)<br />
sjajna ljudska mjera, objektivno mladog<br />
čovjeka imenom: Emir Suljagić, a kojom i<br />
svojim tekstom svjedoči o Srebrenici. Tekstom,<br />
koji nije književnost i umjetnost u<br />
najboljem smislu i značenju samo zato,<br />
jer postoji ta strašna činjenica, fakticitet<br />
zločina počinjenog u zaštićenoj enklavi. To,<br />
razumije se, interaktivno i referentno znači,<br />
kako Suljagićeva knjiga čuva Srebrenicu, a<br />
Srebrenica čuva Suljagićevu knjigu. A to je<br />
odnos, čije postvarenje ima istinski smisao<br />
autorske zrelosti i odgovornosti prema<br />
tematskom izazovu, sopstvenoj ulozi i ostvarenju:<br />
RAZGLEDNICA IZ GROBA.<br />
Ustvari, Suljagić je u cijelosti pristao na<br />
svoju poziciju, pa makar to značilo<br />
i da ga je osobno – Srebrenica zatukla do<br />
mjere, pa o njoj piše razglednicu iz groba.<br />
Nije nelogično i neshvatljivo, kako smo kao<br />
suvremenici Srebrenice – svi njezini krivci i<br />
zatočenici i kao ljudi – mrtvi, do časa opće<br />
spoznaje istine o Srebrenici kad ćemo moći<br />
reći kako smo progledali svojim očima. Jer,<br />
u međuvremenu, svi se držimo i ponašamo<br />
kao slijepci.<br />
Naime, kao ljudi, ne možemo izbjeći<br />
činjenicu, da se krećemo u sjeni srebreničke<br />
tragedije i sami kao sjene, jer se ni međusobno<br />
ne razaznajemo, jer svoj usud ne<br />
možemo odvojiti od srebreničkih žrtava<br />
i njihove strašne smrti, od svoje odgovornosti,<br />
pa makar to bilo samo i unutar nacionalnog<br />
bošnjačkog korpusa.<br />
Suljagić je, dakle, krenuo iz svoje stojne<br />
tačke, vjerujući svojim očima, pamćenju i<br />
razumu. To, što je ljudski sazrijevao na licu<br />
mjesta u vrijeme trajanja opsade i zločinačke<br />
likvidacije od agresora opkoljene enklave<br />
Srebrenica, njegov ljudski profil pretvara u<br />
instalaciju kojom kao solipsizam cirkulira<br />
događaj: Srebrenica.<br />
Navikli smo, da nas svjedoci zločina<br />
i suzama uvjeravaju u istinitost svoga<br />
svjedočenja o Srebrenici. Ali, Suljagić nema<br />
suza, on ih je isplakao u Srebrenici. Ta<br />
činjenica, Suljagićevu knjigu čini strašnim<br />
sižeom od kojega zaziremo, sukusom<br />
zločina ispred kojega prestravljeni šutimo.<br />
Emir Suljagić je, nesumnjivo, čovjek iznimno<br />
snažnog dara i sjajnog osjećanja za jezik kao<br />
medij, a napisao je relevantnu i neizbježnu<br />
knjigu za svaku recepciju i poimanje Srebrenice,<br />
ma kako taj pojam razumijevali i,<br />
ma zbog čega u tom nijjetu istrajavali.<br />
No, radi humanizacije budućega svijeta<br />
i ideala čovječnosti, trebalo bi posebno cijeniti<br />
knjigu Emira Suljagića i njega kao autora.<br />
Jer, Suljagić se javlja kao civilizacijsko<br />
postignuće na najstrašnijem mjestu na Planeti.<br />
U najtežim i bez sumnje nemogućim uvjetima<br />
borbe za goli opstanak, on poima: u<br />
kojoj mjeri je egoistična infrastruktura vlasti<br />
List BiH Saveza žena u Švedskoj<br />
u opkoljenoj enklavi. Suljagić, naime, iako<br />
mlad čovjek, vrlo brzo sazrijeva i spoznaje<br />
kako je vlast u osnovi svake pošasti koja se<br />
događa čovjeku.<br />
Suljagićeva knjiga razobličava pokušaj<br />
stvaranja mita i kulta ličnosti koji se treba<br />
zvati: Naser Orić. U organiziranim akcijama<br />
potrage za hranom u napuštena sela,<br />
prije jedinica i pripadnika Armije BiH, stižu<br />
nenaoružani civili! Kako su sela neposredni<br />
ciljevi agresorovog (JNA!) naoružanja, civili<br />
stradaju. Događaju se pravi masakri, kao da<br />
su akcije komandanta Orića – planirane<br />
javno, na pijaci. A Orića se smatra i naziva<br />
herojem!<br />
Općinske vlasti trguju sa agresorom. Infrastruktura<br />
Armije BiH organizira pljačke<br />
u srpskim selima, u neposrednoj blizini<br />
i okruženju Srebrenice. U strukturama<br />
općinske vlasti Srebrenica, autor vispreno<br />
razaznaje: samo borbu za sopstveni ćar i<br />
poziciju. Bježeći u Potočare prema bazi<br />
snaga OUN, od Srba koji već ulaze u grad,<br />
ljudi zapanjeno gledaju: kako, u nasilu i<br />
nabrzinu otvorenim skladišitima leže brda<br />
hrane: mlijeka u prahu, brašna, šećera,<br />
soli, konzervi, graha, krompira, tjestenine,<br />
odjeće, obuće, posuđa… za čiju kupnju više,<br />
ma koliko izgladnjeli, goli i bosi – nisu imali<br />
novaca.<br />
Uostalom, te prepune magacine hrane,<br />
kao dokaz o dobrom životu Srebreničana u<br />
zaštićenoj enklavi, ponudila nam je u slikama<br />
i svemoćna televizija agresora – nakon<br />
što je enklava zaposjednuta i povodom srpskog<br />
praznika Petrovdana darovana Srbima<br />
kao naknada za bunu protiv dahija! Barem,<br />
tako, reče zločinac Mladić.<br />
Emir Suljagić se, izuzetno pošteno suočava<br />
s tom, po svemu, najstrašnijom<br />
činjenicom trogodišnjeg života u opsjednutom<br />
gradu, i par exellence – opasnim i<br />
opakim, kardinalnim mjestom o kojem je<br />
nepoželjno govoriti, jer isti ljudi još uvijek su<br />
utjecajni u mafijaškoj infrastrukturi vlasti.<br />
Mada, za očaj življa u opsjednutoj Srebrenici<br />
nisu ništa manje krivi nego li zločinici koji<br />
su opsjedali enklavu i pobili nedužne ljude.<br />
U najmanju ruku, odgovornost za<br />
usud tog življa, morali bi dijeliti napola sa<br />
zločincima. Jer, riječ je o elementu koji ima<br />
svoje bitno mjesto u činjenici koja je rezultirala<br />
svakim beznađem, pa je sve završilo<br />
genocidom nad žiteljima Srebrenice. Potom,<br />
da su bili u funkciji organiziranja i opstanka<br />
opkoljenog življa, njegova bi tragedija, ako<br />
ne sasvim izbjegnuta, mogla biti barem:<br />
upola manja.<br />
Svakako, riječ je i o tome, da su općinske<br />
i vojne strukture vlasti podjednako i na isti<br />
način gledale zatočenost Srebrenice i prisustvo<br />
Međunarodne zajednice, kao i zlikovci <br />
25
iz opsade sa okolnih brda: tek u funkciji<br />
svoga probitka. Za Srebrenicu su se borili<br />
i ginuli izgladnjeli ljudi. Oni su od pripadnika<br />
vojne policije Armije BiH koji su imali<br />
poseban tretman ishrane i režim života,<br />
bili uhvaćeni na ulici i potrpani u kamione<br />
koji će ih odvesti da nedjelju dana provedu<br />
na linijama odbrane. Kakva ratna organizacija<br />
i vojna formacija! Bio je to buljuk<br />
neodgovornih ljudi, bašibozuka, dobro organiziranih<br />
samo za pljačku.<br />
Poznato je, ljudi, koji su u komisijama za<br />
prikupljanje činjenica o ratnim zločinima<br />
uzimali stotine izjava od prognanih izbjeglih<br />
Srebreničana, neprekidno su nailazili<br />
na taj užasni podatak: priču o kriminalu,<br />
švercu, maltretiranju i izgladnjivanju, u enklavu<br />
stjeranog življa, a zloupotrebljavanu<br />
od sopstvenih sunarodnika. Naravno, i<br />
priču o raskošnom životu kojim su živjeli<br />
ljudi na funkcijama vlasti.<br />
Zanimljivo je, da kad bi se o tome<br />
oglasili u medijima, doživljavali su pravo<br />
rašomonsko nipodaštavanje, odricanje i<br />
najgore ocjene, a nerijetko i zlostavljanja.<br />
A cijelu priču, kao enigmu ispred koje još<br />
uvijek samo stojimo, trebalo bi rješavati<br />
upravo iz te pozicije i odgovoriti na pitanje:<br />
šta smo to mi učinili da se Srebrenica<br />
uopće ne dogodi Ili, da makar, pred nama<br />
odgovaraju naši grješnici, kako bismo<br />
smirili sopstvenu savjest.<br />
Naime, kada su nešto pokušavali učiniti<br />
Hasan Nuhanović i Emir Suljagić, to više<br />
nije imalo nikakvog smisla, niti je moglo<br />
imati bilo kakvog utjecaja.<br />
Osim toga, pitanje utvrđivanja odgovornosti<br />
Armije BiH – posebno njezinog<br />
Drugog korpusa i njegovoga komandanta,<br />
brigadnog generala Seada Delića, potom<br />
komandnog sastava <strong>28</strong>. divizije i <strong>28</strong>2. brigade<br />
Armije BiH Srebrenica, te organa<br />
civilnih vlasti u Srebrenici, jeste uistinu i<br />
prvorazredno pitanje mogućnosti etičke<br />
konsolidacije cjelokupnog bošnjačko-bosanskog<br />
korpusa, ne samo u Bosni i Hercegovini.<br />
To je naše pitanje svih pitanja, a<br />
Međunarodni sud u Den Haagu, neka radi<br />
svoj posao. To su ljudi koji znaju šta je njihov<br />
zadatak.<br />
Suljagić, naime, iznosi sjajne primjere<br />
ljudskog požrtvovanja i poštenja sa kojim<br />
su kao sopstvenim idealom, izgarajući, iz<br />
dana u dan i noću radili ljudi na lokalnoj<br />
radio-stanici, posredujući okupljenim<br />
prognanicima radi uspostavljanja veza<br />
sa najbližima, razasutim već, širom svijeta.<br />
Primjere neustrašivih boraca, koji su<br />
napustivši bilo kakvu nadu u dobar ishod,<br />
išli da do kraja ostanu ljudi i branitelji:<br />
jednako prognane i opkoljene sirotinje i<br />
budućih bogataša koji su im popili i zadnju<br />
kap krvi. O beznadnim ženama koje su<br />
se počele prodavati i odavati prostituciji, o<br />
pripadnicima OUN snaga – koji su ih kupovali<br />
za paklicu cigareta, nerijetko i onih<br />
najgorih, srpske proizvodnje (Partner).<br />
Pod naslovom SVJEDOČANSTVO IZ EN-<br />
KLAVE PREPUŠTENE POKOLJU, urednik<br />
knjige, Ivan Lovrenović, napisao je<br />
izvanredan predgovor koji već u prvom<br />
pasusu objašnjava problem odnosa autora<br />
i Srebrenice, sui generis. Lovrenović kaže:<br />
Je li moguće pisati o Srebrenici! Kako<br />
pisati o pogromu kojim je Dvadeseti vijek<br />
skončao u Srebrenici i u šumama istočne<br />
Bosne, a da se ne izgovori niti jedna prazna<br />
riječ, jer je to nedopustivo! O Srebrenici<br />
izgovoreno je i napisano more prijetvornih<br />
riječi, lažnih svjedočenja, opskurnih falsifikata,<br />
uvredljivo plitkih deklamacija; nije<br />
rijetko da Srebrenica služi čak i kao ulog u<br />
trivijalnim političkim trgovinama i nadbijanjima.<br />
Emir Suljagić, svjedočimo, nije izgovorio<br />
ni jednu praznu riječ. Nažalost, kako<br />
je rat u samoj osnovi strašni proces svekolikog<br />
moralnog urušavanja, možemo<br />
razumjeti i kako je srebrenička tragedija<br />
istodobno i krah mučnog, dugotrajnog i<br />
bezizglednog procesa – završen strašnim<br />
genocidnim zločinom.<br />
No, i prava je sreća u nesreći, pa je<br />
preživio i postoji čovjek, svjedok i autor<br />
Emir Suljagić, koji nam i deset godina<br />
nakon događaja može poslati RAZGLED-<br />
NICU IZ GROBA. U ovoj fazi i trebaju nam<br />
Srebreničani mrtvi i živi dolaziti u san, i trebamo<br />
dobijati poruke, pisma i razglednice iz<br />
grobova hiljada identificiranih i pokopanih,<br />
kao i hiljada neidentificiranih i pomiješanih<br />
posmrtnih ostataka srebreničkih žrtava u<br />
bijelim plastičnim vrećama, u više navrata<br />
premiještanih grobnica, i, do planetarnog<br />
nivoa neviđenog zločina.<br />
Ali, tragedija Srebrenice i naša tragedija<br />
jest, i u tome, što povodom desetogodišnjice<br />
zločina u Srebrenici, Prvi Čovjek Srebrenice<br />
– njezin Općinski Načelnik, daje interview<br />
za Federalnu televiziju BiH i pritom,<br />
ne prestaje jesti trešnje i pljuvati košpice<br />
– pred kamerom i novinarom Zvonkom<br />
Marićem.<br />
Opća kultura, najveća je akceptirana<br />
kultura – viđena i shvaćena, a za račun<br />
koje je: sve najviše srozano i sve najniže podignuto<br />
u prosjek općeg, pa kad tog prosjeka<br />
nema osoba koja je Načelnik Općine<br />
Srebrenica. Vrijedi li, treba li uopće, o<br />
drugome postavljati pitanja<br />
Čini se, dovoljno je doživjeti Razglednicu<br />
iz groba, podržati autora i biti uz istinoljubivost<br />
Emira Suljagića.<br />
Srpnja/jula, 2005. <br />
Životni eliksir<br />
Erica Hermelina<br />
Perzijska antologija: Prijevodi<br />
Erica Hermelina u izboru Carl-<br />
Görana Ekerwalda. Stokholm:<br />
Ordfront, 2004.<br />
Piše: Haris TUCAKOVIĆ<br />
”Ako se kaže da je postojala veća poetska<br />
stvaralačka snaga i nadahnuće kod<br />
tog čovjeka nego u cijeloj savremenoj<br />
švedskoj književnosti, rečeno je jako<br />
malo.” 1<br />
Od 1909. do 1944. godine u sanatoriju<br />
za duševne bolesti ’Sveti Lars’ u<br />
Lundu, bio je smješten izvjesni baron<br />
Eric Hermelin i prevodio perzijsku sufijsku<br />
poeziju. Tu se nije radilo o nekoliko pjesama<br />
ili knjiga, već o preko 10,000 stranica objavljenih<br />
u 36 debelih svezaka. Na prvi pogled<br />
se uočava kvantitet radova, a ono što je krasilo<br />
rad tog ’mahnitog’ barona jeste vrhunski<br />
kvalitet njegovih prijevoda uz mnogo, njemu<br />
svojstvenih, komentara. Baron, ustvari, i<br />
nije bio mahnit. Jedan od osnovnih razloga<br />
njegovog smještanja u sanatorij bijaše teški<br />
alkoholizam.<br />
Hermelin je svojim perzijskim prijevodima<br />
jedinstven u zapadnoj civilizaciji,<br />
a tu se ističu Sa’dījev 2 Vrt uživanja (Lustgården<br />
[Būstān], 1918.), Hajamove 3 Rubaije<br />
(Ruba’iyat, 19<strong>28</strong>.), ‘Attārov 4 Govor ptica<br />
(Mantiq-ut-tayir, I-II, 19<strong>29</strong>.), Knjiga savjeta<br />
(Pand-Namah, I-II, 19<strong>29</strong>.) i Iz Tazkiratú l-<br />
awliya/Sjećanja prijatelja (Ur Tazkiratú l-<br />
awliya/Vännernas minne, I-IV, 1931-43.), kao<br />
i Rūmījeva 5 Mesnevija (Mesnavi, I-VI, 1933–<br />
39.). Sa latinskog je preveo Jacoba Böhmea 6<br />
na švedski, a kompletan prijevod je uvršten<br />
u ovu antologiju.<br />
Bio je, bez sumnje, najbolji zapadni<br />
poznavalac sufizma. Razmjenjivao je pisma<br />
sa međunarodno priznatim ekspertima u<br />
toj oblasti. Odlikovan je iranskim ordenima<br />
Sunca i Lava. Održavao je vezu s teologom<br />
i nadbiskupom Erlingom Eidemom. Učio<br />
je hebrejski od rabina Josepha Wohlsteina,<br />
kojem je posvetio Kalīlah III. Podučavao<br />
je perzijski švedskog poliglotu i diplomatu<br />
Gunnara Jarringa. Svog najbližeg prijatelja,<br />
književnika Vilhelma Ekelunda (1880.-1949.),<br />
nikada nije sreo. Izgleda da to nijedan od njih<br />
26 List BiH Saveza žena u Švedskoj<br />
<strong>28</strong>-<strong>29</strong> | žena
nije ni želio i da im je bilo važnije duhovno<br />
poznanstvo. Učestvovao je u političkoj borbi<br />
protiv nacizma i antisemitizma pišući brošure<br />
u humanističkom duhu, npr. O Jevrejima<br />
[Om judarne], 1938., Factum et Causa, 1940.<br />
itd. Ta štiva svojim visokointelektualnim i<br />
dubokoproduhovljenim sufijskim pristupom<br />
nadvisuju vrhunske književne i teološke<br />
tekstove. Što bi se reklo – obaraju s nogu.<br />
Eric Hermelin, rođen 1860., umro 1944.,<br />
plemić, književnik i prevodilac, potiče iz<br />
veoma poduzetne i uspješne porodice. Otac<br />
mu bijaše veleposjednik na Gripenbergs<br />
slottu južno od Tranåsa, a mati, kći poznatog<br />
misionara Petera Fjellstedta.<br />
I Eric Hermelin bijaše takođe poduzetan,<br />
ali u mahnitlucima. Prva polovina njegovog<br />
života sastojaše se neprekidnog niza krahova.<br />
Drugu polovinu je posvetio tasawwufu<br />
i odredio da postavi sve na pravo mjesto<br />
– težio je, kako piše svom ocu – ”biti koristan<br />
u službi dobra” (23.1.1909.). A kako to<br />
ponekad biva, to je ’fukara’ ili crna ovca svojim<br />
prijevodima dala veći sjaj rodu nego svi<br />
Hermelini zajedno.<br />
U potrazi za srećom, emigrirao je maja<br />
1883. u Ameriku. Međutim, ono što je našao<br />
– bijaše sifilis. To je bio i povod da se zapita<br />
kako je ”pao u te grozne patnje … u to<br />
odvratno smeće”.<br />
U takvom stanju, skrhan alkoholom i<br />
bolešću, upoznao je Leandera Whitcomba<br />
Munhalla, radikalnog evangelistu, bivšeg<br />
oficira. Munhall mu je tada rekao:<br />
”Za te bijedniče, koji si tako jadan i tijelom<br />
i duhom, pomaže jedino ekstra jaka medicina<br />
– za dušu Biblija, za tijelo vojna disciplina.”<br />
Hermelin je držao siromašnog svještenika<br />
žena | <strong>28</strong>-<strong>29</strong><br />
za riječ. Počeo je čitati Bibliju. Prijavio se u<br />
18. pješadijsku regimentu i tako postao vojnik,<br />
da se popravi, baš kao i Vauvenargues,<br />
Stendhal, Cervantes i Tolstoj.<br />
Sedam mjeseci kasnije je otpušten – ”nesposoban<br />
za vojnu službu”. Bolest mu se razbuktala<br />
pa je otputovao u Njemačku, gdje je<br />
donekle izliječen. Pokušao je ponovo kao vojnik.<br />
Ovaj put u Engleskoj. Novembra 1886.<br />
se prijavio na 12 godina u The Middlesex<br />
Regiment. Decembra 1887. je njegov bataljon<br />
premješten u Indiju. U Indiji mu je ’pravo<br />
krenulo’. Ili – ako je tačna tvrdnja u njegovim<br />
djelima da neuspjeh ustvari znači napredak, to<br />
je njegov život u Indiji bio isključivo uspješan:<br />
dva puta dizenterija, malarija, ponovo sifilis,<br />
tifus, delirijum tremens (bolesnički žurnal<br />
od 6.9.1890.) … a kao desert su dolazili česti<br />
boravci po zatvorima i teški kazneni radovi.<br />
Od svojih pet godina u Indiji, dvije godine je<br />
proveo po bajbukanama.<br />
Početkom 1908. se Eric Hermelin vratio<br />
kući u Švedsku. Jeseni iste godine je primljen<br />
u Katarina bolnicu u Stokholmu. 20.<br />
februara 1909. je upisan u bolnicu u Lundu.<br />
Narednih 35 godina bijahu, takođe, dijelom<br />
burne – uz povremena bjekstva i revolte. Ali,<br />
on je radio. K’o pčelica Maja – 0,78 stranica<br />
dnevno. Ako je njegov raniji život iz sufijskog<br />
ugla bio idealan … ’sretan’ život, to kasniji dio<br />
nije bio nimalo lošiji.<br />
Perzijska antologija Carl-Görana Ekerwalda<br />
je doživjela svoje prvo izdanje 1976. godine.<br />
Prošle, 2004., je objavljeno peto izdanje 7<br />
pod istim naslovom Persiska antologin. Eric<br />
Hermelins tolkningar i urval av Carl-Göran<br />
Ekerwald. Izdavač je Ordfront iz Stokholma.<br />
Knjiga sadrži 336 strana, dimenzija 17,8 x 11<br />
cm, pisane površine 14,8 x 9,1 cm, težine 187<br />
g. Štampana je kao džepna knjiga, E pocket<br />
standard. Objavljeno je i tonsko izdanje 1986.<br />
godine.<br />
Carl-Göran Ekerwald, rođen 1923.,<br />
književnik je i počasni doktor filozofije Umeå<br />
Univerziteta. Njegov bogati književni opus<br />
obuhvata romane, novele i kulturno-filozofsku<br />
esejistiku, usmjerenu individualcima i<br />
osobenjacima.<br />
U zbirci novela Polje kima (Kumminåkern,<br />
1962.) opisuje sjevernošvedski miljé pun svojstvenih<br />
ljudskih tipova, kojima se kasnije<br />
vraća u svojim burlesknim pričama i historijskim<br />
romanima. U esejistici, npr. Diogenovoj<br />
svjetiljci (Diogenes lykta, 1983.) i Arktičkom<br />
ljetnikovcu (Sommarhus i Arktis, 1986.) se<br />
ispoljava kao branilac demokratskih vrijednosti<br />
i srodna duša literarnih klasika, npr.<br />
Goethea, Emersona i Ekelunda. Preveo je i<br />
objavio Svedenborgove Memorabilije (1988.)<br />
a napisao je i knjigu o francuskoj revoluciji<br />
Sloboda, jednakost i bratstvo (1988.).<br />
Perzijska antologija sadrži 300 od preko<br />
List BiH Saveza žena u Švedskoj<br />
10,000 stranica Hermelinovih prijevoda.<br />
Nakon Ekervaldovog predgovora (str. 9-<strong>29</strong>)<br />
slijedi ‘Attár (31-108) kojem je posvećena<br />
trećina knjige. To su kratki izvodi iz njegovih<br />
djela o prijateljima, sufijima.<br />
Slijede: Rūmī (109-43), Kalīlah (145-80),<br />
Böhme (181-224), Omar Khaiyām (225-48),<br />
Sa’di (249-84) i Sanā’i (<strong>28</strong>5-302). Od 303.<br />
stranice do kraja su Hermelinovi lični komentari.<br />
Za Böhmeov kratki tekst O nadčulnom<br />
životu, koji je u potpunosti uvršten u ovu<br />
antologiju, rekao je da te 42 stranice jednako<br />
važu kao i ostalih 10,000 koje je preveo.<br />
On je to shvatao kao ključ (zapadnjaku)<br />
za razumijevanje Atara, Rumija, Hajama…<br />
Kristjanski ili muslimanski za Hermelina ne<br />
čine nikakvu razliku. Ti tekstovi su iznad svih<br />
religija. Za sve što je prevodio, smatrao je da<br />
potiče iz jednog zajedničkog izvora.<br />
Hermelin nije težio nekom književnom ili<br />
ideološko-historijskom značenju svog djela –<br />
ali je to postigao. On se svim svojim snagama<br />
predao zadovoljstvu golemog prevođenja,<br />
čvrsto uvjeren da je ta perzijska poezija pravi<br />
životni eliksir, ne samo za one koji se kao on<br />
nalaze u manje ili više apsurdnoj situaciji, zatvoren<br />
u zavodu, odvojen od svijeta. Knjige<br />
će, pravilno čitane, otopiti ”našu zaleđenu<br />
sposobnost mišljenja”, rastjerati bezvoljnost,<br />
povećati našu nezavisnost u svijetu i od svijeta<br />
a prije svega ”zatalasati srce”. Time ćemo<br />
”mi Zemljani” biti ljudskiji a život na Zemlji<br />
dobiti ukus nebeske sreće.<br />
Sufizam [sufism; sufiism] je zapadni termin<br />
koji se koristi od ranog 19. stoljeća a<br />
odnosi se na ’islamski misticizam’ ili tačnije<br />
tasawwuf, što se obično (bukvalno) prevodi<br />
kao dress in wool (odjeven u vunu). Apstraktna<br />
riječ sufizam [sufism] potiče od arapske <br />
Carl-Göran Ekerwald<br />
27
iječi suf, koja se najčešće prevodi kao wool<br />
(vuna). 8<br />
Organizacija Tasawwuf 9 daje šire tumačenje.<br />
Osim prethodne, druga moguća derivacija<br />
dolazi od arapske riječi safa, u značenju<br />
to clean (čistiti), jer su učenjaci tasawwufa<br />
usmjereni on cleansing the heart (čišćenju<br />
srca/duše).<br />
Hermelin je shvatao sufizam u skladu sa<br />
tumačenjima svojih prijatelja sufija kao läran<br />
om tomheten (učenje o praznini). Etimologija<br />
je saf (prazan), ne suf (vunena tkanina) (‘Attār,<br />
Vännernas minne/Sjećanja prijatelja, III, s.<br />
261.). Sufi nastoji biti ’prazan’ od sebičnosti.<br />
On se ’čisti’ od svih želja, planova, špekulacija<br />
i proračuna.<br />
Većina onoga što su sufiji ukazali u svoje<br />
vrijeme je jednako skandalozno i šokantno<br />
kao i danas – religijski jer oni ne pitaju<br />
za religiju (”Ateisti nisu daleko od Istine”,<br />
Rūmī, Mesnavi, IV, 1706; I, 2446.) i rado ismijavaju<br />
vjerske ceremonije; politički jer<br />
pojačavaju imunitet na nagovore i udahnjuju<br />
ravnodušnost na bilo kakvu vrstu pritisaka;<br />
socijalno jer odbacuju karijerizam, moralno<br />
jer izjavljuju da je ’dobro’ i ’loše’ u suštini jednaka<br />
stvar…<br />
Eric Hermelin je svoje prijevode komentarisao<br />
podvlačenjima, bilješkama i prilozima.<br />
Obično je za to koristio citate, većinom<br />
iz Biblije ili Kur’ana, da bi tekst bio što bolje<br />
razjašnjen. Takođe je koristio i bilješke iz novina<br />
– što prijevodima daje aktuelni otisak;<br />
anegdote, izvode iz savremene književnosti,<br />
porodična sjećanja i lična iskustva. Za njega<br />
je bilo prirodno da čitaocu pruži sve varijante<br />
i alternativna tumačenja.<br />
Kao prevodilac je nastojao savjesno pratiti<br />
original, riječ po riječ, i što više se držati<br />
etimološki motivisanih tumačenja. Poštujući<br />
etimologiju čvrsto se držao starog pisanja<br />
(starije nereformisane varijante švedskog<br />
jezika, prije 1906.).<br />
Za polazište svojih prijevoda je birao<br />
najbolja izdanja koja su postojala, a izbjegavao<br />
unaprijed ’očerupan’ materijal. Njegov<br />
prijevod Omara Hajama obuhvata 632<br />
pjesme i uključuje sve sablažnjive, kurvarske<br />
i hašiš pjesme. Čitalac upoznaje Ljubavnog<br />
bezbožnika necenzurisanog. Npr. bestidnije<br />
dijelove kod Rumija prevodi, ali ih izlaže na<br />
latinskom. Njegov osjećaj za takt se tu suprotstavljao<br />
švedskom prijevodu.<br />
Pri iznalaženju podesnih ekvivalenata za<br />
perzijske izraze, ispoljavala se njegova golema<br />
načitanost i nenadmašiva jezička mašta da<br />
stvori vlastite idiome u svom, ’hermelinskom<br />
jeziku’. Kada švedski ne bi bio dovoljan, bez<br />
ustručavanja je koristio njemački, engleski,<br />
francuski ili latinski.<br />
Jedan od najpoznatijih komentatora perzijskih<br />
klasičnih pjesnika je naše gore list:<br />
Mawlāna Sūdī al-Bosnawī. Dr. Smail Balić u<br />
Kulturi Bošnjaka o njemu kaže:<br />
”Sūdī al-Bosnawī, Mawlāna, umro 1591.<br />
ili 1592., je jedan od najboljih tumača perzijskih<br />
klasičnih pjesnika Hāfiz’a, Sa’dī’a i<br />
Rūmī’a. Njegova jezikoslovna objašnjenja su<br />
izvrsna. Dok je Orijent trojicu perzijskih klasika,<br />
osobito Hāfiz’a, shvaćao u mističnom<br />
smislu, ovaj istaknuti bosanski učenjak im<br />
je pristupao s realnog gledišta. On je tako<br />
postao pretečom realističkog tumačenja<br />
ovih velikih majstora pjesništva. Njegov tiskani<br />
komentar Hāfiz’ovu Dīvān’u obuhvaća<br />
1330 stranica. Zahvaljujući nemalim dijelom<br />
njegovu tumačenju Hammer-Purgstall je<br />
uočio formalno-retoričku narav perzijskog i<br />
turskog pjesništva i tako pobudio za nju interes<br />
Goethe’a.<br />
S perzijskog je preveo na turski i komentirao<br />
Gulistān od Muslihaddīn Sa’dī’a te na-<br />
Eric Hermelin: Budi budala!<br />
pisao komentare na Sa’dī’ev Bustān, Hāfiz’ov<br />
Dīvān i …” 10<br />
O Sūdīju se u Nordijskom leksikonu iz<br />
1920. godine, pod stavkom Turski jezik i<br />
književnost, kaže slijedeće:<br />
”Od opsežne komentarske književnosti<br />
su oni, što raspravljaju o velikim perzijskim<br />
pjesnicima, za nas najvažniji. Ovdje možemo<br />
jedino navesti Sūdījev komentar na Hāfizov<br />
Dīvān (u Brockhaus’ izd. 1854-60.) i Sa’dījev<br />
Bustān i Gulistān, Sururīsov Hāfiza, Sa’dīja,<br />
Djāmija i ‘Attāra, i Ismail Hakkijev Rūhu-lmesnevi<br />
(Duh Mesnevije; 1869.) na Rūmījevu<br />
Mesneviju.” 11<br />
Književni veteran Ingemar Algulin ističe<br />
da je zahvaljujući Hermelinu švedskim<br />
čitaocima, kao malo kojim drugim, od prve<br />
polovine 20. stoljeća bilo dostupno golemo<br />
blago perzijske klasične poezije.<br />
Hermelinovo djelo je inspirisalo cijeli niz<br />
švedskih pjesnika i intelektualaca, navešću<br />
samo neke: Vilhelm Ekelund, Hjalmar Gullberg,<br />
Karl Vennberg, Carl-Göran Ekerwald,<br />
Erik Lindgren, Axel Liffner, Lars Gyllensten,<br />
Willy Kyrklund, Torbjörn Säfve, Kerstin Ekman<br />
itd.<br />
Dvije žene, Elsa Haglund i Anna-Greta<br />
Ångström, su putem vjerskih službi, prijevoda<br />
i objavljivanja sufijskih tekstova i djela, kao<br />
i drugih aktivnosti, doprinijele širenju sufijskih<br />
poruka. Tu su i Torbjörn Säfve i Viveca<br />
Wessel, koji su pisali o poznatom umjetniku<br />
i sufiju Ivanu Aguéliju i njegovom doprinosu<br />
sufijskoj baštini u Švedskoj.<br />
Hermelinova velika zasluga jeste uključivanje<br />
sufijskog univerzalizma, altruizma<br />
i humanizma u švedsku kulturu odijevanjem<br />
perzijske sufi poezije u švedsko jezično<br />
ruho.<br />
Ovaj osvrt na Ekerwaldovu Perzijsku<br />
antologiju i djelo Erica Hermelina,<br />
najvećeg zapadnog sufiera, ću završiti kraćim<br />
izvodom iz Perzijske antologije, iz njegovog<br />
teksta O odgoju djece:<br />
”…Onaj ko dobije dijete za prijatelja, dobija<br />
prijatelja za cijeli život. Djeca su najprijateljskija<br />
i najbolje pamte. Dijete nikad ne<br />
zaboravlja srdačnu pomoć, srdačnu riječ,<br />
srdačan pogled…<br />
…Ko ih uči, u historijskim knjigama, svejedno<br />
je. Tu su sunarodnjaci, koji su uvijek u<br />
pravu. A narodi drugih zemalja, drugih vjera,<br />
su oni koji griješe…”<br />
______________<br />
1<br />
Ekelund, Vilhelm u Plus salis, 1945.<br />
2<br />
Musharrif od-din Muslih od-din Sa’di (oko 1213.,<br />
Shiraz, Iran – 9.12.1<strong>29</strong>1., Shiraz.), jedna od najvećih figura<br />
klasične perzijske literature.<br />
3<br />
Ghiyath al-Din Abu al-Fath ‘Umar ibn Ibrahim al-Nisaburi<br />
al-Khayyami (18.5.1048., Nishapur [ili Neyshabur],<br />
Iran – 4.12.1131, Nishapur), veliki matematičar, astronom<br />
i pjesnik, kod nas uglavnom poznat po Rubaijama, autor<br />
poznate Rasprave o algebarskim problemima [Risalah<br />
fi’l-barahin ‘ala masa’il al-jabr wa’l-muqabalah].<br />
4<br />
Farid od-Din Mohammad ebn Ebrahim ‘Attar (oko<br />
1142., Nishapur, Iran – oko 1220., Mecca, Arabia), jedan<br />
od najvećih islamskih mističnih književnika i mislilaca,<br />
napisao preko 45,000 distiha i više briljantnih proznih<br />
radova.<br />
5<br />
Jalal ad-Din ar-Rumi (oko 30.9.1207., Balkh, Ghurid<br />
[sada u Afghanistanu] – 17.12.1273.), poznat kao Mawlāna,<br />
najveći sufi i pjesnik na perzijskom jeziku.<br />
6<br />
Jacob Böhme (1575., Altseidenberg, Görlitz, Saksonija<br />
[sada u Njemačkoj] – 21.11.1624., Görlitz), njemački religijski<br />
filozof i mistik; već u istom stoljeću su njegova djela<br />
prevedena na engleski kao The Works of Jacob Behmen<br />
I-IV, Kantov i Schopenhauerov omiljeni filozof.<br />
7<br />
Prema podacima Kraljevske biblioteke, Stockholm:<br />
prvo izdanje: 1976.; drugo izdanje: 1986.; obnovljena izdanja:<br />
1999., 2002. i 2004.<br />
8<br />
’Sufism.’ Encyclopædia Britannica. 2005. Encyclopædia<br />
Britannica Premium Service 15 May 2005<br />
.<br />
9<br />
http://www.tasawwuf.org<br />
10<br />
Balić, Smail. Kultura Bošnjaka: Muslimanska komponenta.<br />
Tuzla: R&R, 1994., s. 107-108.<br />
11<br />
Nordisk familjebok, konversationslexikon och realencyklopedi.<br />
Stockholm: Nordisk familjeboks förlags<br />
aktiebolag, 1920., s. 435-36. <br />
<strong>28</strong> List BiH Saveza žena u Švedskoj<br />
<strong>28</strong>-<strong>29</strong> | žena
Dječija<br />
pjesnikinja<br />
iz Kalmara<br />
Bela Džogović član<br />
Švedskog društva književnika<br />
Piše: Meho BARAKOVIĆ<br />
Sve je više kvalitetnih knjiga Bosanaca i<br />
Hercegovaca na bosanskom jeziku koji<br />
su u Švedsku došli kao izbjeglice. Među<br />
njima ima i onih koji pišu, reklo bi se, zaista<br />
uspješno, i za djecu. Jedna od njih je, svakako<br />
i književnica Bela Džogović, nastanjena u<br />
Kalmaru, koja je nedavno postala članom<br />
Švedskog društva književnika.<br />
Pjesnikinja Bela piše isključivo dječiju<br />
poeziju. Pjesme je objavljivala u raznim<br />
časopisima i listovima u Švedskoj, Bosni i<br />
Hercegovini, Sloveniji, Sandžaku i Kosovu.<br />
Objavila je prvu samostalnu zbirku pjesama<br />
za djecu pod naslovom Suncokreti godine<br />
2002. u Wuppertalu, u Njemačkoj, u izdanju<br />
Reklo bi se, oduvijek se tako radi! Knjiga<br />
se pravi kada se hoće nešto trajno<br />
da sačuva – od zaborava. Takvog su<br />
mišljenja bili i članovi bosanskohercegovačkog<br />
udruženja Ljiljan iz grada Växjöa. Ono<br />
sto su zamislili, i uradili su. Napravili su<br />
knjigu – o sebi i svome udruženju.<br />
Između debelih korica na 130 stranica<br />
u dvojezičnom tekstu (bosanski i švedski)<br />
i sa više od 100 kolor fotografija, našlo se<br />
zabilježeno i ”uklopljeno”, slovom i brojem, 13<br />
godina života ovog, po mnogo čemu, uzornog<br />
i značajnog bh. udruženja, koje se nalazi<br />
u centralnom dijelu Švedske.<br />
Neka se zabilježi i treba tako da se učini,<br />
ako se zna da je ovo, zapravo, prvo predstavljanje<br />
jednog bh. udruženja u Skandinaviji.<br />
Zbog knjige o sebi – članovi Ljiljana mogu<br />
biti ponosni. A knjiga, knjiga je puna imena,<br />
podataka i aktivnosti koje su krasile (a i<br />
sada krase) kreativni rad ovog kolektiva, po<br />
mnogim parametrima uzornog i jednog od<br />
ponajboljih bh. udruženja u skandinavskom<br />
okruženju.<br />
Tekstove o Ljiljanu, što bi istovremeno<br />
značilo i o sebi, napisali su Sadik Beglerović,<br />
Bakir Dizdar i Galib Kazić, a na švedski preveli<br />
žena | <strong>28</strong>-<strong>29</strong><br />
Bela Džogović<br />
Bosanske riječi. Zatim, zastupljena je u antologijama<br />
poezije za djecu svijeta: I denna<br />
vida värld (U ovom širokom svijetu) i Flykten<br />
valde oss (Izbjeglištvo je izabralo nas)<br />
– obje štampane 1999. godine u Švedskoj.<br />
Prva je bila kao uporedni prijevod na jezicima<br />
pjesnika i na švedskom jeziku, a druga<br />
samo u prijevodu na švedski jezik. U ovim<br />
antologijama najbolje poezije za djecu, Bela<br />
se nasla u društvu najvećih pjesnika Evrope,<br />
Indije, Kine, Amerike…<br />
Poetska afirmacija Bele Džogović prešla<br />
je granice njene uže domovine. Sad joj je<br />
domovima cijeli svijet – dječiji svijet. Djeca<br />
i pjesma su joj stalni i bliski prijatelji. Djeca<br />
Sanja Kapetanović, Amra Zulić, Avdo Džebo<br />
i Mensur Numanspahić. Takođe, švedski dio<br />
teksta uredio je Gunnar Rydgård.<br />
Zanimljiv je i predgovor ove knjige koji<br />
je napisao Torbjörn Hedhammer, koji ističe<br />
zatečenost političara ovog grada pristizanjem<br />
izbjeglica sa Balkana 1992., a onda da<br />
List BiH Saveza žena u Švedskoj<br />
svijeta su joj ”jedno dvorište – Mamino<br />
dvorište”. Oni su ”Mamina svjetlost u očima<br />
– najljepši kristali u ogrlici od zlata sa usana”.<br />
Bela sa djecom, i svijetom, komunicira<br />
pjesmom i lijepim riječima, a u njenom<br />
poetskom govoru sve su riječi lijepe, blage,<br />
čudotvorne – otvaraju sva dječija srca i<br />
dječiju maštu. Tako ona komunicira i sa<br />
starim zavičajem, i sa ponosnom Bosnom i<br />
sa cijelim svijetom…<br />
Pjesnikinja Bela Džogović je zastupljena<br />
i u velikoj antologiji Bijel behar bošnjačkih<br />
pjesnika Kosova i Sandžaka (Prizren/Cirih,<br />
2002).<br />
Zbirka pjesama Sniježni kristali (2004.)<br />
je druga Belina knjiga poezije za djecu, koja<br />
je objavljena, takođe, kod izdavača Bosanska<br />
riječ iz Tuzle i ponovo, po drugi put u<br />
biblioteci Mali princ, kako knjiga broj 33.<br />
Obzirom da ova knjiga u svojoj literarnoidejnoj<br />
osnovi sadrži jedinstvenu i univerzalnu<br />
humano-edukativnu komponentu,<br />
ona je knjiga za svu djecu svijeta. Knjiga<br />
Sniježni kristali posjeduje nove pjesničke<br />
kvalitete koje pjesnikinja nastavlja iz prethodnih<br />
iskustava.<br />
I na samom kraju još i ovo: Bela Džogović<br />
je nedavno u izdavačkoj kući Planjax iz<br />
Tešnja objavila novu, sada već treću knjigu<br />
poezije za djecu pod naslovom Dragulji vragulji.<br />
Recenzenti knjige: profesor i književnik<br />
Alija Džogović iz Peći i dr. Izet Muratspahić<br />
iz Uppsale, još jednom su naglasili svu vrijednost<br />
poetskom govora Belinog, adresiranog<br />
djeci, ali i odraslima, zašto da ne! <br />
Knjiga<br />
o Ljiljanu<br />
iz Växjöa<br />
su Bosanci za ovaj grad postali, a ovdje ih ima<br />
više od 1.000, nešto najpozitivnije, što na izvjestan<br />
način sve vuče naprijed – u bolje.<br />
U predgovoru knjizi o Ljiljanu Hedhammer<br />
ističe: ”BiH udruženje je rano postalo<br />
mjesto okupljanja i susreta. Za komunu je<br />
ono postalo važna spona za usmjeravanje<br />
novih žitelja… Udruženje je danas najveće<br />
i najvažnije komunalno udruženje sa obimnim<br />
i raznovrsnim aktivnostima…”<br />
Samo da se istraje u iznalaženju novih oblika<br />
aktivnosti u sadržajnom smislu. Knjiga<br />
ovakvog tipa o bh. udruženju Ljiljan sigurno<br />
je podstrek da se ide naprijed i da se ne posustane.<br />
Još jedno bravo – Ljiljanima! (M.B.) <br />
<strong>29</strong>
Izložba<br />
Crno<br />
na bijelo<br />
okupila i slikare<br />
sa bivših Yu prostora<br />
Piše: Meho BARAKOVIĆ<br />
Tokom cijele kalendarske godine u<br />
Švedskoj, u Kraljevini Švedskoj se organizuje<br />
i priredi na stotine najrazličitijih<br />
izložbi i prezentacija likovnih umjetnosti.<br />
Ipak, u trećem kvartalu svake godine, izložbe<br />
se, naprosto, furiozno otvaraju, tako je diljem<br />
Švedske to vrijeme likovnog izraza, boje i plata,<br />
vrijeme kičice i palete, vrijeme naglašenog<br />
druženja i ”saosjećanja” sa likovnim stvaraocima,<br />
bilo odakle da su došli i obreli se u ovoj<br />
prostranoj skandinavskoj zemlji. A još, ako<br />
ste uz to – i slikar. Eto, pravog povoda i razloga,<br />
za druženje.<br />
Ovih dana, preciznije, u Malmöu je<br />
15. oktobra, u Galleri J.T. & Art otvorena<br />
zajednička izložba deset slikara sa područja<br />
Sve češće bosanskohercegovački slikari<br />
u Švedskoj, pored brojnim samostalnih<br />
nastupa i izlaganja, odlučuju se, i ”ne<br />
zaboravljaju” ponešto uraditi na likovnom<br />
planu, što bi se reklo, u formi ”dvojac” – kao<br />
što se to nedavno dogodilo.<br />
Naime, slikarka Kristin Dorfhuber (Postdam,<br />
Njemačka), koja od 1996. godine živi u<br />
Landskroni (Švedska) i bh. akademski slikar<br />
Enes Lević, imali su 14. oktobra u Biblioteci u<br />
Staffanstorpu, neobičan, i zaista, jedinstven<br />
po mnogo čemu, zajednički slikarski nastup.<br />
To se događalo u okviru tradicionalne manifestacije<br />
Kulturnatten (Kulturna noć).<br />
Kristin i Enes su zajedno napravili performans<br />
i pred publikom u velikoj sali Biblioteke,<br />
slikali umjetničku sliku na platnu dimenzija<br />
2 x 1,6 metara, radeći sa pastelom<br />
uz zvuke Devete Betovenove simfonije, koja je<br />
trajala 17 minuta i tokom kojih su ovi poznati<br />
slikari stvarali svoju zajedničku sliku. Publika,<br />
pomalo zatečena neobičnom ”pojavom”,<br />
Enes Lević: iz ciklusa ”Under bar himmel”<br />
bivše Jugoslavije (BiH, Makedonije i Srbije i<br />
Crne Gore), a koji stvaraju u Švedskoj, kao i<br />
slikara iz Švedske. Izložba je tematska i pod<br />
naslovom Crno na bijelo (Black & White),<br />
tako da su svi izloženi radovi u crno-bijeloj<br />
tehnici.<br />
Radove su izložili slikari iz BiH koji žive<br />
u Švedskoj: Zdravko Jojić, Muhamed Ćejvan<br />
Aki, Amneriz Handžić, Enes Lević i Vera<br />
Glumac, Slikari Iz Makedonije koji, također,<br />
stvaraju u Švedskoj: Miodrag Stankovski i<br />
Vujka Radivojević, slikarka iz Srbije i Crne<br />
Gore Branka Marić, kao i švedski slikari Lage<br />
Löfdahl i Kristin Dorfhuber.<br />
Vrijedi zapisati i da se zna: centralno<br />
mjesto na izložbi imaju dvije instalacije Mu-<br />
hameda Ćejvana Akija (Banjaluka-Malmö),<br />
jedna od njih pod nazivom Civilizacija, koja<br />
je inspirisana Afrikom.<br />
Slikar Enes Lević (Brčko-Staffanstorp)<br />
je izložio portrete rađene ugljenom na papiru,<br />
a Zdravko Jojić (Sarajevo-Malmö), akril<br />
Autoportret pod nadzorom Crvenog krsta,<br />
Amneriz Handžić (Mostar-Landskrona) se<br />
predstavio objektom od drveta i voska, dok<br />
je Vera Glumac (Sarajevo-Lund) izložila<br />
akril na platnu bez naziva. Makedonski<br />
slikar Miodrag Stankovski je u tehnici fotografije<br />
izložio po formatu najveće djelo U<br />
očekivanju Zoroa, dok je njegova zemljakinja<br />
Vujka Radivojević izložila dvije grafike pod<br />
nazivom Simboli. Branka Marić (Novi Sad-<br />
Malmö) predstavila se slikom bez naziva<br />
rađenom tempera bojama na papiru. Nadalje,<br />
švedski slikar Lage Löfdahl izložio je dvije<br />
slike bez naziva, dok je slikarka njemačkog<br />
porijekla koja živi u Švedskoj, izvjesna Kristin<br />
Dorfhuber, izložila dva objekta, rada u ulju.<br />
Treba da se zna i zapiše: ovu izložbu,<br />
pomalo provokativnog naziva pripremio je<br />
slikar i galerista Zdravko Jojić, koji je između<br />
ostaloga kazao da je u Švedskoj jako puno<br />
doseljenika i da bi oni mogli simbolički<br />
predstavljati ”crne”, dok su na drugoj strani<br />
Šveđani ili ”bijeli”. Međutim, radovi nisu na<br />
tu temu i svaki je slikar odabrao rad koji se<br />
samo po izgledu uklapa u temu. Izložba će<br />
biti otvorena do 30. oktobra.<br />
Iz godine u godinu, i sve više, bosanskohercegovački<br />
slikari bivaju u fokusu svojim<br />
zanimljivim i visokokvalitetnim umjetničkim<br />
prezentacijama. Oni zaista, a ima ih preko<br />
dvadeset (20), imaju šta da likovnim jezikom<br />
kažu, i to govore istiha, svjesni da se samo radom<br />
i velikim odricanjem stiže do cilja – do<br />
vrhunca. Dakle, rad, rad i samo rad. <br />
Zajednički performans<br />
Dorfhuberove i Levića<br />
umjetnike je tokom rada bodrila i na kraju<br />
nagradila gromoglasnim aplauzom.<br />
– Bilo je zaista lijepo, i podosta uzbudljivo,<br />
učestvovati na ovoj renomiranoj kulturnoj<br />
manifestaciji, na kojoj sam prisutan svih deset<br />
(10) godina. Ova slika je nas zajednički<br />
(Kristinin i moj) poklon za Konstlotteri, čime<br />
se daje podsticaj razvoju kulture, objasnio<br />
nam je Enes Lević, veoma tih i blag čovjek.<br />
Uz ovu Levićevu jednostavnu izjavu,<br />
slikarka Kristin Dorfhuber, ushićeno dodaje:<br />
– Slika je predivna, zar ne Slažemo<br />
Zabilježeno u švedskom gradu Staffanstorpu<br />
se i nadopunjavamo izvanredno. Enesovi<br />
bosanski i moji njemački korijeni, s<br />
onim što smo ”zatekli i naučili” ovdje u<br />
Švedskoj, dali su ustvari sliku koja u sebi ima<br />
bosanskohercegovačko-njemačko-švedsko<br />
ili evropsko sazviježđe. Presretna sam što<br />
sam mogla likovno dati ”dio sebe” i što sam<br />
učestvovala u projektu sa Enesom koji je<br />
veoma raznovrstan, maštovit i agilan (radan)<br />
likovni umjetnik, ali i čovjek samo-takav.<br />
Da se ne bi zaboravilo, vrijedno je da se<br />
zapiše i tako otrgne od zaborava. (M.B.) <br />
30 List BiH Saveza žena u Švedskoj<br />
<strong>28</strong>-<strong>29</strong> | žena
BAJKA ZA KLINCE I KLINCEZE<br />
Braća Grimm:<br />
Trnoružica<br />
Živjeli nekad davno car i carica koji su<br />
govorili svakog dana: ”Ah, kad bismo<br />
imali dijete!” – a nikako nisu mogli da<br />
ga dobiju. No, jedanput se dogodi, kad se<br />
kraljica kupala, da neka žaba izmili iz vode i<br />
reče joj: ”Tvoja želja će se ispuniti. Prije nego<br />
prođe godina dana, donijećeš kćerku na svijet.”<br />
Kako žaba reče tako se i dogodi i carica<br />
rodi djevojčicu koja je bila tako lijepa da car<br />
nije znao šta će od radosti, pa priredi veliko<br />
slavlje. Nije pozvao samo rođake, prijatelje i<br />
poznanike, nego i mudre vile da bi bile blage<br />
i naklonjene djetetu. Bilo ih je trinaest u njegovom<br />
carstvu, ali pošto je imao samo dvanaest<br />
zlatnih tanjira, morala je jedna od njih<br />
ostati kod kuće.<br />
Slavilo se u punom sjaju, a kad je slavlje<br />
bilo pri kraju, počeše mudre vile darivati<br />
dijete svojim čudesnim darovima: jedna vrlinom,<br />
druga ljepotom, treća bogatstvom i<br />
tako redom sa svim što se može poželjeti na<br />
ovome svijetu. Upravo kad je jedanaesta izrekla<br />
svoje, uđe iznenada ona trinaesta. Ona<br />
je htjela da se osveti što nije bila pozvana, pa,<br />
niti koga pogleda niti pozdravi, nego glasno<br />
viknu: ”Neka se careva kći u svojoj petnaestoj<br />
godini ubode na vreteno i padne mrtva.” I ne<br />
rekavši više ni riječi, ona se okrenu i napusti<br />
dvoranu. Svi su bili uplašeni, ali tada istupi<br />
dvanaesta koja još nije bila izrekla svoju želju.<br />
Pošto nije mogla otkloniti zlo proročanstvo,<br />
nego ga samo ublažiti, ona reče: ”Neka to ne<br />
bude smrt, nego stogodišnji dubuk san.”<br />
Car koji je htio da sačuva svoje drago<br />
dijete od te nesreće izdade naređenje da se<br />
sva vretena u njegovom carstvu spale. A na<br />
djevojčici se počeše ogledati svi darovi mudrih<br />
vila, tako da je bila lijepa, čedna, prijazna<br />
i razborita, pa je svako ko bi je samo vidio,<br />
morao i da je zavoli.<br />
No, dogodi se da baš onoga dana, kad je<br />
ona napunila petnaest godina, car i carica ne<br />
budu kod kuće i da djevojčica sasvim sama<br />
ostane u dvorcu. Tako ona poče švrljati naokolo,<br />
razgledati sobe i odaje do mile volje,<br />
dok ne dođe do jedne stare kule, pope se uz<br />
uske, zavojite stepenice i stiže do malih vrata.<br />
U bravi je bio neki zahrđali ključ i kad ga ona<br />
okrenu, vrata se otvoriše i ona ugleda u maloj<br />
sobi neku staru ženu kako sjedi s vretenom u<br />
ruci i vrijedno prede lan.<br />
”Dobar dan, bakice”, reče careva kći, ”šta<br />
žena | <strong>28</strong>-<strong>29</strong><br />
ti to radiš”<br />
”Predem”, reče starica i klimnu glavom.<br />
”A šta ti je to što tako veselo skakuće”<br />
reče djevojčica, uze vreteno i htjede da prede.<br />
Ali samo što ga je dotakla, zlo proročanstvo<br />
se ispuni i ona se ubode u prst.<br />
U istom trenu, kad je osjetila ubod, ona<br />
pade na krevet koji se tu nalazio i utonu u<br />
dubok san. A taj san se proširi po čitavom<br />
dvorcu: car i carica, koji su upravo stigli kući<br />
i ušli u dvoranu, zaspaše, a s njima i cijela<br />
dvorska svita. Zaspaše i konji u štali i psi u<br />
dvorištu, golubovi na krovu i muhe na zidovima,<br />
da, i vatra što je plamsala na ognjištu<br />
utiša se i zaspa, a kuhar koji je baš htio da<br />
povuče za kosu kuhinjskog momka jer je<br />
nešto ubrljao, pusti ga i zaspa. Čak se i vjetar<br />
stiša i na drveću oko dvorca nije se više pomakao<br />
ni jedan listić.<br />
Sad oko dvorca poče da raste trnova<br />
živica koja je svake godine bila sve viša, dok<br />
ga najzad nije sasvim obavila i prerasla da se<br />
više nije mogla vidjeti ni zastava na krovu.<br />
A po zemlji se širila priča o lijepoj, usnuloj<br />
Trnoružici, jer tako nazvaše carevu kćer, pa<br />
su s vremena na vrijeme dolazili carevići i<br />
pokušavali da kroz trnovu živicu prodru u<br />
dvorac. To im nije polazilo za rukom jer ih je<br />
trnje, kao da ima ruke, hvatalo i zadržavalo,<br />
pa se mladići nisu mogli osloboditi, ostajali<br />
su da vise i umirali jadnom smrću.<br />
Poslije dugo vremena dođe opet jedan<br />
carević u ovu zemlju i ču kako neki starac<br />
priča o trnovoj živici i da se iza nje nalazi<br />
dvorac u kojem već stotinu godina spava<br />
prelijepa careva kći Trnoružica a s njome<br />
zajedno i car i carica i čitava dvorska svita.<br />
On je još od svog djeda slušao da su mnogi<br />
carevići dolazili i pokušavali da se probiju<br />
kroz trnje, ali da su ostajali da vise na njemu i<br />
umirali tužnom smrću.<br />
List BiH Saveza žena u Švedskoj<br />
Tada mladić reče: ”Ja se ne bojim, idem<br />
unutra da vidim lijepu Trnoružicu.” Starac ga<br />
je mogao odvraćati koliko god je htio, on nije<br />
ni slušao njegove riječi.<br />
Ali upravo je bilo proteklo onih stotinu<br />
godina i došao dan kad Trnoružica treba da<br />
se probudi. Kad se carević približio živici, ona<br />
se pretvori u velike i lijepe cvjetove koji su se<br />
sami od sebe razmicali i propuštali ga, a onda<br />
se opet za njim zatvarali. U dvorištu ugleda<br />
konje i šarene kerove kako leže i spavaju, a na<br />
krovu su sjedili golubovi držeći svoje glavice<br />
pod krilima. Kad je ušao u kuću, spavale su<br />
muhe na zidovima, kuhar je još držao ruku<br />
kao da hoće da ščepa momka, a služavka je<br />
sjedila pred crnim pijetlom, koga je trebalo<br />
da operuša. Išao je dalje i vidio u dvorani<br />
čitavu dvorsku svitu kako leži i spava, a gore<br />
na prijestolju spavali su car i carica.<br />
Išao je dalje, a sve je bilo tako tiho da je<br />
mogao svoj dah čuti i došao najzad do one<br />
kule i otvorio vrata male sobe u kojoj je spavala<br />
Trnoružica. Ležala je tu i bila tako lijepa<br />
da nije mogao oči od nje odvojiti, pa se saže<br />
i poljubi je. Kako je poljupcem dotače, ona<br />
otvori oči, probudi se i pogleda ga ljubazno.<br />
Tada siđoše zajedno, a car se probudi, zatim<br />
carica i cijela dvorska svita i gledahu se<br />
začuđenim očima. I konji u dvorištu ustadoše<br />
i stresoše se, kerovi skočiše i zamahaše repovima,<br />
golubovi na krovu izvukoše glavice<br />
ispod krila, pogledaše oko sebe i prhnuše u<br />
polje. Muhe nastaviše da mile po zidovima.<br />
Vatra u kuhinji se diže, zapucketa i poče kuhati<br />
jelo, pečenje opet zacvrča, kuhar prilijepi<br />
momku takav šamar da je zajaukao, a<br />
služavka operuša pijetla.<br />
A onda se u punom sjaju proslavi svadba<br />
carevića i Trnoružice, pa su živjeli sretno do<br />
kraja svog života.<br />
(Prevela: Zeina Mehmedbašić) <br />
31
Ungdom<br />
I sommarnattens mjuka dagerspel<br />
gick du och jag och talade om livet.<br />
Vi visste att vi båda hade fel:<br />
så blev vårt tal alltmera överdrivet.<br />
Du påstod att det bara var en villa,<br />
och jag gick ed på att det inte fanns.<br />
Och sedan blev vi tysta och stod stilla<br />
och såg rakt in i junimånens glans.<br />
Sen talade vi visst om något annat –<br />
om månen vill jag minnas att det var –<br />
och daggen föll och vinden hade stannat<br />
och rymden var förväntansfull och klar.<br />
Vi vandrade i månskensflodens svall<br />
så sakta som två människor kan vandra,<br />
och tillstod lite skamset för varandra,<br />
att livet kanske fanns i alla fall –<br />
Vid yttersta gränsen<br />
Vid yttersta gränsen av det som är jag<br />
finns något som är varken natt eller dag –<br />
kanhända en gryning med sjöfågelsskrik,<br />
kanhända en skymning med kammarmusik,<br />
kanhända en blandning av oror och ro,<br />
kanhända en jordmån där något kan gro.<br />
Från: Orgelpunkt, 1944<br />
Mladost<br />
U nježnom bjelasanju ljetne noći<br />
šetali smo i razgovarali o životu.<br />
Znali smo da oboje griješimo:<br />
pa nam riječi bijahu sve neumjerenije.<br />
Tvrdio si da je to bila samo iluzija,<br />
a ja se klela da nije bila.<br />
A potom se ušutili i mirno stajali<br />
i gledali pravo u sjaj junskog mjeseca.<br />
Kasnije smo naravno govorili o nečem drugom –<br />
o mjesecu da se radilo želim se sjećati –<br />
i rosa je pala i vjetar stao<br />
a zrak bio pun iščekivanja i čist.<br />
Šetali smo plimom mjesečine<br />
tako sporo kako dvije osobe mogu ići,<br />
i priznali malo postiđeno jedno drugom,<br />
da je život možda postojao u svakom slučaju –<br />
Na krajnjoj granici<br />
Na krajnjoj granici onog što sam ja<br />
postoji nešto ni noć ni dan –<br />
možda svitaj s morskih ptica skrikom,<br />
možda suton s kamernom muzikom,<br />
možda smjesa nemira i mira,<br />
možda tlo iz kojeg nešto klija.<br />
Preveo: Haris Tucaković<br />
Anna Greta WIDE<br />
(1920-1965.)<br />
ANNA GRETA WIDE, pjesnikinja,<br />
objavila je samo šest<br />
zbirki poezije. Svojim skladnim,<br />
rječitim, formom perfektnim<br />
ali izbirljivim pjesmama je pobudila<br />
ljubav mnogih obožavalaca.<br />
Rođena je u Göteborgu, gdje joj<br />
je otac radio kao učitelj, i tu je 1951.<br />
stekla zvanje magistra umjetnosti.<br />
Radila je kao nastavnica realne gimnazije<br />
u Göteborgu i Kungsbacki.<br />
Već je kao gimnazijalka pjesmom<br />
o Afroditi pobijedila na jednom<br />
državnom književnom takmičenju.<br />
Poetski uzori su joj bile Harriet<br />
ŽENA <strong>28</strong>-<strong>29</strong><br />
Löwenhjelm i Karin Boye. Anna<br />
Greta Wide se 1942. pojavila zbirkom<br />
Noćna muzika (Nattmusik) i može<br />
se reći da je baš muzika igrala važnu<br />
ulogu u njenoj poeziji. U prvim<br />
zbirkama dominira lirska poezija dok<br />
u dvije naredne zbirke prelazi na slobodniji,<br />
više modernistički stil, da bi<br />
završila sa dvije sadržajne pobožne<br />
zbirke poezije.<br />
Anna Greta Wide je bila žrtva<br />
književne konjunkture 40-ih godina<br />
prošlog stoljeća (ko je tada čitao lijepu<br />
književnost!) i zapažena je tek<br />
nakon smrti. Išla je uz vjetar do svoje<br />
smrti u 45. godini, ističe književni<br />
veteran Sven Delblanc i dodaje: nema<br />
sumnje da se kao pjesnikinja podigla<br />
iz mrtvih. (H.T.)