Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Ž E N A<br />
List Bosanskohercegovačkog saveza žena u Švedskoj | Tidskrift utgiven av Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige<br />
april-juni 2006. | <strong>31</strong><br />
K V I N N A
Ž E N A K V I N N A <strong>31</strong><br />
Pozdravni govor Ulle Lingesjö<br />
iz NBV-a | Ulla Lingesjö från<br />
NBV har ordet<br />
[Växjö, 2006-04-01] Jedanaesta Godišnja skupština: članovi Glavnog odbora BH Saveza žena<br />
sa predstavnicima bh. udruženja Ljiljan Växjö | Det elfte Årsmötet: Kvinnoriksförbundets<br />
styrelsemedlemmar med representanter av bosniska föreningen Ljiljan Växjö<br />
Hor bh. udruženja Ljiljan Växjö | Kören<br />
Ljiljan Växjö<br />
Učenici bosanske dopunske škole Växjö |<br />
Elever från bosniska kompletterande<br />
skolan i Växjö<br />
[Sarajevo, 2006-04-19] Putovanje u Bosnu i<br />
Hercegovinu: posjeta Dječijem domu Bjelave |<br />
Bosnienresa: besöket på barnhemmet Bjelave<br />
i Sarajevo<br />
2 List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
<strong>31</strong> | žena
RIJEČ UREDNICE<br />
S poštovanjem,<br />
Pred Vama se nalazi novi broj<br />
lista <strong>Žena</strong> u kojem, između<br />
ostalog, možete čitati o posljednjoj<br />
Skupštini BH Saveza<br />
žena u Švedskoj koja je održana<br />
početkom aprila u Växjöu. Na<br />
toj Skupštini je za novog predsjednika<br />
Saveza izabrana Vahida<br />
Mehinović. O njoj mogu samo kratko reći<br />
”Prava žena na pravom mjestu”.<br />
Mnoge pozitivne stvari dešavaju se u Savezu,<br />
međutim, Savez ne može izbjeći i pojedine<br />
neugodnosti. Kao i sve organizacije koje<br />
okupljaju veliki broj članova, susreće se Savez<br />
i sa poteškoćama i problemima. Ja ističem<br />
uvijek da je važno diskutovati o nastalim problemima<br />
i izvlačiti pouke od neugodnih stvari.<br />
Finland chockerade hela Europa med sin<br />
melodiösa hårdrockslåt kryddad med<br />
monsterdräkter, bomber och fyrverkerier.<br />
Jättekul, tycker jag. Men väldigt många tyckte<br />
nog att det var förskräckligt också. Det var ju<br />
absolut ingen schlager! Men Eurovision Song<br />
Contest är inte längre en sångtävling som namnet<br />
vill antyda utan en tävling där bästa show<br />
vinner. Och vem bjöd på bästa show Jo, helt<br />
klart Finland!<br />
Bosnien-Hercegovina deltog med ett av<br />
de bästa bidragen. Det var så otroligt innerligt<br />
och kärleksfullt. Bosniens Hari Mata Hari var<br />
som plockad direkt från den exotiska bosniska<br />
landsbygden till den spektakulära arenan där<br />
hela himlen tändes för honom och Lejla, som<br />
han så romantiskt sjunger om. Bosnien-Hercegovina<br />
slutade på en hedersam tredje plats och<br />
även om det inte blev vinst har Hari Mata Hari<br />
satt djupa spår i hela Europa.<br />
Sverige då Carola gjorde även hon ett exemplariskt<br />
framträdande. Den böljande blåa<br />
manteln som föreställde havets vågor blev en<br />
läcker detalj bland den i övrigt guldiga stassen<br />
som symboliserade seger precis som låtens titel<br />
Invincible, som betyder Oslagbar. Oövervinnelig.<br />
Hon ville så gärna vinna. Första gången<br />
hon var med i den europeiska finalen, 1983,<br />
kom hon trea med Främling. 1991 vann hon<br />
med Fångad av en stormvind. (Helena Jönsson,<br />
NSD) <br />
žena | <strong>31</strong><br />
Senada Bešić<br />
Na takvim stvarima se čovjek<br />
uvijek uči. Ono što je najvažnije u<br />
ovome trenutku jeste da smo mi<br />
kao Savez izuzetno jaki i sposobni<br />
da se suočimo sa neugodnostima<br />
i da ih na pravi način riješimo.<br />
Znam da se mnogi, kao i ja<br />
sama, spremaju na godišnji i<br />
putevi ih vode u domovinu. Ova<br />
je godina – godina izbora i važno<br />
je da se, ukoliko niste, registrujete<br />
u BiH kako bi stvorili preduslov<br />
za glasanje. To nam je građanska dužnost,<br />
kako u staroj domovini tako i u Švedskoj, jer<br />
samo na taj način možemo uticati na našu<br />
budućnost i budućnost budućih generacija.<br />
I na kraju, želim Vam toplo i dugo ljeto,<br />
puno zdravlja i radosti i da se ponovo sretnemo<br />
na nekoj od naših manifestacija i druženja.<br />
Vaša Senada Bešić<br />
Eurosong 2006<br />
Finska je šokirala cijelu Evropu svojom<br />
melodičnom hard rock pjesmom<br />
začinjenom monstrumskim kostimima,<br />
bombama i vatrometom. Baš sjajno.<br />
Međutim, jako mnogo je onih koji su smatrali<br />
da je to užasno, takođe. To, apsolutno, nije<br />
nikakav šlager! Ali, Eurovision Song Contest<br />
nije više takmičenje u pjevanju, kako to ime<br />
nagovještava, već natjecanje u kojem pobjeđuje<br />
najbolji show. A ko je ponudio najbolji show<br />
Da, potpuno jasno Finska!<br />
Bosna i Hercegovina je učestvovala sa<br />
jednim od najboljih priloga, tako vatrenim i<br />
punim ljubavi. Bosanac Hari Mata Hari bijaše<br />
kao presađen direktno iz egzotičnog bosanskog<br />
kraja u spektakularnu arenu gdje se cijelo nebo<br />
zapalilo njim i Lejlom, koju on tako romantično<br />
pjeva. Bosna i Hercegovina je završila na laskavom<br />
trećem mjestu a čak iako nije pobijedio,<br />
Hari Mata Hari je ostavio dubok trag u cijeloj<br />
Evropi.<br />
A Švedska I Carola je imala uzoran nastup.<br />
Talasasti plavi ogrtač koji je predstavljao morske<br />
vale bijaše ukusan detalj sa, između ostalog,<br />
zlatnim svečanim ruhom što simbolizira<br />
pobjedu, baš kao naziv pjesme Invincible, što<br />
znači Nepobjediv. Neosvojiv. Tako je želila pobijediti.<br />
Bila je prvi put u evropskom finalu 1983.<br />
i bila treća s pjesmom Stranac. 1991. godine je<br />
pobijedila pjesmom Zarobljen olujom. (Helena<br />
Jönsson, NSD) <br />
List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
Ž E N A - K V I N N A<br />
ISSN: 1650-5204<br />
Broj/Nummer <strong>31</strong><br />
Godina/Årgång 8<br />
April-Juni/Travanj-Lipanj<br />
2006.<br />
List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
Tidskrift utgiven av<br />
Bosnien och Hercegovinas<br />
Kvinnoriksförbund i Sverige<br />
Prvi bosanskohercegovački ženski list<br />
izvan Bosne i Hercegovine.<br />
Prvi broj: april 1999.<br />
Den första bosniska kvinnotidskriften<br />
utanför Bosnien och Hercegovina.<br />
Första numret: april 1999<br />
Izdavački savjet/Utgivningsråd:<br />
Vahida Mehinović (predsjednica)<br />
Fikret Babović<br />
Hidajeta Babović (Danska)<br />
Senada Bešić<br />
Selma Borovac<br />
Sebiha Crnić<br />
Enisa Crnkić<br />
Emina Čejvan<br />
Sajma Dizdarević<br />
Belma Hafizović<br />
Fatima Kovačić<br />
Sehada Lakota<br />
Emira Mehmedbašić<br />
Đenana Mrzić (Norveška)<br />
Asima Pašalić<br />
Jasminka Jasna Perić<br />
Ismeta Šeremet<br />
Haris Tucaković<br />
Glavna i odgovorna urednica/Chefredaktör:<br />
Senada Bešić<br />
Grafički urednik/Grafisk redaktör:<br />
Haris Tucaković<br />
Lektor za švedski/Korrekturläsare:<br />
Petra Berghäll<br />
Adresa/Adress:<br />
Bosnien och Hercegovinas<br />
Kvinnoriksförbund i Sverige<br />
Box 353, 541 28 Skövde, Sweden<br />
Tfn: +46 (0)500-48 14 86<br />
Fax: +46 (0)500-41 42 01<br />
Mobil: +46 (0)73-556 36 74<br />
E-post: info@bihsavezzena.com<br />
Internet: www.bihsavezzena.com<br />
Postgiro: 1269573-0<br />
Org. nr: 866601-5824<br />
Cijena/Pris: 15 SEK<br />
Tiraž/Upplaga: 1000<br />
Štampa/Tryck:<br />
Vadsbo-Tryck AB, Mariestad<br />
+46 (0)501-101 97<br />
Printed in Sweden<br />
Cijene oglasa/Annonspriser:<br />
Sv/v: 1/1 = 2 000 SEK; 1/2 = 1 200 SEK; 1/4 = 700 SEK<br />
4-färg: 2 ggr Sv/v; sista sidan: 5 000 SEK<br />
Naslovna strana/Framsida:<br />
Selma Borovac (u avliji Biščevića ćoška u Mostaru<br />
/i gården av Biščevićs hörn i Mostar) 3
AKTIVNOSTI<br />
Godišnja skupština<br />
BH Saveza žena u Švedskoj<br />
18.000 kruna za stipendiranje studenata u BiH<br />
Piše: Fikret TUFEK (Bosanska pošta)<br />
U<br />
Växjöu je 1. aprila održana 11. izborna<br />
Godišnja skupština BH Saveza<br />
žena u Švedskoj. Ovom izuzetno<br />
uspješnom skupu prisustvovalo je zajedno<br />
sa domaćinima iz bh. udruženje Ljiljan<br />
Växjö preko 400 osoba. Žene su organizirano<br />
došle sa pet velikih autobusa iz pet regiona<br />
Švedske, a u dvorištu Katedralskolan<br />
bilo je pretijesno za brojne kombije i auta<br />
kojima su žene došle na ovaj skup druženja<br />
i godišnju skupštinu.<br />
Skupštini su prisustvovali članovi BH<br />
Saveza žena u Švedskoj: Banja Luka Malmö,<br />
Behar Skövde, Bosanski kulturni centar Kopenhagen,<br />
Bosanski kulturni centar Örebro,<br />
Bosna Kalmar, Fatima Gunić Göteborg, Internationellt<br />
Nybro, Mariestad Mariestad,<br />
Ljiljan Oskarshamn, Ljiljan Växjö, Most Skara,<br />
Perla Arlöv, Respekt Karlskrona, Tidaholmski<br />
ljiljani Tidaholm, <strong>Žena</strong> 99 Värnamo,<br />
<strong>Žena</strong> 2000 Helsingborg, <strong>Žena</strong> 2001 Mönsterås,<br />
te sekcije žena Eslöv, Hässleholm,<br />
Höganäs, Landskrona, Lidköping, Lund,<br />
Norrköping i Ängelholm. Savezu je pristupilo<br />
udruženje Linköping 2000 a osniva se i<br />
udruženje žena u Västeråsu. Od 74 prijavljena<br />
Skupštini je prisustvovalo 68 delegata.<br />
Rad skupštine pozdravile su u ime Ambasade<br />
BiH Jasminka Ustamujić, u ime<br />
NBV Ulla Lingesjö i u ime organizacije<br />
Över 400 kvinnor i Växjö<br />
Bosnien och Hercegovinas kvinnoriksförbund<br />
i Sverige anordnade den<br />
1 april 2006 det 11: e årsmötet och ett<br />
kultur- och underhållningsprogram, ett<br />
sammanträde med över 400 deltagare<br />
och gäster.<br />
– Bosnien och Hercegovinas kvinnoriksförbund<br />
i Sverige hade 6,071 aktiva<br />
medlemmar år 2005. De är organiserade<br />
i 40 föreningar, center och sektioner i 75<br />
kommuner i Sverige, Danmark och Norge,<br />
sade Selma Borovac, BHKRF: s före detta<br />
ordförande, till deltagarna och gästerna.<br />
68 ombud var närvarande. De godkände<br />
Verksamhetsberättelsen och Verksamhetsplanen.<br />
Ny styrelse valdes på<br />
årsmötet.<br />
Bosnien och Hercegovinas ambassad<br />
i Stockholm presenterades av Jasminka<br />
Ustamujić, NBV av Ulla Lingesjö och IOGT-<br />
NTO av Fadila Jašarević.<br />
– Jag ska fortsätta med Kvinnoriksförbundets<br />
arbete för integration och<br />
etableringen i det svenska samhället och<br />
även för bättre samarbete bland bosniska<br />
kvinnor i Sverige, sade Vahida Mehinović,<br />
BHKRF: s nya ordförande.<br />
Kultur- och underhållningsprogram på<br />
både bosniska och svenska anordnades<br />
av föreningen Ljiljan Växjö. Den trevliga<br />
stämningen fortsatte med musikgruppen<br />
Zlatne strune (Guldsträngar) från Skövde.<br />
Jasminka Ustamujić pozdravlja delegate u ime Ambasade Bosne i Hercegovine u Švedskoj<br />
4 List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
<strong>31</strong> | žena
Delegati 11. Godišnje skupštine BH Saveza žena u Švedskoj<br />
IOGT-NTO Fadila Jašarević. Pozdravljajući<br />
rad skupštine Jasminka Ustamujić, prvi<br />
sekretar koja vrši funkciju konzula pri BiH<br />
Ambasadi Stockholm, je kazala:<br />
– Nadam se da ćemo imati priliku organizirati<br />
glasanje u Ambasadi i na još 5-6<br />
mjesta u Kraljevini Švedskoj. Za glasanje će<br />
biti potrebno imati jedan od CIPS-ovih dokumenata,<br />
npr. ličnu kartu i važeći pasoš, na<br />
osnovu kojih dokumenata će te biti evidentirani<br />
na biračkom spisku. Sticanjem dvojnog<br />
državljanstva vi ste stekli pravo i na švedski<br />
i na bh pasoš. Savjetujemo vam da djecu<br />
rođenu ovdje upisujete u matičnu evidenciju<br />
u BiH, a to možete ostvariti putem Ambasade<br />
BiH u Stokholmu. Počeli smo ponovo<br />
i sa vjenčanjima u Ambasadi, tako da mladi<br />
bračni parovi dobijaju međunarodni vjenčani<br />
list, koji se upućuje nadležnim švedskim i bh.<br />
organima, radi upisa činjenice vjenčanja, nakon<br />
čega odmah mogu dobiti traženi dokument<br />
s novim prezimenom.<br />
Govoreći o radu BH Saveza žena u<br />
Švedskoj predsjednica Selma Borovac je<br />
kazala da Savez djeluje 11 godina, ima 6,071<br />
člana u 40 udruženja u 75 gradova u Švedskoj,<br />
Danskoj i Norveškoj, te da se angažirao na<br />
integraciji i ravnopravnosti polova. Borovac<br />
je istakla:<br />
– Uspjeh ovog Saveza nije rezultat<br />
angažovanja pojedinaca, nego sviju nas<br />
zajedno. Jačaćemo dosadašnje aktivnosti u<br />
omasovljenju, stipendiranju studenata, humanitarnim<br />
aktivnostima, radu sa djecom<br />
i omladinom, te prezentiranja naše kulture.<br />
Želimo pomoći ženi da se afirmiše u ovom<br />
društvu, još više se angažovati na svim<br />
regijama kako bi pomogli našim starijima.<br />
Radićemo na integraciji, izboriti se za dijalog<br />
i ravnopravan položaj, pojačati saradnju<br />
sa švedskim institucijama i organizacijama,<br />
te sa bh. organizacijama u Švedskoj i BiH,<br />
pojačati veze sa dijasporom, učestvovati u<br />
političkim zbivanjima u BiH i Švedskoj.<br />
Novoizabrana predsjednica saveza dipl.<br />
ekonomista Vahida Mehinović:<br />
– Želim da Savez bude organizacija o<br />
kojoj će se pričati samo pozitivno. Ja ću nastaviti<br />
rad na integraciji u švedsko društvo,<br />
ali mi je velika želja da se mi koji pripadamo<br />
bh. populaciji ”integrišemo” i uspostavimo<br />
saradnju koja bi nam svima dobro došla.<br />
Saradnju bismo trebali uspostaviti između<br />
svih bh. žena u Švedskoj i šire, ako ne zbog<br />
nas, onda zbog naše djece.<br />
Žene su se i na ovom druženju pokazale<br />
solidarnim pa je iskupljeno 18.000 kr u Fond<br />
za stipendiranje studenata i djece u BiH.<br />
Rezimirajući zaključke predsjednica Skupštine<br />
Halisa Šakin je kazala:<br />
– Podržava se tužba BiH protiv SCG<br />
za agresiju i genocid pred Međunarodnim<br />
sudom pravde; u Švedskoj je sve više višejezičnih<br />
učenika i shodno tome se zahtjeva:<br />
da maternji jezik ima jednak status kao i<br />
ostali školski predmeti, da status nastavnika<br />
maternjeg jezika bude izjednačen sa statusom<br />
ostalih nastavnika, da nastava maternjeg<br />
jezika počinje već u predškolskom<br />
uzrastu; zahtijeva se priznavanje bosanskog<br />
jezika od nadležnih institucija u Švedskoj<br />
(na osnovu bilateralnih sporazuma između<br />
BiH i Švedske) kao i adekvatan broj prevodilaca<br />
za bosanski jezik; pozivaju se članovi<br />
BH Saveza žena da se aktivno uključe u<br />
predizbornu aktivnost i da u što većem<br />
iziđu na izbore u BiH.<br />
11. Skupština ove je godine provela i<br />
najdemokratskije izbore šaljući prijedloge u<br />
bazne organizacije, te je Skupština izabrala:<br />
Vahidu Mehinović za predsjednicu, Selmu<br />
Kamberović za potpredsjednicu, Halisu<br />
Šaškin za predsjednicu i dr. Dženanu Zorlak<br />
za potpredsjednicu Skupštine, Selmu<br />
Borovac i Asimu Pašalić za kontakt osobe,<br />
te koordinatore (i zamjenike) regija: Jasna<br />
Perić (Begzada Avdić), Fatima Kovačić<br />
(Zehra Količić), Sajma Dizdarević (zamjenicu<br />
će izabrati Gl. odbor), Emina Ćejvan<br />
(Amela Tadić), Belma Hafizović (Marija<br />
Ramić), Fikret Babović (Salih Pašalić), Hidajeta<br />
Babović (Ismeta Saračević) Danska<br />
i Đenana Mrzić (Zehra Nalbantić) Norveška.<br />
Glavni odbor BH Saveza žena u Švedskoj<br />
je na svojoj sjednici održanoj 20.5.2006. u<br />
Skövdeu donio Odluku da uputi prijedlog<br />
Skupštini Saveza da na prvom zasjedanju<br />
razriješi dužnosti Selmu Kamberović, potpredsjednicu<br />
ovog Saveza. Odluka je uzrokovana<br />
nedemantovanim natpisima u<br />
sredstvima javnog informisanja, prema<br />
kojima je S. Kamberović navodno 8.5.2006.<br />
izvršila protupravnu radnju u tržnom centru<br />
Burlöv, kao i njenim lošim zdravstvenim<br />
stanjem. (GO BHSŽ)<br />
U kulturnom dijelu programa nastupili<br />
su hor Ljiljan Växjö, djeca bh. dopunske<br />
škole Växjö, koju je pripremila učiteljica<br />
Nermina Sadiković, a svoje stihove govorile<br />
su: Enisa Grozdanić, Sadeta Sokol i Izeta<br />
Burazerović. Domaćin Ljiljan Växjö na čelu<br />
s Fekom Pendekom i Begzadom Avdić dobro<br />
je odradio svoj posao. Uz muziku Zlatnih<br />
struna druženje je bilo zabavno. <br />
žena | <strong>31</strong><br />
List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
5
Aktivnosti koje<br />
zaslužuju pažnju<br />
Jedanaesta izborna Skupština BH Saveza žena u Švedskoj<br />
Piše: Muharem SITNICA-Sića<br />
Srećna okolnost je da smo novinar Bosanske<br />
pošte i ja zajedno prisustvovali<br />
11. izbornoj Skupštini BH Saveza žena<br />
1. aprila 2006. u Växjöu. Pišući o skupu<br />
prenosimo utiske i nadasve prijatno i lijepo<br />
druženje preko 400 članica iz udruženja i<br />
sekcija iz Švedske i Danske.<br />
Znajući da će vam počasna ”članica” BH<br />
Saveza žena, novinar Fikret Tufek, predočiti<br />
obilje informacija, želim vam iz drugog<br />
ugla dočarati impresije sa Skupštine i mog<br />
trogodišnjeg angažovanja i praćenja ove<br />
po svemu izuzetne organizacije, koja sve<br />
više zauzima svoje pravo mjesto i ulogu u<br />
mnogim segmentima švedskog društva, a<br />
istovremeno jača i povezuje bh. žene i organizacije<br />
u BiH sa udruženjima i organizacijama<br />
u Švedskoj.<br />
BH Savez žena u Švedskoj je organizacija<br />
za svaku pohvalu i primjer drugima kako<br />
treba znati i željeti raditi na širokom prostoru<br />
Švedske, Danske i Norveške. Brojka<br />
od preko 6.000 članova u 40. udruženja,<br />
nije samo puki broj već stvarna imena i<br />
prezimena žena iz mnogih mjesta i gradova<br />
Švedske, koje pod okriljem Saveza u svojim<br />
sredinama realizuju sve zadatke i aktivnosti,<br />
gdje se tačno zna šta i ko radi i ko i zašto<br />
je zadužen. Stoga ne čudi da je sve više i<br />
muških poklonika koji im se priključuju kao<br />
i drugih organizacija koje žele suradnju sa<br />
Savezom.<br />
Pomoć BiH<br />
Kroz cjelokupne godišnje aktivnosti i česte<br />
posjete među udruženjima, žene se<br />
međusobno veoma dobro poznaju, druže,<br />
zabavljaju i pomažu jedne drugima, a isto<br />
tako sa velikim zalaganjem svih, pomažu<br />
svugdje gdje mogu i šalju pomoć tamo gdje<br />
je najpotrebnija.<br />
Zato nimalo ne čudi i akcija koja je<br />
pokrenuta u svih pet autobusa, gdje se tokom<br />
putovanja do Växjöa, a potom i u toku<br />
zajedničkog druženja, prikupilo 18,000 SEK,<br />
koje su namijenjene za stipendiranje studenata<br />
u BiH. Organizuje se i ove godine odlazak<br />
autobusa sa članicama Saveza u BiH, a<br />
već je prikupljena veća količina medicinskih<br />
pomagala i drugih u ovom trenutku veoma<br />
potrebnih stvari koji će se direktno predati<br />
humanitarnim organizacijama u BiH.<br />
Čak i vozačica autobusa<br />
Bio sam jedan od putnika u autobusu<br />
na relaciji: Oskarshamn – Mönsterås<br />
– Kalmar – Nybro –Växjö, ustvari bio sam<br />
jedini muškarac, čak je i šofer autobusa bila<br />
jedna mlada Šveđanka, i teško je riječima<br />
opisati tako lijepu atmosferu i srdačnost u<br />
izuzetnoj organizaciji zaposlenih u Savezu<br />
BH žena, najveće ”vrijednice”, sekretara<br />
Harisa Tucakovića i agilne koordinatorke za<br />
regiju Istok Jasne Perić.<br />
Baš na dan šale<br />
Taj sunčani dan, 1. april 2006., kao da<br />
je nagovijestio proljeće, a smijeh, šala i<br />
pjesma odjekivali su u autobusu i sve tako<br />
do škole u Växjöu gdje su nas dočekali<br />
ljubazni domaćini, udruženja Ljiljan. Pristigli<br />
su i drugi autobusi i sala je uskoro<br />
bila dupke puna, smjenjivali su se pozdravi<br />
višegodišnjih poznanika i prijatelja uz kafu i<br />
kolače, a potom je u prijatnoj atmosferi uz<br />
muziku, uslijedio ručak za sve prisutne.<br />
Nova predsjednica<br />
Vahida Mehinović<br />
U<br />
drugoj sali sve je bilo spremno za<br />
početak rada 11. izborne Skupštine<br />
i obzirom da su svi materijali na vrijeme<br />
Nastavak druženja u prepunoj sali uz orkestar Zlatne strune iz Skövdea<br />
6 List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
<strong>31</strong> | žena
dostavljeni i da su delegati skupštine o svemu<br />
bili upoznati, krenulo se sa dnevnim redom.<br />
Skupštini je prisustvovala i konzul ambasade<br />
BiH u Švedskoj Jasminka Ustamujić i predstavnice<br />
organizacija za borbu protiv droga<br />
i alkohola Ulla Lingesjö i Fadila Jašarević.<br />
Gospođa Ustamujić je prisutne pozdravila<br />
u ime ambasadora BiH u Švedskoj gosp. Jakova<br />
Skočibušića, te zaželjela uspješan rad<br />
delegatima skupštine.<br />
Uz zanimljive i plodne diskusije usvojeni<br />
su svi predloženi materijali, a u najljepšem<br />
raspoloženju uz pozdravne riječi, poklone i<br />
cvijeće, izvršen je izbor nove predsjednice<br />
Vahide Mehinović, kao i drugih članova<br />
skupštine i glavnog odbora.<br />
Selma Borovac, dosadašnja predsjednica,<br />
čestitajući svima na donešenim odlukama,<br />
istakla je da BH Savez žena u Švedskoj ide<br />
dalje i da je svakim danom i godinom sve<br />
jači i veći.<br />
Energija u pozitivne svrhe<br />
žena | <strong>31</strong><br />
Hor bh. udruženja Ljiljan Växjö<br />
List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
Obraćajući se svima, sada u ulozi člana<br />
Glavnog odbora i kontakt osobe sa<br />
švedskim organizacijama, Selma Borovac<br />
je kazala:<br />
– Mojim motom: Čovjek ne može zaustaviti<br />
progres, može samo spriječiti<br />
samoga sebe da u njemu učestvuje, želim<br />
da čestitam novoj predsjednici Saveza na<br />
izboru i poželim joj puno sreće i uspjeha<br />
u radu u budućnosti. Ja, kao bivši predsjednik,<br />
ću učiniti sve što bude u mojoj moći<br />
da ovaj Savez bude još bolji nego do sada i<br />
zadrži status najrespektabilnijeg u Švedskoj.<br />
Umjesto ”zbogom” svim članovima Saveza,<br />
željela bih da kažem nešto o bosanskoj ženi,<br />
čiji sam predstavnik sa ponosom bila u posljednje<br />
četiri godine. Iako i sama pripadam<br />
grupi moram, bez lažne skromnosti reći da<br />
bosansku ženu poštujem i divim joj se danas<br />
još više nego ranije. Zašto Ja sam kao<br />
i svi mi ovdje u Švedskoj imala priliku da<br />
kroz službu ili moje dobrovoljne aktivnosti<br />
sretnem masu žena iz cijelog svijeta, raznih<br />
običaja i kultura, te imala priliku da uporedim<br />
bosansku ženu sa ostalima. Definitivno<br />
mislim da ni jedna druga žena nije toliko,<br />
ako mogu da kažem ”kompletna”, kao žene<br />
sa naših podneblja. U jednoj osobi možete<br />
naći i dobru majku, i dobru domaćicu i<br />
suprugu, osjećajnu sestru ili kćerku, ali istovremeno<br />
sposobnu, odgovornu, poslovnu<br />
ženu, koja uspješno savlađuje sve postavljene<br />
zadatke. I uvijek ponavljam, nama<br />
je mnogo, mnogo teže ovdje nego u Bosni,<br />
mi ulažemo puno više napora i kod kuće i<br />
na poslu kako bi se dokazale i bile pozitivan<br />
primjer našoj djeci Naravno, mnogo više<br />
ulažemo u našu djecu, da im pomognemo<br />
da nađu pravi put i adaptiraju se u novoj<br />
sredini, a da istovremeno stvore i zadrže<br />
snažne veze sa domovinom.<br />
Uspjeh ovog Saveza nije rezultat angažovanja<br />
pojedinaca, nego svih nas zajedno.<br />
Nadam se da ćemo i dalje jačati dosadašnje<br />
aktivnosti u smislu omasovljenja organizacije,<br />
stipendiranja studenata, humanitarnih<br />
aktivnosti, rada sa djecom i omladinom, te<br />
prezentiranja naše kulture širom Švedske.<br />
Želimo još jače pomoći našoj ženi, da se<br />
afirmiše u ovom društvu, te zauzme mjesto<br />
koje zaslužuje. Treba se još više angažovati<br />
na svojim regijama kako bi pomogli našim<br />
starima koji su nažalost najugroženija<br />
grupa. Posebno se trebamo pozabaviti integracijom<br />
u ovo društvo, izboriti se za dijalog<br />
i ravnopravan položaj, a prema kompetencijama<br />
i zaslugama. Pojačati saradnju<br />
sa švedskim institucijama i organizacijama,<br />
kako na saveznom tako i na lokalnom<br />
nivou, te sa bh. organizacijama u Švedskoj i<br />
BiH. Trebamo iskoristiti naše kompetencije<br />
i iskustvo stvoreno u Švedskoj, kako bi se<br />
više povezali i pomogli našoj domovini. Ne<br />
mogu da odolim a da ne kažem po ko zna<br />
koji put: Koristimo našu energiju u pozitivne<br />
svrhe. Hvala i srećno, kazala je Selma<br />
Borovac.<br />
Predivan kulturni program<br />
Enisa Grozdanić, slikar amater, pozdravila<br />
je prisutne, govorila svoju pjesmu i<br />
poklonila sliku dosadašnjoj predsjednici<br />
Selmi Borovac. U kulturno-umjetničkom<br />
programu nastupio je Aktiv žena udruženja<br />
Ljiljan Växjö. Hor se predstavio izvedbom<br />
nekoliko lijepih pjesama, svoje stihove recitovale<br />
su Sadeta Sokol i Izeta Burazerović,<br />
dok su djeca iz bh. dopunske škole učiteljice<br />
Nermine Sadiković izvela recital posvećen<br />
Bosni i Hercegovini.<br />
U nastavku druženja orkestar Zlatne<br />
strune iz Skövdea zapjevao je i zasvirao u<br />
prepunoj sali. Pjevalo se i igralo, svi su bili u<br />
kolu, mladi, stari i djeca. Miris ćevapa začinio<br />
je atmosferu, kao nekad u našoj BiH.<br />
Veselo je bilo i u povratku. Tako se i završilo,<br />
do narednog susreta, do novih akcija,<br />
do svih zadataka i planova zacrtanih za ovu<br />
godinu, a prvi u nizu je, aprilski odlazak u<br />
BiH. Treba više ovakvih susreta. Srećan put<br />
ženama koje putuju u BiH i koje će u ime<br />
članova Saveza predati sakupljenu pomoć.<br />
Jedno je sigurno, dok je BH Saveza žena bit<br />
će još puno lijepih susreta. <br />
7
INTERVJU<br />
Integracija i<br />
međusobna saradnja<br />
Razgovor sa Vahidom Mehinović, novoizabranom<br />
predsjednicom BH Saveza žena u Švedskoj<br />
Razgovarala: Senada BEŠIĆ<br />
U<br />
ovome broju našega lista <strong>Žena</strong> predstavljamo<br />
vam Vahidu Mehinović<br />
koja je na 11. Godišnjoj Skupštini<br />
BiH Saveza žena u Švedskoj, održanoj 1.<br />
aprila, izabrana na funkciju predsjednice<br />
Bosanskohercegovačkog saveza žena u<br />
Švedskoj.<br />
SENADA: Možeš li našim čitaocima reći<br />
nešto više o tvom prvom susretu sa BiH Savezom<br />
žena u Švedskoj<br />
VAHIDA: Da budem iskrena, moj prvi<br />
susret sa BH Savezom žena nije baš najbolji.<br />
Razlog tome su predrasude i dobrim dijelom<br />
neistinite priče koje su kružile u to vrijeme i<br />
koje su lansirane od strane onih koji su htjeli<br />
ostvariti neke svoje ciljeve a dijelom i privatni<br />
obračuni nekih pojedinaca. Međutim preko<br />
Integracionog projekta Fenix, gdje sam ja<br />
radila, srela sam jedan broj žena koje su bile<br />
članice BH Saveza žena i dobila sam potpuno<br />
drugačiju sliku – naravno onu koja odgovara<br />
stvarnosti. U kontaktima sa tim osobama<br />
saznala sam za koje ideje se bori BH Savez<br />
žena i osjetila potrebu da kao žena iz Bosne<br />
i Hercegovine trebam biti među njima i dati<br />
svoj doprinos afirmaciji naših žena i predstavljanju<br />
Bosne i Hercegovine, na način na<br />
koji mi to i zaslužujemo.<br />
SENADA: Ti si jedno vrijeme bila zaposlena<br />
u Savezu i dobro poznaješ njegovu organizaciju.<br />
Koje si poslove radila i koliko to ima<br />
značaja za tvoju današnju ulogu u Savezu<br />
VAHIDA: Ja sam godinu dana bila zaposlena<br />
u Savezu kao koordinator aktivnosti,<br />
a istovremeno sam vodila i projekat Uloga<br />
majke je najvažnija, projekat koji sam ja napisala.<br />
Integracioni zavod nam je odobrio<br />
sredstva i u projekat je bio uključen jedan<br />
broj lokalnih udruženja. U tom periodu sam<br />
ostvarila kontakte sa velikim brojem naših<br />
članova, onih koji su već bili a i onih koji su<br />
se uključili u tom periodu. Bilo mi je izuzetno<br />
drago kad su mi neke od tih osoba, koje sam<br />
upoznala u tom periodu, prišle u Växjöu i uz<br />
Intervju med Vahida Mehinović,<br />
den nyvalda ordföranden<br />
av Bosnien och Hercegovinas<br />
Kvinnoriksförbund i Sverige<br />
Vahida Mehinović<br />
čestitke za izbor izrazile vlastitu želju i volju<br />
da se angažuju još više upravo zato što sam<br />
ja izabrana za njihovog predstavnika. Mislim<br />
da je to pokazatelj da je saradnja funkcionisala<br />
veoma dobro a meni također podstrek da<br />
nastavim da se borim i iznalazim još bolje i<br />
savršenije metode saradnje i rada u Savezu,<br />
uopšte.<br />
SENADA: Kao majka, supruga i zaposlena<br />
osoba znamo da imaš puno obaveza. Biti<br />
predsjednik Saveza je još jedna u nizu obaveza<br />
pa nas zanima na koji način planiraš organizovati<br />
tvoj rad<br />
VAHIDA: Zahvaljujući podršci i pomoći<br />
koju imam od strane mog supruga mogu<br />
preuzeti tako veliki broj obaveza. Što se tiče<br />
mog rada u Savezu ja ću nastojati da delegiram<br />
jedan broj zadataka zaposlenim u Savezu<br />
i članovima Glavnog odbora koji to mogu<br />
odraditi isto tako dobro kao i ja. To će meni<br />
olakšati rad a biće veći broj osoba angažovan.<br />
Mislim da je jedno nepisano pravilo koje je<br />
Vahida Mehinović<br />
Rođena: 1960. u Bileći, u Švedsku došla iz<br />
Gračanice, kod Tuzle, gdje je stanovala sa<br />
svojom porodicom.<br />
Nastanjena: Lidköping na jezeru Vänern,<br />
u zapadnom dijelu Švedske (Västra<br />
Götaland).<br />
Obrazovanje: Poslije završene gimnazije<br />
u Bileći, Vahida odlazi u Banjaluku i tamo<br />
završava Ekonomski fakultet. Nakon dolaska<br />
u Švedsku, Vahida je završila veliki<br />
broj kurseva i u toku 2003. na Univerzitetu<br />
u Göteborgu (Handelshögskolan)<br />
dobija Magisterexamen.<br />
Zaposlena: Ekonomista u komuni Lidköping.<br />
Porodica: Vahida živi u harmoničnoj<br />
porodičnoj atmosferi sa suprugom i<br />
dvije kćerke (17 i 8 godina).<br />
Kako provodi slobodno vrijeme: Slobodno<br />
vrijeme provodi u krugu uže i šire<br />
porodice, a dosta svog slobodnog vremena<br />
je posvetila kontaktima i susretima<br />
sa članovima BHSŽ u Švedskoj.<br />
Omiljeni pisac: Voli da pročita dobru<br />
knjigu ili dobar tekst bez obzira na ime<br />
pisca. Smatra da i među onim manje<br />
poznatim imenima ima puno talentovanih<br />
i kvalitetnih.<br />
Omiljena hrana: Voli sva bosanska jela a<br />
kolači su joj slaba strana.<br />
Životni moto: Neki posebni moto nema<br />
ali pošto istinu cijeni iznad svega, ima<br />
običaj reći ”Svi ste mi dragi al´mi je istina<br />
draža”.<br />
važilo u zadnje 3-4 godine u našem Savezu<br />
jako dobro i ja ću nastaviti da ga promjenjujem.<br />
Naime, mi smatramo da nije najvažnije<br />
da se pojavi predsjednik na svakom skupu<br />
ili sastanku. Najvažnije je da se pojavi<br />
prava osoba – osoba koja je najupućenija<br />
u aktuelnu problematiku i najkompetentnija<br />
da odgovori postavljenom zadatku ili da<br />
učestvuje u nekoj aktuelnoj debati i predstavi<br />
naš Savez na pravi način. Zahvaljujući tome<br />
što u našem članstvu imamo izuzetno kompetentne<br />
i sposobne osobe različitih profila,<br />
time imamo i mogućnost da uvijek izaberemo<br />
pravu osobu.<br />
Ja doživljavam Bosanskohercegovački savez<br />
žena kao nešto što je naše i što svi moramo<br />
podjednako čuvati i usavršavati.<br />
SENADA: Šta smatraš da su prioritetne<br />
aktivnosti koje se trebaju uraditi u ovoj godini<br />
i kakva je tvoja vizija o Savezu za nekih pet<br />
godina<br />
VAHIDA: Ja bih naglasila integraciju u<br />
8 List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
<strong>31</strong> | žena
švedsko društvo kao nešto što je<br />
prioritetno za sve nas. Također<br />
trebamo nastojati da našu domovinu<br />
Bosnu i Hercegovinu predstavimo<br />
Šveđanima, pokažemo<br />
našu tradiciju i kulturu a sve u<br />
cilju boljeg razumijevanja i saradnje.<br />
Izuzetno važnim smatram<br />
i uključivanje djece i omladine u<br />
Savez. Smatram također da bi u<br />
okviru Saveza trebali osmisliti i<br />
realizovati neke nove projekte<br />
koji bi omogućili edukaciju našeg<br />
članstva a i uspostavljanje saradnje<br />
sa drugim organizacijama u<br />
švedskom društvu a i organizacijama<br />
iz ostalih evropskih država,<br />
uključujući i Bosnu i Hercegovinu.<br />
SENADA: Da li bi željela nešto<br />
poručiti članicama Saveza i čitaocima<br />
lista <strong>Žena</strong><br />
VAHIDA: Ja bih se na kraju<br />
ovog intervjua htjela obratiti, ne<br />
samo našim članovima, nego<br />
i svim osobama porijeklom iz<br />
Bosne i Hercegovine, svim prijateljima<br />
Bosne i Hercegovine,<br />
koji Bosni i Hercegovini, a time<br />
i nama svima, žele sve najbolje<br />
i poručiti im da su dobro došli,<br />
bilo kao članovi, bilo kao saradnici.<br />
Mislim da je potrebno naglasiti<br />
da je švedski način rada<br />
i finansiranja uticao da mi, koji<br />
dolazimo iz Bosne i Hercegovine,<br />
formiramo veći broj organizacija,<br />
ali to bi trebao da bude<br />
razlog više za još bolju saradnju i<br />
zajedničke projekte.<br />
Bila bih sretna kad bi se sve<br />
zdrave snage iz svih organizacija<br />
za BH predznakom, a i oni koji<br />
nisu ni u jednoj organizaciji,<br />
probudili i u ime budućnosti<br />
dali prednost našoj ”integraciji”<br />
i međusobnoj saradnji u cilju<br />
stvaranja stabilnije osnove za<br />
rad, ako ne za nas onda za našu<br />
djecu, za generacije koje dolaze.<br />
Moje namjere su zaista iskrene<br />
i dobronamjerne i ja se<br />
nadam da će ih većina pomenutih<br />
u gornjem tekstu prepoznati<br />
i da ćemo svi zajedno<br />
učiniti odlučujući korak ka našoj<br />
međusobnoj saradnji. <br />
Ajla<br />
– en ny stjärna<br />
på Lidköpings<br />
politiska himmel<br />
Ajla Mehinović & Carina Ohlsson<br />
Ajla<br />
– nova zvijezda<br />
na političkom<br />
nebu Lidköpinga<br />
Av Björn SMITTERBERG (Lidköpingsnytt, måndag, den 1 maj)<br />
Izbori 2006<br />
Bosna i Hercegovina<br />
Centralna izborna komisija<br />
Broj: 05-07-1-1025/06<br />
Sarajevo, 30.5.2006. godine<br />
Poštovani,<br />
Centralna izborna komisija<br />
Bosne i Hercegovine, u skladu<br />
sa odredbama Izbornog zakona<br />
BiH, nadležna je za organizaciju i<br />
provođenje upisa birača u Centralni<br />
birački spisak i glasanje<br />
državljana BiH koji žive u inostranstvu.<br />
Upis birača u Centralni<br />
birački spisak za glasanje izvan<br />
BiH provodi se sistemom aktivne<br />
registracije za svake izbore.<br />
Centralna izborna komisija<br />
BiH u pripremi predstojećih<br />
neposrednih izbora, koji će se<br />
održati u oktobru 2006., provodi<br />
kampanju za upis birača<br />
državljana BiH koji žive u inostranstvu,<br />
a koji nisu bili upisani<br />
u Centralni birački spisak za glasanje<br />
izvan BiH za prethodne<br />
izbore, u Centralni birački spisak<br />
za glasanje izvan BiH. Krajnji rok<br />
za registraciju ovih birača je<br />
18.07.2006.<br />
Allmänna val<br />
Söndagen den 17 september<br />
2006 är det allmänna val<br />
i Sverige. Vi ska välja de personer<br />
som ska representera<br />
folket i riksdagen, landstings/region-<br />
och kommunfullmäktige.<br />
I grundlagen står det<br />
tydligt: “All offentlig makt i<br />
Sverige utgår från folket”. Läs<br />
mer på: www.val.se<br />
Ukoliko su Vam potrebne dodatne<br />
informacije, molimo Vas<br />
da nam se obratite na:<br />
Fax: +387 33 251 333; 251 334,<br />
Tfn: +387 33 251 3<strong>31</strong>; 251 332,<br />
E-mail: info@izbori.ba<br />
Web: www.izbori.ba<br />
Na kraju, dozvolite da Vam se<br />
zahvalimo na pomoći koju ćete<br />
pružiti u procesu upisa birača u<br />
Centralni birački spisak za glasanje<br />
izvan BiH koji provodi Centralna<br />
izborna komisija BiH.<br />
S poštovanjem,<br />
Predsjednik Centralne izborne<br />
komisije<br />
Branko Petrić <br />
Ajla Mehinovic, elev på De<br />
la Gardiegymnasiet och<br />
nyvald ordförande för SSU<br />
i Lidköping, gjorde succé i dag när<br />
hon för första gången fick vara talare<br />
på ett 1 maj-möte. Hon mötte<br />
sina partivänner med enkla och<br />
raka inlägg – och det gick raka<br />
vägen hem i socialdemokraternas<br />
hjärtan, för varenda hjärtefråga<br />
fick hon med på ett enkelt sätt.<br />
– Valet gäller inte Persson eller<br />
Reinfeldt, det gäller oss själva, vad<br />
vi har för uppfattning om hur det<br />
skall vara. Allt i vår omgivning<br />
är politik på ett eller annat sätt.<br />
Frågan är om grundinställningen<br />
i politiken skall vara röd eller blå<br />
– om den skall gälla enstaka eller<br />
om den skall gälla alla.<br />
Det var kvinnor som dominerade<br />
socialdemokraterna och<br />
LO-fackens möte i dag i Folkets<br />
Park. Förutom Ajla Mehinovic<br />
talade Carina Ohlsson, riksdagsledamot,<br />
och Birgitta Johnsson,<br />
som är ordförande för LO-facken<br />
i Lidköping.<br />
Birgitta Johnsson lämnade<br />
helt sitt färdiga manus för att i<br />
stället uttrycka sin glädje över att<br />
ha fått Ajla Mehinovic till partikamrat.<br />
<br />
Ajla Mehinović, učenica De<br />
la Gardie gimnazije i novoizabrana<br />
predsjednica<br />
SSU (Savez švedske socijaldemokratske<br />
omladine) u Lidköpingu,<br />
danas je doživjela pravi uspjeh<br />
dok je po prvi put govorila na<br />
jednom prvomajskom susretu.<br />
Obratila se svojim partijskim prijateljima<br />
jednostavnim i iskrenim<br />
govorom – što je išlo pravo u socijaldemokratska<br />
srca.<br />
– Izbori ne važe za Perssona<br />
ili Reinfeldta, oni su za nas lično,<br />
šta mi smatramo kako će biti. Sve<br />
u našem okruženju je politika na<br />
jedan ili drugi način. Pitanje je da<br />
li će osnovni stav biti crven ili plav<br />
– da li će biti pojedinačan ili važiti<br />
za sve.<br />
Žene su dominirale današnjim<br />
skupom socijaldemokrata i LOsindikata<br />
u Folkets Parku. Osim<br />
Ajle Mehinović govorile su i<br />
Carina Ohlsson, parlamentarna<br />
zastupnica, i Birgitta Johnsson,<br />
predsjednica LO-sindikata u Lidköpingu.<br />
Birgitta Johnsson je skroz<br />
ostavila svoj pripremljeni govor<br />
da bi iskazala zadovoljstvo što je<br />
dobila Ajlu Mehinović za partijskog<br />
druga. <br />
žena | <strong>31</strong><br />
List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
9
Mariestadu u pohode<br />
Maestral u bh. distriktu Skaraborg<br />
Piše: Haris TUCAKOVIĆ<br />
Mariestad je u subotu 6. maja ove<br />
godine bio domaćin izložbe ručnih<br />
radova bh. distrikta Skaraborg. To<br />
je ujedno bila prilika da se okupe članovi bh.<br />
udruženja koji žive i djeluju u ovoj oblasti.<br />
Za bh. udruženje u Mariestadu se slobodno<br />
može reći da ima znatno više sportskih<br />
trofeja nego članova. Ne zato što oskudijevaju<br />
u članstvu, naprotiv, trenutno broje<br />
preko 160 članova, već radi toga što izgleda<br />
da nema trofeja kojeg nisu osvojili.<br />
Udruženje je nedavno dobilo novu upravu<br />
sa popularnim Pepom (Ersin Ćuran) na<br />
čelu. Prostorije udruženja su detaljno renovirane,<br />
a uz višegodišnju aktivnu saradnju<br />
sa SISU, januara ove godine je pokrenuta<br />
i saradnja sa NBV, tako da se uz sportski<br />
image, ovo udruženje sve više afirmiše i u<br />
oblasti kulture. Sekcije na nivou kulturnih<br />
aktivnosti: muzička, folklorna, recitatorska,<br />
plesna, spremanje hrane, ručni radovi, sijela,<br />
te sportske: fudbalska, stolni tenis, bilijar<br />
i šah – su garancija da je bh. udruženje u<br />
Mariestadu na pravom putu očuvanja bogate<br />
bh. kulturne tradicije i integracije u<br />
švedsko društvo.<br />
Pri dolasku na izložbu ručnih radova,<br />
dočekali su nas primjerci Mariestads-tid-<br />
ningena, sa reportažom o izložbi i slikom na<br />
naslovnici, postavljeni po lijepo aranžiranim<br />
stolovima udruženja. Znači da ”novi klinci”<br />
znaju šta hoće i kako treba raditi.<br />
Žene su izložile svoje vezove, keranje,<br />
goblene, slike… skladno ukomponovane<br />
sa različitim rukotvorinama iz bh. baštine.<br />
A tek jela! Kao što jedna starija žena reče:<br />
”Sinko, ko da smo došli Mariestadu u pohode.<br />
Pravi zijafet!”<br />
Prisutne je u ime domaćina pozdravila<br />
Marija-Marika Ramić, a zatim su se obratile<br />
Vahida Mehinović, predsjednica BH Saveza<br />
žena, i Asima Pašalić, kontakt osoba sa bh.<br />
organizacijama u Švedskoj.<br />
Internacionalna Hasanaginica<br />
Kulturno-umjetnički program je dugo<br />
pripreman, a kako je ranije rekla Marija-<br />
Marika Ramić: ”Mi se spremamo da pravo<br />
ugostimo i da se pravo predstavimo”, upravo<br />
tako je i bilo.<br />
Program je otvoren nastupom hora Behar<br />
iz Skövdea (druga slika odozgo na str. <strong>31</strong>) i ovo<br />
je sigurno njihov najbolji nastup do sada. Pod<br />
dirigentskom palicom Amele Maksumić i uz<br />
harmoniku Hajrudina Zukanovića ostvareno<br />
je tako prisno jedinstvo s publikom da<br />
Irina Vidimlić, Šaćir Džafić, Marija Ramić i Sulejman Mujkanović<br />
Ställer ut hantverk från<br />
sitt hemland<br />
Av Jenni AHLIN (Mariestads-tidningen, Fredag,<br />
5 maj 2006, s. 14)<br />
Bosnisk-Hercegovinska föreningen i<br />
Mariestad har funnits i tolv år och har<br />
en mängd olika aktiviteter för sina medlemmar.<br />
Mycket idrott har det varit, och<br />
framgångsrik sådan – det vittnar inte minst<br />
alla pokaler i föreningslokalen om.<br />
– Men på senare tid har vi också börjat<br />
satsa mer på kultur, berättar Marija Ramic<br />
som är sekreterare i föreningen.<br />
Studiecirklar<br />
Ett sådant kulturellt inslag är handarbete.<br />
Många kvinnor i föreningen ägnar sig åt<br />
det på fritiden och nu har man även gjort<br />
det i studiecirkelform. Av föreningens cirka<br />
160 medlemmar är det ett 30-tal som<br />
deltar.<br />
– Och ofta är barnen med också, säger<br />
Marija Ramic. På det sättet lär de sig mer<br />
om sitt ursprung. Man får inte glömma<br />
sina rötter.<br />
Förutom att handarbetet är ett trevligt<br />
sätt att umgås på och träffa folk från sitt<br />
hemland, är studiecirkelarbetet också ett<br />
sätt att komma in i det svenska samhället.<br />
– Nu vill vi också visa vår tradition<br />
och kultur för andra, förklarar Marija som<br />
poängterar att föreningen haft god hjälp<br />
av studieförbunden Sisu och NBV.<br />
Första utställningen<br />
På lördag ordnar de bosnisk-hercegovinska<br />
kvinnorna sin första utställning och<br />
under eftermiddagen håller de öppet för<br />
allmänheten i sin lokal på Hantverkaregatan<br />
15, där föreningen huserat i sex år.<br />
På skärmar har de hängt upp stickade<br />
kläder, virkade dukar, broderade tavlor<br />
och spetsar som nästan ser ut som om de<br />
vore knypplade. Det är de inte, utan istället<br />
gjorda i något som heter keranje och<br />
utförs med synål. De har också tagit med<br />
några ”typiska” hushållsföremål från Bosnien<br />
Hercegovina. Några större virkade<br />
alster ligger som prydnad på soffor och<br />
fåtöljer, vilket är vanligt i hemlandet.<br />
Fest med andra föreningar<br />
Senare på eftermiddagen och kvällen<br />
har de bjudit in medlemmar från andra<br />
föreningar i Skaraborgsdistriktet. Dessa ska<br />
naturligtvis titta på utställningen, men<br />
det blir också sång av Skövdekören Behar,<br />
folkdans, dikter, sånger och mat. Kort sagt:<br />
fest! <br />
su cijelo udruženje digli na noge.<br />
Program je nastavljen narodnim igrama<br />
folklorne sekcije koju vode Hajrudin Vidimlić<br />
i Esma Zahirović. U bogatom recitalu su<br />
10 List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
<strong>31</strong> | žena
Asima i Salih Pašalić, osnivači bh. distrikta Skaraborg<br />
učestvovali Alisa Ramić i Elma<br />
Zaklan (slika gore lijevo na str. <strong>31</strong>)<br />
i Dino Vidimlić, Amer Zaklan,<br />
Elmedin Velić, Melissa Bana,<br />
Orhan Halilović, Edin Halilović<br />
i Emil Vidimlić (slika gore desno<br />
na str. <strong>31</strong>).<br />
Balada Hasanaginica je izvedena<br />
u bosansko-hrvatskoukrajinsko-bugarskom<br />
sastavu:<br />
Irina Vidimlić, Šaćir Džafić,<br />
Marija Ramić i Sulejman Mujkanović.<br />
Možda je sastav bio i<br />
šareniji, ali mi je bilo nezgodno<br />
pitati.<br />
Sulejman-Ćeman Mujkanović<br />
je kao konferansje dobro<br />
odradio svoj posao, a od ostalih<br />
učesnika vrijedi istaći Enesa-<br />
Ćizu Bratića, Suada Mehinovića<br />
i Bibu Begić (narodne pjesme) i<br />
Esada Ramića (gitara).<br />
Druženje uz harmoniku, gitaru,<br />
pjesmu i dogovore o novim<br />
aktivnostima i susretima<br />
je nastavljeno do kasne noći.<br />
Prijatna atmosfera, prirodnost,<br />
toplina i osjećaj prave bosanskohercegovačke<br />
druželjubivosti su<br />
posebno obilježili ovaj susret.<br />
Ribarenje u Tidaholmu<br />
Bh. distrikt Skaraborg već<br />
petu godinu zaredom, krajem<br />
maja, organizuje za svoje<br />
članove druženje i ribarenje na<br />
jezeru Björksjön, u prirodnom<br />
rezervatu Hökensås, 14 km od<br />
Bild: Folkdansgruppen ”Kolo bosansko” på turné i Sverige, november 2005<br />
Foto och design: Haris Tucakovic, +46 (0)500-48 14 86<br />
Tidaholma.<br />
Kako se nešto isplanira, tako<br />
to obično i završi. Ta subota 20.<br />
maja je razrađena u detalj: zorom<br />
se kreće na Björksjön u ribolov, u<br />
podne jedna ekipa odlazi u Behar<br />
da aranžira prostorije udruženja<br />
za Veče zabave i roštilja, a uveče<br />
se uz veliki ekran navija, bodri i<br />
slavi uspjeh Hari Mati Harija na<br />
Evroviziji 2006. I sve je bilo kako<br />
treba, samo je Hari malo podbacio,<br />
od očekivanog trijumfa – ostvario<br />
je u ”proširenoj” Evropi<br />
”samo” 3. mjesto.<br />
Na ribarenje se odazvao veći<br />
broj ribara i ”gledalaca” i čini se<br />
da je sva uplaćena riba izvađena<br />
iz jezera. Za one koji nisu pecali<br />
bilo je mjesta za roštiljem za kojim<br />
su radili gurmani Juso Ćorić<br />
i Salih Pašalić.<br />
Ekipa u sastavu: Jasmin, Mešak,<br />
Amela, Samir i Ćiza je pripremila<br />
prostorije Behara ko<br />
Maksim u Parizu uz dagens specialitet:<br />
losos na roštilju, začinski<br />
mladi krompir, holandski sos,<br />
pecivo sa saransakom i italijanska<br />
salata sa paradajzom i sve to<br />
uz vrlo povoljnu cijenu: 40 kr za<br />
članove i 65 za nečlanove.<br />
Da član zna zašto je član!<br />
Uz Sabah<br />
bosanski<br />
specijaliteti<br />
Malmöu, na Nydala trgu, 6.<br />
U maja, u organizaciji Bosanskohercegovačkog<br />
saveza žena<br />
u Švedskoj, okupilo se stotinjak<br />
bh. žena iz Švedske i Danske<br />
(druga slika odozdo na str. <strong>31</strong>)<br />
koje su prezentirale bosanske<br />
Sa ribarenja u Tidaholmu<br />
Turnir u Skövdeu<br />
U<br />
organizaciji bh. udruženja<br />
Behar Skövde, 27. maja je<br />
održan 14. tradicionalni majski<br />
fudbalski turnir na kojem je<br />
učestvovalo 8 ekipa.<br />
Pobijedila je ekipa Kosovo iz<br />
Mariestada koja je dobila i veliki<br />
prelazni pehar. Bh. udruženje<br />
Most Skara je bilo drugo, Behar<br />
Skövde je zauzeo treće a 6. april<br />
Falköping četvrto mjesto. Ovog<br />
puta je izostalo učešće dječijih<br />
ekipa, koje su do sada bile najveća<br />
atrakcija turnira u Skaraborgu, i<br />
tome bi ubuduće trebalo obratiti<br />
veću pažnju.<br />
3. juna su udruženja Behar i<br />
Una iz Skövdea zajedno nastupila<br />
na Cvjetnom festivalu sa horom,<br />
folklorom, narodnim pjesmama,<br />
modernim plesom i recitalom.<br />
Mada su podijeljeni letci sa programom<br />
i prijevodom pjesama<br />
na švedski, prisustvo Šveđana je<br />
bilo ispod očekivanja. 6. juna je<br />
obilježen Nacionalni dan Švedske.<br />
Za vikend 9.-11. juna se planiraju<br />
Susreti u Tidaholms sommargårdu,<br />
poznatom centru za rekreaciju,<br />
smještenom na obali mora<br />
10-ak kilometara od Varberga.<br />
Normalno, samo za članove! <br />
specijalitete uz sevdalinku.<br />
Ispred i u prostorima Coop<br />
Konsum, na Nydala trgu, manifestaciju<br />
je pratio veliki broj Šveđana.<br />
Bosanskih specijaliteta bilo<br />
je u izobilju.<br />
Trio Sabah u kojem sviraju<br />
i pjevaju bosanske pjesme Edin<br />
Bahtijaragić, Sara Jefta i Jonas<br />
Håkansson, oduševio je publiku.<br />
Žene su nastavile druženje uz<br />
muziku i zabavu u Vårbogårdenu<br />
u Arlövu. Manifestaciju su<br />
pomogli Konsumentföreningen<br />
Solidar, Coop Konsum i ABF<br />
Malmö. <br />
žena | <strong>31</strong><br />
List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
11
Humanost na djelu<br />
– Posjeta domovini<br />
Niko ne može učiniti sve,<br />
ali svako može učiniti nešto<br />
Piše: Jasna PERIĆ<br />
Bosanskohercegovački savez žena u Švedskoj je za svoje članove<br />
i ove godine od 13. do 23. aprila organizovao studijsko-humanitarno<br />
putovanje u domovinu. Bosnu i Hercegovinu je posjetio<br />
61 putnik, a među njima su bile i 4 učenice gimnazije iz Skövdea,<br />
koje su u sklopu svoga maturskog rada na temu ”Niko ne može<br />
učiniti sve, ali svako može učiniti nešto” odlučile posjetiti Dječiji dom<br />
Bjelave i lično uručiti pribavljenu pomoć. Akcija ovih djevojaka izazvala<br />
je pažnju medija, a Semiha Borovac, gradonačelnica Sarajeva<br />
se, prilikom privatne posjete, zahvalila djevojkama u ime Grada i u<br />
svoje lično ime na ovom angažovanju.<br />
Učenice gimnazije i predstavnice Saveza su 19. aprila bile gosti<br />
u studiju najslušanije bosanskohercegovačke radio stanice BH RA-<br />
DIO 1. 45-minutna emisija Radio Domovina za Bosance i Hercegovce<br />
širom svijeta bila je posvećena BH Savezu žena u Švedskoj.<br />
Voditeljica Jelena Radojević je naslovom maturskog rada ”Niko ne<br />
može učiniti sve, ali svako može učiniti nešto” tom prilikom pozvala<br />
sve naše sunarodnike u dijaspori da glasaju za Hari Mata Harija u<br />
natjecanju za najbolju pjesmu Evrovizije 2006.<br />
NTV Hayat je takođe napravila jednu izuzetnu emisiju o tom<br />
projektu i BH Savezu žena, a koja je emitovana u više navrata za<br />
dijasporu.<br />
Pored posjete Dječijem domu Bjelave u Sarajevu, cilj putovanja<br />
su bile i posjete Staračkom domu u Travniku i Merhametu u<br />
Banja Luci, te jednom broju privatnih osoba, među kojima želimo<br />
spomenuti porodicu Demirović-Stjepanović čiju hendikepiranu<br />
kćerku Anđelku stipendira BHSŽ već nekoliko godina.<br />
U organizaciji agencije Mediteran,<br />
grupa naših članova je<br />
posjetila Mostar i Blagaj gdje ih<br />
je sa kulturnim, historijskim i<br />
prirodnim ljepotama Mostara<br />
i Blagaja upoznao vodič, Suad<br />
Ljevo, direktor Autoprevoz BUS<br />
D.D. Mostar.<br />
Humanitarna pomoć se sastojala<br />
iz: medicinske opreme<br />
(aparati za osobe koje imaju<br />
problema sa sluhom, medicinski<br />
madraci, pelene za nepokretne<br />
osobe, kateteri i sl.), odjeće, obuće,<br />
posteljine, peškira, školskog pribora,<br />
igračaka, i naravno novčane<br />
pomoći, a sakupljana je od<br />
strane naših udruženja u Karlskroni,<br />
Mönsteråsu, Malmöu i<br />
Helsingborgu.<br />
Alma Zubić je predala 2,800 SEK Dječijem domu ”Bjelave”<br />
u ime osoblja Osnovne škole Rosengård Malmö<br />
Sanna, Kristel, Medina i Matilda na Starom mostu<br />
Gimnazijalke iz Skövdea – Medina Selimović, Sanna Strandh-<br />
Lorentzon, Matilda Eliasson i Kristel Lahoud su prikupile novčanu<br />
pomoć u iznosu 14,000 SEK. Od toga su uručile familiji<br />
Demirović-Stjepanović 5,000 SEK, a ostatak novca utrošen je<br />
za potrebe Dječijeg doma Bjelave. Listu za nabavku neophodnih<br />
stvari su dobile od nadležnih u Domu, a obradovale su ih<br />
i mašinom za pranje suđa. Djevojke su takođe predale u Dom i<br />
80 paketića sa artiklima za higijenu i igračkama koje su dobile od<br />
zubnih ordinacija u Skövdeu. <br />
Članovi Saveza žena tokom posjete Mostaru<br />
12 List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
<strong>31</strong> | žena
Proslava<br />
bez granica<br />
Nacionalni dan Švedske<br />
svečano obilježen<br />
u Helsingborgu<br />
Piše: Selma BOROVAC<br />
Till vänster: Firandet av Sveriges nationaldag<br />
i Helsingborg där framträdde<br />
Doft från Bosnien och Sverige från kvinnoföreningen<br />
<strong>Kvinna</strong> 99 Värnamo (2006-<br />
06-06)<br />
Till höger: Det tredje traditionella<br />
mötet av Bosniska distriktet Skaraborg i<br />
Varberg (2006-06-9/11)<br />
Sidan 12: Studie- och humanitärhjälps<br />
resa till Bosnien och Hercegovina (2006-<br />
04-13/23)<br />
Susreti u<br />
Varbergu<br />
postali tradicija<br />
3. regionalni susreti<br />
bh. distrikta Skaraborg<br />
Piše: Asima PAŠALIĆ<br />
Dječija plesna grupa ”Miris Bosne i Švedske” iz Värnama<br />
Svečano obilježavanje Nacionalnog<br />
dana Švedske, privuklo je stanovnike<br />
Helsingborga i brojne goste u jedan<br />
od najljepših parkova Švedske, Fredriksdal<br />
– muzej na otvorenom. Ranije tradicionalno<br />
slavlje, ove godine bilo je i internacionalno.<br />
Oko 10,000 posjetilaca je moglo<br />
uživati u programu koji su pripremili<br />
Švedska i popularno nazvano – ostatak<br />
svijeta..<br />
U bogatom kulturno-umjetničkom programu,<br />
brojne useljeničke grupe su se predstavile<br />
plesom, muzikom, rukotvorinama i<br />
neizbježno, gurmanskim specijalitetima.<br />
Među 20-tak zastava viorila se i zastava<br />
Bosne i Hercegovine. Udruženje<br />
<strong>Žena</strong> 2000 Helsingborg je predstavilo svoje<br />
goste – Dječiju plesnu grupu Miris Bosne<br />
i Švedske iz udruženja <strong>Žena</strong> 99 Värnamo.<br />
Svojim lijepim plesovima: bosansko kolo,<br />
moderni ples, romski ples, djevojčice su<br />
izazvale burne ovacije među našim zemljacima<br />
i oduševljenje publike.<br />
Internacionalni dio programa završen<br />
je švedskom narodnom muzikom i<br />
folklorom, kojeg su činili svi učesnici u<br />
programu. Izvedene su švedske igre u<br />
različitim nacionalnim nošnjama. Igru je<br />
pratio orkestar sastavljen od internacionalnih<br />
muzičara. U tradicionalnom dijelu<br />
programa učestvovali su Brasskvintett,<br />
Konserthuskör i mnogi drugi.<br />
Dan za sjećanje po mišljenju mnogih<br />
prisutnih. <br />
Bosanskohercegovački distrikt Skaraborg<br />
je i ove godine, po treći put zaredom,<br />
organizovao regionalne susrete<br />
svojih članova u poznatom turističkom i<br />
rekreativnom centru Tidaholms sommargård,<br />
Gamla Köpstaden, smještenom na<br />
obali mora, na nekih desetak kilometara od<br />
Varberga.<br />
Ovogodišnjim susretima, od 9. do 11.<br />
juna, prisustvovalo je 40-tak članova i<br />
druženje je proteklo u divnoj atmosferi na<br />
zadovoljstvo svih prisutnih. Vremenske<br />
prilike su bile idealne pa se činilo kao da<br />
lijepo vrijeme želi dati svoj doprinos ovim<br />
tradicionalnim susretima.<br />
Članovi distrikta su diskutovali o novim<br />
idejama i mogućnostima bolje saradnje<br />
među udruženjima koja djeluju u sastavu<br />
distrikta.<br />
Svo vrijeme je bilo ispunjeno raznim<br />
aktivnostima, i za mlade i one malo<br />
starije, a sve je završavalo uz bosanske<br />
specijalitete sa roštilja i nezaobilaznu<br />
sevdalinku.<br />
Samo se može poželjeti da ovakvih<br />
susreta bude što više. <br />
Članovi bh. distrikta Skaraborg na susretu u Tidaholms sommargårdu, kraj Varberga<br />
žena | <strong>31</strong><br />
List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
13
Treći kongres<br />
Svjetskog saveza dijaspore BiH<br />
Senada Softic-Telalović – novi predsjednik, prof. dr. Milorad<br />
Muratović i Zaim Pašić – potpredsjednici, a Faruk Tičić – sekretar<br />
SSDBiH. Krovna organizacija bh. dijaspore znatno podmlađena.<br />
U<br />
periodu od 13. do 14. maja, u Sarajevu<br />
u hotelu Terme, održan je Treći<br />
kongres Svjetskog saveza dijaspore<br />
Bosne i Hercegovine (SSDBiH) u organizaciji<br />
Glavnog odbora SSDBiH (GO SSDBiH) i<br />
suorganizaciji Danskog vijeća za izbjeglice<br />
(DRC). Pokrovitelj Kongresa je bilo Ministarstva<br />
za ljudska prava i izbjeglice BiH.<br />
U radu Kongresa je učestvovalo 68 delegata<br />
– predstavnika bosanskohercegovačke<br />
dijaspore iz 21 zemlje. Ispred nadležnih institucija<br />
u BiH, Kongresu su prisustvovali<br />
predstavnici Ministarstva za ljudska prava i<br />
izbjeglice i Ministarstva za civilne poslove<br />
BiH, predstavnici Vlade Kantona Sarajevo,<br />
kao i predstavnici nevladinih organizacija u<br />
BiH. Kongres su medijski pratili predstavnici<br />
elektronskih i štampanih medija, tako<br />
da je na zadovoljavajući način propraćen i<br />
prezentiran široj bh. javnosti.<br />
Subota, 13.05.2006.<br />
Bivši i novi predsjednik: Namik Alimajstorović i Senada Softić-Telalović<br />
Kongres je otvorio predsjednik SSDBiH<br />
Namik Alimajstorović. U svom pozdravnom<br />
govoru Alimajstorović je poželio<br />
dobrodošlicu učesnicima i gostima Kongresa<br />
i ukratko predstavio SSDBiH i aktivnosti<br />
na kojima je angažovan. Potom su<br />
se učesnicima Kongresa obratili Peter Bas-<br />
Backer, zamjenik Visokog predstavnika u<br />
BiH; Mirsad Kebo, ministar za ljudska prava<br />
i izbjeglice BiH; Safet Halilović, ministar za<br />
civilne poslove BiH; Emir Turkušić, ministar<br />
obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo;<br />
Amira Kapetanović, ambasador BiH u Australiji,<br />
Mirko Pejanović, predsjednik nevladine<br />
organizacije Srpsko građansko vijeće<br />
(SGV); Avdo Hebib, predsjednik Matice<br />
iseljenika BiH; Merhunisa Zukić, predsjednica<br />
Saveza udruženja izbjeglih i raseljenih<br />
lica BiH; predstavnik Danskog vijeća za<br />
izbjeglice, savjetnik gradonačelnika grada<br />
Linca, predstavnici ambasade Srbije i Crne<br />
Gore, a pročitano je i pismo ambasadora<br />
Holandije u BiH koji nije bio u mogućnosti<br />
lično prisustvovati skupu.<br />
Zamjenik Visokog predstavnika u BiH<br />
Peter Bas-Backer je u svom obraćanju govorio<br />
o reformama i pozitivnim procesima<br />
koje se u BiH provode, kao i potrebi nastavka<br />
svih započetih aktivnosti koje, iako prilično<br />
spore, vode napretku i razvoju države Bosne<br />
i Hercegovine. Ukazao je na neophodnost da<br />
se BiH i dijaspora okrenu ekonomskom razvoju<br />
i prilivu investicija u BiH gdje dijaspora<br />
može odigrati vodeću ulogu. Naglasio je,<br />
takođe, da dijaspora ima jedinstvenu poziciju<br />
u uspostavljanju i jačanju komercijalnih veza<br />
između BiH i svijeta.<br />
Nakon toga Kongresu se obratio ministar<br />
za ljudska prava i izbjeglice Mirsad Kebo koji<br />
je u svom govoru naglasio da je nastupila<br />
nova faza u razvoju odnosa između države<br />
i dijaspore u kojima dijaspora postaje partner<br />
državnim institucijama na njenom evropskom<br />
putu, te pozvao dijasporu da se<br />
uključi u stvaranje pozitivnog imidža Bosne<br />
i Hercegovine u svijetu. Ministar Kebo je<br />
upoznao predstavnike dijaspore sa inicijativom<br />
ovog ministarstva o osnivanju tijela<br />
pri Vijeću ministara BiH i Parlamentu BiH u<br />
koja bi bili uključeni i predstavnici dijaspore.<br />
Istakao je da bi na ovaj način preko svojih<br />
predstavnika dijaspora imala priliku da se<br />
uključi u rješavanje pitanja i odbranu stavova<br />
koje zastupa.<br />
Ispred Ministartva civilnih poslova, Kongres<br />
je pozdravio ministar Halilović koji je u<br />
svom obraćanju informirao Kongres o stepenu<br />
realizacije pitanja koja su u nadležnosti<br />
ovog ministarstva, počev od pitanja dvojnog<br />
državljanstva, dopunskog obrazovanja djece<br />
u iseljeništvu, izdavanju udžbenika za dopunske<br />
škole, donošenju Zakona o visokom<br />
obrazovanju i uopšte reformi visokog obrazovanja<br />
u BiH, a u sklopu toga i priznanju<br />
diploma kao jednom od često isticanih<br />
zahtjeva dijaspore.<br />
U nastavku rada Kongresa razmatran<br />
je i usvojen Izvještaj o radu SSDBiH, kao i<br />
Izvještaj Nadzornog odbora u protekle dvije<br />
godine. U ovom dijelu je razmatrana i Strategija<br />
razvoja SSDBiH, kao temeljni dokument<br />
za djelovanje Svjetskog saveza u narednom<br />
periodu.<br />
Rad Kongresa je nastavljen u okviru četiri<br />
okrugla stola: Mladi u dijaspori i BiH, Obrazovanje<br />
i kultura, Informisanje i sport i Humanitarne<br />
aktivnosti bh. udruženja. U okviru<br />
okruglih stolova doneseni su zaključci na kojima<br />
će SSDBiH raditi u narednom periodu.<br />
14 List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
<strong>31</strong> | žena<br />
U<br />
Rapport från 3:e kongressen av<br />
Världsförbundet för<br />
Bosnien och Hercegovinas Diaspora<br />
Sarajevo, 13/14 maj 2006<br />
Obrazovanje i kultura<br />
radu ovog okruglog stola učestvovalo je<br />
oko 60 učesnika među kojima su bili i
predstavnici Ministarstva civilnih poslova i<br />
Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.<br />
Doneseni su brojni zaključci koji se odnose<br />
na ove oblasti od kojih izdvajamo: stvaranje<br />
uslova za dopunsko obrazovanje djece i<br />
omladine u državama prijema sa posebnim<br />
naglaskom na potrebu intenzivnijeg učenja<br />
maternjeg jezika uz obezbjeđenje profesionalnog<br />
nastavnog kadra; stalni rad na<br />
promociji kulturnog identiteta putem organizovanja<br />
raznih kulturnih manifestacija;<br />
razvijanje kulturne saradnje sa nadležnim<br />
institucijama kulture u BiH, i dr; podrška<br />
reformama osnovnog, srednjeg i visokog<br />
obrazovanja koje se provode u BiH itd.<br />
Omladina u dijaspori i BiH<br />
radu ovog okruglog stola pored predstavnika<br />
organizacija mladih iz dijaspo-<br />
U<br />
re iz Švedske, Švicarske, Kanade, Holandije,<br />
Italije, SR Njemačke, Turske, Slovenije i Velike<br />
Britanije učestvovali su i predstavnici<br />
mladih iz Bosne i Hercegovine među kojima<br />
su bili: Dženana Ibrišević, predstavnica<br />
Komisije za koordinaciju pitanja mladih u<br />
Bosni i Hercegovini pri Vijeću ministara<br />
BiH; Jan Zlatan Kulenović, predstavnik<br />
Omladinske Informativne Agencije Bosne<br />
i Hercegovine (OIA BiH); Asim Perendija,<br />
predstavnik Danskog vijeća za izbjeglice,<br />
kao i predstavnici omladinskih organizacija<br />
iz Sarajeva, Prijedora, Foče, Trebinja i Bosanske<br />
Gradiške, i predstavnici Sektora za<br />
iseljeništvo pri Ministarstvu za ljudska prava<br />
i izbjeglice BiH.<br />
Dogovoreno je da se kod nadležnih institucija<br />
u BiH inicira osnivanje Agencije<br />
za zapošljavanje mladih, osnivanje pozicije<br />
predstavnika mladih iz dijaspore u okviru<br />
Komisije za mlade pri Vijeću ministara BiH<br />
i osnivanje radnog mjesta pri Ministarstvu<br />
za ljudska prava i izbjeglice – Sektoru za<br />
iseljeništvo, čiji bi glavni zadatak bio da se<br />
isključivo bavi pitanjima i saradnjom sa mladima<br />
iz dijaspore.<br />
Također je dogovoreno da će organizacije<br />
mladih iz dijaspore u saradnji sa organizacijama<br />
mladih iz BiH u narednom periodu raditi<br />
na: izradi web portala dijaspore; informiranju<br />
o mogućnostima postdiplomskog stažiranja;<br />
organiziranju studijskih posjeta; uključivanju<br />
u aktivnosti oko održavanja Dana bh. dijaspore<br />
u Trebinju, Bosanskoj Gradišci, Banja<br />
Luci; uključivanju u već pokrenute aktivnosti<br />
DRC na otvaranju kampusa u Foči, kao i drugim<br />
projektima institucija i organizacija u<br />
BiH i inozemstvu gdje postoji mogućnost<br />
uključivanja mladih iz dijaspore.<br />
Omladina u dijaspori i BiH<br />
Na ovom okruglom stolu doneseno je više<br />
zaključaka čija je realizacija značajna<br />
za razvijanje saradnje države i dijaspore,<br />
Suad-Suda Ćupina (selektor karate bh. reprezentacije i najtrofejniji bh. selektor), Naida Ribić<br />
(predstavnica Holandije), Vahida Mehinović (predstavnica BH Saveza žena) i<br />
Amor Mašović (predsjednik Komisije za nestala lica u BiH)<br />
kao i dijaspore međusobno. Zaključeno je<br />
da je potrebno: u bh. medijima više pažnje<br />
posvetiti informisanju o pravnim i statusnim<br />
pitanjima građana u BiH i dijaspori;<br />
osigurati veću zastupljenost informacija o<br />
aktivnostima bh. građana u inozemstvu;<br />
uvesti tematske TV emisije o životu i radu<br />
bh. građana u dijaspori i emitovati ih kontinuirano;<br />
uskladiti programe postojećih TV<br />
emisija koje se prate putem satelita sa slobodnim<br />
vremenom bh. građana u inozemstvu, a<br />
posebno dječije programe; insistirati na većoj<br />
ažurnosti nadležnih ministarstava u BiH u<br />
pružanju traženih informacija građanima i<br />
bh. udruženjima u inozemstvu; nastaviti sa<br />
organizovanjem sportskih susreta građana i<br />
klubova BiH u svijetu, jer se održavanje SPa<br />
dijaspore BiH u malom fudbalu u organizaciji<br />
SSDBiH pokazalo kao odličan primjer<br />
uspješnog okupljanja, druženja i uvezivanje<br />
bh. dijaspore; SSDBiH će predložiti odigravanje<br />
prijateljske utakmice između reprezentacije<br />
bh. dijaspore i reprezentacije BiH u<br />
malom fudbalu. Sav prihod sa ove utakmice<br />
išao bi u humanitarne svrhe.<br />
Humanitarne aktivnosti<br />
Nakon rasprave na kojoj su definisani<br />
najčešći problemi u ovim aktivnostima<br />
doneseni su zaključci da se: nastavi saradnja<br />
članica SSDBiH i NTV Hayat u okviru<br />
emisije Srcem za BiH; traži od Javnog servisa<br />
BHTV1 da ponovo u program uvrsti emisije<br />
humanitarnog sadržaja namijenjenog dijaspori<br />
BiH; da se u okviru SSDBiH osnuje<br />
Odbor za humanitarne aktivnosti sa ciljem<br />
većeg uključivanja bh. građana iz inozemstva<br />
u ove aktivnosti, unaprijedi saradnja između<br />
SSDBiH-Odbora za humanitarne aktivnosti i<br />
nevladinih humanitarnih organizacija idr.<br />
Nedjelja, 14.05.2006.<br />
Drugog dana Kongresa, u prvom dijelu su<br />
razmatrani i usvojeni Zaključci Okruglih<br />
stolova i zaključci na prijedlog platforme<br />
razvoja SSDBiH Pravci daljeg razvoja SSDBiH.<br />
Predloženo je da se prezentirani dokument<br />
dopuni usvojenim prijedlozima i napravi<br />
konačna verzija buduće strategije SSDBiH, a<br />
koja ce biti prezentirana na prvom sastanku<br />
GO SSDBiH.<br />
Novo rukovodstvo SSDBiH<br />
U<br />
drugom dijelu Kongresa, izvršeno je<br />
razrješenje dosadašnjih i izbor novih<br />
organa Svjetskog saveza dijaspore BiH. Nakon<br />
izbora Glavnog odbora Svjetskog saveza<br />
dijaspore BiH, za novog predsjednika SS-<br />
DBiH izabrana je Senada Softić-Telalović<br />
iz Australije, za potpredsjednike Milorad<br />
Muratović iz SCG i Zaim Pašić iz Velike<br />
Britanije, a za sekretara SSDBiH Faruk Tičić<br />
iz Velike Britanije. Sjedište Svjetskog saveza<br />
dijaspore BiH i dalje ostaje u Londonu u Velikoj<br />
Britaniji.<br />
Novoizabrani članovi Glavnog odbora<br />
su: Admira Fazlić (Holandija), Medaga Hodžić<br />
(Italija), Emina Zejnić (Slovenija), Haris<br />
Halilović (Njemačka), Hajrudin Isović<br />
(Njemačka), Kemal Baysak (Turska), Rusmir<br />
Trokić (Belgija), Hamdija Malić (Hrvatska),<br />
Hilko Bjelak (Austrija), Rizvan Halilović<br />
(Makedonija), Nesib Karišik (Švedska), Refka<br />
Kovač (Norveška), Ismet Majdančić<br />
(Švicarska), Namik Alimajstorović (Velika<br />
Britanija), Kelima Dautović (Velika Britanija),<br />
Anes Cerić (Velika Britanija), Sejad Suljić (Luksemburg),<br />
Ivan Butina (Italija) – predstavnik<br />
mladih u SSDBiH i Ivana Delić (Njemačka)<br />
– predstavnik mladih u SSDBiH. <br />
žena | <strong>31</strong><br />
List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
15
ZDRAVLJE<br />
Normalan menstrualni ciklus i<br />
disfunkcionalna krvarenja<br />
Hälsa: Den normala menscykeln och<br />
dysfunktionella blödningar<br />
slučajeva znak da nije došlo do oplodnje<br />
jajne ćelije i posljedične trudnoće.<br />
Pored ove očigledne smjene hormona,<br />
sredinom jednog ciklusa desi se i druga,<br />
striktno određena i vrlo bitna za planiranje<br />
buduće trudnoće. Naime, periodični ciklus<br />
žene sastoji se iz, uslovno rečeno, tri<br />
faze određene lučenjem specifičnih hormona.<br />
Prva ili tzv. proliferativna faza traje<br />
oko 2 sedmice i u fiziološkim granicama<br />
može varirati od 10 do 20 dana (ovisno<br />
od uobičajene dužine ciklusa 26-30 dana).<br />
Pod uticajem je rast-stimulirajućeg hormona<br />
estrogena koji utiče na rast – proliferaciju<br />
žlijezda endometrija (sluznice),<br />
pripremajući je za moguću trudnoću, pa je<br />
endometrij u ovoj fazi najdeblji. Tokom ove<br />
faze, u jajniku dolazi do rasta folikula i sazrijevanja<br />
jajne ćelije koji sredinom ciklusa,<br />
tj. na kraju proliferativne faze prsne, što se<br />
označava kao ovulacija.<br />
Druga faza tzv. sekretorna, nastupa odmah<br />
nakon ovulacije, a traje u većini ciklusa<br />
14 dana. Karakterizira je rast i razvoj žutog<br />
tijela (corpus luteum) u jajniku. Ova privremena<br />
endokrina žlijezda, pod uticajem<br />
luteinizirajućeg hormona (LH) iz prednjeg<br />
režnja hipofize, luči hormon progesteron,<br />
koji dovodi do sekretornih promjena u<br />
prethodno proliferisanim žlijezdama endometrija.<br />
Ovakav endometrij je spreman<br />
da prihvati nidaciju – ugnježdenje moguće<br />
oplođene jajne ćelije, odnosno spreman je<br />
za trudnoću. Žuto tijelo ovisi o sekreciji LH<br />
iz hipofize, ali povećan nivo progesterona<br />
inhibira sekreciju LH. Bez kontinuiranog<br />
stimulusa od LH, žuto tijelo se ne može<br />
održati i 13-14 dana nakon ovulacije dolazi<br />
do njegove regresije u afunkcionalnu<br />
formu bijelog tijela (corpus albicans).<br />
Kada jednom žuto tijelo regredira,<br />
sekrecija i estrogena i progesterona pada.<br />
Bez hormona mukoza materice, odnosno<br />
endometrij kotabira mali krvni sudovi nabreknu<br />
i prsnu, a glatki mišići se kontrahuju<br />
i nastupa faza menstruacije – ljuštenja<br />
endometrija. Stepen i intenzitet ljuštenja je<br />
individualan, a u prosjeku traje 4-6 dana.<br />
Regeneracija i novi ciklus započinju iz<br />
uskog bazalnog sloja endometrija koji ostaje<br />
intaktan tokom ljuštenja.<br />
Piše: doc. dr. Ermina ILJAZOVIĆ (Sumejja)<br />
Od prvog plača i uzdaha na rođenju<br />
do posljednjeg otkucaja u smiraj<br />
života, životni ciklus se odvija po<br />
suptilno balansiranim izmjenama hormona,<br />
enzimatskim i elektrolitskim aktivnostima,<br />
jasnim odrednicama metabolizma,<br />
i, svakako, jedinstvenim genskim zapisom,<br />
koji određuju rast, razvoj i život u cjelini.<br />
Svako životno doba ima svoje specifičnosti,<br />
a izmjene koje se dešavaju u tijelu, okom<br />
nevidljive, daju očigledne psihofizičke<br />
promjene od novorođenčeta/dojenčeta,<br />
malog djeteta, tinejdžerske i rane adolescentne<br />
dobi, do srednje i starije životne<br />
dobi. Ovakva dešavanja su zajednička odlika<br />
života, bez obzira na spolnu i rasnu<br />
pripadnost. Ono što nas razlikuje jeste<br />
začećem određen spol i aktivnost spolnih<br />
hormona koji determinišu razvoj muških<br />
odnosno ženskih psihofizičkih karakteristika.<br />
Vrlo često, čak i u razgovoru laika u pogledu<br />
medicine, može se čuti izraz ”biološki<br />
sat”. Terminološki jednostavan, značenjem<br />
vrlo bogat izraz, označava da određeni period<br />
u životu, prije svega životu žene, ima<br />
svoj početak i kraj, na koji se uglavnom<br />
ne može uticati. ”Biološki sat” otkucava<br />
vrijeme reproduktivnog doba u životu<br />
žene, odnosno prirodnog ritma izmjene<br />
hormona i ciklusa plodnosti. Sazrijevanje<br />
i početak reproduktivne dobi obilježava<br />
menarha, odnosno prvo ciklično krvarenje<br />
koje se uobičajeno javlja kod djevojčica u<br />
dobi od 12 do 13 godina, s individualno uslovljenim<br />
varijacijama od 11 do 14 godina.<br />
Od tog trenutka pa do menopauze, vremena<br />
kada ciklična krvarenja prestaju a reproduktivna<br />
dob završava, svakih 28 dana<br />
(dozvoljene varijacije od 26 do 30 dana) javlja<br />
se menstruacija – krvarenje kao vidljiv<br />
znak smjene hormona u tijelu.<br />
Menstruacija nastaje kao posljedica<br />
ljuštenja endometrija – sluznice uterusa<br />
– materice, i ujedno je u najvećem broju<br />
Disfunkcionalna krvarenja<br />
Brojna su stanja koja mogu da dovedu<br />
do poremećaja u normalnom<br />
periodičnom ciklusu kod žena. Značajan<br />
broj čine disfunkcionalna uterina krvarenja.<br />
Disfunkcionalna uterina krvarenja<br />
su abnormalna krvarenja koja nisu izazvana<br />
prisustvom tumora, infekcije ili<br />
trudnoće, a najčešće se javljaju kod žena na<br />
početku i/ili na kraju njihovog reproduktivnog<br />
života. Gotovo polovina slučajeva<br />
se javlja kod žena u dobi preko 45 godina, a<br />
svega 1/5 kod mladih žena prije dvadesete<br />
godine. Dijagnoza disfunkcionalnog krvarenja<br />
nije uvijek jednostavna, a postavlja<br />
se samo kada su eliminisani drugi mogući<br />
uzroci krvarenja.<br />
U najvećem broju slučajeva, disfunkcionalno<br />
krvarenje nastaje kao posljedica<br />
poremećaja balansa hormona, estrogena,<br />
i progesterona. Rast i bujanje endometrija<br />
se odvija pod uticajem estrogena i to jedan<br />
određen vremenski period u toku ciklusa.<br />
Kada se iz nekog razloga djelovanje estrogena<br />
produži, ili kada nedostaje adekvatno<br />
lučenje progesterona, endometrijum nastavlja<br />
da raste sve dok ne preraste svoju<br />
normalnu krvnu opskrbu. Tada se javlja<br />
dugo, abnormalno uterino krvarenje, koje,<br />
ukoliko je jako obimno ili često, može izazvati<br />
anemiju. Ovakva stanja mogu biti<br />
rezultat a) perzistentnog folikula koje kontinuirano<br />
luči estrogen; b) ponavljanih anovulatornih<br />
ciklusa s kratkotrajnim prisustvom<br />
folikula kao kod policističnih jajnika;<br />
c) neadekvatnog razvoja žutog tijela koje<br />
obezbjeđuje progesteron; d) egzogeno unesenog<br />
estrogena – npr. kod terapije raka<br />
dojke; e) prisustva hormon aktivnih tumora<br />
jajnika.<br />
Morfološke promjene koje se javljaju<br />
na endometriju kao posljedica povišenog<br />
nivoa estrogena označavaju se kao hiperplazije.<br />
Mogu biti proste ili simplex i predstavljaju<br />
dobroćudna stanja s umnoženim<br />
žlijezdama endometrija više nego uobičajeno,<br />
koja se relativno lahko liječe ukoliko<br />
se pacijentica javi na vrijeme. Teža<br />
forma hiperplazije je složena ili complex<br />
hiperplazija i predstavlja prekancerozu,<br />
odnosno stanje koje, ukoliko se ne tretira,<br />
16 List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
<strong>31</strong> | žena
Hälsa: Kvinnor håller vikten<br />
utan cigaretter<br />
Žene održe liniju i<br />
bez cigareta<br />
Ako se kao i većina žena plašiš da ćeš<br />
prestankom pušenja dobiti u kilaži,<br />
ne trebaš se više brinuti. Jedno novo<br />
veliko istraživanje pokazuje da žene koje<br />
odbace cigarete nisu teže od žena koje nisu<br />
nikada pušile. Takođe, bivšim pušačima<br />
razmjena materija u organizmu opada za<br />
oko 10 posto nakon prestanka unošenja<br />
nikotina u organizam.<br />
Da žene u prosjeku ne dobijaju u težini<br />
vjerovatno utiče to što imaju veću želju i<br />
energiju za kretanje i zdrav život nakon<br />
prestanka pušenja.<br />
Za muškarce koji su ranije pušili preko<br />
30 cigareta na dan je u prosjeku 5 puta<br />
veći rizik da će se previše udebljati nego<br />
za one koji nisu nikada pušili, pokazuje<br />
istraživanje.<br />
Izvor: International Journal of Obesity <br />
dovodi do nastanka adenocarcinoma endometrija,<br />
tj. malignog tumora porijekla<br />
žlijezda.<br />
Disfunkcionalno uterino krvarenje<br />
nije preventabilan poremećaj. Brojni su<br />
simptomi koji mogu ukazati da postoje<br />
određena odstupanja od uobičajenih<br />
cikličnih perioda. Svakako da svako<br />
životno doba nosi određene karakteristike<br />
i ima svoju specifičnu težinu. Čak i blijeda,<br />
diskretna krvarenja kod djevojčica u dobi<br />
ispod 11 godina treba da pobude pažnju,<br />
jer mogu biti znak prijevremenog puberteta<br />
ili postojanja hormon aktivnih tumora<br />
jajnika. Oskudna ili teška krvarenja<br />
žena u menopauzi i senijumu mogu biti<br />
alarmantan signal postojanja malignog<br />
tumora endometrija. Krvarenja mogu biti<br />
izmijenjena po vremenu, dužini trajanja, ili<br />
intenzitetu.<br />
Menorrhagia – menoragija ili hipermenoreja<br />
je deskriptivni termin za abnormalno<br />
duge, obimne periode koji se po<br />
vremenu javljanja javljaju regularno, traju<br />
duže od 7 dana, sa značajnim gubitkom<br />
krvi i vidljivim krvnim ugrušcima. Menoragija<br />
može i ne mora biti simptom nekog<br />
težeg poremećaja, jer može nastati zbog<br />
različitih infekcija, endometrijalnih polipa,<br />
endometrioze, poremećaja koagulacije,<br />
nekih težih hroničnih sistemskih oboljenja<br />
žena | <strong>31</strong><br />
kao što je sistemski lupus, oboljenja jetre,<br />
bubrega, ili poremećaja funkcije štitne<br />
žlijezde.<br />
Metroragija predstavlja krvarenje koje<br />
se javlja između uobičajenih ciklusa. Krvarenje<br />
je obimno, iregularno i posljedica je<br />
poremećenog ritma i odnosa hormona.<br />
Između regularnih ciklusa, odnosno sredinom<br />
ciklusa, moguće je pojavljivanje mrljastog,<br />
svijetlog, oskudnog krvarenja, koje<br />
predstavlja normalno stanje, a javlja se kao<br />
posljedica prsnuća folikula odnosno ovulacije.<br />
Polimenoreja je stanje čestih ciklusa,<br />
koji se javljaju svakih 21 dan, ali bez pojave<br />
ovulacije. Rezultat je hormonalne insuficijencije<br />
i disbalansa.<br />
Dijagnoza i terapija disfunkcionalnog<br />
krvarenja počinje pravovremenim javljanjem<br />
ginekologu, detaljnom anamnezom<br />
o mogućim postojećim drugim bolestima,<br />
karakteristikama ciklusa do pojave<br />
poremećaja, te potrebnom kliničkolaboratorijskom<br />
dijagnostikom (klinički<br />
pregled, kolposkopija, ultrazvuk, biohemijski<br />
nalazi, kiretaža ili biopsija).<br />
Odgovor na tretman je izrazito individualan<br />
i ne uvijek predvidiv. Ishod u<br />
značajnoj mjeri ovisi od dobi žene, njenog<br />
općeg stanja i, svakako, etiologije samog<br />
poremećaja. <br />
List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
17
Hälsonyheter<br />
Yoga protiv<br />
smetnji u ishrani<br />
Treninzi poput yoge i pilates mogu biti<br />
od pomoći ženama koje pate od smetnji<br />
u ishrani. To takođe može smanjiti<br />
opasnost da se smetnje u ishrani pojave, pokazuje<br />
jedno istraživanje.<br />
Naučnici koji stoje iza tih istraživanja<br />
tvrde npr. da yoga i pilates povećavaju zadovoljstvo<br />
praktikanata i dokazuju im da su<br />
tijelo i duša duboko povezani.<br />
Izvor: Psychology of Women Quarterly<br />
Noćni rad<br />
rizik za<br />
trudnice<br />
Žene koje rade noću su izložene skoro<br />
duplo većoj opasnosti od spontanog<br />
pobačaja od onih koje rade danju.<br />
To pokazuje istraživanje rađeno na Aarhus<br />
Universitet. Istraživanje obuhvata preko<br />
40,000 žena od kojih je 8,000 radilo u<br />
smjenama. Ustanovljen je porast spontanih<br />
pobačaja u kasnoj trudnoći i rizik dobijanja<br />
mrtvorođenčeta.<br />
Izvor: Helsingborgs Dagblad<br />
Jutarnji šećerni šok<br />
Mnogi jedu voćne pahuljice uvjereni<br />
da je to koristan doručak. Pri jednoj<br />
kontroli se pokazalo da je sadržaj šećera<br />
znatno veći od naznačenog na pakovanju,<br />
a neke vrste sadrže i do trećine šećera. Čak<br />
su i poznati proizvodi imali previše šećera,<br />
uz neke izuzetke.<br />
Za džus (juice) se misli da sadrži mnogo<br />
toga korisnog i zdravog. Istina je da su jednako<br />
slatki kao i gazirani sokovi.<br />
Naviknite se pri kupovini dobro pogledati<br />
pakovanje, posebno sadržaj šećera (ugljikohidrata/kolhydrater).<br />
Izvor: Svenska Dagbladet<br />
Yoga i pilates<br />
pružaju veće tjelesno<br />
zadovoljstvo i svjesnost<br />
što može pomoći<br />
protiv smetnji<br />
u ishrani.<br />
Žene piju više od muškaraca – tokom utrke<br />
Ženski trkači češće gase žeđ od muških.<br />
To su zaključili istraživači sa University<br />
of Cape Town nakon analize uzimanja<br />
tečnosti 117 trkača koji su učestvovali na<br />
jednom maratonu u Houstonu.<br />
Pokazalo se da su i žene i muškarci popili<br />
skoro istu količinu tečnosti (22,3 čaše prema<br />
22,9) tokom trke. U odnosu na njihovu<br />
tjelesnu težinu (žene 62,4 kg, muškarci 80,7<br />
kg), žene su pile mnogo više od muškaraca.<br />
Žene su, takođe, manje izgubile u težini<br />
tokom trke nego muškarci (0,62 kg prema<br />
1,68 kg).<br />
Istraživači smatraju da to može biti objašnjenje<br />
zašto su žene u znatno većem obimu<br />
izložene hiponatremiji, jednoj vrsti nedostatka<br />
soli, tokom maratona.<br />
Zašto žene piju više od muškaraca tokom<br />
maratona je, međutim, i dalje misterija<br />
za istraživače.<br />
Izvor: Clinical Journal of Sport<br />
18 List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
<strong>31</strong> | žena
Grli se<br />
za zdravije srce<br />
Pravi zagrljaj uvijek prija, a sad istraživači<br />
kažu i da štiti srce – a to ide više u prilog<br />
ženama nego muškarcima.<br />
Jedna studija sa University of Carolina<br />
pokazuje da zagrljaj povećava količinu<br />
oxytocina (hormon koji, između ostalog,<br />
unaprjeđuje osjećaj međusobne povezanosti<br />
i koji se npr. oslobađa pri orgazmu).<br />
Isti uzrokuje spuštanje krvnog pritiska što<br />
smanjuje opasnost od srčanog udara, ako je<br />
osoba u rizičnoj zoni.<br />
Žene doživljavaju veće, grljenjem uzrokovano,<br />
spuštanje krvnog pritiska nego<br />
muškarci i efekat je veći ako se grli neko ko<br />
se puno voli.<br />
Izvor: Psychosomatic Medicine<br />
Oxytocin se<br />
može koristiti<br />
protiv stidljivosti<br />
Hormon oxytocin može i više nego što<br />
štiti srce. Isti unaprjeđuje socijalne<br />
odnose povećanjem povjerenja i reducira<br />
stidljivost.<br />
Istraživači upravo rade na hormonalnom<br />
spreju koji, pored toga, može pomoći<br />
i osobama sa socijalnim fobijama.<br />
Izvor: Nature<br />
UV-zrake<br />
uzrokuju ovisnost<br />
Dok se ljeti izležavate na suncu, razmislite<br />
da li ste postali ovisni o toplim zrakama.<br />
Američki ekspert za ovisnost Richard<br />
Wagner tvrdi da se vrlo jednostavno može<br />
postati ovisnim od sunčanja i UV-zraka.<br />
Wagner je intervjuisao jednu veću grupu<br />
ljubitelja sunca i pokazalo se da je cijelih 53%<br />
ovisno o suncu. Oni bi, između ostalog, izlazili<br />
vani da se sunčaju, iako su sebi već obećali<br />
da se neće pržiti aktuelnog dana.<br />
Izvor: Archives of Dermatology
KULTURA<br />
Svijest o bosanskom jeziku<br />
Iz predavanja prof. dr. Elbise Ustamujić,<br />
dekana Fakulteta humanističkih nauka<br />
Univerziteta ”Džemal Bijedić” u Mostaru<br />
Bosanski jezik, zajedno sa ostalim srednjojužnoslavenskim<br />
jezicima, dijeleći<br />
zajedničku sudbinu porijekla,<br />
vremena migracija, prostornih političkih<br />
državnih autonomija, od prvih (za)pisanih<br />
slavenskih riječi i prvih svjedočanstava<br />
slavenskog duha, još od srednjovjekovlja –<br />
kada se na balkanskim prostorima počinju<br />
stvarati prve političko-administrativnopravne<br />
državne tvorevine – započinje kretanje<br />
vlastitom stazom jezičke (r)evolucije,<br />
ne isključujući se nikad iz okvira širih i<br />
zajedničkih južnoslavenskih jezičkih turbulencija<br />
– koje oplemenjuju i zahvaćaju taj<br />
balkanski prostor – ali je čuvajući vjerno,<br />
upravo na temeljima vjerske specifičnosti<br />
njegovih nosilaca i političke samosvojnosti<br />
zemlje Bosne.<br />
Materijalna svjedočanstva razvoja bosanskog<br />
jezika pratimo od prvih spomenika<br />
Du finner den svenska texten på sidan 22<br />
slavenske pismenosti s kraja X i početka<br />
XI stoljeća, paralelno s drugim zemljama<br />
srednjojužnoslavenskoga govornog područja.<br />
To su crkveni rukopisi, natpisi na<br />
kamenu, zapisi na marginama rukopisa,<br />
krajišnička pisma i franjevačka književnost.<br />
Kodeksi, crkveni rukopisi na staroslavenskom<br />
jeziku bosanske redakcije, ispisani su<br />
glagoljicom, pretežnim pismom bosanske<br />
crkve, a najstariji su iz XII stoljeća.<br />
Bosansku posebnost predstavlja upotreba<br />
slavenskih pisama u modificiranoj<br />
formi, pa razlikujemo bosansku poluoblu<br />
glagoljicu, kao poseban bosanski tip<br />
glagoljice između oble – istočne i zapadne<br />
– uglaste. Tako se razlikuju i pojedina<br />
slova bosanske ćirilice i bosančice od staroslavenskih<br />
znakova, te srpske i bugarske<br />
ćirilice. U ćirilske spomenike uvrštena<br />
je specifična bosansko-humska epigrafika<br />
– natpisi na građevinama, kao što je<br />
Humačka ploča (pisana s kraja X ili početka<br />
XI st.) te natpisi na kamenu nadgrobnih<br />
spomenika – stećaka, što predstavlja<br />
originalnu umjetnost jedinstvene ljepote<br />
koja svojom literarnošću i lingvističkim<br />
značajem prevazilazi prostor nastanka pa<br />
je kao takva od izvanrednog značaja za<br />
južnoslavensku kulturu i nauku. Bosanska<br />
ćirilica – bosančica razvijala se u dvjema<br />
formama: ustav, ustavno pismo zvaničnih<br />
dokumenata bosansko-humskih vladara<br />
i plemstva, a kasnije i kancelarija Bosanskog<br />
pašaluka, te kurzivna bosančica,<br />
koja je prilagođena potrebama brzopisa,<br />
tzv. rukopisna bosančica. Ona se razvijala<br />
opet u dvama tipovima: samostanska<br />
(franjevačka) bosančica i begovsko pismo<br />
(begovica), kojom su pisale i Bošnjakinje,<br />
pa je nazvana i ženskim pismom. Tom<br />
brzopisnom bosančicom na živom narodnom<br />
jeziku ispisane su mnoge stranice<br />
epistolarne književnosti bošnjačkih<br />
krajišnika, poznata kao krajišnička pisma<br />
(…).<br />
Takvo će se stanje, započeto još u<br />
srednjovjekovlju, sačuvati i u periodu osmanlijskoga<br />
stolovanja Balkanom, kada<br />
je Bosni uistinu pripadala važna uloga,<br />
kako političko-vojne oblasti – krajine,<br />
tako i vjerske kulturno-duhovne sredine –<br />
naročito za islamizirano stanovništvo, koje<br />
je, po primanju islama, i dalje ostajalo vjerno<br />
svojoj kulturnoj i nacionalnoj prošlosti<br />
Stećak s natpisom, Mesići kod Rogatice<br />
Izvor: Bihalji-Merin, Oto and Benac, Alojz: Bogomil Sculpture. (Essays by Oto Bihalji-Merin and Alojz Benac; Photograps by Tošo Dabac). New York: Harcourt, Brace & World, 1963., s. xxviii<br />
20 List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
<strong>31</strong> | žena
Pošto je na Skupštini BH Saveza žena<br />
nekoliko delegata izjavilo da jedan broj<br />
komuna u Švedskoj ne priznaje bosanski<br />
kao zvanični jezik i da bi mi kao Savez trebali<br />
reagovati, Vahida Mehinović, predsjednica<br />
Saveza, je kontaktirala dr. Izeta Muratspahića<br />
koji radi kao slavista na Uppsala univerzitetu.<br />
Ovdje je Muratspahićev odgovor:<br />
Poštovana Vahida!<br />
Izvinjavam se što Vam se javljam s malim<br />
zakašnjenjem. Mislim da je sasvim u redu<br />
da se sve naše organizacije, pa i Vaša, brinu<br />
o našem jeziku i njegovom statusu i ovdje i<br />
u domovini jer svugdje postoje snage koje<br />
ga žele izbrisati s liste zvaničnih jezika. Ono<br />
što sam rekao u intervjuu je sasvim tačno i u<br />
Švedskoj je bosanski jezik priznat. Međutim,<br />
još uvijek postoje neke komune, tumači,<br />
škole i biblioteke koje iz različitih razloga<br />
imaju svoja tumačenja.<br />
Jedni to rade što im je lakše, drugi što ne<br />
znaju, a treći pod uticajem nekih lobija.<br />
Razlog mog ”sporog” odgovora je i taj što<br />
sam u međuvremenu želio pribaviti mišljenje<br />
i jednog od najkompetentnijih švedskih<br />
poznavalaca naših jezika, kako bih Vam dao<br />
što bolji i kompletniji odgovor. Njegov odgovor<br />
je isti kao i moj i ja Vam ga citiram u<br />
cjelini:<br />
”Hej Izet! Om det rör skolärenden så<br />
tycker jag att det borde vara Skolverket som<br />
i första hand borde kontaktas. Men då måste<br />
de i så fall ha konkreta exempel på kommuner<br />
där detta hänt. Samma gäller tolkar och<br />
översättare. Hon måste ha konkreta exempel<br />
på vilka kommuner det rör sig om etc. En sak<br />
som kunde vara intressant i sammanhanget<br />
är att ställa en förfrågan till diskrimineringsombudsmannen<br />
om detta är att anse som<br />
diskriminering. Hon skulle också skriva till<br />
Kommunförbundet och be en förklaring till<br />
att det finns olika praxis i olika kommuner<br />
vad gäller bosniskan.” 1<br />
Mislim da nema potrebe da Vam prevodim<br />
ovaj odgovor koji je na švedskom i da<br />
je dovoljna uputa šta Vam je raditi i kome se<br />
obratiti. Naravno, uvijek treba imati konkretne<br />
fakte gdje, kada i u kojoj situaciji se to desilo.<br />
Srdačni pozdravi,<br />
Izet Muratspahić (2006-04-11)<br />
(što se s islamom uspješno, i dodatno!,<br />
stabilizira, ali i usložnjava), i u kojoj je od<br />
krucijalne važnosti pripala i sama jezička<br />
identifikacija vlastitosti, što je uopće davala<br />
temelje za historijsku vezu s kulturnom<br />
i nacionalnom samobitnošću. U tom periodu<br />
vladanja Bosnom, pod utjecajem<br />
političke, vjerske i duhovne klime, šire se<br />
Bosanski jezik u Švedskoj<br />
Nakon toga se Savez žena obratio instanci<br />
koja se zove Svenska Kommunförbundet<br />
sa molbom da ne neki način<br />
zvanično obavijeste sve komune o tome da<br />
je bosanski jezik priznat kao zvanični jezik i da<br />
je to maternji jezik većine Bosanaca i Hercegovaca<br />
koji žive u Švedskoj, a sve u cilju bolje<br />
komunikacije i izbjegavanja eventualnih nesporazuma<br />
i problema koji nastaju prilikom<br />
kontakata između osoba koje dolaze iz BiH<br />
i osoba koje su zaposlene u komunama prilikom<br />
prevođenja i angažovanja prevodilaca<br />
za bosanski jezik. Pismo je upućeno na ime<br />
predsjednika koji se zove Ilmar Reepalu.<br />
Poslije nekoliko sedmica smo dobili odgovor:<br />
Bästa Vahida!<br />
Tack för ditt mail med rubriken Bosniska är<br />
ett officiellt språk.<br />
Jag har lämnat över det till Sveriges Kommuner<br />
och Landstings socialberedning för<br />
handläggning.<br />
Vänliga hälsningar<br />
Ilmar Reepalu<br />
Ordförande<br />
Svenska Kommunförbundet (2006-05-12) 2<br />
____________<br />
1<br />
”Zdravo Izete! Ako se radi o školskom slučaju,<br />
onda mislim da treba u prvom redu kontaktirati<br />
Zavod za školstvo (Skolverket). Ali tada oni moraju<br />
imati konkretne primjere komuna gdje se to desilo.<br />
Isto važi za tumače i prevodioce. Ona mora imati<br />
konkretne primjere o kojim komunama se radi itd.<br />
Jedna stvar koja bi trebala biti interesantna u vezi s<br />
ovim je postaviti pitanje sudskom povjereniku za diskriminaciju<br />
(diskrimineringsombudsmannen) ako se<br />
to smatra diskriminacijom. Ona bi, takođe, trebala<br />
pisati Savezu komuna (Kommunförbundet) i zatražiti<br />
objašnjenje jer postoje različite prakse u raznim komunama<br />
što se tiče bosanskog.”<br />
2<br />
“Poštovana Vahida! Hvala za Vaš mail pod<br />
naslovom Bosanski je službeni jezik. Predao sam ga<br />
u postupak u Sveriges Kommuner och Landstings<br />
socialberedning. Srdačni pozdravi,<br />
Ilmar Reepalu, predsjednik, Švedski Savez komuna<br />
(Svenska Kommunförbundet)”<br />
BH Savez žena čeka zvanični odgovor o<br />
čemu ćemo naše čitaoce obavijestiti u<br />
narednom broju lista <strong>Žena</strong> i preko naše<br />
stranice na internetu. <br />
orijentalni jezici i orijentalna kultura.<br />
U XVI i XVII stoljeću Bošnjaci, školovani<br />
u islamskom svijetu, pišu književna, vjerska,<br />
naučna i filozofska djela. Iako se služe<br />
nematerinskim jezicima, ti učenjaci, filozofi<br />
i književnici s ponosom ističu vezu sa<br />
svojim porijeklom pridodajući vlastitom<br />
imenu i pseudonim, etnonim Mostari,<br />
Bosnevi, Bosnali, Saraji, Bošnjak, Pruščak<br />
i sl.<br />
Usporedo sa ovim tokom, koji će u poetsko-duhovnom<br />
i civilizacijskom smislu<br />
obogatiti bosanskohercegovački prostor,<br />
traje i neraskidivi i neizostavni dio vlastite<br />
bosanske tradicije na materinskom bosanskom<br />
jeziku, što će ostaviti posebnog traga<br />
u usmenom stvaralaštvu – najljepšem i<br />
najuspjelijem na srednjojužnoslavenskom<br />
tlu, u suptilnoj izražajnosti sevdalinke i<br />
bošnjačke balade. Još je jedna bošnjačka<br />
specifičnost: alhamijado literatura – simbiozni<br />
kulturni produkt na bosanskom<br />
jeziku pisan arebicom, fonetskim potrebama<br />
prilagođenog arapskog pisma. (…)<br />
Nestajanje i povlačenje turske prevlasti<br />
s Balkana i utjecaj evropskih nacionalnih<br />
strujanja ostavili su traga na kulturno-nacionalni<br />
identitet Bošnjaka i specifičan status<br />
zemlje Bosne. U procese jezičke standardizacije<br />
i razvoja pravopisne norme, Bosna i<br />
Hercegovina uključila se ravnopravno sa<br />
Srbijom i Hrvatskom, prihvatajući Vukov<br />
novoštokavski model standardnog jezika<br />
bez posebnog otpora budući da je bio blizak<br />
matičnom idiomu kojim se govorilo u Bosni<br />
i Hercegovini i na kojem je postojala vlastita<br />
književna tradicija visokih umjetničkih dometa:<br />
epigrafika, franjevačka književnost,<br />
alhamijado tradicija, epistolarna krajišnička<br />
pisma, dok je posebno mjesto i značaj pripao<br />
usmenoj književnosti, koja je odigrala i<br />
najznačajniju ulogu u procesu standardizacije<br />
jezika na srednjojužnoslavenskom idiomu<br />
putem novoštokavske folklorne koine.<br />
U Bosni je zato lahko prihvaćen i fonetski<br />
pravopis, jer je i on dio tradicije, prema kojem<br />
su štampani prvi listovi i knjige Vilajetske<br />
štamparije u Sarajevu (1866.).<br />
Tako će se izvjesno vrijeme, za austrougarske<br />
vladavine, u godinama preorijentacije<br />
i evropeizacije u svim segmentima<br />
društva, promovirati i ozvaničiti ime bosanskog<br />
jezika, sistemski raditi na standardizaciji,<br />
čiji će rezultat biti i udžbenik<br />
Gramatika bosanskoga jezika (1890.), čime<br />
će se čuvati vlastito jezičko naslijeđe.<br />
Međutim, tom procesu nisu išle na ruku<br />
nacionalno-političke prilike, nacionalizacija<br />
bosanskih katolika, Hrvata i bosanskih<br />
pravoslavaca, Srba, te čvršće kulturne<br />
veze sa Zagrebom i Beogradom, naročito<br />
s početka XX stoljeća, pa do njegovih 60-<br />
tih godina, kada je na sceni bila izražena, a<br />
poslije Prvog svjetskog rata, i politički realizirana<br />
ideja o jugoslavenskom zajedništvu,<br />
što će ozvaničiti prestanak postojanja i definitivno<br />
dokinuti status bosanskog jezika.<br />
Uspostavljena vladavina Kraljevine Srba,<br />
Hrvata i Slovenaca potpuno marginalizira,<br />
u društveno-političkom smislu, Bosnu i<br />
Hercegovinu, pa su tu sudbinu podijelili <br />
žena | <strong>31</strong><br />
List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
21
i jezik i ukupna bosanskohercegovačka kultura,<br />
da bi tek poslije 1945. godine ova zemlja<br />
dobila status državnosti kao federalna<br />
jedinica savezne države ravnopravnih naroda,<br />
ali s neriješenim nacionalnim pitanjem<br />
bosanskih muslimana.<br />
Status srpskohrvatskog/hrvatskosrpskog<br />
nije se mijenjao u novoj državi, ali su<br />
Novosadskim dogovorom (1954.) učvršćena<br />
dva lingvistička centra – Beograd i Zagreb.<br />
Kako svijest o maternjem, bosanskom<br />
jeziku nikad nije bila izbrisana, baš kao<br />
što nije bila narušena svijest o vlastitoj<br />
duhovnoj i nacionalnoj samobitnosti muslimana,<br />
a što će biti snažno objelodanjeno<br />
u pravom jezičko-kulturološkom potresu<br />
koji se desio 1966. godine pojavom romana<br />
Meše Selimovića Derviš i smrt, nazvanim<br />
prvim muslimanskim romanom, te<br />
izlaskom stihozbirke Mehmedalije Maka<br />
Dizdara Kameni spavač. (…)<br />
Pojava prestižnih književnih djela s<br />
pravom su pokrenula i druga pitanja, pa<br />
Muhamed Filipović piše filozofski esej<br />
Bosanski duh u književnosti – šta je to,<br />
a Midhat Begić, evidentirajući problem<br />
i elaborirajući položaj muslimanskog<br />
pisca, objavljuje tekst Muslimanski pisci<br />
na raskršću, dok književnik Alija Isaković<br />
objavljuje antologiju stare muslimanske<br />
književnosti Biserje. Svi ovi potresni procesi<br />
preklapaju se sa konačnim dobiva-njem<br />
prava na status naroda pod nacionalnim<br />
imenom Musliman. Otada će se otvoreno<br />
početi govoriti o vlastitom muslimanskom<br />
književnom naslijeđu i specifičnom<br />
bosanskohercegovačkom književnom izrazu.<br />
S obzirom na to da se od 70-tih godina<br />
XX stoljeća počinje dovoditi u pitanje<br />
zajednički naziv za jezik Srba, Hrvata,<br />
Muslimana i Crnogoraca – srpskohrvatski/<br />
hrvatskosrpski jezik, osporavan s hrvatske<br />
strane, lingvisti u Bosni i Hercegovini<br />
blizu su stava o prihvatanju postojanja ne<br />
dviju već četiriju varijanata jednog jezika<br />
srednjojužnoslavenskog idioma koje su se<br />
razvijale u različitim sociokulturnim sredinama.<br />
Diskusije oko naziva bosanski jezik još<br />
se uvijek nisu smirile. Tu činjenicu teško<br />
prihvaćaju i srpska i hrvatska lingvistička<br />
javnost, uveliko opterećena političkom,<br />
odnosno nacionalističkom prismotrom.<br />
Naziv bosanski jezik u historijskim dokumentima<br />
kontinuirano je potvrđivan od<br />
srednjevjekovlja, baš kao što nacionalno ime<br />
Bošnjak pratimo od najstarijih vremena, a<br />
iza tih naziva stoji sasvim konkretan narod<br />
sa svojim jezikom, historijom, kulturnim<br />
naslijeđem i duhovnim svojstvima koji mu<br />
obezbjeđuju vlastitu samobitnost. <br />
Bosniska språket, tillsammans med de<br />
andra mellansydslaviska språken, delade<br />
gemensamma ödet av ursprung,<br />
migrationstid och territoriella politiska<br />
statsautonomier, från de första (ner)skrivna<br />
slaviska orden och de första bevisen av<br />
slavisk anda, alltsedan medeltiden – när<br />
de första politisk-administrativ-juridiska<br />
statsskapelserna började inrättas – rör sig<br />
på sin egen bana av språk- (r)evolution, aldrig<br />
uteslutande sig ifrån ramar av bredare<br />
och gemensamma sydslaviska språkturbulenser<br />
– vilka förädlar och griper tag i detta<br />
balkanska område – men troget bevakande,<br />
just på grunder av religiösa säregenheter<br />
av dess bärare och politiska identiteten av<br />
landet Bosnien.<br />
Materiella bevis av bosniska språkets<br />
utveckling kan följas från de första min-<br />
Medvetandet om det<br />
bosniska språket<br />
Från föreläsningar av prof. dr. Elbisa Ustamujić,<br />
dekanus på Humanistiska fakulteten<br />
vid Universitetet ”Džemal Bijedić” i Mostar<br />
nesmärkena av slavisk läs- och skrivkunnighet<br />
ifrån slutet av 900 och början av 1000-<br />
talet, parallellt med de andra länderna av<br />
mellansydslaviska språkområdet. Detta är<br />
kyrkomanuskript, steninskrifter, beteckningar<br />
på manuskripts marginaler, krajišnička<br />
(gränsvakternas) brev och franciskanernas<br />
litteratur. Kodexar, kyrkomanuskript på<br />
gammalslaviska språket av bosnisk redaktion,<br />
är skrivna med glagoljica (Glagolitic<br />
skrift), det härskande alfabetet av bosniska<br />
kyrkan, och de äldsta är från 1100-talet.<br />
Bosniska särprägeln representeras med<br />
användningen av slaviska alfabeten i en<br />
modifierad form, så att man skiljer bosniska<br />
halvrundade glagoljican som en särpräglad<br />
bosnisk typ av glagoljica bland den rundade<br />
– östliga och västliga – den kantige. Så även<br />
skiljs särskilda bokstäver av det bosniska<br />
Humačka plattan (plattan från Humac, slutet av 900 eller början av 1000-talet)<br />
Källa: The Written Word in Bosnia and Herzegovina from Earliest Times up to 1918. Sarajevo: Veselin Masleša, 1982., s. 79<br />
22 List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
<strong>31</strong> | žena
Vid Kvinnoriksförbundets årsmöte den<br />
1 april 2006 i Växjö har flera ombud yttrat<br />
att några kommuner i Sverige inte<br />
erkänner bosniska som officiellt språk. Vahida<br />
Mehinović, Kvinnoriksförbundets ordförande,<br />
har kontaktat dr. Izet Muratspahić<br />
som jobbar på Institutionen för moderna<br />
språk, Slaviska språk, vid Uppsala Universitetet.<br />
Det här är hans svar:<br />
Hej Vahida!<br />
Ursäkta att jag svarar med liten försening.<br />
Jag anser att detta är helt rätt att alla de bosniska<br />
organisationerna, och även Er, har tillsyn<br />
om vårt språk och dess status, både här och i<br />
hemlandet, eftersom det överallt finns krafter<br />
vilka strävar efter att sudda bort det från<br />
listan av officiella språk. Detta som jag sade i<br />
intervjun är helt sant – det bosniska språket<br />
är erkänt i Sverige. Men, det finns fortfarande<br />
några kommuner, tolkar, skolor och bibliotek<br />
som av olika skäl har sina tolkningar.<br />
Några gör det därför att det är lättare, de<br />
andra i okunnighet, och den tredje med inflytande<br />
av vissa lobbyer.<br />
Anledning för mitt ”långsamma” svar är<br />
denna att jag under tiden ville anskaffa omdömet<br />
av en av de mest kompetenta svenska<br />
experter för våra språk, för att kunna ge Er<br />
bättre och kompletterande svar. Hans svar är<br />
lika som mitt och jag citerar det i helhet:<br />
”Hej Izet! Om det rör skolärenden så<br />
tycker jag att det borde vara Skolverket som<br />
i första hand borde kontaktas. Men då måste<br />
de i så fall ha konkreta exempel på kommuner<br />
där detta hänt. Samma gäller tolkar och<br />
översättare. Hon måste ha konkreta exempel<br />
på vilka kommuner det rör sig om etc. En sak<br />
som kunde vara intressant i sammanhanget<br />
är att ställa en förfrågan till diskrimineringsombudsmannen<br />
om detta är att anse som<br />
diskriminering. Hon skulle också skriva till<br />
Kommunförbundet och be en förklaring till<br />
att det finns olika praxis i olika kommuner<br />
kyrilliska alfabetet – bosančica (bosniska<br />
alfabetet) åt gammalslaviska tecken och<br />
också åt serbiska och bulgariska kyrilliska<br />
alfabetet. I kyrilliska minnesmärken medräknas<br />
även den särskilda bosnisk-humska<br />
(Hum – det gamla historiska bosniska<br />
området, dagens Hercegovina) epigrafiken<br />
– inskrifter på byggnader, till ex. Humačka<br />
plattan (plattan från Humac, skrivna på<br />
slutet av 900 eller i början av 1000-talet)<br />
och också de gravsteninskrifterna – (stećak<br />
singular; stećci plural – de gamla bosniska<br />
gravstenarna), som representerar en<br />
originalkonst med unik skönhet vilken<br />
med sin litterära och lingvistiska betydelse<br />
Bosniska språket i Sverige<br />
vad gäller bosniskan.”<br />
Jag tror inte att det behövs att jag<br />
översätter denna text och den hänvisar tillräckligt<br />
vad Ni behöver göra och vart Ni skall<br />
vända Er. Naturligtvis, man behöver alltid<br />
ha konkreta fakta – var, när, i vilken situation<br />
detta hände.<br />
Vänliga hälsningar,<br />
Izet Muratspahić (2006-04-11)<br />
Kvinnoriksförbundet har efter detta vänt<br />
sig till Svenska Kommunförbundet med<br />
ansökan att de, på något sätt, officiellt informerar<br />
alla kommuner om detta att bosniska<br />
är erkänt som officiellt språk, att det<br />
är modersmål för majoriteten av bosnierna<br />
i Sverige. Man ansöker detta med målet att<br />
förbättra kommunikationen och undvika<br />
de eventuella missförstånd och problem<br />
som kan uppstå i kontakt med personer från<br />
Bosnien och Hercegovina och de kommunanställda<br />
under tolkningar och engagerandet<br />
av tolkar för bosniska. Brevet har skickats<br />
till ordföranden Ilmar Reepalu.<br />
Det här är hans svar:<br />
Bästa Vahida!<br />
Tack för ditt mail med rubriken Bosniska är<br />
ett officiellt språk.<br />
Jag har lämnat över det till Sveriges Kommuner<br />
och Landstings socialberedning för<br />
handläggning.<br />
Vänliga hälsningar<br />
Ilmar Reepalu<br />
Ordförande<br />
Svenska Kommunförbundet (2006-05-12)<br />
Kvinnoriksförbundet väntar på ett officiellt<br />
svar från Sveriges Kommuner och<br />
Landstings socialberedning och skall informera<br />
våra läsare i kommande nummer<br />
av tidskriften <strong>Žena</strong> – <strong>Kvinna</strong> och via<br />
vår hemsida på Internet. <br />
överstiger uppkomstplatsen och därför<br />
har utomordentlig betydelse för sydslavisk<br />
kultur och vetenskap. Bosniska kyrilliska<br />
alfabetet – bosančica utvecklades i två former:<br />
grundlag, grundläggande skriften för<br />
formella dokument av bosnisk-humska<br />
styresmän och adeln, och fram av Bosniska<br />
paschadomens kansli, och även kursiv<br />
bosančica anpassad för snabbskriftsbehov,<br />
så kallad handstils bosančica. Den utvecklades<br />
också i två typer: klosters (franciskanernas)<br />
bosančica och beys- skrift (begovica),<br />
vilken används också av bosniska<br />
kvinnor och benämns även kvinnoskriften.<br />
Med denna snabbskrifts bosančica, på livliga<br />
folkspråket, skrevs många sidor av epistolära<br />
litteraturen av bosniska gränsvakter<br />
(krajišnici), kända som krajišnička pisma<br />
(gränsvakternas brev).<br />
Detta bevarades också inom osmanska<br />
perioden, när Bosnien verkligen hade en betydande<br />
roll, både som det politisk-militära<br />
området – krajina (gränsområde) och den<br />
religiösa kultur-andliga miljön – särskilt för<br />
den islamiserade befolkningen, vilken, efter<br />
att ha intagit islam, även vidare förblivit<br />
hängiven sitt kulturella och nationella förflutna<br />
(som med islam verksamt, och ännu<br />
mer!, stabiliseras, men även invecklas). I det<br />
förflutna hade språkliga identifikationen en<br />
egenhet av avgörande betydelse och den gav<br />
grunderna för historiska förbindelser med<br />
kulturella och nationella självmedvetenheten.<br />
I denna period, under inflytanden<br />
av politiska, religiösa och andliga klimat,<br />
spreds orientala språk och orientalisk kultur.<br />
Under 1500 och 1600-talet har bosniakerna,<br />
utbildade i den islamiska världen,<br />
skrivit litterära, religiösa, vetenskapliga och<br />
filosofiska verk. Trots att de använt ickemodersmål,<br />
dessa vetenskapsmän, filosofer<br />
och författare har med stolthet framhävt<br />
förhållande med sitt ursprung tilläggande<br />
till sitt namn även pseudonym, etnonym<br />
Mostari, Bosnevi, Bosnali, Saraji, Bošnjak,<br />
Pruščak osv.<br />
Parallellt med detta förlopp, vilket har<br />
i poetisk-andliga och civilisationsaspekt<br />
berikat bosnisk-hercegovinska utrymme,<br />
pågick även obrytbara och oundvikliga<br />
bidrag från egna bosniska traditionen på<br />
moderliga bosniska språket. Detta har<br />
lämnat särskilda spår inom muntliga litterära<br />
skapandet – det vackraste och mest<br />
framgångsrika på mellansydslaviska land,<br />
med subtil uttrycksfullhet av sevdalinka<br />
och bosniakernas balad. Det finns en till<br />
bosniakisk säregenhet: alhamijado litteratur<br />
– symbiosisk kulturprodukt på bosniska,<br />
skriven med arabiska bokstäver. (…)<br />
Försvinnande och reträtt av turkiska<br />
övermakten från Balkan och inflytande<br />
av europeiska nationella strömningar har<br />
lämnat spår efter sig i bosniakernas kulturnationella<br />
identitet. Under processen av<br />
språkstandardiseringen och utvecklingen<br />
av rättstavningsregler, Bosnien och Hercegovina<br />
har kopplats in likvärdigt med Serbien<br />
och Kroatien, accepterande Vuks nyštokavska<br />
modellen av det standardiserade<br />
språket utan extramotstånd, på grund att<br />
detta språk var väldigt nära till modersidiomen<br />
som pratades i Bosnien och Hercegovina<br />
och på denna förelåg egna litterära<br />
traditioner med hög konsträckvidd: epigrafik,<br />
franciskanernas litteratur, alhamijado<br />
tradition, epistolära krajišnička pisma<br />
žena | <strong>31</strong><br />
List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
23
Mynt av bosniska kungen Stefan Tomas (1444-1461)<br />
den äldsta sydslaviska inskriften med latinskt alfabet på folkets språk<br />
GOS(podin) TOMAS CRA(gl) BOSN(e) = Herr Tomas kung av Bosnien<br />
Källa: The Written Word in Bosnia and Herzegovina from Earliest Times up to 1918.<br />
Sarajevo: Veselin Masleša, 1982., s. 48<br />
(gränsvakternas brev). Muntliga litteraturen har fått särskild<br />
plats och betydelse, och denna har spelat viktigast roll under<br />
språk- standardiseringsprocessen. På grund av detta har man<br />
lätt accepterat fonetiska rättstavningen, eftersom den också är<br />
en del av traditionen, enligt densamma har de första tidningarna<br />
och böckerna tryckts på Vilajetska tryckeriet i Sarajevo<br />
(1866).<br />
I Österrikisk-ungerska monarkin, under omorienterings-<br />
Kungabrev av bosniska banus Kulin från den 29 augusti 1189<br />
det äldsta kyrilliska kungabrevet på folkets språk<br />
Källa: The Written Word in Bosnia and Herzegovina from Earliest Times up to 1918.<br />
Sarajevo: Veselin Masleša, 1982., s. 62<br />
Novac bosanskog kralja Stjepana Tomaša (1444-1461.);<br />
najstariji južnoslavenski natpis latinicom na narodnom jeziku<br />
Povelja bosanskog bana Kulina od 29.8.1189.; najstarija ćirilična povelja na narodnom jeziku<br />
och europeiserings år i alla samhällssegmenten, promoveras<br />
och legaliseras bosniska språkets namn och systematiskt arbetas<br />
med dess standardisering. Ett av resultaten är läroboken<br />
Bosniska språkets grammatik (1890) för att bevara eget<br />
språkarv.<br />
Dock, för denna process var det inte tillmötesgående:<br />
national-politiska omständigheter, nationaliseringen av<br />
bosniska katoliker, kroater och bosniska ortodoxer, serber,<br />
och även allt fastare kulturförhållanden med Zagreb och<br />
Belgrad, särskild från början av 1900 tills 1960-talet, när<br />
på scenen var utpräglad, och efter Första världskriget även<br />
politiskt realiserad, idén om sydslaviska gemenskapen.<br />
Detta har stadfäst slutet av existensen och definitivt hävt<br />
status av bosniska språket. Serbernas, kroaternas och slovenernas<br />
kungarike har fullständigt marginaliserat Bosnien<br />
och Hercegovina, i den samhällspolitiska aspekten. Språket<br />
och den sammanlagda bosnisk- hercegovinska kulturen<br />
har delat samma öde och inte förrän efter 1945 har detta<br />
land fått statlighet som en federal enhet i förbundsstaten av<br />
jämställda folk, men med olöst nationell fråga för bosniska<br />
muslimer.<br />
Status av serbokroatiska/kroatoserbiska har inte ändrats<br />
i nya staten, men efter Samrådet i Novi Sad (1954) förstärktes<br />
två lingvistiska center – Belgrad och Zagreb.<br />
Medvetandet om moderliga bosniska språket har aldrig<br />
suddats bort, likväl som medvetandet om egna andliga och<br />
nationella självmedvetenheten inte stördes. Detta har starkt<br />
offentliggjorts i det riktiga kultur-språkliga skalvet vilket<br />
hände 1966 när romanen Derviš i smrt av Meša Selimović<br />
(på svenska: Dervischen och döden, övers. av Adolf Dahl,<br />
1998) och diktsamlingen Kameni spavač (Steniga sovaren)<br />
av Mehmedalija Mak Dizdar kom ut. (…)<br />
Utgivningen av avsevärda litterära verk har med rätt<br />
väckt de andra frågorna, så Muhamed Filipović skrev filosofiska<br />
essän Bosnisk anda i litteraturen – vad är det,<br />
och Midhat Begić, registrerande problemet och elaborerande<br />
ställningen av (bosnisk) muslimska författare, gav ut<br />
texten De muslimska författarna i korsningen. Författaren<br />
Alija Isaković gav ut antologin av gamla (bosnisk) muslimska<br />
litteraturen Biserje (Pärlor). Dessa stressiga processer<br />
sammanfaller med slutgiltiga rätten att få nationell status<br />
under nationella namnet musliman. Alltifrån börjar man<br />
öppet tala om egna (bosnisk) muslimska litterära arv och<br />
särskilda bosnisk-hercegovinska litterära uttrycket. Med<br />
hänsyn till att från 1970-talet börjar komma till frågan<br />
gemensamma namnet för språk av serber, kroater, ”muslimer”<br />
och montenegrer – serbokroatiska/kroatoserbiska<br />
och dess förnekande från kroatiska sidan, lingvister i Bosnien<br />
och Hercegovina är nära attityden att godtaga, inte<br />
två, utan fyra varianter av ett språk utvecklade i skiljaktiga<br />
sociokulturella miljöer.<br />
Diskussioner om benämningen bosniska språket har<br />
inte lugnats ännu. Både serbiska och kroatiska lingvistiska<br />
allmänheten, i hög grad ansträngd med politiska, respektive<br />
nationalistiska övervakningen, har svårt att acceptera<br />
detta faktum.<br />
Benämningen bosniska språket i de historiska dokumenten<br />
har kontinuerligt bekräftats ifrån medeltiden, just<br />
som nationella namnet bosniak kan följas ifrån de äldsta<br />
tiderna. Bakom detta namn står helt konkret folk med sitt<br />
språk, historia, kulturarv och andliga egenskap vilka säkrar<br />
eget självbestämmande.<br />
(Översättning av Haris Tucaković) <br />
24 List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
<strong>31</strong> | žena
En bosnisk kulle<br />
– forntida pyramiden!<br />
Međugorje i Piramida<br />
”Sanjar” protiv nauč(e)ne inkvizicije<br />
Av: Hidajet DELIĆ<br />
(The Associated Press, Wednesday, May 17)<br />
Piše: Viktor Dundović<br />
(Most)<br />
Visoko, Bosnien and Hercegovina – En<br />
egyptisk geolog, som har kommit att<br />
ta reda på påståendet av en amatörforskare<br />
att en kulle i centrala Bosnien gömmer<br />
en forntida pyramid, sa på onsdag att<br />
struktur är mangjorda och värt att undersöka.<br />
”Min åsikt är att den är någon sorts av<br />
pyramid, troligen en primitiv pyramid”,<br />
sa Dr. Aly Abd Alla Barakata, geolog från<br />
Egyptian Mineral Resource Authority.<br />
Barakata är första experten från Egypten<br />
som besökte Visočica kulle och erbjuder en<br />
åsikt att jättestora stenplattor utgrävda på<br />
denna plats kunde forma lutande sidor av<br />
en massiv stegpyramid.<br />
Semir Osmanagić, en bosnisk amatörarkeolog<br />
som undersökte sydamerikanska<br />
pyramider under 15 år, hävdar från<br />
föregående år att Visočica kulle, 2,5 mil nordväst<br />
av Sarajevo, är en pyramid. Om han<br />
har rätt, den vore den första forntida pyramiden<br />
någonsin funnen i Europa.<br />
Osmanagićs lag, bestående huvudsakligen<br />
av frivilliga, började utgrävningen föregående<br />
månad på den 646 m höga kullen. Laget har<br />
funnit att Visočica har lutning på 45 grader<br />
pekande mot alla sina sidor och en flat topp.<br />
Under lagret av lera, har arbetarna upptäckt<br />
en belagd ingångsplatå som fortsätter i tunnlar<br />
och stora stenblock.<br />
Osmanagićs teori har varit ifrågasatt<br />
av ett antal experter som hävdar att aldrig<br />
i bosnisk historia har där varit en civilisation<br />
kapabel till att bygga monumentala<br />
byggnader och att kullen helt enkelt är en<br />
konstig naturlig bildning.<br />
En petition signerad av 22 bosniska experter<br />
pekade ut att Osmanagić är en amatör<br />
och hävdade att stenblock han uppgrävt<br />
är del av en medeltida kyrkogård.<br />
Dr. Barakata, en expert på stenblock använda<br />
för byggande av forntida pyramider,<br />
sa att han tror att strukturen inte kunde<br />
vara naturlig och borde undersökas mer.<br />
”Vi behöver studera detta mer för att ta<br />
reda på ålder och typ av använt material”,<br />
sa han.<br />
Han sa att han kommer att rekommendera<br />
till sin regering att sända mer experter<br />
och att en arkeolog från Egypten är inbokad<br />
att besöka platsen nästa månad. (H.T.) <br />
Najpopularnija i zasigurno najodvažnija<br />
BH TV-emisija 60 minuta i njena<br />
ekipa sastavljena od mladih ljudibuntovnika<br />
s(a) milion i jednim razlogom,<br />
omogućila je i TV sučeljavanje mladog i<br />
nekonvencionalnog egiptologa svjetskog kalibra<br />
Semira Osmanagića i do ovog javnog<br />
nastupa, uvaženog i poštovanog historičara<br />
Dubravka Lovrenovića. Verbalni sukob<br />
civilizovanog i uljudnog dijaloga i sujetno<br />
slijepog monologa bez ikakve konkretne argumentacije,<br />
osim naćoravog osporavanja<br />
protivnikovih argumenata.<br />
Prisjetih se besjede jednog lucidnog Bugojanca<br />
koji reče ”ima osoba čiji je posao i<br />
zanimanje jedino da negiraju, osporavaju,<br />
napadaju, omalovažavaju nečiji rad, čime zapravo<br />
prekrivaju sopstveni nerad, neznanje,<br />
zatvorenost u kalupe davno izlivenim a<br />
vremenom postadoše pretijesni da uobzire<br />
protok vremena, najezdu novih tehnologija,<br />
ideja, činjenica, metoda, pojavu novih,<br />
mladih ljudi i mimo akademske uštogljenosti<br />
i zaračunatosti… pogotovo ovakvih ima<br />
previše u politici ili na funkcijama, čiji je zadatak<br />
sječenje svih koji štrče iznad postojećih<br />
pravila ponašanja i mišljenja…”<br />
Profesoru Lovrenoviću nije mjesto u<br />
ovom kontekstu i onako nesmotren javni<br />
nastup ne može opravdati ni prevelika briga<br />
Dr. Barakata & Semir Osmanagić<br />
Foto: AP<br />
za srednjovjekovnu historiju Bosne pohranjenu<br />
na spornom prostoru, jer to je tu već<br />
stotinama godina i ako još išta ima od toga<br />
ne bi se počelo ozbiljnije istraživati ni za još<br />
narednih nekoliko stoljeća imajući u vidu<br />
maćehinski odnos naše vlasti prema kulturi<br />
uopće… Stoga bi ovdje najbolje bilo prisjetiti<br />
se one narodne ”nemoj me babo više, Boga<br />
ti braniti!”<br />
Sa takvim neposlušnicima u srednjem<br />
vijeku se obračunavala crkvena inkvizicija<br />
putem lomače. Prisjetimo se samo Galileja<br />
koji reče: ”Ipak se kreće”, još davne 1616., ali<br />
sebi u njedra, inače bi planuo na lomači kao i<br />
mnogi ”heretici” koji osporavaju dogmatske<br />
postavke.<br />
Pa dokaza li ikad iko šta zapravo vidješe<br />
djeca u Međugorju, izuzev njihovih svjedočenja,<br />
pa i Vatikan to nikad ne prizna, ali to<br />
već odavno prestade biti važno bilo kome, jer<br />
nekoliko miliona turista (ne samo vjerskih) iz<br />
cijeloga svijeta dođe u Međugorje, koje se<br />
oblijepi u mermer, biznis cvjeta, svi prezadovoljni<br />
i svima lijepo. E pa isti ovi turisti će<br />
zasigurno doći i na našu Piramidu još ove<br />
godine. I da je pameti, otkopavanje Piramide<br />
bi trebalo biti prioritet BiH, pokrenuti mlade<br />
ljude (kao što su nekad bile radne akcije) i sve<br />
da se odradi za rekordno kratko vrijeme kako<br />
bi se pretvorilo što prije u turističku koku što<br />
nosi krupna zlatna jaja…<br />
Osim toga, otkuda pravo gospodi sa Liste<br />
21 da svim Bosancima i Hercegovcima unaprijed<br />
ubijaju nadu i vjeru u nešto dobro,<br />
lijepo, afirmativno, čime bismo se svi ponosili,<br />
pa taman da je to i lažna nada, i ona je<br />
bolja od totalnog beznađa kojim se već 15<br />
godina beskrupulozno bombarduju i ubijaju<br />
stanovnici najljepše, ali i najnesretnije zemlje<br />
na svijetu.<br />
Na svu sreću, snove nam ne mogu ni<br />
uništiti ni zabraniti, i zato Semire, znaj da<br />
nas ima još mnogo koji zajedno s tobom snivamo<br />
našu zemlju i u njoj sretne i zadovoljne<br />
ljude, zajedno s tobom sanjamo i našu bosansku<br />
piramidu, najljepšu u svijetu…<br />
I kao što Galileo reče: Ipak se kreće, mi<br />
ćemo reći našoj naučnoj inkviziciji: ipak<br />
mi imamo piramidu, našu bosanskohercegovačku!<br />
Bugojno, 10.05.2006. <br />
žena | <strong>31</strong><br />
List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
25
Konjička Zatvorena knjiga<br />
života jedne mladosti<br />
Piše: Meho BARAKOVIĆ<br />
Nisam odavno imao u rukama neobičniju<br />
knjigu. Ona se zove Zatvorena<br />
knjiga života, a njen autor je konjički<br />
profesor Ismet Smajlović i od njega sam lično<br />
dobio knjigu. Ustvari, to je, kako stoji ispod<br />
glavnog naslova Spomen-publikacija o djeci<br />
Konjica žrtvama rata 1992-1995. godine. Tu je<br />
sabrano i ispričano dvanaest priča o djeci, o<br />
jednoj mladosti koje više nema. Sve je urađeno<br />
i ispisano sa dosta emocija, ljubavi i želja da se<br />
nikada više jedno ružno vrijeme (jedan takav<br />
rat) ne ponovi, nigdje i nikada.<br />
A slike i priče govore o djeci:<br />
JOSIP AZIMOVIĆ (7.4.1981. – 4.3.1995.)<br />
– ”Nagazivši na minu, četrnaestogodišnjeg<br />
dječaka Josipa Azimovića smrt je sustigla<br />
4. marta 1995. godine u konjičkom naselju<br />
Gornja Radava”.<br />
EJLA ĆOSIĆ (6.6.1984. – 29.6.1993.) – ”Ejla se<br />
zajedno sa majkom Zilkom vraćala iz komšiluka,<br />
nadomak džamije u Idbru. Granata,<br />
poslana sa Ljubine, sustigla ih je na seoskom<br />
putu. Mati joj je odmah izdahnula, a Ejlu je do<br />
ratne bolnice u Čelebićima prevezao učitelj i<br />
ratnik Ibrahim Hota, koji je čuo i posljednje<br />
riječi Ejline: ’Gdje mi je mama’”<br />
ADNAN DEMIROVIĆ (10.12.1977. – 7.1.1993.)<br />
– ”Adnana nije sustigla granata, ni geler, ni<br />
snajperista, kao mnogu drugu djecu, koja su,<br />
uz odrasle, bila takođe pokretna meta. Kako<br />
je u ratu i oružje postalo ’igračka’, rat je Adnanu<br />
’gurnuo’ u ruke pušku. Ulazeći sa jednim<br />
svojim drugarom u tajne jedne ’dobošarke’,<br />
njenim neispravnim rukovanjem ’pronašao’<br />
ga je metak. Ni hitno prebacivanje u konjičku,<br />
a potom u zeničku bolnicu nije mu produžilo<br />
život.”<br />
DERVO HALILOVIĆ (13.1.1978. – 17.5.1993.)<br />
– ”Moga sina, rahmetli Dervu, mnogo šta je<br />
zanimalo. Volio je majstorisati. Izrađivao bi,<br />
naprimjer, čibuke. Kobnoga 17. maja 1993. u<br />
ruke mu je odnekud dospjela granata ’tridesetsedmica’<br />
od ’boforsa’. Ne poznavajući njene<br />
ćudi, aktivirao ju je, od čega je i poginuo.”<br />
AMIR JAZVIN (3.4.1995. – 11.5.1999.) –<br />
”Amir Jazvin je imao svega četiri godine kada<br />
je ugašen njegov život. Rođen je 3. aprila 1995.,<br />
dakle, gotovo u završnici rata, a iz života je<br />
iskoračio 11. maja 1999. … Zašavši s majkom<br />
u minsko polje…”<br />
Ismet Smajlović<br />
AIDA JUSUFOVIĆ (10.2.1984. – 12.11.1995.)<br />
– ”Aida je bila jedinica u porodici Jusufovića.<br />
Jedna od posljednjih, neki kažu i posljednja<br />
granata, upućena na grad Konjic 28. septembra<br />
1995., bila je kobna za 11-godišnju Aidu.<br />
U trenutku Aidinog teškog ranjavanja uz nju<br />
se nalazila i majka Hadžira, koja je također<br />
bila povrijeđena. Majka je preživjela – kćerka<br />
nije, mada su ljekari nastojali da produže njen<br />
mladi život.”<br />
NIHAD KURTOVIĆ (11.1.1988. – 15.8.1993.)<br />
– ”Petnaestog avgusta 1993. godine od granate<br />
nabrđenih četnikoida u Doljanima je poginuo<br />
petogodišnji mališan Nihad Kurtović. Tako je<br />
kanula još jedna suza, na licu Bosne, sa obraza<br />
ljudi konjičkog kraja, a u srcu rata, u kome su<br />
šešeljoidi i bobanoidi bili naumili da srcolike<br />
zemlje bosanskohercegovačke ne bude.”<br />
ALEKSANDAR MACIPURA (4.10.1975. –<br />
4.6.1992.) – ”Smrću 17-godišnjeg Aleksandra<br />
Macipure otvara se tužni ljetopis smrti mladih<br />
Konjičana. Geler od granate, odaslan od barbara<br />
s brda 4. juna 1992. godine, usmrtio je<br />
Aleksandra u njegovoj ulici, tadašnjoj Ulici 15.<br />
septembra, koja se ’družila’ sa Trešanicom kao<br />
i Aleksandrom”.<br />
ELMA MAKSUMIĆ (19.2.1980. – 25.4.1994.)<br />
– ”Mi smo ti, moj sinko, ovdje u Gornjem<br />
Polju bili stalno pod granatama i snajperima,<br />
pa nam dušmani nisu dali ni dahnuti. Naša<br />
Elma, rahmet joj duši, u akšam 25. aprila 1994.<br />
godine, izađe da prošeta i usput da dadne<br />
knjigu drugarici. Utom je doletjela četnička<br />
granata, čiji su geleri na ulici usmrtili našu<br />
kćerku.”<br />
ANIS MASLEŠA (12.1.1980. – 16.9.1994.)<br />
– ”Anis je sa skupinom djece 16. septembra<br />
1994. godine bio u avliji porodične kuće na<br />
Džepima. Sa Boraka, ozloglašenog četničkog<br />
uporišta, doletjela je prva granata u seriji, čiji<br />
geler je usmrtio Anisa, dok je jedan od dječaka,<br />
Anisovih drugova, lakše ranjen. Druga granata<br />
pogodila je podrum Anisovog doma, pri<br />
tom uništila njegovu sobu. Na dan Anisove<br />
pogibije, otac je s prve linije iznad Bjelimića<br />
pristigao s grupom saboraca na dženazu<br />
rođaku Salemu, ne znajući da mu je sin tog<br />
predvečerja poginuo. Tako su na Džepima u<br />
dva dana nikla dva nova mezara.”<br />
HALIL NUHIĆ (8.8.1984. – 14.5.1993.) – ”Sat i<br />
po smo se verali uz brda iznad Idbra, dospjevši<br />
na predio Zvani Raotinja. Tu smo naletjeli na<br />
postavljene bombe ’kašikare’. Devetogodišnjeg<br />
sina mi Halila ubi granata, zapravo detonacija,<br />
dok mi je drugog sina Harisa ’poštedjela’. Mene<br />
teško rani. Iz stomaka su mi izvađene 24 kuglice.<br />
Imam ih još po tijelu, evo ih u lijevoj ruci,<br />
opipaj! Čim pogledam u ruku, sjetim se rahmetli<br />
sina Halila.”<br />
ELADA SKALONJA (1.7.1980. – 7.2.1994.) –<br />
”Rođena usred ljeta, iščezla iz života u februaru,<br />
Elada Skalonja sa svojih mladih, premladih,<br />
a zaustavljenih 14 godina, predstavlja proljeće<br />
života. Kada je priređivaču ove knjige otac<br />
Eladin Behram sredinom maja 2001. donio<br />
pregršt uspomena svoje kćerke, pred očima<br />
mu je najprije zalepršao leptir ’pobjegavši’ sa<br />
Eladinog crteža. I, evo ga, sletio je u ovu knjigu,<br />
kao vizuelni otisak Eladine duše.”<br />
Zaista je knjiga Zatvorena knjiga života Ismeta<br />
Smajlovića nešto više od obične, svakodnevne<br />
knjige. Ona je uspomena, sjećanje<br />
na jednu mladost, na konjičku mladost koja<br />
ničim nije zaslužila da je više nema.<br />
I kako zapisa u veoma nadahnutom predgovoru<br />
sam autor knjige, književnik Ismet<br />
Smajlović ”Osim što se ubijena konjička<br />
mladost našla ’okupljena’ u jednoj knjizi,<br />
ova publikacija računa i na neprekidno opominjanje<br />
da je, uprkos dobroti, zlo i dalje<br />
moćno, naročito ako dođe usljed zaborava,<br />
povlađivanja zlu, samopotcjenjivanja, kratkog<br />
pamćenja koja su, nažalost počesto prisutni<br />
kod našeg, naročito bošnjačkog čovjeka…”<br />
I na samom kraju: Ismet Smajlović rođen<br />
je 23. decembra 1950. godine u Lascima kod<br />
Višegrada. Bio srednjoškolski profesor u Višegradu<br />
i Konjicu. Potom postdiplomac. Predavao<br />
i na Pedagoškoj akademiji u Mostaru,<br />
na Odsjeku za bosanski jezik. Dobitnik je prve<br />
nagrade na Slovu Gorčina u Stocu (1973.).<br />
Objavio knjigu poezije Bezavičajnik i knjigu<br />
aforizama i satirične proze Jesi li to ti. Živi i<br />
radi u Konjicu. <br />
26 List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
<strong>31</strong> | žena
Bob Carlos Clarke: Small Stones Series, Untitled<br />
Jedna, djevojka<br />
mlada...<br />
Piše: Anisa TRUMIĆ<br />
Bila jednom davno djevojka mlada,<br />
jako zaljubljena. Mnogo se bojala i<br />
dugo se ljubavi odupirala, al’ na kraju<br />
je ipak mlada popustila i ljubavi se predala.<br />
Mnogo je strahovala i dana rastanka se bojala,<br />
nije ga željela, a nekako je, ipak znala<br />
da će doći. Predosjećala je i srce zavarati<br />
nije uspjela... Duša je, ipak nekako znala...<br />
Snažni su predosjećaji žene koja voli. Žene<br />
koja je spremna i svoj život za ljubav dati.<br />
Snažni su i nepokolebljivi osjećaji mlade<br />
žene jako zaljubljene.<br />
Njen dragi je nije razumio i mnogo<br />
bola joj je nanio, iako ju je volio. Volio ju je<br />
mnogo, ali joj to nije pokazati znao. Kao da<br />
se bojao. Ili možda nije bio svjestan koliko<br />
ju je volio... Jednom joj je u tihom noćnom<br />
razgovoru kroz burne uzdahe i suze koje<br />
su mu lice kvasile šaptao kako se boji, kako<br />
joj ljubav ne smije iskazati, kako je ne želi<br />
izgubiti, još manje povrijediti i zbog toga se<br />
užasno plaši jer... I zvijezde na nebu su tada<br />
jače zatreperile i Mjesec se zanjihao ljubavlju<br />
opijen, a povjetarac lagano zapirkao zanosom<br />
ispunjen… ”Jer”, reče, ”sve koje sam,<br />
ikada iskreno volio, ja sam ih izgubio”. Suza<br />
iskrena se niz obraz skotrljala i djevojčetu<br />
mladom na ruku kanula, djevojče ustreptalo,<br />
uzdahe skrilo i jače ga zavoljelo. Svaku<br />
riječ je zapamtilo i to veče duboko u srce<br />
urezalo.<br />
Na bezbroj okolnih načina je momče<br />
pokušavalo djevojčetu ljubav svoju pokazati,<br />
ali mu nikako od ruke nije polazilo i da to<br />
iskaže sa dvije riječi male i lagane za kojim<br />
je ludo djevojče beskrajno čeznulo i čemu<br />
se potajno nadalo. Bile su joj potrebne riječi<br />
njegove. One su joj život davale, one su joj<br />
snove gradile i život srećom ispunjavale,<br />
one su je ohrabrivale i krila leptira darovale,<br />
kule neprobojne gradile i nadu hrabrile.<br />
Riječi njegove su je noću s osmijehom tiho<br />
uspavljivale i jutrom s ranim suncem budile.<br />
Riječi njegove bile su joj sve, a on nikako nije<br />
smogao hrabrosti da joj kaže: ”Volim te!”.<br />
Živjeli su sretno, al’ prekratko. Došao je<br />
dan kojeg se djevojče užasno plašilo, al’…<br />
Dragi ju je tješio. Obećavao joj da će često<br />
dolaziti i da je nikada neće moći zaboraviti.<br />
Mnogo obećanja i lijepih riječi joj je prije<br />
odlaska poklonio. Nježno ju je milovao i ljubio,<br />
a u srcu tugu krio i nasmijan biti nastojao.<br />
Al’ djevojče je tugu u očima mu čitalo<br />
i sudbine se bojalo. Sve vrijeme je nešto<br />
ružno predosjećalo, nešto čega se strašno<br />
bojalo, ali što opisati nije znalo i čemu vjerovati<br />
nije htjelo.<br />
Tješilo se ljubavlju obostranom i Boga<br />
za sreću molilo… Dragi je, ipak, otišao.<br />
Daleko… Pisma su stizala rijetko… Razgovora<br />
je nestalo i život se njen polahko gasio…<br />
Dragi nije dolazio. Niti se javljao, niti je na<br />
pisma odgovarao. Djevojče mlado polahko<br />
nestajalo… Tiho vehnulo… Nikome nije<br />
o ljubavi svojoj pričalo, niti se ljubavi svoje<br />
ikada odreklo. U dubini srca, djevojče, se još<br />
uvijek nadalo i dragome svome vjerovalo.<br />
Dugo ga je čekalo i vjerno mu bilo. Mnoge<br />
prosce odbijalo i samo svoga dragana čekalo.<br />
Iako se nije javljao, djevojče nije pokleklo,<br />
jer ljubav je njena ogromna i iskrena bila, na<br />
čuda spremna, neiskvarena… Čak ni ona<br />
sama njenu snagu nije poznavala, nije je bila<br />
svjesna, niti je do tada znala da ljubav zaista<br />
može biti tako ogromna i jaka. Mislila je da<br />
takvo nešto samo u starim knjigama postoji<br />
i ljubavnim pjesmama zanosnim. Sada je<br />
ljubavna vatra u njenom tijelu plamsala i ona<br />
je obuzdati nije mogla, niti je htjela. Voljela je<br />
i bila je sretna!<br />
Sve do jednoga dana, crnoga kada se<br />
mlada sa životom rastavila, jer je čula da je<br />
dragi drugu oženio i sa drugom dane u zagrljaju<br />
provodio, a na nju mladu zaboravio,<br />
obećanje prekršio i drugoj sebe dao…<br />
Samo jedno pitanje joj na blijedim usnicama<br />
ostalo – da li ju je ikada iskreno volio<br />
ili joj je sve vrijeme lagao<br />
Smeđe se oči sklopile, jedna suza tiho<br />
kanula, mjesečina plave kovrdže, po zemlji<br />
rasute, obasjala, duša tijelo napustila, a ljubav<br />
se ka zvijezdama vinula i u visinama nestala,<br />
da vječno ljubavi jednoj iskrenoj i nevinoj, u<br />
noći s mjesečinom nestaloj, spomen bude i<br />
da vječno sija kada ona sjati nije znala!<br />
Igra<br />
Prstima se igrao po mome tijelu<br />
nestašno iscrtavajući predmete<br />
čas na stomaku,<br />
čas na leđima,<br />
ramenu ili<br />
mišici…<br />
Na kraju je latice cvijeta<br />
zalijepio na ruku mi<br />
i nije dozvolio da ih skinem<br />
sve dok ih vjetar nije otpuhao<br />
u daljinu.<br />
Tako su prešle u zaborav.<br />
Žute dunje<br />
Miris njihov i ta boja žuta<br />
mamile su mene,<br />
da skrenem sa puta,<br />
želja se javila<br />
za tim čudom žutim,<br />
želja moja neizmjerna.<br />
A, one su mi se smiješile,<br />
visoke i nedokučive, prelijepe,<br />
meni zabranjene,<br />
dvije dunje mirisne i žute.<br />
Ispružih dlan, poletjeh u visine,<br />
sve ostavih zbog te dunje dvije,<br />
al’ uzalud sve bilo je,<br />
grane se zaljuljaše,<br />
dunje na granama ostaše,<br />
moje noge na zemlju se spustiše<br />
i snovi se raspršiše! <br />
Preporučujemo:<br />
www.most.ba<br />
www.bosnianart.net<br />
www.poezijaonline.com<br />
www.omnibus.ba<br />
www.fena.ba/bihkult<br />
www.diwanmag.com.ba<br />
Bob Carlos Clarke: Small Stones Series, Untitled<br />
žena | <strong>31</strong><br />
List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
27
BAJKA ZA KLINCE I KLINCEZE<br />
Braća Grimm:<br />
Pepeljuga<br />
Askungen, Cinderella, Aschenbrödel,<br />
Stiefkind, Σταχτοπούτα,<br />
Cendrillon, Cenerentola, Cenicienta,<br />
Золушка, Assepoester…<br />
Razboli se žena nekog bogatog čovjeka,<br />
pa kad osjeti da joj se bliži kraj, pozva<br />
svoju jedinu kćer do svoje smrtne<br />
postelje i reče joj: ”Drago dijete, budi uvijek<br />
dobra i čestita, pa će ti svako u životu<br />
pomoći.” Poslije toga sklopi oči i izdahnu.<br />
Djevojčica je svaki dan odlazila na<br />
majčin grob i plakala i ostala dobra i čestita.<br />
Kad je došla zima, pokri snijeg majčin grob<br />
svojim bijelim pokrivačem, a kad ga sunce u<br />
proljeće opet skinu, oženi se čovjek drugom<br />
ženom.<br />
<strong>Žena</strong> dovede u kuću i svoje dvije kćeri<br />
koje su naoko bile lijepe i čiste, ali zle i<br />
nečiste u svome srcu. Tako nastadoše teški<br />
dani za sirotu pastorku. ”Zar će ova glupa<br />
guska sjediti s nama u sobi”, govorile su.<br />
”Ko hoće hljeb da jede mora ga i zaslužiti.”<br />
Oduzeše joj njene lijepe haljine, navukoše<br />
joj staru sivu kecelju i dadoše drvene cipele.<br />
”Vidi ti ponosne princeze, kako se dotjerala!”,<br />
vikale su, smijale se i odvele je u kuhinju.<br />
Tu je morala od jutra do mraka da radi teške<br />
poslove, da ustaje u ranu zoru, da donosi<br />
vodu, loži vatru, kuha i pere. Osim toga,<br />
polusestre su joj pravile svakojake pakosti,<br />
rugale joj se i sipale joj u pepeo grašak i leću,<br />
a ona je morala da sjedi i da trijebi. Uveče,<br />
umorna od tolikog posla, morala bi leći u<br />
pepeo kraj ognjišta, jer nije imala ni svoje<br />
postelje. Pa kako je zbog toga uvijek bila<br />
prašnjava i prljava, nazvaše je Pepeljugom.<br />
Jednoga se dana otac spremao na vašar<br />
pa upita pastorke šta žele da im donese.<br />
”Lijepih haljina”, reče jedna. ”Bisera i dragog<br />
kamenja”, reče druga. ”A ti, Pepeljugo”, upita<br />
otac, ”šta bi ti željela” ”Otkinite, oče, prvu<br />
grančicu koja vam dodirne šešir kad se budete<br />
vraćali kući. Nju mi donesite.”<br />
Tako otac kupi objema pastorkama lijepe<br />
haljine, bisere i drago kamenje, a kad je<br />
vraćajući se kući jahao kroz šumu, okrznu ga<br />
ljeskova grančica i zbaci mu šešir. On otkide<br />
grančicu i ponese je. Kad je došao kući, dade<br />
pastorkama šta su zaželjele, a Pepeljugi dade<br />
ljeskovu grančicu. Pepeljuga mu zahvali, ode<br />
na majčin grob i zasadi grančicu; pri tom je<br />
toliko plakala da su joj suze tekle niz obraze<br />
i zalijevale grančicu. A grančica je odmah<br />
počela rasti i postala lijepo drvo. Pepeljuga je<br />
svaki dan tri puta odlazila na grob i plakala<br />
i molila, a svaki put bi na drvo slijetala bijela<br />
ptičica, pa kad bi Pepeljuga izgovorila neku<br />
želju, ptičica bi joj s grane bacila ono što je<br />
zaželjela.<br />
Dogodi se da kralj te zemlje priredi<br />
svečanost koja je trebala da traje tri dana i<br />
na koju je pozvao sve lijepe djevojke iz svog<br />
kraljevstva da bi njegov sin sebi odabrao<br />
nevjestu. Kad su dvije polusestre čule da<br />
će i one biti pozvane, silno se obradovaše,<br />
pozvaše Pepeljugu i rekoše joj: ”Očešljaj<br />
nam kose, očisti nam cipele i pričvrsti<br />
kopče, ići ćemo na svečanost u kraljeve<br />
dvore.” Pepeljuga ih je poslušala, ali je gorko<br />
plakala jer je i ona željela da ide na ples pa<br />
zamoli maćehu da i nju povedu. ”Zar ti,<br />
Pepeljugo”, reče ova, ”takva puna prašine i<br />
pepela da ideš u dvorac Nemaš ni haljinu<br />
ni cipele, a hoćeš da plešeš!” Ali kako ju je<br />
Pepeljuga i dalje molila ona reče: ”Evo, sasula<br />
sam ti zdjelu leće u pepeo. Ako je za dva<br />
sata istrijebiš, možeš ići s nama.” Djevojka<br />
izađe na zadnja vrata u baštu i povika: ”O,<br />
vi pitome golubice, vi grlice i sve ptičice pod<br />
nebom, dođite i pomozite mi istrijebiti:<br />
Dobra zrnca u lončić,<br />
loša u stomačić!”<br />
Sad sletješe na kuhinjski prozor dvije<br />
bijele golubice, pa dvije grlice, a onda<br />
dolepršaše sve ptičice pod nebom i spustiše<br />
se na pepeo. Golubice zaklimaše glavicama<br />
i počeše kljuc-kljuc, kljuc-kljuc, a za njima<br />
i sve druge ptičice kljuc-kljuc, kljuc-kljuc,<br />
pa istrijebiše sva dobra zrnca u zdjelu.<br />
Nije prošlo ni sat vremena, a one završiše<br />
i odletješe. Tada djevojka odnese zdjelu<br />
maćehi sva radosna, jer je vjerovala da će<br />
sada smjeti da ide na svečanost. Ali maćeha<br />
reče: ”Ne, Pepeljugo, ti nemaš haljinu i ne<br />
znaš plesati. Svi će ti se smijati.” Kad se<br />
djevojka opet rasplakala, ona nastavi: ”Ali<br />
ako mi dvije pune zdjele leće istrijebiš za jedan<br />
sat iz pepela, onda možeš ići.” A u sebi<br />
pomisli: ”To neće nikako stići.” Ali kad ona<br />
sasu dvije zdjele leće u pepeo i ode, djevojka<br />
opet izađe na zadnja vrata u baštu i povika:<br />
”O, vi pitome golubice, vi grlice i pitome<br />
ptičice pod nebom, dođite i pomozite mi<br />
istrijebiti:<br />
Dobra zrnca u lončić,<br />
loša u stomačić!”<br />
A na kuhinjski prozor sletješe dvije bijele<br />
golubice, pa dvije grlice, a onda dolepršaše<br />
sve ptičice pod nebom i spustiše se na<br />
pepeo. Golubice zaklimaše glavicama i<br />
počeše kljuc-kljuc, kljuc-kljuc, a za njima<br />
i sve druge ptičice kljuc-kljuc, kljuc-kljuc,<br />
pa istrijebiše sva dobra zrna u zdjelu. I nije<br />
prošlo ni pola sata, a one završiše i odletješe.<br />
Djevojka odnese zdjelu maćehi sva radosna<br />
jer je vjerovala da će sada i ona ići na<br />
svečanost. Ali maćeha reče: ”Ništa ti ne<br />
pomaže. Nećeš s nama jer nemaš haljinu i<br />
ne znaš plesati. Mi bismo morale da te se<br />
stidimo.” Okrenu joj leđa i požuri za svojim<br />
oholim kćerima.<br />
Kad više nikog nije bilo kod kuće, Pepeljuga<br />
ode na grob svoje majke pod ljeskovo<br />
drvo i povika:<br />
”Drvce drago, stresi grane,<br />
pa saspi srebro i zlato na me!”<br />
Tad joj ptica baci zlatnu i srebrnu haljinu<br />
i svilom i srebrom izvezene cipele. Ona se<br />
obuče u najvećoj žurbi i ode na svečanost.<br />
Njene polusestre i maćeha je nisu mogle<br />
prepoznati, jer je bila tako lijepa u raskošnoj<br />
odjeći, pomisliše da je to neka kraljevska kći.<br />
Na Pepeljugu nisu ni pomišljale, uvjerene da<br />
28 List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
<strong>31</strong> | žena
ona sjedi kod kuće u prašini i trijebi leću iz<br />
pepela. A kraljević joj priđe, uze je za ruku i<br />
zaplesa s njom, pa je čitavo vrijeme plesao<br />
samo s njom i nije htio da joj ispusti ruku,<br />
a kad bi je neko drugi zamolio za ples, on je<br />
odgovorio: ”Ovo je moja plesačica.” Tako je<br />
ona plesala do večeri a onda htjede da ode<br />
kući. Ali kraljević reče: ”Poći ću s tobom da<br />
te ispratim”, jer je htio da vidi čija je to djevojka.<br />
Ali ona mu pobježe i skoči u golubinjak.<br />
Sad je kraljević čekao sve dok nije došao njen<br />
otac, kome je kazao da je neznana djevojka<br />
skočila u golubinjak. Otac pomisli: ”Da nije<br />
Pepeljuga” Donesoše mu sjekiru i trnokop<br />
da razvali golubinjak, ali unutra nikoga ne<br />
nađoše. A kad dođoše kući, Pepeljuga je<br />
ležala u prašnjavim haljinama u pepelu a petrolejka<br />
je tužno svjetlucala kraj odžaka. Jer,<br />
ona je brzo iskočila s druge strane iz golubinjaka<br />
i otrčala do ljeskovog drveta. Tamo<br />
je svukla lijepu haljinu i stavila na grob a<br />
ptica je odnijela. Onda je obukla svoju sivu<br />
keceljicu i sjela u kuhinju kraj pepela.<br />
Drugog dana, kad se svečanost nastavila<br />
i roditelji sa sestrama otišli, pođe Pepeljuga<br />
ponovo do ljeskovog drveta i reče:<br />
”Drvce drago, stresi grane,<br />
pa saspi srebro i zlato na me!”<br />
Ptica joj tada baci još gizdaviju haljinu.<br />
Kad se u toj odjeći pojavila na svečanosti,<br />
svi su bili zadivljeni njenom ljepotom. A<br />
kraljević, koji ju je čekao, odmah je uze za<br />
ruku i ponovo je plesao samo s njom. Kad bi<br />
je neko drugi zamolio za ples, on je govorio:<br />
”To je moja plesačica.” Kad je palo veče i ona<br />
htjela da ode, pođe i kraljević s njom da vidi<br />
u koju će kuću. Ali ona pobježe u baštu iza<br />
kuće. Tamo je stajalo lijepo veliko stablo na<br />
kojem su visile prekrasne kruške. Hitro kao<br />
vjeverica uspne se Pepeljuga medu granje<br />
i kraljević nije znao kud je nestala. Ali on<br />
opet sačeka dok ne dođe njen otac i reče mu:<br />
”Neznana djevojka je opet pobjegla. Mislim<br />
žena | <strong>31</strong><br />
da se sakrila u kruškinom granju.” Otac opet<br />
pomisli: ”Da nije Pepeljuga” Naredi da mu<br />
donesu sjekiru i posiječe drvo, ali ne nađoše<br />
nikoga. A kad uđoše u kuhinju, Pepeljuga je<br />
ležala u pepelu kao i prije, jer je prije toga<br />
skočila sa stabla, vratila ptici sa ljeskovog<br />
drveta lijepu haljinu i obukla svoju sivu keceljicu.<br />
I trećeg dana, kad su roditelji i sestre<br />
otišli, pođe Pepeljuga na majčin grob i reče<br />
drvcetu:<br />
”Drvce drago, stresi grane,<br />
pa saspi srebro i zlato na me!”<br />
Sad joj ptica baci haljinu koja je bila tako<br />
sjajna i raskošna kakvu još niko nije imao i<br />
cipelice od suhog zlata. Kad je u ovoj haljini<br />
došla na svečanost, svi su zanijemili od<br />
divljenja. A kraljević je opet plesao samo s<br />
njom i kad bi je neko drugi zamolio za ples,<br />
on je govorio: ”To je moja plesačica.”<br />
Kad pade veče i Pepeljuga pode kući,<br />
kraljević opet htjede da je prati, ali ona mu<br />
tako brzo pobježe da je nije mogao stići.<br />
Ali se kraljević ovog puta poslužio lukavstvom.<br />
Naredio je da se stepenice namažu<br />
smolom, pa kad je djevojka potrčala kući,<br />
lijeva cipela joj se zalijepi i ostade. Kraljević<br />
je podiže i opazi da je bila vrlo malena i od<br />
suhog zlata.<br />
Drugog dana dođe s cipelicom Pepeljuginom<br />
ocu i reče mu: ”Nijedna druga neće<br />
mi postati žena osim one kojoj pristaje ova<br />
zlatna cipelica.” Dvije polusestre se silno<br />
obradovaše jer su imale lijepa stopala. Starija<br />
uze cipelicu i pođe s majkom u sobu da<br />
je isproba. Kako je cipelica bila premalena<br />
pa joj palac nije mogao stati, majka joj pruži<br />
nož i reče: ”Odsijeci palac, kad budeš kraljica,<br />
nećeš morati da hodaš pješice.” Djevojka<br />
odsiječe palac, utiska nogu u cipelicu, stisnu<br />
zube od bola i izađe pred kraljevića, a on je<br />
kao svoju nevjestu uze na konja i odjaha s<br />
njom. Ali kad su prolazili pored groba, na<br />
List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
ljeskovom drvetu su sjedile dvije golubice i<br />
gukale:<br />
”Gukni, gukni, golubice,<br />
krv curi iz cipelice.<br />
Cipela je premalena<br />
a nevjeste prave nema.”<br />
Kraljević pogleda njenu nogu i spazi<br />
kako je krv procurila. On okrenu konja, vrati<br />
lažnu nevjestu kući i reče da to nije prava,<br />
neka druga sestra isproba cipelu. Sad druga<br />
ode u sobu pa s mukom utiska prste u cipelu,<br />
ali joj je peta bila prevelika, pa majka<br />
i njoj pruži nož i reče: ”Odreži komad pete,<br />
kad budeš kraljica, nećeš morati da hodaš<br />
pješice.” Djevojka odreza komad pete, utisnu<br />
nogu u cipelu i izađe pred kraljevića, a on je<br />
uze na konja kao svoju nevjestu i odjaha s<br />
njom. Ali kad su prolazili pored ljeskovog<br />
drveta, sjedile su na grani dvije golubice i<br />
gukale:<br />
”Gukni, gukni, golubice,<br />
krv curi iz cipelice.<br />
Cipela je premalena<br />
još nevjeste prave nema.”<br />
Kraljević pogleda njenu nogu i opazi kako<br />
je krv procurila iz cipele i natopila bijelu<br />
čarapu, pa okrenu konja i lažnu nevjestu vrati<br />
kući. ”Ni ovo nije prava”, reče, ”imate li još<br />
kćeri” ”Ne”, reče otac, ”tu je samo još Pepeljuga,<br />
siroče moje pokojne žene, ali ona vam ne<br />
može biti nevjesta.” A kad kraljević reče da<br />
mu je pokažu, povika maćeha: ”Ah, ne, ona je<br />
prašnjava i prljava, ne možemo vam je pokazati.”<br />
Međutim, kraljević ostade pri svome pa<br />
su morali pozvati Pepeljugu. Ona prvo opra<br />
ruke i lice pa izađe i pokloni se kraljeviću koji<br />
joj pruži zlatnu cipelu. Tada ona sjede na klupicu,<br />
skide drvenu i obuče zlatnu cipelu koja<br />
joj je pristajala kao salivena. A kad je ustala i<br />
kraljević je pogleda u lice, on prepozna lijepu<br />
djevojku s kojom je plesao i povika: ”Ovo je<br />
moja prava nevjesta!” Maćeha i polusestre<br />
se uplašiše i poblijediše od bijesa, a on uze<br />
Pepeljugu na konja i odjaha s njom. A kad<br />
su prolazili pored ljeskovog drveta, zagukaše<br />
bijele golubice:<br />
”Gukni, gukni, golubice,<br />
tu su zlatne cipelice<br />
što djevojci dobro stoje<br />
jer nevjesta prava to je.”<br />
A onda poletješe i spustiše se Pepeljugi<br />
na ramena, jedna s desne, druga s lijeve<br />
strane i tako i ostadoše.<br />
Kad je trebalo slaviti svadbu, dođoše obje<br />
neiskrene polusestre da se dodvore i da s Pepeljugom<br />
dijele sreću. Kad su mladenci pošli<br />
na vjenčanje, stade starija s desne a mlada s<br />
lijeve strane Pepeljuge da joj budu pratilje,<br />
ali ih golubice koje su ostale na nevjestinim<br />
ramenima otjeraše. A Pepeljuga i kraljević<br />
ostaše sami u svojoj sreći, pa su živjeli dugo<br />
i sretno i ostali dobri i plemeniti.<br />
(Prevela: Zeina Mehmedbašić) <br />
29
Šta će nama tsunami<br />
S najdubljim poštovanjem, spram<br />
žrtava velikoga vala, poznatog kao tsunami,<br />
molim<br />
Stvoritelja Svega da žrtvama daruje<br />
džennetske bašče i rajske vrtove.<br />
Ali,<br />
u bezumnom strahu pitam se<br />
šta je sa nama<br />
koji nismo shvatili o čemu je riječ<br />
(…)<br />
Gledam televiziju, uživam u dinamici<br />
izmjene slika i pitam se,<br />
šta je za nas tsunami<br />
Šta je taj, taj veliki val<br />
On je za nas: Ha! Ha! Ha!<br />
(…)<br />
Naprosto,<br />
progoni me napadno pitanje<br />
silom vala nametnuto:<br />
Što će nama tsunami<br />
Zar, ne<br />
Zbog strašne smrti<br />
stotina hiljada ljudi<br />
ne mogu saopćiti ni riječ<br />
bez straha kako strašno griješim.<br />
Jer, ne razumijem žive.<br />
(…)<br />
No,<br />
nemamo odgovor na kardinalno pitanje:<br />
Šta će nama tsunami<br />
Pa se i dalje pitam,<br />
siguran kako je glup odgovor, umjesto pitanja.<br />
Jer,<br />
imamo tri nacionalne stranke i<br />
Visokog Predstavnika Međunarodne zajednice<br />
koji djeluju bez opozicije i stvarne odgovornosti.<br />
Nemamo zajedničko sudstvo. Nemamo zajedničku<br />
vojsku i policiju. Imamo devastiranu ekonomiju.<br />
Djecu iz zemlje šaljemo u inozemstvo.<br />
(…)<br />
Šta će nama tsunami<br />
Apsurdno je pitanje poput naše pozicije,<br />
a svaki odgovor je i nadalje glup.<br />
Tap-tup. Tap-tup. Tap-tup.<br />
Tup-tup.<br />
(fragmenti)<br />
Vad kan tsunamien göra oss<br />
Med djupaste respekten till<br />
offer av det stora svallet, känd som tsunamien,<br />
bönfaller jag<br />
Alltets Skapare att skänka paradisgård<br />
till offer<br />
Men,<br />
i en oförklarlig rädsla undrar jag<br />
vad är det med oss<br />
som inte har förstått vad det handlar om<br />
(…)<br />
Jag tittar på tv, njuter av dynamiken<br />
av bildväxlingen och frågar mig,<br />
vad är tsunamien för oss<br />
Vad är det, det stora svallet<br />
Det är för oss: Ha! Ha! Ha!<br />
(…)<br />
Helt enkelt,<br />
förföljer mig en aggressiv fråga<br />
påtvingad med svallets kraft:<br />
Vad kan tsunamien göra oss<br />
Eller hur<br />
På grund av den fruktansvärda döden av<br />
hundratusentals människor<br />
kan jag inte uppge ett enda ord<br />
utan rädsla att jag gör ett hemskt misstag.<br />
Eftersom, jag inte fattar de levande.<br />
(…)<br />
Men,<br />
vi har inget svar på grundfrågan:<br />
Vad kan tsunamien göra oss<br />
Jag undrar fortfarande,<br />
säker att svaret är knäppt, istället för frågan.<br />
Eftersom,<br />
vi har tre nationella partier och<br />
Höga representanten av internationella samfundet<br />
vilka agerar utan oppositionen och riktiga ansvarigheten.<br />
Vi har inte ett gemensamt rättsväsende. Vi har inte en<br />
gemensam armé och polis. Vi har en ödelagd ekonomi.<br />
Vi exporterar våra barn ur landet.<br />
(…)<br />
Vad kan tsunamien göra oss<br />
Frågan är lika absurd som vår position,<br />
och varje svar är fortfarande knäppt.<br />
Knäpp-knäpp. Knäpp-knäpp. Knäpp-knäpp.<br />
Klapp-knäpp.<br />
(fragment)<br />
Atif Kujundžić, rođen 1947. godine u<br />
Gračanici, BiH. Objavio tridesetak<br />
knjiga: proze, poezije, esejistike,<br />
publicistike i knjiga za djecu. Zastupljen<br />
u čitankama, kulturi izražavanja i lektiri<br />
za učenike osnovne škole. Živi kao pisac i<br />
bavi se izdavaštvom.<br />
Atif Kujundžić föddes år 1947 i Gračanica,<br />
Bosnien och Hercegovina.<br />
Han utgav trettiotal barnböcker och<br />
böcker med prosa, poesi, essä och publicistik.<br />
Han är representerad i läseböcker,<br />
uttryckssättkultur och grundskolans lektyr<br />
och lever som författare och bokförläggare.<br />
(Översättning av Haris Tucaković) <br />
30 List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
<strong>31</strong> | žena
K V I N N A Ž E N A <strong>31</strong><br />
[Mariestad, 2006-05-06] Kulturna manifestacija<br />
bh. distrikta Skaraborg: pioniri bh. udruženja<br />
Mariestad Mariestad i hor Behar Skövde | Kulturmanifestationen<br />
av bosniska distriktet Skaraborg:<br />
ungdomarna från bosniska föreningen Mariestad<br />
Mariestad och kören Behar Skövde<br />
[Malmö, 2006-05-06] Kulturna manifestacija<br />
regije Jug | Kulturmanifestationen av region Syd<br />
[Helsingborg, 2006-06-06] Miris Bosne i Švedske Värnamo<br />
na proslavi Nacionalnog dana Švedske | Doft från Bosnien<br />
och Sverige Värnamo i firandet av Sveriges nationaldag<br />
[Sarajevo, 2006-05-13/14] 3. kongres Svjetskog<br />
saveza dijaspore Bosne i Hercegovine | 3:e<br />
kongressen av Bosnisk diasporas världsförbund<br />
| Rabija Arslanagić, Azra Jelačić, Sadeta<br />
Murić & Almedina Sačić [Bosansko-švedski<br />
savez žena | BSKF] & Vahida Mehinović<br />
[Bosanskohercegovački savez žena | BHKRF]<br />
žena | <strong>31</strong><br />
List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
Foto: Haris Tucaković, Suad Mehinović, Muharem<br />
Sitnica-Sića, Fikret Tufek & Mela Borovac<br />
<strong>31</strong>
Nya Tele2 Utland är en tilläggstjänst för dig som ringer från hemtelefonen med Tele2.<br />
Den kostar bara 19 kr/mån.