KUĆA

KUĆA
STANOVATI SAM
ŽIVOT U ZGRADI
KULTURA STANOVANJA
TVOJA KUĆA
RAČUNI
STUDENTSKI DOMOVI

U PRAVU SI, misli
Nije sreća živjeti, nego dobro živjeti.
Seneka

KUĆA
97
STANOVATI SAM
KAKO PRONAĆI STAN
Dolaziš da studiraš u drugi grad, ili si odlučio/la da se osamostališ
od roditelja-prvo što treba da uradiš je da iznajmiš stan.
Samostalno ili sa cimerom/kom, stan ili sobu možeš iznajmiti
ili kupiti samo ako si punoljetan/na i u stanju da zaradiš
novac za kiriju. Stan ćeš najlakše naći prelistavajući oglase
u dnevnim novinama ili specijalizovane časopise za promet
nekretnina. Na većini fakulteta postoje oglasne table na
kojima su istaklnute ponude stanova i soba za rentiranje. Stan
možeš potražiti i preko agencija za nekretnine. Time ćeš uštedjeti
vrijeme, stanarina će vjerovatno biti nešto viša zbog plaćanja
posredničkih usluga agencije koja ide na teret stanodavca.
UGOVOR O ZAKUPU
Iznajmljivanje stana je proces koji sa sobom nosi i previše
prostora za “nesporazume”, da bi se oslonio/la samo na usmeni
ugovor, stisak ruke i priče da će “sve biti u redu“. Zbog
toga, prije useljenja, sa vlasnikom stana obavezno zaključuješ
ugovor o zakupu.
Bez tog ugovora nemaš nikakva stanarska prava. To znači da
stanodavac može da te izbaci iz stana ili poveća stanarinu kad
god poželi. Ugovor se zaključuje u pisanoj formi i ovjerava u
sudu. Neovjeren ugovor nema pravno dejstvo.
Ako stan tražiš preko agencije za nekretnine, ugovor potpisuje
i stanodavac i agencija. Samo ako je ugovor ovjeren,
a nešto pođe naopako možeš se žaliti Osnovnom sudu.
Čuvaj svoj primjerak ugovora, jer ćeš se na njega pozvati u
slučaju da iskrsne bilo kakav problem.
KIRIJA
Kirija je najamnina za stan. Njena visina mora biti navedena
u ugovoru o zakupu zajedno sa, jasno određenim, rokovima
plaćanja. Kirija uglavnom ne uključuje račune za komunalije.
Prije potpisivanja ugovora preciziraj koje sve račune treba da
plaćaš.
DEPOZIT
Depozit je određena suma novca, obično u visini jedne kirije,
koju stanodavac može da tražiti od tebe prije useljenja. To je
neka vrsta garancije da ćeš poštovati ugovor. Ako napraviš
štetu, ne platiš račune ili kiriju, stanodavac će to naplatiti
od depozita. Ako ispuniš sve odredbe ugovora, depozit će
poslužiti za plaćanje posljednje kirije pred iseljenje.

KUĆA
98
,, DOBAR DOMAĆIN”
U pogledu nekih opštih prava i dužnosti stanara, zakon ne pravi
razliku između zakupodavca i zakupca stana. Ista pravila
važe i za jednog i za drugog, bilo da je u pitanju poštovanje kućnog
reda zgrade ili obaveza plaćanja održavanja zajedničkih
prostorija.
Što se tiče ponašanja u stanu, dužan si da se prema njemu, i
svemu što je u njemu, odnosiš kao dobar domaćin.
Imaš pravo samo na minimalne površinske intervencije u unutrašnjosti
stana (kao npr. krečenje), dok ćeš za sve ozbiljnije
poduhvate (npr. pregrđivanje prostorija, probijanje zidova za
nova vrata...) morati da dobiješ gazdino ovlašćenje. Bez dozvole
zakupodavca, nemaš pravo da koristiš stan za poslovnu
djelatnost, da ga izdaješ u pod zakup, niti da omogućiš njegovo
korišćenje osobama koje nisu navedene u ugovoru.
OBRATI PAŽNJU
Prije nego se konačno useliš u stan, dogovori sve detelje o
uslovima zakupa kao npr. šta učiniti u slučaju popravki, čija
je obaveza krečenje stana, a poželjan je i popis namještaja i
ostale opreme. Na taj način ćeš se najbolje zaštititi od eventualnih
nesporazuma i naknadnih troškova.

KUĆA
99
Prije popisivanja stvari u stanu, provjeri da li je sve ispravno
kako ne bi kasnije plaćao/la popravku npr. televizora koji je
pokvario prethodni stanar. Ako stan ne iznajmljuješ preko
agencije, potrudi se da znaš i imaš sve dokaze o vlasništvu
stana.
OTKAZ
Tvoja prava iz ugovora o zakupu prestaju kada istekne ugovoreni
period zakupa. Ukoliko stanodavac nema ništa protiv
da ostaneš u stanu i nakon isteka ugovora, smatra se da je
zaključen novi ugovor na neodređeno vrijeme. Ugovor se može
i formalno obnoviti uz iste ili izmijenjene uslove. Ti i zakupac
možete da date otkaz kad god poželite, pod uslovom da
poštujete otkazni rok. Uobičajeni rok nije manji od mjesec
dana.
Ukoliko stanar neće da izađe iz zakupljenog stana, možeš
se obratiti Sekreterijatu za komunalne poslove uz priloženi
dokaz, a najčešće je to sudska odluka.
PRIJE ODLASKA
Pri napuštanju stana, dužan/na si da ga ostaviš u stanju u
kojem je bio prije tvog useljenja. Rupe u zidovima koje su ostale
iza tvojih polica, prefarbani zidovi, polomljeni štekeri...
sve ćeš to morati lijepo da središ. Ako odbiješ, troškovi će
biti naplaćeni iz tvog depozita.
ŽIVOT U ZGRADI
KO UPRAVLJA ZGRADOM
Stambenom zgradom upravljaju vlasnici stanova i poslovnih
prostorija. Oni su dužni da obrazuju Skupštinu etažnih vlasnika
i imenuju upravnika zgrade. Da bi se osnovala skupština
etažnih vlasnika, dovoljno je da četvrtina stanara u zgradi
pokrene inicijativu za to. Skupština etažnih vlasnika brine
o održavanju zgrade, čistoći i ispravnosti zajedničkih prostorija.
Ona odlučuje o nadogradnji zajedničkih prostorija ili
njihovom pretvaranju u poslovne prostore. Odluke skupštine
obavezujuće su za sve stanare. U slučaju da nisi zadovoljan/na
njihovim odlukom, možeš podnijeti tužbu sudu, radi
njenog poništenja.
UPRAVNIK ZGRADE
Upravnika zgrade bira skupština etažnih vlasnika. On predstavlja
stanare zgrade, zaključuje ugovore o zakupu poslovnih
prostorija, organizuje naplate, obezbjeđuje hitne popravke...
Upravnik je dužan da nemarne komšije upozori na kršenje
pravila. Ako se ogluše na upozorenja, dužan je da ih prijavi
komunalnoj policiji.

KUĆA
100
O ČEMU BRINE SKUPŠTINA
Na svakom ulazu spisak stanara mora biti istaknut na vidnom
mjestu, a stanovi obilježeni brojevima. Hodnici i stepenište
moraju biti čisti i osvijetljeni. O tome brine skupština
etažnih vlasnika. Zajednički dijelovi zgrade (hodnici, stepenište,
podrumi, tavan) ne smiju se koristiti za stanovanje,
osim ako to ne dozvoli skupština. Ona brine i o čistoći dvorišta
zgrade. Skupština mora odrediti mjesto za cijepanje i
odlaganje drva, kao i mjesto za pranje tepiha. Zabranjeno je
pred ulazom parkirati ili prati automobil, držati građevinski
materijal, otpad ili havarisane automobile. Ako komšija pravi
baštu ispred zgrade ili postavi kiosk, bez saglasnosti skupštine
stanara, možeš ga prijaviti komunalnoj policiji (> Kontakti).
INSTALACIJE I KVAROVI
Obaveza skupštine stanara je da brine o instalacijama, kanalizaciji
i vodovodu, s tim što je svaki stan brine o svemu
tome pojedinačno. Ipak, to ne opravdava tvoju nemarnost, i u
slučaju da se tvojom krivicom pokvari hidrofor u zgradi ili polomiš
osigurač u hodniku, obavezan/na si da kvar otkloniš.
Ako već nisi majstor, to ćeš najlakše riješiti pozivom ekipama
Agencije za stanovanje (> Kontakti) ili neke privatne firme.
Vodovod - Ekipe vodovoda (> Kontakti) besplatno će sanirati
kvarove na cijevima koje su pukle u vodovodnoj mreži (dakle,
one koje su pod zemljom). Popravka vodovodnih kvarova u
kućama ili stanovima se plaća, a isto se odnosi i na kanalizaciju.
Ekipe vodovoda možeš pozvati da bi otklonili kvar u
tvom stanu ili kući, ali ćeš to morati da platiš.
Elektrodistribucija- Kao i u salučaju kvarova na vododvodu,
svaki problem na elektroinstalacijama biće riješen besplatno,
ako je kvar izazvan krivicom Elektrodistribucije. (> Kontakti)
U slučaju da zgrada ostane u mraku zbog nečijeg nemara,
ili razvodna tabla izgori zbog preopterećenja, stanari moraju
platiti otklanjanje kvara. Stanari su obavezni da birnu o elektroinstalacijama.
Fiksna telefonija- Ekipe telekoma ne naplaćuju popravke
na telefonskoj liniji. Dovoljno je da na dežurni telefon prijaviš
kvar (> Kontakti).
KO PLAĆA KVAROVE
Skupština etažnih vlasnika zadužena je za sakupljanje novca
za održavanje zgrade. Stanari uplaćuju novac na zajednički
žiro račun, a njime upravlja skupština etažnih vlasnika. Upravnik
zgrade ovlašćen je da novac koristi za održavanje zajedničkih
prostorija, popravku kvarova, osiguranje zgrade...
Stanari zgrade moraju organizovati skupštinu. Ako to ne
urade rizikuju kaznu u visini od sto do dvije stotine minimalnih
zarada u Republici.

KULTURA
STANOVANJA
KUĆA
101
Postoji poseban pravilnik koji donosi lokalna uprava i koji određuje
pravila ponašanja stanara u zgradi. Tvoja obaveza je
da ga poštuješ i brineš o stanju zajedničkih prostorija, dvorišta
i izgleda zgrade. To znači da npr. hodnike, vešernice ili stepenište
ne možeš koristiti za odlaganje starog namještaja, veš
mašina ili bacanje smeća. Da sve ne bude prepušteno tvojoj
savjesti-postoje i kazne za kršenje pravilnika. Ako npr. bacaš
otpatke po hodniku ili bez dozvole pišeš po fasadi, rizikuješ
kaznu u visini 10 minimalnih cijena rada u Republici.
KUĆNI LJUBIMCI
Pravila držanja kućnih ljubimaca u zgradi mogu se odrediti
kućnim redom. Mada ćeš teško psu ili mački objasniti šta je
kućni red, odgovornost za njihovo ponašanje je samo tvoja.
Psi u zgradi ne smiju ometati mir i sigurnost ostalih stanara,
niti se smiju držati na terasi ili zajedničkim prostorijama. Za
držanje psa u dvorištu zgrade potrebna je dozvola skupštine
etažnih vlasnika. Ako se dogodi da tvoj kućni ljubimac
“napravi štetu” prije nego što istrči napolje, moraš očistiti
“mjesto udesa”.

KUĆA
102
BUKA
U zgradi moraš poštovati kućni red koji određuje skupština
vlasnika. U slučaju da neko od komšija ne poštuje kućni red,
i voli malo jače da sluša muziku ili gleda TV, možeš se žaliti
upravniku zgrade. Ako on ne preduzme ništa, pozovi policiju.
Oni će protiv bučnog komšije podnijeti prekršajnu prijavu
zbog remećenja reda. Procedura je ista i u slučaju da neko
pravi buku ispred zgrade. Ako praviš buku u zgradi ili ispred
nje, rizikuješ kaznu od 10 do 100 minimalnih zarada u Republici.
KAFIĆ U ZGRADI
Kućni red moraju poštovati i vlasnici kafića koji se nalaze u
zgradi. To ne znači da će u vrijeme popodnevnog odmora morati
da gase muziku, ali ipak postoje neka ograničenja. Njihovo
radno vrijeme regulisano je posebnom opštinskom odlukom,
a dozvoljena jačina muzike je 70 decibela. Radno vrijeme
ugostiteljskih objekata zavisi od opštine, pa u turističkim
centrima kafići rade duže (ljeti do jedan sat, zimi do ponoći).
Komunalna policija u Podgorici posjeduje aparate za
mjerenje buke unutar lokala tzv.fonometre.
Noćni klubovi, barovi i diskoteke, koji imaju posebnu zvučnu
izolaciju, mogu puštati muziku bez ograničenja.

KUĆA
103
ORGANIZUJEŠ ŽURKU...
Ako se se u tvom stanu ne događa ništa protivzakonito, možeš
oganizovati žurke do mile volje. Ipak, muzika i buka ne smiju
prelaziti nivo sobne jačine. Ako uznemireni komšija pozove
policiju, oni će od tebe uglavnom zahtijevati da utišaš muziku.
Međutim, ako ti narede da prekineš žurku, a ti odbiješ da to
učiniš, slijedi ti privođenje u stanicu policije. Tamo će ti uzeti
izjavu i podnijeti prekršajnu prijavu protiv tebe.
TUĐA ŽURKA
Najbolji način da riješiš problem sa “bučnim komšijom” je da
probaš da razgovaraš s njim i riješiš problem. Zamoli ga da
bude malo tiši i obzirniji. Ako to ne uspije, obrati se upravniku
zgrade. U slučaju da se on ogluši, pozovi policiju. Oni imaju
pravo da prekinu žurku i narede komšiji da prestane sa
bukom.
NEZVANI GOST
Ako neko pokuša da nepozvan uđe na tvoju žurku, zamoli ga
da ode i pokušaj da razgovorom riješiš problem. Kada nepozvani
gost odbije da izađe iz tvog stana, pozovi policiju. U
slučaju da ti nepozvan pođeš na tuđu žurku, dobro razmisli
prije nego što to učiniš. Za narušavanje nepovredivosti stana
možeš biti kažnjen novčano ili zatvorom do godinu dana.
ADAPACIJA
Stan možeš renovirati samo ako time ne ugrožavaš zajedničke
prostorije (hodnike, vešernice, tavan..) ili vlasništvo drugih
stanara. Prepravkom ne smiješ narušiti arhitektonski izgled
ili umanjiti sigurnost i stabilnost zgrade. Ako to uradiš,
rizikuješ kaznu od petostrukog do petnaestostrukog iznosa
minimalne zarade u Republici.
Komšiju koji adaptira stan bez dozvole, možeš prijaviti komunalnoj
policiji.
DOGODILO SE...
Jedan Podgoričanin nije htio da ukloni građevinski materijal,
koji je držao na četvrtom spratu zgrade u centru grada.
Nakon prijave, komunalna policija mu je napisala kaznu.
S obzirom da je građevinski materijal bio namjenjen za
proširenje stana, obavještena je i građevinska inspekcija.
Građevinski inspektori su mu naredili da ukloni pregradni
zid i onemogućili ga da zauzme zajedničke prostorije.
Nadogradnja zgrade, pretvaranje zajedničkih prostorija u stan
ili poslovnu prostoriju možeš raditi samo uz saglasnost
skupštine etažnih vlasnika i nadležnog sekretarijata lokalne
samouprave. U tom slučaju, skupštini etažnih vlasnika moraš
naknaditi vrijednost zajedničkog dijela koji se nadograđuje,
osim ako oni ne odluče drugačije.

KUĆA
104
TVOJA KUĆA
U dvorištu kuće ili na samoj kući zabranjeni su građevinski
radovi bez dovole. Dozvola za gradnju objekata do 1.000
kvadratnih metara dobija se u opštinskom Sekretarijatu za
uređenje prostora, a za veće i u Ministarstvu za ekonomski
razvoj. Komšiju koji bez dovole zida pomoćne objekte, ograde
ili dograđuje kuću možeš prijaviti građevinskoj inspekciji (>
Kontakti). Oni će mu narediti da prekine radove i sruši izgrađeno.
Ako to odbije, građevinski inspektori će dogradnju
sami srušiti, a komšija će platiti troškove rušenja.
DOGODILO SE...
Šireći okućnicu, jedan Podgoričanin postavio je ogradu na
javno zemljište. Nakon što su mu komunalni policajci to naredili,
ograda je pomjerena. Kako je i nakon toga ograda bila
na javnoj površini, vlasnik je kažnjen sa 55 eura, a ograda
je uklonjena.
KUPOPRODAJA IMOVINE
Kuću možeš prodati ili kupiti dajući oglas u novinama ili agenciji
za nekretine. Ako želiš da kuću prodaš preko agencije, uz
određenu proviziju bićeš pošteđen/a mogućih neprijatnosti,
raznih formalnosti i dosadne administracije. Prilikom prodaje,
moraš obavezno zaključiti Ugovor o prodaji nekretnine u
pismenoj formi. Ugovor sa potpisima ugovornih strana mora
biti zaveden i ovjeren u sudu. Nakon što se ugovor ovjeri, bivši
i novi vlasnici obavezni su da to registruju u opštinskom
katastru nepokretnosti.
KATASTAR
Katastar nepokretnosti je vrsta javne knjige koja sadrži
podatke o zemljištu, zgradama, stanovima, porodičnim kućama,
vikendicama, poslovnim prostorima, fabrikama i drugim
objektima na području jedne opštine. U katastru su i
podaci o položaju, obliku, i površini nepokretnosti, prihodu
koji se na njima ostvaruje, stvarnim i drugim pravima kao
i podaci o njihovim korisnicima i vlasnicima. Upisom u katastar
stiču se, prenose, ograničavaju i ukidaju prava na nepokretnosti.
KOMŠIJA
Život u kući oslobađa te nekih pravila koja važe u zgradama.
To ipak ne znači da možeš raditi šta god poželiš. Zabranjeno
je uznemiraviti komšije izazivanjem buke, bacanjem ili
paljenjem smeća, odlaganjem drva ili starih automobila pred
dvorištem. Sanitarnoj inspekciji možeš prijaviti komšiju
koji baca ili pali smeće u dvorištu. Za ovaj prekršaj ne postoji
novčana kazna već se odmah pokreće prekršajni postupak.

KUĆA
105
RAČUNI
...ZA STRUJU
Potrošnja struje obračunava se svakog mjeseca na osnovu
važeće tarife. Račun za struju plaćaš u roku od sedam dana.
Kada imaš primjedbi na visinu računa, možeš se žaliti na
šalteru Elektrodistribucije ili Regulatornoj agenciji (> Kontakti).
Tamo predaješ žalbu u pisanoj formi, a najkasnije za 10
dana dobijaš pismeni odgovor.
Prije upućivanja žalbe moraš platiti račun. Ako bude uvažena,
vraća ti se razlika u novcu ili ti se za tu sumu umanjuje račun
za naredni mjesec. Kada račune ne plaćaš više mjeseci, dobijaš
opomenu, nakon čega Elektrodistribucija pokreće protiv
tebe tužbu. Nakon presude tvoja kuća biće isključena sa elektromreže.
Da bi ponovo dobio struju, moraš platiti dugovanja
i troškove ponovnog priključenja.
Prekršajni postupak biće pokrenut, ako se nelegalno priključiš
na mrežu ili oštetiš plombe na strujomjeru. Računi za
struju zastarijevaju poslije godinu dana, ali gotovo sigurno
ćeš dobiti tužbu prije tog vremena. To ne znači da je bolje ne
plaćati račune, jer to pravilo će biti ukinuto novim zakonom
koji je u fazi izrade. Isto važi i za ostale račune.

KUĆA
106
...ZA VODU
Račun za vodu plaća se na osnovu mjesečne potrošnje koja
se očitava na vodmjeru. U slučaju da više mjeseci ne plaćaš
račune dobijaš opomenu, nakon čega Vodovod protiv tebe
pokreće tužbu. Ako imaš primjedbe na visinu računa, sporni
račun podnosiš tehničkoj službi Vodovoda u tvom gradu
ili Agenciji za zaštitu potrošača. Odgovor na žalbu dobijaš
najkasnije za sedam dana. Sa vodovodne mreže možeš biti
isključen samo na osnovu sudske presude i uz saglasnost
nadležnih državnih organa. Ukoliko se nelegalno priključiš
na vodovod ili postaviš priključak ispred vodomjera, protiv
tebe će biti pokrenuta krivična prijava. Računi za vodu zastarijevaju
poslije jedne godine.
...ZA ,,FIKSNI” TELEFON
Račun za telefon obračunava se mjesečno, a u njega je uračunata
telefonska pretplata i mjesečna potrošnja na osnovu
važećih tarifa. Račun se plaća do 15. u mjesecu. U slučaju da
račun ne platiš na vrijeme, telefonski operater ti prvo onemogućava
pozivanje, ali ti dozoljava da primaš pozive. Nakon
mjesec dana kompanija ti isključuje telefon. Da bi ponovo
mogao da koristiš telefonski broj, moraš platiti dugovanja
i troškove priključenja. Kada izmiriš dug, pođi sa plaćenim
računom na šalter Telekomunikacione službe i u roku od jednog
sata telefon će ponovo biti uključen.
Ako imaš primjedbu na visinu računa, možeš dobiti listing
poziva za koji plaćaš tri eura. U slučaju da se tvoj račun ne
poklapa sa faktičkim stanjem, predaješ žalbu telefonskom
operateru uz plaćanje administrativne takse od pet eura. Ako
nakon 15 dana ne dobiješ odgovor ili njime nijesi zadovoljan/a
možeš se obratii Agenciji za telekomunikaciju (> Kontakti)
koja je dužna da preuzme sve dalje mjere.
...ZA MOBILNI TELEFON
Mobilni operateri u Crnoj Gori nude dva načina plaćanja računa.
U slučaju prepaid plaćanja, unaprijed se plaća određeni
kredit, dok se kod postpaid korisnika plaćaju mjesečni
računi. Kod prepaid priključaka nema isključenja, već kada
potrošiš kredit možeš samo primati pozive i zvati besplatne
servisne brojeve. Za razliku od prepaid priključaka, postpaid
korisnici plaćaju pretplatu, ali su razgovori jeftiniji. Ukoliko
ne izmiriš račun za postpaid priključak do 15. u mjesecu ili u
roku od 30 dana (zavisi od mobilnog operatera), dobijaš upozorenje,
gasi se SIM kartica i kompanija pokreće krivičnu
prijavu. Da bi bio ponovo priključen na mrežu moraš platiti
dugovanja i troškove priključka. U slučaju primjedbi na visinu
računa možeš se žaliti na broj za reklamacije (> Kontakti),
korisničkom servisu ili Agenciji za telekomunikacije. U
slučaju da ne želiš jedno vrijeme koristiti postpejd broj možeš
zamrznuti račun, kako ti ne bi obračunavali pretplatu. Broj
možeš aktivirati u dogovoru sa kompanijom preko ovlašćenog
zastupnika.

...ZA KOMUNALNE USLUGE
KUĆA
107
Generalno, računi za komunalne usluge podrazumijevaju troškove
odvoza smeća. U računima se posebno plaća odvoz šuta
i starih mašina, bijele tehnike i kompjutera. U Crnoj Gori komunalne
usluge obavljaju državna preduzeća, ali moguće je
da to rade i posebne komunalne kompanije. Visina računa zavisi
od tarife koju odredi Javno preduzće za komunalne usluge,
ali i gradske zone u kojoj živiš i kvadrature tvog stana.
... ZA INTERNET
Da bi mogao da koristiš interenet, moraš platiti priključak.
Internet provajderi u Crnoj Gori nude više načina za priključivanje
i to dial-up, ISDN, ADSL i bežični. Dial-up priključak
se dobija nakon uplate naloga u internet centru. Tada dobiješ
nalog i šifru, na osnovu kojih pristupaš internetu, kao i e-mail
adresu. Postoji i alternativni metod kod kojeg se ne plaćaju
unaprijed sati, već obračunavaju inpulsi i plaćaju uz telefonski
račun. Takav način je po pravilu značajno skuplji. ISDN
priključak omogućava paralelno korišćenje telefonske linije
i interneta kao i nešto brži pristup. ADSL takođe omogućava
korišćenje interneta i telefona. Kod ADSL-a se ne obračunavaju
telefonski impulsi, a internet se obračunava po protoku.
Kvarove možeš prijaviti dežurnoj službi operatera (> Kontakti).

KUĆA
108
...ZA KABLOVSKU TELEVIZIJU
Kablovsku televiziju dobijaš tako što prvo podneseš zahtjev
ovlašćenoj kompaniji. To možeš uraditi u njihovim prostorijama,
telefonom ili on-line. Nakon toga sa kompanijom zaključuješ
ugovor, kojim se određuje cijena i način plaćanja.
Kod priključenja kablovske televizije posebno plaćaš prključak,
dok pretplatu plaćaš svakog mjeseca.
Operator može promijeniti cijenu paketa, ali te o tome mora
obavijestiti mjesec dan unaprijed.
U slučaju da dođe do kvara, prijavljuješ ga operateru čije su
službe dužne da ga otklone u roku do 48 sati. Ako se utvrdi
da je reklamacija opravdana, operater je dužan da ti naplati
manju sumu za pretplatu ili da ti vrati dio već uplaćenog iznosa.
Ako odbiju, možeš ih tužiti na sudu.
DOGODILO SE...
Jedna Podgoričanka podnijela je žalbu operateru kablovske
televizije zbog problema sa kanalima. Iako je platila poseban
paket kanala koji sadrži specijalne emisije, ali i filmove
za odrasle, desilo se da baš “XXX filmovi” budu na programu
dok su njena djeca gledala TV. Gospođa je prijavila problem
kablovskom operateru, nakon čega je kvar otklonjen. U
znak izvinjenja zbog neprijatnosti, pretplata joj je umanjena
za taj mjesec.

KUĆA
109
STUDENTSKI
DOMOVI
KAKO DO SOBE
Studentima Univerziteta Crne Gore na raspolaganju je šest
studentskih domova u Podgorici, Kotoru, Nikšiću i Cetinju (>
Kontakti). Pravo na sobu u domu imaju studenti koji se finansiraju
iz budžeta i koji nisu iz mjesta u kojem se fakultet nalazi.
Mjesečna stanarina za sobu u studentskom domu veoma
je pristupačna i ne prelazi 20 eura. Osim soba, studentima
je u domu dostupna kantina, čitaonica, sportski tereni, teretana...
Za dom mogu konkurisati i samofinansirajuci studenti. Njima
će biti dodijeljena mjesta koja su ostala nakon što svi studenti
sa budžeta dobiju smještaj. Da bi dobio/la sobu u studentskom
domu, konkurišeš na početku školske godine. Konkurs
za dodjelu soba prvo se raspisuje za brucoše, a zatim
za ostale studente. Spiskove studenata koji su dobili sobe
pravi računarska služba i njima se možeš žaliti ako te na
njemu nema. Rok za podnošenje žalbe je tri dana. Toliko je
potrebno i za odgovor.
Pravo na sobu gubiš ako sa budžeta pređeš na samofinansiranje,
ako neredovno plaćaš stanarinu ili ako prodaješ sobu.
KUPOVANJE MJESTA U DOMU
Studenti koji se ne nađu na spisku za dodjelu soba, često
ilegalnim putevima dolaze do smještaja u domu. Oni kupuju
mesto u domu od studenata koji su već dobili sobu, ali im
smještaj iz nekog razloga nije potreban (žele da žive privatno
itd.). Taj vid zloupotrebe studentskih povlastica možeš
prijaviti Upravniku doma. Ako te uhvate da prodaješ mjesto
u domu, automatski gubiš pravo na smještaj.
KADA DOBIJEŠ SOBU
Kada dobiješ sobu javljaš se upravni doma gdje potpisuješ
ugovor sa upravnikom/com. Ugovor te obavezuje na plaćanje
stanarine, poštovanje kućnog reda... Prije potpisivanja ugovora
upravi predaješ uvjerenje o prebivalištu i uvjerenje ljekara
da si sposoban/na za kolektivni život. Moraš imati i žiranta
koji će garantovati da će, ako ne platiš stanarinu, to uraditi
umjesto tebe. Žirant može biti samo zaposlena osoba, a prije
potpisivanja ugovora upravi mora predati potvrdu o primanjima
iz svoje firme ili organizacije u kojoj radi. Kada dobiješ
so-bu, na recepciji doma dobijaš sve informacije o tome šta
treba da doneseš i zadužiš prije useljenja. Prijatelji koji ti
dođu u posjetu moraju se prijaviti na recepciji doma.

KUĆA
110
KVAROVI U SOBI
Kada se desi da u sobi ne radi grijanje, pokvari se prozor ili
vrata na ormaru, kvar prijavljuješ domaru. Zbog toga je najbolje
da, po useljenju u dom, uzmeš njegov broj telefona. Ako
domar i nakon tvojih poziva ne dolazi, možeš se obratiti upravniku
doma.
Troškove popravke kvarova, koji nisu izazvani tvojom nepažnjom,
plaća studentski dom. U suprotnom ti plaćaš popravku.
Upravniku se možeš obratiti za pomoć ako u sobi imaš problem
koji nije tehničke prirode npr. pacovi ili bube kao “podstanari”.
STUDENTSKA MENZA
Studenti se hrane u menzi uz pomoć abonentskih kartica. Za
dobijanje abonentske kartice potrebno je da na na recepciji
studentskog doma predaš zahtjev koji dobijaš u domu i uvjerenje
o prebivalištu. Osim uvjerenja i zahtjeva, treba da predaš
uvjerenje o eventualnoj alergičnosti na određenu hranu.
U menzi se mogu hraniti i samofinasirajući studenti, ali su
cijene obroka za njih veće. Studenti koji žive u gradu u ko-jem
se nalazi fakultet ne mogu se hraniti u menzi. Ako ti ne odgovara
hrana u menzi, ili primijetiš da je na nekim artiklima
istekao rok, možeš se žaliti upravniku doma. On je dužan da
hitno nešto preduzme na rješavanju tvog problema.

KUĆA
111
KONTAKTI
Elektroprivreda Crne Gore
Vuka Karadžića 2, Nikšić
040/ 204 000
www.epcg.cg.yu
Na ovaj broj telefona dobićeš direkciju elektroprivrede, ali informacije
o prenosu i snabdijevanju električnom energijom.
JP Regionalni vodovod Crnogorskog primorja
033/ 451 921
Trg Sunca bb , Budva
Sve informacije oko plaćanja računa, načina snadbijevanja
vodom na primorju možeš dobiti na broj telefona regionalnog
vodovoda.
Crnogorski Telekom
Moskovska 29, Podgorica
020/433 433
office@telekom-cg.com
Internet podrška
020/ 403 434
podrska@telekom-cg.com
Dial up: 19402
Besplatni broj Službe za korisnike 080080000
callcentar@telekom-cg.com.
Ukoliko je tvoj telefon isključen zbog neplaćanja računa, faks
sa potvrdom o uplati možeš poslati na broj: 020/ 432 667 ili na
t-com.customer.care@telekom-cg.com
T-Com
Moskovska 29
81 000 Podgorica
Tel. 020/ 433 433
www.t-com-cg.com
Promonte
Bulevar Džordža Vašingtona 83
Podgorica,
Telefon: 020/ 235 000
Korisnički Servis: 19898
M tel
Kralja Nikole 27a, Podgorica
Korisnički servis: 9868
T-Mobile Crna Gora d.o.o.
Moskovska 29
81 000 Podgorica
Tel. 020/ 433 433
19899
www.t-mobile-cg.com

KUĆA
112
Agencija za telekomunikacije
Bulevar Revolucije br 1.
81000 Podgorica
020/ 241 786
Fax: 020/ 241 805
agentel@cg.yu
www.agentel.cg.yu
Montsky
020/ 625 195
Save Kovačevića 123, Podgorica
Dial up konekcija 19430
MontSky je tu da Vam pruži kompletno rješenje za Vaše povezivanje
na Internet.
JU Studentski domovi
Svetozara Markovića 37 Podgorica
020/ 237-796
www.studentskidom.cg.yu
Opšte informacije o funkcionisanju svih domova u CG možeš
dobiti na ovaj broj telefona ili na dati sajt.
Agencije za opravke u stanovima
Agencija za stanovanje
Oktobarske revolucije 100, Podgorica
020/ 623 337,
stamlad@cg.yu
Agecija je zadužena za tehničko održavanje stambenih objekata.
Vaš majstor
Novaka Miloševa bb, Podgorica
020/ 642 211
office@vasmajstor.com; www.vasmajstor.com
Ova agecija pruža usluge tehničkog održavanja stambenih I
poslovnih objekata.
Komunalna policija
080/081 222
Gradjevinska inspekcija
020/281 055
Regulatorna agencija za energetku
020/201 226