Obrazovanje naslovna.indd

OBRAZOVANJE
OSNOVNO OBRAZOVANJE
OBRAZOVANJE MANJINSKIH GRUPA
SREDNJA ŠKOLA
GIMNAZIJA
STRUČNE ŠKOLE
PRAVILA
FAKULTET
OBRAZOVANJE ODRASLIH
NEFORMALO OBRAZOVANJE

U PRAVU SI, misli
Oči i uši ljudima su loši svjedoci ako im duh nije obrazovan.
Heraklit

OBRAZOVANJE
29
OSNOVNO
OBRAZOVANJE
Pravo na obrazovanje je osnovno ljudsko pravo koje mora biti
dostupno svima i pod jednakim uslovima. Osim toga, osnovno
obrazovanje u Crnoj Gori je obavezno za svu djecu i besplatno.
OSNOVNA ŠKOLA
Kada dijete napuni šest godina roditelji su obavezni da ga
upišu u školu. Dijeca se upisuju u najbližu školu, ali na zahtjev
roditelja to može biti i neka druga škola. Prije upisa dijete
prolazi test kod psihologa, a upis je po pravilu, u aprilu. Ako
se na testiranju utvrdi da dijete još nije spremno za polazak
u školu, upis se može odložiti za jednu školsku godinu. Roditeljima
koji ne upišu dijete u školu prijeti novčana kazna od
polovine do 10 minimalnih zarada u Republici.
Ako do 15 godina učenik ne završi osnovnu školu, na sopstveni
ili zahtjev roditelja, može je pohađati do 17. godine. Ako je ni
do tada ne završi, na zahtjev roditelja učenik od škole dobija
potvrdu da je završio osnovnoškolsku obavezu.
NASTAVA
U osnovoj školi predviđeni su obavezni, obavezni izborni i
fakultativni predmeti, te slobodne aktivnosti i časovi odjeljenjske
zajednice. Nastava u školi izvodi se u tri ciklusa. Od prvog
do trećeg razreda obavlja se razredna nastava, a predmeti
ocjenjuju opisno, dok od četvrtog do šestog razreda djeca pohađaju
razrednu i predmetnu nastavu, a rezultati se ocjenjuju
brojčano i opisno. Od šestog razreda učenici imaju predmetnu
nastavu koja se ocjenjuje brojčano.
PRESELJENJE UČENIKA
Učenik/ca može preći u drugu školu najkasnije dva mjeseca
prije kraja školske godine. U slučaju preseljenja roditelja
škola je obavezna da upiše učenika. Ako odbije da to učini,
rizikuje kaznu od 10 do 300 minimalih zarada u Republici.
NADARENI UČENICI
Škola organizuje dodatnu nastavu za učenike sa izuzetnim
uspjehom, nadarenim đacima se moraju omogućiti uslovi za
dalje napredovanje. Izuzetno vrijedni i nadareni učenici mogu
polaganjem razrednog ispita u toku školske godine završiti i
naredni razred. To pravo učenici mogu koristiti samo jednom
u toku redovnog školovanja.

OBRAZOVANJE
30
ŠKOLSKI KALENDAR
Školski kalendar svake godine propisuje ministar prosvjete.
Njime se određuju radni i neradni dani raspusti, praznici,
radne subote. Ako se tokom školske godine odstupi od kalendara,
škola nastavlja sa radom sve dok ne ostvari utvrđeni
broj časova.
UMJETNIČKO OBRAZOVANJE
Uporedo sa osnovnom školom možeš steći i umjetničko osnovno
obrazovanje. Muzička i baletska škola traje šest godina,
a umjetničko obrazovanje stiče se u posebnim školama,
ili posebnim odjeljenjima u okviru redovne osnovne škole. Na
kraju godine polažeš godišnji ispit, a ako ga ne položiš ponavljaš
razred. Samo jednom možeš ponavljati razred tokom
umjetničkog obrazovanja.
PROBLEMATIČAN
Ne možeš biti isključen/a iz osnovne škole, već ćeš biti prebačen/a
u drugu školu. Sa prebacivanjem moraju biti saglasni
tvoji roditelji, ali i škola u koju te prebacuju. Ako si baš
“teži slučaj” i druge škole te ne prihvataju, ministar prosvjete
imenovaće komisiju da o tome odluči. Nakon što dobiju
mišljenje roditelja i direktora
OBRAZOVANJE
MANJINA
OSOBE SA INVALIDITETOM
Svako ima pravo na onaj stepen obrazovanja koji odgovara
njegovom fizičkom, intelektualnom, emocionalnom i socijalnom
razvoju. Vaspitanje i obrazovanje djece sa invaliditetom
omogućava se potpunim uključivanjem u vaspitne grupe, odnosno
odjeljenja sa ostalom djecom. Njima se mora obezbijediti
i dodatna stručna pomoć - individualno ili učenje u malim
grupama i uz učešće roditelja. I pored toga, većina škola još
uvijek je neprilagođena školovanju djece sa invaliditetom.
Većina škola nema obezbijeđene pristupne rampe niti prevoz
za djecu sa tjelesnim invaliditetom, kao ni udžebenike na
Brajevoj azbuci, zvučnu ili elektronsku literaturu.
UPIS U SPECIJALIZOVANE USTANOVE
Djeca sa invaliditetom upisuju se u školu ili posebnu ustanovu,
u skladu sa rješenjem o usmjeravanju. Postupak za
dobijanje rješenja o usmjeravanju pokreće se na osnovu
zahtjeva roditelja ili zdravstvene ustanove. Zahtjev može
podnijeti Centar za socijalni rad.

OBRAZOVANJE
31
INKLUZIVNO OBRAZOVANJE
Inkluzivno obrazovanje daje mogućnost i djeci sa invaliditetom
da pohađaju redovne škole. Na taj način, umjesto u specijalnim
ustanovama, oni se školuju sa ostalim vršnjacima, što
umanjuje razlike među djecom.
Vodeći princip inkluzivnog obrazovanja je da škole trebaju prihvatiti
svu djecu, bez obzira na njihove fizičke, intelektualne,
socijalne ili emotivne karakteristike. Ono se zasniva na pretpostavci
da su razlike između ljudi normalne i da obrazovanje
treba biti usklađeno sa potrebama sve djece, bez obaveze da
sposobnosti djeteta odgovaraju propisanim normama.
U okviru inkluzivnog obrazovanja u proces uključenja djece u
redovne škole, uključeni su roditelji, nastavnici, direktori škola
i pedagozi, kao i drugi učenici. Roditelji i školsko rukovodstvo
moraju usko sarađivati kako bi pomogli djetetu. Djeca sa
posebnim potrebama moraju imati poseban program, izrađen
na osnovu njihovih potreba, a u nekim slučajevima se
odjeljenju može dodijeliti i pomoćnik nastavnika. Poseban
program znači da djeca zajedno prate nastavu, ali se očekivanja
prilagođavaju njihovim sposobnostima.
Inkluzivno obrazovanje omogućava djeci da se socijalizuju,
i u društvu vršnjaka nauče mnogo više nego što bi mogli u
specijalizovanim ustanovama.
ŠKOLOVANJE MANJINA
Pripadnicima nacionalnih manjina država mora obezbijediti
uslove za obrazovanje u predškolskim ustanovama, osnovnim
i srednjim školama na maternjem jeziku. U okviru sistema obrazovanja,
pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na osnivanje
i vođenje sopstvenih privatnih obrazovnih institucija.
U mjestima u kojim, osim pripadnika većinskog naroda, žive i
nacionalne manjine može se organizovati dvojezična nastava.
Tamo gdje žive samo pripadnici mnjinskih naroda, nastava je
na jeziku manjine, ali đaci obavezno moraju učiti i jezik koji
je u službenoj upotrebi. Pripadnici manjine moraju obrađivati
teme iz svoje istorije, književnosti, umjetnosti i kulture.
OBRAZOVANJE ROMA
Postoji veliki problem u obrazovanju Roma, zbog čega je oko
80 odsto te populacije nepismeno. Najveći dio romske djece
nije uključen u sistem osnovnog obrazovanja. Istraživanja
su pokazala da jedan broj počne, ali brzo napušta osnovnu
školu. Razlozi su brojni, od nedovoljne brige države za školovanje
romske djece do neadekvatne svijesti o značaju obrazovanja.
Njihovo uključivanje u obrazovni sistem sprovodi
se stipendiranjem studenta romske nacionalnosti na Filozofskom
fakultetu u Nikšiću, obezbjeđivanjem besplatnih
usluga i školskog pribora djeci koja redovno pohađaju nastavu,
stipendije i stalno zaposlenje određenom broju nastavnika
romske nacionalnosti.

OBRAZOVANJE
32
PROFESIONALNA
ORIJENTACIJA
Prednosti pofesionalne orjientacije mogu koristiti budući srednjoškolci,
budući studenti, nezaposleni, kao i zaposlene osobe
koje žele da promjene radno zanimanje. Pod profesionalnom
orijentacijom se podrazumijeva profesionalno savjetovanje
koje će ti pomoći da se odlučiš o izboru daljeg obrazovanja
i profesije. Sastoji se iz faze profesionalnog savjetovanja
i informisanja. Profesionalnim savjetovanjem bavi se psiholog,
koji kroz razgovore pokušava da ti pomogne da se lakše
odlučiš o budućoj profesiji. To čini na osnovu tvojih kapaciteta,
interesa, životnih okolnosti... Nakon intervjua, savjetnik
će sa tobom obaviti više razgovora i testova. Na osnovu njih
on stiče predstavu o tvojim interesovanjima, motivaciji i sposobnostima.
Kroz savjetodavni intervju, pokušaće da te usmjeri ka najboljim
rješenjima za odabir profesije. Konačnu odluku donosiš
ti, polazeći od svojih osobina, sposobnosti i interesovanja. Nakon
toga se, kroz fazu profesionalnog informisanja, možeš
raspitati o slobodnim radnim mjestima ili školama koje želiš
da pohađaš, ali i dobiti informacije o zanimanjima, kampanjama,
opisu pozicija u njima...

OBRAZOVANJE
33
SREDNJA ŠKOLA
Nakon sticanja osnovnog obrazovanja, možeš upisati srednju
školu. U srednjoškolskom obrazovanju stiču se opšta, odnosno
stručna znanja i sposobnosti, što uglavnom zavisi od vrste
škole za koju se opredijeliš. Za razliku od osnove, srednja škola
nije obavezna. Po obrazovnom profilu, srednje škole se dijele
na gimnazije, umjetničke i stručne škole. U gimnaziji se
stiče opšte obrazovanje, a u stručnim školama opštestručno
i praktično obrazovanje. Srednju školu možeš završiti kao redovni
ili vanredni učenik. Status redovnog učenika gubiš ako
se ispišeš iz škole, samovoljno je napustiš, ponavljaš razred
više puta ili te isključe iz škole. Vanredni učenik, kao i učenik
privatne gimnazije, stiče zvanje polaganjem potrebnih razrednih
ispita u određenim rokovima. Obavezan je i da plaća školarinu.
ŠKOLSKI PROGRAM
Šta ćeš i koliko učiti tokom školske godine određuje se školskim
planom i programom. Za određivanje obrazovnog plana
i programa osnovnih i srednjih škola zaduženo je Ministarstvo
prosvjete i nauke (> Kontakti), a donosi ih na prijedlog Savjeta
za opšte obrazovanje. Sastoji se od obaveznih i izbornih
predmeta. Nastavnici imaju profesionalnu slobodu da organizuju
nastavu. Oni imaju pravo i da se odluče za odgovarajuću
nastavnu metodu u radu sa učenicima, kao i da biraju zadatke
koje će vam postavljati u okviru utvrđenog obrazovnog
programa. Domaći zadaci su jedna od “tehnika prikupljanja
podataka za ocijenjivanje” i, koliko god se tebi činilo, nijesu
hir tvojih nastavnika. Broj domaćih zadataka propisan je školskim
programom za svaki predmet i razred. Školski program
se realizuje u 180 radnih dana, a u svakoj nedjelji možeš imati
najviše 31 čas.
UDŽBENICI
Udžbenici se pripremaju tako što izdavač javno objavljuje
konkurs za pribavljanje rukopisa na kome mogu učestovati
samo državljani Crne Gore. Od udžbenika koje je odobrilo
Ministarstvo prosvjete, Savjet za opšte obrazovanje bira one
koji će se koristiti u svakom razredu. Savjet može odobriti za
upotrebu i udžbenik izdat u inostranstvu, ako ispunjava propisane
kriterijume i standarde koji važe za izdanja u Crnoj
Gori
Školske ustanove koje u radu koriste udžbenike koje Savjet
nije odobrio, rizikuju kazne od 20 do 100 najnižih minimalnih
zarada u Republici. Za nabavku i pripremu udžbenika za
opšte obrazovanje i za opšte predmete u stručnim školama
zadužen je Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, dok je
za udžbenike stručnih predmeta nadležan Centar za stručno

OBRAZOVANJE
34
obrazovanje. Udžbenici se pripremaju na osnovu standarda
koje postavlja Zavod za školstvo i Centar za stručno obrazovanje
(> Kontakti).
OCJENE
Provjera znanja učenika može biti usmena i pismena, u skladu
sa obrazovnim programom. Ocjenjivanje je javno, a nastavnik
je obavezan da ti obrazloži ocjenu. U svakom tromjesečju
moraš imati najmanje po jednu ocjenu iz svakog nastavnog
predmeta. Tokom dana možeš imati najviše jednu pismenu
provjeru znanja, a tokom sedmice najviše dvije. Zaključna
ocjena se donosi na kraju polugodišta, odnosno godine. Predlaže
je predmetni nastavnik, a usvaja odjeljensko vijeće.
Ako više od polovine učenika u odjeljenju dobije jedinicu na
pismenom, mora se ponoviti za sve koji su dobili jedinicu, ali i
one koji nisu zadovoljni dobijenom ocjenom. Ako na ponovnoj
pismenoj provjeri znanja dobiješ manju ocjenu nego na prethodnoj
provjeri, upisuje ti se veća ocjena.
PREPISIVANJE I ŠAPTANJE
Ako prepisuješ na pismenom, nastavnik te može ocijeniti
kao da ga nijesi ni radio/la. Šaputanje je takođe zabranjeno i
može umanjiti ocjenu onom ko odgovara, ali ne i onome koji
šapuće. Šaputanje na času predstavlja disciplinsku povredu
obaveza i ne može uticati na ocjenu iz predmeta, ali može na
ocjenu iz vladanja.
PRIGOVOR NA OCJENU
Na kraju godine ti ili tvoji roditelji možete se žaliti na zaključnu
ocjenu. Prigovor podnosiš direktoru škole u roku od dva dana
nakon prijema svjedočanstva. Nakon toga se formira komisija
koje će te ispitati i dati ocjenu koja je konačna.
ZAKLJUČNA OCJENA
Na kraju polugodišta odjeljensko vijeće na prijedlog predmetnog
nastavnika utvrđuje zaključne ocjene. Vijeće ne mora
prihvatiti prijedlog nastavnika i tada ocjenu određuje većinom
glasova. Opšti uspjeh se određuje aritmetičkom sredinom
ocjena iz svih predmeta, kao i ocjenom iz vladanja. U slučaju
da na kraju drugog polugodišta imaš do tri jedinice iz obaveznih
predmeta, čeka te popravni ispit. Ako, ni pored sveg
truda, tokom ljeta ne savladaš gradivo iz tih predmeta moraćeš
da ponavljaš razred. U slučaju da na kraju drugog
polugodišta budeš imao/la više od tri zaključene jedinice ponavljaš
razred.
PRIVATNI ČASOVI
Nastavnik koji ti predaje ne smije da ti drži privatne plaćene
časove, naknadu za tvoje podučavanje već prima od škole.
Dodatnom nastavavom “u privatnoj režiji” nastavnik rizikuje
najmanje novčanu kaznu, a može biti i otpušten sa posla.

OBRAZOVANJE
35
PROMJENA ŠKOLE
Ako se preseliš ili imaš problema sa ostalim učenicima,
možeš promijeniti školu. U tom slučaju čekaju te dopunski
ispiti za predmeta koje nijesi pohađao/la u staroj školi. Rok
za upis je sedam dana, a ako ga “probiješ”, mora-ćeš da
sačekaš početak nove školske godine. Odlukom o tvom prijemu
donosi nastavničko vijeće, a od uticaja na nju su, osim
kapaciteta same škole, i tvoj uspejh i vladanje.
PROMJENA ODJELJENJA
Neuklapanje u odjeljenje ili nerješiv problem sa nekim nastavnikom
koji ti predaje, mogu biti sasvim opravdani razlozi
za pormjenu odjeljenja. Zahtjev direktoru škole podnose
tvoji roditelji. Nakon toga psiholog razmatra slučaj i daje
preporuku, a nastavničko vijeće donosi odluku.
(NE)OPRAVDANI
Iz škole možeš da izostaneš samo u slučejevima za koje imaš
opravdanje. Ako ti u školi pozli, možeš da pitaš razrednog
starješinu ili nastavnika da te puste kući. U tom slučaju, upisaće
ti izostanak koji će tvoji roditelji kasnije morati da opravdaju.
Izostajanje do tri dana pravdaju roditelji, a duža odsustva
može opravdati samo tvoj izabrani ljekar (> Zdravlje).
U slučaju da ne opravdaš izostanke do 25 časova u toku ško-

OBRAZOVANJE
36
lske godine, dobijaš opomenu ili ukor. Zbog toga dobijaš manju
ocjenu iz vladanja, ali neopravdani izostanci ne mogu uticati
na ocjenu iz predmeta.
Ako neopravdano izostaneš više od 25 časova, nastavničko
vijeće će te izbaciti iz škole. Na njihovu odluku možeš se
žaliti školskom odboru, u roku od 24 časa.
RAZREDNI ISPIT
Ako zbog bolesti, na kraju godine ne budeš mogao/la da budeš
ocjenjen/a iz jednog ili više predmeta, polažeš razredni
ispit u junskom i avgustovskom roku. Razredni ispit se sastoji
iz usmenog i pismenog dijela. Usmeni dio polaže se iz svih
nastavnih predmeta, a pismeni dio samo iz onih predmeta iz
kojih se tokom nastave rade pismeni zadaci. Razredni ispit
polaže se pred ispitnom komisijom.
LUČA
Diploma “Luča” je republičko priznanje koje dobijaš za
izuzetne rezultate u učenju i primjerno vladanje. Diplomu
dobijaš na završetku osnovne i srednje škole tj. “Luču 1“
i “Luču 2“.
U određenim slučajevima, “Luču” možeš dobiti i ako si iz
jednog predmeta za koji je potrebna odgovarajuca sklonost
- likovno, fizičko i muzičko obrazovanje dobio/la vrlo dobru
ocjenu .

OBRAZOVANJE
37
STRUČNI ORGANI
U ŠKOLAMA
Školski odbor upravlja školskom ustanovom. Sačinjavaju ga
dva predstavnika Ministarstva prosvjete i nauke, dva predstavnika
Zavoda za školstvo, dva predstavnika zaposlenih i jedan
predstavnik roditelja. Školski odbor ustanova iz oblasti
stručnog obrazovanja čine tri predstavnika zaposlenih, dva
predstavnika Ministarstva, dva predstavnika Centra za stručno
obrazovanje i jedan predstavnik roditelja.
Nastavničko vijeće sačinjavaju nastavnici, vaspitači, direktor,
pomoćnici direktora i stručni saradnici. Nastavničko vijeće
bira predstavnike zaposlenih u školski odbor, utvrđuje zaključne
ocjene na kraju nastavne godine, donosi odluke o programu
rada, predlaže uvođenje novih programa i odlučuje o
vaspitnim mjerama.
Odjeljensko vijeće čine nastavnici, vaspitači i stručni saradnici
koji rade i učestvuju u obrazovno-vaspitnom radu u odjeljenju.
U njihovoj nadležnosti je da razmatraju obrazovno
-vaspitni rad u odjeljenju, utvrđuju program rada sa nadarenim
učenicima i učenicima koji teže napreduju, utvrđuju zaključne
ocjene i odlučuju o vaspitnim mjerama.
Savjet roditelja sastavljen je od roditelja djece različitih razreda
koji se biraju na roditeljskom sasatnku. Savjet roditelja
bira predstavnika roditelja u školskom odboru, daje mišljenje
o godišnjem planu rada, razmatra izvještaj o radu i prigovore
roditelja i učenika.
Odjeljensku zajednicu - čine učenici jednog odjeljenja škole.
Predstavnici učenika iz svih odjeljenja škole obrazuju zajednicu
učenika, a njihova ovlašćenja i način rada zavise od statuta
škole.
IZBOR DIREKTORA
Direktora škole bira i razriješava osnivač, što u slučaju
državnih škola može biti Ministarstvo prosvjete i nauke ili
opština. Direktor se bira na osnovu javnog konkursa i podnesenog
programa razvoja škole.
GIMNAZIJA
Školovanje u gimnaziji traje četiri godine, nakon čega stičeš
opšte srednje obrazovanje. Učenici u gimnaziji mogu imati
najviše sedam časova tokom dana, dok sedmični fond časova
ne smije iznositi više od 35 časova. Gimnazijska odjeljenja
po pravilu imaju 30 učenika, mada Ministarstvo prosvjete
(> Kontakti) može upravi gimnazije da odobri upis još tri
učenika u odjeljenje.

OBRAZOVANJE
38
OBAVEZNI
IZBORNI PREDMETI
Novim planom gimnazije predviđeno je izučavanje 17 obaveznih
predmeta, a uvedeni su i izborni predmeti. Nastavnim
planom za opštu gimnaziju nijesu predviđeni smjerovi, ali kroz
izborne predmete učenici se usmjeravaju prema željenom
fakultetskom obrazovanju. Svaka gimnazija je u obavezi da
učenicima prvog razreda ponudi namanje pet obaveznih izbornih
predmeta. Za ostale razrede, učenici moraju biti upoznati
sa listom izbornih predmeta za narednu školsku godinu,
najkasnije do kraja prvog polugodišta. Svake školske
godine, do kraja marta, oni se opredjeljuju za obavezne izborne
predmete za narednu školsku godinu.
ISPITI
Dopunski ispit polažeš iz onih nastavnih predmeta koje si učio/la
u manjem obimu nego što se to zahtijeva obrazovnim
programom, kao i u slučaju da se uključuješ iz jednog u drugi
obrazovni program. Dopunske ispite i rokove polaganja određuje
nastavničko vijeće gimnazije u kojoj želiš da nastaviš
školovanje. Diferencijalni ispit polažeš iz onih predmeta koje
nijesi učio/la tokom prethodnog školovanja.
MATURA
Svi učenici gimnazije polažu maturski ispit nakon završetka
četvrtog razreda. Učenici koji sada pohađaju drugi, treći i četvrti
razred gimnazije polagaće maturski ispit u svojim školama.
Maturski se sastoji od ispita iz srpskog jezika i još jednog predmeta
kojeg si pohađao/la tokom sve četiri godine školovanja.
Ostali učenici će polagati eksterni maturski ispit koji će realizovati
Ispitni centar. Zadatake i pitanja za testove, na osnovu
standarda određenih obrazovnih programom, priprema ekipa
stručnjaka/kinja Ispitnog centra Crne Gore. Prvi maturski
ispit po ovim uslovima biće sproveden 2010. godine.
Na eksternom maturskom ispitu učenici/ce polažu maternji
jezik i književnost, matematiku ili prvi strani jezik, kao i još
dva predmeta po sopstvenom izboru. Za polaganje maturskog
ispita može se organizovati maturski kurs kao poseban
program pripreme. Predviđeno je da polaganjem maturskog
ispita učenik/ca stiče opšti uslov za upis na fakultet.
NOSTRIFIKACIJA DIPLOME
Ako si srednju školu završio/la u inostranstvu, moraš je
nostrifikovati kako bi nastavio/la obrazovanje u Crnoj Gori.
U slučaju da se prilikom nostrifikacije utvrdi da se obrazovni
program škole koju si pohađao/la bitno razlikuje od
crnogorskih, moraćeš da polažeš diferencijalne ispite. Rješenje
o nostrifikaciji daje Ministarstvo prosvjete.

OBRAZOVANJE
39
STRUČNE ŠKOLE
Završetkom stručne škole stičeš obrazovanje za obavljanje
stručnih poslova različitih profila i nivoa složenosti, ali i za
dalje školovanje. Stručne škole mogu biti:
... tehničke škole (građevinska, mašinska, pomorska, poljoprivredna,
medicinska, ekonomska...) u kojima se stiče četvrti
stepen stručne spreme, a školovanje traje četiri godine;
... četvorogodišnje stručne škole (ugostiteljska, trgovinska,
saobraćajna...) u kojima se stiče četvrti stepen stručne
spreme;
... trogodišnje stručne škole u kojima se stiče zanat.
Broj učenika/ca u odjeljenju, odnosno grupi za pojedine struke
ili zanimanja, utvrđuje se obrazovnim programom za tu
struku tj. zanimanje.
U toku sedmice učenici stručne škole mogu imati do 32 časa
nastave. Ocjenjivanje učenika u srednjim školama mora biti
javno. Za razliku od gimnazije, u stručnim školama, osim usmenog
i pismenog ocjenjivanja, znanje učenika se provjerava
kroz vježbe, seminarske ili grafičke radove, testove i
praktične radove.
Program stručne škole podrazumijeva teorijsku, praktičnu i
izbornu nastavu i profesionalnu praksu. Ako ima uslova, u
školi se mogu obavljati i teorijski i stručni dio nastave. Praktični
dio školovanja može se organizovati kod poslodavca.

OBRAZOVANJE
40
PRAKSA
Praktično obrazovanje je sastavni dio školovanja u stručnim
školama i može se obaviti u školi ili kod poslodavca. Poslodavac
kod koga pohađaš praksu dužan je da sa tobom potpiše
ugovor o obrazovanju. On precizira vrijeme i trajanje prakse,
obim znanja koje ti poslodavac mora obezbijediti, raspored
časova kao i mjesečnu naknadu koju ćeš primati za vrijeme
prakse. Nemoj misliti da ćeš na praksi moći da “hvataš
krivine” ili sjediš kod kuće, umjesto da ideš na časove. Na
praksu moraš dolaziti redovno, ispunjavati radne obaveze,
ponašati se u skladu sa uputstvima poslodavca i škole. U protivnom,
nećeš moći da polažeš završni ispit. Praktično obrazovanje
provjerava se na kraju svake nastavne godine. Škola i
poslodavac su dužni da te obuče osnovnim mjerama i sredstvima
zaštite na radu pri izvođenju praktičnog obrazovanja.
NAKNADA TOKOM PRAKSE
Tokom trajanja ugovora o školovanju kod poslodavca imaš
pravo na naknadu, a njena visina za prvu i drugu godinu
srednje škole iznosi najmanje 15 odsto prosječne bruto zarade
zaposlenih u privredi (Posao). Tokom treće i četvrte
godinu naknada je najmanje 20 odsto prosječne bruto zarade.
Tokom prakse imaš pravo na penzijsko i zdravstveno osiguranje.
Doprinose za penzijsko i zdravstveno osiguranje za
prvu godinu plaća država, a za naredne godine poslodavac
učestvuje sa 50 odsto.
STRUČNI ISPIT
Stručni ispit polažeš na kraju četvorogodišnjeg stručnog školovanja.
Za polaganje stručnog ispita škola može organizovati
stručni tečaj u trajanju od godinu dana, kao poseban program
pripreme. Program i organizacija stručnog tečaja prilagođavaju
se nivou znanja učenika. Obavezan/na si da pohađaš
stručni tečaj.
MAJSTORSKI ISPIT
Majstorski ispit polažeš ako si završio/la trogodišnju stručnu
školu, položio/la završni ispit i imaš tri godine radnog iskustva
u struci na poslovima zanimanja za koje polažeš majstorski
ispit. Pravo da polaže majstorski ispit ima i učenik koji je
završio četvorogodišnju stručnu školu, položio stručni ispit i
ima dvije godine radnog iskustva na poslovima zanimanja za
koje polaže ispit.
UČENIČKA ZADRUGA
U stručnim školama se organizuju slobodne aktivnosti učenika
gdje se, osim sekcija ili klubova, može osnovati učenička
zadruga. To je dobra prilika da kroz praktični rad proizvodiš
npr. stolice, torbe ili nešto drugo, što se može prodavati.
Način prodaje tih proizvoda utvrđuje škola, a članovi
zadruge, osim učenika, mogu biti i zaposleni u školi.

OBRAZOVANJE
41
PRAVILA
U ŠKOLI
TVOJA PRAVA
Na početku školske godine škola mora obezbijediti uputstvo
koje sadrži prava i obaveze učenika, u čijoj izradi učestvuje i
zajednica učenika. Tokom godine, imaš pravo da:
...iskažeš mišljenje o radu nastavnika;
...tražiš provjeru svoga znanja;
...budeš zaštićen/a od svih vrsta nasilja u školi;
...odsustvuješ iz škole, uz najavu, u trajanju od pet radnih dana
u toku nastavne godine;
...učestvuješ u odlukama o stručnim ekskurzijama i drugim
oblicima vaspitno-obrazovnog rada.
...na stipendiju za talentovane ako to jesi;
...na pokrivanje dijela troškova prevoza od strane škole ako
živiš daleko od škole.
Ako se školuješ van mjesta prebivališta, imaš pravo na ishranu
i da konkurišeš za smještaj u domu učenika. Konkurs za
prijem u dom učenika raspisuje se najmanje dva mjeseca prije
početka školske godine.

OBRAZOVANJE
42
Raspodjelu mjesta i useljavanje učenika u dom određuje
komisija koju imenuje upravni odbor doma na osnovu važećih
kriterijuma, na početku nastavne godine.
TVOJE OBAVEZE
Tokom školovanja obavezan/na si da uredno pohađaš nastavu,
kao i da se pridržavaš školskih propisa. Osim toga tvoje obaveze
su da:
... poštuješ odluke nastavnika, direktora i organa škole;
... blagovremeno pravdaš izostanke;
... ne ometaš nastavu;
... ne napuštaš čas, bez odobrenja nastavnika;
... čuvaš školsku imovinu;
... poštuje pravila školskog, odnosno kućnog reda;
UNIFORME
Uniforme u školama služe, ne samo da bi se ogledao duh
institucije u kojoj učenici borave, već i da bi se smanjile
socijalne razlike među učenicima. Škola nije obavezna da
konsultuje učenike u izboru uniforme, to je uglavnom dobra
volja uprave. Obično se organizuje neki interni konkurs za
najbolje rješenje uniforme. Kada se usvoji odluka o nošenju
uniforme, ona postaje obaveza svakog učenika. Za sada ni
jedna škola u Crnoj Gori nije uvela nošenje uniformi, prema
najavama, to će prva uraditi Ekonomska škola u Podgorici.

OBRAZOVANJE
43
ZABRANJENO!
Na početku svake školske godine učenici moraju biti upoznati
sa kaznama predviđenim za počinjene školske prestupe.
Zabranjeno je:
- neopravdano izostajanje više od 25 časova u toku školske
godine;
- kolektivni izostanak sa časova;
- falsifikovanje, prepravka i dopisivanje podataka u dnevniku,
svjedočanstvu, diplomi i drugim dokumentima koje izdaje
škola;
- izražavanje vjerske, nacionalne, rasne, polne ili druge netrpeljivosti;
- krađa školske imovine ili imovine drugih učenika u školi;
- političko organizovanje u školi;
- upotreba, davanje ili podstrekivanje na korišćenje droge ili
alkohola;
- izazivanje ili učestvovanje u tuči;
- nošenje oružja u školi;
- fizičko kažnjavanje i vrijeđanje učenika;
- namjerno uništavanje školske opreme i druge imovine;
- upotreba mobilnog telefona na času (nastavnik može da ti
oduzme telefon, ali je obavezan da ga vrati na kraju radnog
dana);
- neprimjereno ponašanje prema učenicima i zaposlenima u
školi (npr. vrijeđanje, psovanje...).
DOGODILO SE ...
Dva gimnazijalca iz Nikšića isključeni su iz škole jer su
prijetili direktoru da će aktivirati bombu u školskoj zgradi.
Nakon što su razgovarali sa direktorom, njih dvojca su mu
poslali SMS sa lažnim upozorenjem da je u školi postavljena
bomba. Policija je otkrila ime vlasnika telefona sa kojeg je
prijeteća poruka poslata i mladići su uhapšeni. Izbačeni su
iz škole, nakon što je protiv njih pokrenut disciplinski postupak.
DISCIPLINSKI POSTUPAK
Ukoliko počiniš neki od prestupa, u najboljem slučaju, bićeš
kažnjen ukorom odjeljenskog starješine. U slučaju težih prekršaja
slijedi ti ukor odjeljenskog vijeća, ukor direktora i ukor
nastavničkog vijeća. U najtežim varijantama krajnja mjera je
isključenje iz škole. Kada počiniš teži prijestup, odjeljenski
starješina će od direktora morati da traži pokretanje disciplinskog
postupka. Odjeljenski starješina je obavezan da te
sasluša, pribaviti dokaze i sve druge informacije u vezi sa prekršajem
koji si počinio/la. Direktor će onda formirati komisiju
i obavjestiti tvoje roditelje.
Ukoliko tvoji roditelji odbiju ili budu spriječeni imaš pravo da
predložiš nastavnika koji će prisustvovati saslušanju umjesto
njih. Tokom saslušanja obavezno je prisustvo psihologa ili pedagoga
škole.

OBRAZOVANJE
44
Pri izricanju vaspitne mjere uzima se u obzir težina prekršaja,
posljedice, uzrast, motivi, ranije ponašanje, porodična situacija
i sredina u kojoj živiš. Za isključenje iz škole potrebno je
i mišljenje zajednice učenika, savjeta roditelja i psihologa ili
pedagoga škole. U slučaju da dobiješ ukor imaš pravo da uložiš
prigovor nastavničkom vijeću u roku od osam dana. Odluka
koju nastavničko vijeće donese, nakon razmatranja tvog
prigovora, je konačna.
ISKLJUČENJE
Odluku o isključenju donosi nastavničko vijeće škole. Direktor
škole potvrđuje odluku o isključenju u roku od tri dana, i
uručuje ga tebi ili tvojim roditeljima. Imaš pravo da se žališ na
doluku o isključenju, a žalbu moraš podnijeti u roku od osam
dana, republičkom organu uprave nadležnom za poslove prosvjete.
Žalba odlaže isključenje, osim ako nastaviš da ometaš
rad škole.
ŠTRAJK UČENIKA
Štrajkovanje učenika nije zakonski uređeno, zbog čega organizovanje
štrajka ne spada u zagarantovana prava učenika.
S obzirom da pohađanje srednje škole nije obavezno, za
izostajanje sa nastave zbog štrajka možeš dobiti neopravdane
izostanke. Da li će časovi, sa kojih učenici izostanu zbog
štrajkovanja, biti nadoknađeni zavisi od odluke nadležnih u
tvojoj školi.

OBRAZOVANJE
45
FAKULTET
UPIS
U zavisnosti od tvojih ocjena iz srednje škole i rezultata na
prijemnom ispitu možeš da studiraš kao redovan (na budžetu)
ili kao samofinansirajući student (sam plaćaš studije). Na
većini fakulteta u okviru Univerziteta Crne Gore (> Kontakti)
studije traju tri godine. Broj studenata za upis u prvu godinu,
kao i visinu školarine za studente koji se samofinansiraju,
određuje Vlada Republike Crne Gore.
Na prvu godinu osnovnih studija možeš se upisati kada završiš
četvorogodišnju srednju školu, dok za upis na umjetničke
fakultete to nije preduslov. Tamo moraš ispuniti posebne uslove
utvrđene statutom fakulteta (npr. posjedovanje određenog
umjetničkog talenta koji se utvrđuje na prijemnom ispitu).
PRIVATNI FAKULTETI
Da bi fakultet mogao da radi, mora imati licencu i akreditaciju
Ministarstva obrazovanja. Fakulteti utvrđuju model upravljanja
i rukovođenja, ali u taj proces moraju uključiti i predstavnike
profesora i studenata. Studenti privatnih fakulteta stiču
diplome, kao i studenti državnih akademskih ustanova. Na
privatnim fakultetima svi studenti plaćaju školarinu, a njenu
visinu određuje Upravni odbor Fakulteta. Plaćanja školarine
možeš biti oslobođen samo ako si stipendista.
MANJINE NA FAKULTETU
Na prijedlog Savjeta manjine (> Manjinske grupe) Univerzitet
Crne Gore svake školske godine može upisati određeni
broj studenata, pripadnika manjina. Po zakonu pripadnici
manjinskih naroda imaju pravo na fakultetsko obrazovanje
na svom jeziku. U praksi to teže funkcioniše, jer zavisi od
broja učenika i finansijskih mogućnosti. Za sada se u Crnoj
Gori na jeziku manjine nastava odvija na Učiteljskom fakultetu,
gdje studenti uče na albanskom jeziku.
STUDIJE U INOSTRANSTVU
U inostranstvu možeš studirati ako sam/a apliciraš na određeni
strani fakultet i platiš školarinu, ili dobiješ stipendiju za
studiaranje u inostranstvu. Postoje razni programi evropskih
vlada koji te mogu stipendirati. Svaka stipendija ima različite
uslove koje moraš ispoštovati, jer u suprotnom dolazi do raskida
ugovora o stipendiranju. Uslove određuje davalac stipendije,
a međusobna prava i obaveze regulišu se ugovorom
između stipendiste i davaoca stipendije.

OBRAZOVANJE
46
PLAN RADA
Na prvom času profesor te mora upoznati sa oblicima praćenja
rada, terminima provjere znanja, karakterom i sadržinom
završnog ispita, strukturom ukupnog broja poena i
načinom formiranja ocjene. Pri tome mora uskladiti termine
polaganja kolokvijuma i završnih ispita, pa dva kolokvijuma
ili ispita ne mogu biti organizovani u jednom danu. Zadaci
predviđeni za individualni rad studenta (seminarski, domaći,
grafički projekti...) moraju biti ravnomjerno raspoređeni
tokom semestra. Profesori su obavezni da, kroz konsultacije,
pomognu studentima u izradi individualnih zadataka.
OCJENE
Rezultate provjere znanja studenta, profesor unosi u karton
rada studenta. Nakon završnog ispita, određuje ukupni broj
poena i formira konačnu ocjenu. Broj poena i završnu ocjenu
profesor unosi u zajednički spisak studenata i dostavlja ih
prodekanu za nastavu. Nakon što ih verifikuje Vijeće univerzitetske
jedinice, ocjene se upisuju u evidencioni karton
studenta. Prema ECTS skali ocjene znače:
A – Odličan (izuzetan uspjeh sa neznatnim greškama);
B – Vrlo dobar (iznad prosjeka, sa ponekom greškom);
C – Prosječan (prosječan sa primjetnim greškama);
D – Zadovoljavajući (dobar, ali sa značajnim nedostacima);
E - Dovoljan (zadovoljava minimalne kriterijume);
F - Nedovoljan (potrebno znatno više rada).
POLAGANJE ISPITA
Tvoj rad tokom studija prati se i ocjenjuje kontinuirano tokom
semestra, kao i na završnom ispitu. Izlazak na ispite se ne
plaća, a nakon provjere znanja dobijaš poene. Profesor mora
javno saopštiti rezultate, kao i ukupan broj poena koje si osvojio/la
od početka nastave. Ako to zatražiš, profesor mora
detaljno obrazložiti ocjenu.
Svi ispiti se polažu u prvom roku, a nakon završetka semestra
organizuje se još jedan, popravni ispitni rok. U slučaju da ni
na popravnom ne osvojiš minimalni broj poena, naredne godine
moraš ponovo pohađati nastavu iz tog predmeta. Ako se
ispit organizuje usmeno, profesor treba da omogući studentima
da prisustvuju ispitivanju. Osim njih, usmenom ispitu
obavezno prisustvuje najmanje još student ili profesor. Rezultati
se objavljuju pet dana nakon pismenog ispita na oglasnoj
tabli, dok se rezultati usmenog ispita govore studentu odmah
nakon polaganja.
ECTS BODOVI
ECTS bodovi (Evropski sistema prenosa bodova) se dodjeljuju
svakom predmetu, kako bi se izrazio stepen opterećenja
prilikom izučavanja određenog dijela programa. Tako teži
ispiti nose veći broj bodova. Oni oslikavaju težinu predmeta
u odnosu na ukupan trud potreban da se završi cijela godina
studija. Stečeni bodovi se ne gube.

OBRAZOVANJE
47
NEZADOVOLJNI OCJENOM
Ako smatraš da je profesor pri ocjenjivanju bio nepravedean,
možeš tražiti polaganje pred komisijom. Zahtjev podnosiš dekanu,
24 sata nakon saopštavanja ocjene. Ako on ocijeni da je
zahtjev opravdan, ispit ponovljaš u roku od tri dana. Ispitnu komisiju
čine profesor i dva profesora iz iste ili srodnih oblasti.
Komisija donosi odluku većinom glasova, a njihova odluka je
konačna.
STUDENT VS. PROFESOR
Nesuglasice sa profesorom uvjek možeš prijaviti upravi fakulteta.
U slučaju da se radi o blažoj diskiriminaciji prijavi slučaj
dekanu fakulteta, dok protiv profesora koji ti npr. zaprijeti batinama
možeš podnijeti krivičnu prijavu. Nesuglasice između
profesora i studenata najčešće se rješavaju na Sudu časti (>
Rječnik), koji utvrđuje odgovornost i izriče mjere, na osnovu
Kodeksa akademske etike Univerziteta Crne Gore.
Postupak pred Sudom mogu pokrenuti studenti, ali i profesori.
U predlogu treba da navedeš svoje kao i podatke o optuženom,
vrijeme, mjesto i način povrede Kodeksa akademske
etike, dokaze. Sud časti može izreći javnu opomenu ili osudu,
a svoju odluku dostavlja Senatu Univerziteta (> Rječnik).
Ukoliko si nezadovoljan/na odlukom, možeš uložiti prigovor u
roku od osam dana. Postupak pred Sudom je besplatan.

OBRAZOVANJE
48
DOGODILO SE...
Protiv profesora podgoričkog Pravnog fakulteta pokrenut je
disciplinski postupak jer je pozvao prijatelja boksera da se
pesnicama obračuna sa dvojicom nezadovoljnih studenata.
Profesoru je nakon okončanog disciplinskog postupka određena
novčana kazna – odbijanje 40 odsto od plate. Studenti
su napadnuti jer su profesoru predočili žalbe ostalih studenata
koji nijesu mogli polagati ispit ako uz indeks ne prilože
i profesorovu knjigu, koju je on prethodno potpisao i ovjerio.
Slučaj je okončan novčanom kaznom za Lukića, ali i opomenom
za jednog studenata jer nije poštovao “prava osoblja
i studenata”.
POSTDIPLOMSKE STUDIJE
Po završetku osnovnih imaš pravo da upišeš postdiploms-ke
studije. One su podijeljene na specijalističke i magistarske.
Specijalističke studije se organizuju nakon završenih osnovnih
studija, obima 180 ECTS bodova, i traju dva semestra .
Magistarske studije, zajedno sa osnovnim studijama, imaju
obim od najmanje 300 ECTS bodova. Za upisivanje postdiplomskih
studija nije potrbna određena prosječna ocjena. Magistarske
studije, u zavisnosti od fakulteta, koštaju od 1.000
do 2.000 eura. Specijalistički ili magistarski rad braniš nakon
pologanja predviđenih ispita. Javnom odbranom magistarske
teze stičeš akademski naziv magistra nauka ili magistra umjetnosti.
DOKTOR NAUKA
Poslije magistarskih studija možeš upisati doktorske
studije koje traju tri godine. Nakon dobijanja saglasnosti
Senata univerziteta možeš odobrati temu doktorske disertacije,
izabrati mentora i komisiju za ocjenu i odbranu
doktorske disertacije. Doktorsku tezu možeš odbraniti nakon
što položiš sve ispite predviđene planom i programom
doktorskih studija. Javnom odbranom doktorske teze stičeš
naučni stepen doktora nauka. Doktorske studije dostižu cijenu
i do 6.000 eura.
UNIVERZITETSKI ORGANI
Univerzitetom rukovodi rektor, a upravlja Upravni odbor u
kojem studenti imaju jednog predstavnika. Najviše akademsko
tijelo je Senat univerziteta u kojem studenti imaju tri
predstavnika. Pojedinačnim fakultetima rukovode dekani, a
institutima direktori.
STUDENTSKE ORGANIZACIJE
Studenti mogu da formiraju organizacije koje bi zastupale njihova
prava i zadovoljavanje njihovih društvenih i akademskih
potreba. Nema ograničenja u broju studentskih organizacija,
tako da na univerzitetu može postojati više organizacija
studenata npr. Pravnog fakulteta (>Kontakti).

OBRAZOVANJE
49
STUDENTSKI PARLAMENT
Studentski parlament je oblik organizovanja studenata, autonoman
u svom radu i ovlašćen da zastupa i štiti prava i
interese studenata. Pravo da se kandiduju na izborima za parlament
imaju svi studenti univerziteta. Parlament čine predstavnici
studenata koji se biraju neposredno na studentskim
izborima.
Parlament može pokrenuti inicijativu za donošenje ili
promjenu propisa od interesa za studente, razmatrati sprovođenje
programa iz oblasti visokog obrazovanja kao i socijalno-ekonomskog
položaja studenata.
IZBORI ZA STUDENTSKI PARLAMENT
Izbori za članove Studentskog parlamenta (> Kontakti) se
organizuju svake godine, tokom zimskog semestra. Izbore
raspisuje predsjednik Studentskog parlamenta u septembru,
a ako on to ne učini, raspisuje ih rektor u prvoj nedjelji
oktobra. Najviše 100 dana nakon raspisivanja izbora moraju
biti konstituisana sva tijela Studentskog parlamenta. Izbore
sprovodi i kontroliše Univerzitetska izborna komisija koju
formira Senat
Univerziteta. Komisija određuje i tačan datum izbora, a oni
se moraju održati istog dana na svim jedinicama Univerziteta.
Studentski parlament se raspušta ako tokom dva
mjeseca ne održi nijednu sjednicu.

OBRAZOVANJE
50
OBRAZOVANJE
ODRASLIH
Osobe koje su zbog raznih okolnosti nemaju osnovno ili srednješkolsko
obrazovanje, mogu to nadoknaditi kroz sistem
obrazovanja odraslih. Te programe najčešće koriste osobe koje
su završile samo osnovnu školu, kao i oni koji žele da se
prekvalifikuju ili dokvalifikuju zbog potreba tržišta rada (>
Posao). To u praksi znači da sistem obrazovanja za odrasle
nije samo “večernja škola”, već na taj način možeš naučiti neki
strani jezik ili zanat koji će ti pomoći da se lakše zaposliš.
Za razliku od klasičnog školskog programa, sistem obrazovanja
odraslih traje kraće i prilagođen je potrebama polaznika.
Obrazovanje odraslih se organizuje u školi ili specijalizovanoj
organizaciji za obrazovanje odraslih (radnički i narodni univerziteti,
centri za obuku...). Za sticanje osnovnog ili nižeg
stručnog obrazovanja ne plaća se školarina, dok se za ostale
vidove obrazovanja plaća. Tu vrstu obrazovanja izvode kvalifikovani
nastavnici i instruktori. U slučaju da predavanja drže
nastavnici koji nisu kvalifikovani za obrazovanje odraslih, organizatoru
prijeti novčana kazna u vrijednosti polovine do 10
iznosa minimalne zarade u Republici.
NEFORMALO OBRAZOVANJE
Pod neformalnim obrazovanjem podrazumijevaju se svi obrazovni
programi koji se izvode van redovnog sistema obrazovanja.
To u praksi znači da se pohađanjem raznih kurseva,
seminara koje organizuju NVO ili zavod za zapošljavanje neformalno
obrazuješ. Pohađanjem neke od brojnih radionica,
kurseva, seminara ili treninga, možeš steći i uvjerenja ili sertfikate
koji će ti koristiti za lakše zapošljavanje. Mada je u
većini evropskih zemalja, neformalno obrazovanje ima svoju
težinu u zvaničnim institucijama, ono u Crnoj Gori još uvijek
nedovoljno priznato. Ipak, znanja koja stekneš na radionicama
ili seminarima dobro će ti u daljem radu.
Mada, na “prvu loptu” tako može izgledati, cilj neformalnog
obrazovanja nije kreiranje paralelnog obrazovnog sistema,
već podrška. Zahvaljujući svojoj fleksibilnosti, sistem neformalnog
obrazovanja se brzo prilagođava novim društvenim
promjenama i potrebama. Ako na trenutak razmisliš o svom
obrazovanju, shvatićeš da si mnoge stvari koje su ti pomogle u
životu naučio/la van obrazovnog sistema. Ipak, postoji razlika
između neformalnog i neobaveznog načina sticanja znanja.
Neobavezno učenje se dešava svakodnevno u kontaktu sa drugim
ljudima, preko medija, u raznim životnim situacijama, i to
je ono što se populrno naziva ”školom života”. Za razliku od
tog vida učenja, neformalno učenje je organizovan i planski
način usvajanja novog znanja koje se organizuje izvan škola.

OBRAZOVANJE
51
KONTAKTI
Ministarstvo prosvjete i nauke
Rimski trg bb, zgrada “Vektra”, Podgorica
020/ 405 301
mpin@cg.yu
www.mpin.vlada.cg.yu
Sve informacije koje se tiču obrazovog sistema u Crnoj Gori
možeš dobiti pozivom u Ministarstvo ili naći na njihovom sajtu.
Univerzitet Crne Gore
Džordža Vašingtona 81 000 bb
020/ 241 777; 241 888
rektor@cg.ac.yu
www.ucg.cg.ac.yu
O načinu na koji funkcioniše ova institucija kao i sve jedinice
unutar nje koje pružaju visoko obrazovanje građanima možeš
se informisati na date brojeve telefona ili na sajtu Univerziteta.
Prosvjetna inspekcija
020/ 405 117; 405 318
Pozivom na ove brojeve možeš prijaviti slučajeve kršenja
pravila od strane profesora i nastavnika.

OBRAZOVANJE
52
Zavod za školstvo
Marka Miljanova 17, Podgorica
020/ 408 901
info@zavodzaskolstvo.org
Zavod za školstvo ce bavi svim poslovima koji se odnose na
opšte obrazovanje (pokrivajuci sva pitanja iz oblasti predškolskog
vaspitanja i obrazovanja, osnovnog obrazovanja, opšteg
srednjeg obrazovanja).
Centar za građansko obrazovanje
Njegoševa 36/I, 81 000 Podgorica
020/ 665 327;
www.cgo.cg.yu
Misija Centra za građansko obrazovanje je obrazovanje za demokratiju,
ljudska prava i evropske integracije.
Zavod za udžbenike
020/ 230 413
www.cgudzbenici.cg.yu
zavzaudz@cg.yu
Osnovna djelatnost Zavoda je pripremanje i izdavanje udžbenika
i drugih nastavnih sredstava za predškolsko obrazovanje i
vaspitanje, osnovne škole, gimnazije i specijalne škole, izdavanje
publikacija i informativnih glasila za potrebe prosvjete i
izdavanje priručne literature za učenike i nastavnike
ZAMTES
Njegoševa 2, Podgorica
020/ 665 421
zamtes@mn.yu
www.vlada.cg.yu/zamtes
Zavod obavlja poslove koji se odnose na iniciranje, programiranje,
podsticanje, realizaciju, koordinaciju i evidenciju međunarodne
naučne, prosvjetno-kulturne i tehničke saradnje Crne
Gore sa drugim državama, regionalnim zajednicama i međunarodnim
organizacijama.
Centar za stručno obrazovanje
Odjeljenje za udžbenike: 020/ 231.198; 231.197 lokal 107
cso.radoje@mn.yu
Odjeljenje za obrazovanje odraslih:
020/231.198; 231.197 lokal 102
cso.garic@mn.yu
Služba za opšte poslove: 020/231 198; 231 197 lokal 106
cso@mn.yu
www.cso.cg.yu
Obezbjeđuje istraživačku, razvojnu i savjetodavnu podršku stručnom
obrazovanju za mlade i odrasle od strane institucija
ustanovljenih na osnovama socijalnog partnerstva i podjeli
odgovornosti.

OBRAZOVANJE
53
Udruženje roditelja Crne Gore
Bul. Ivana Crnojevića 54, Podgorica
020/ 231 668
roditelji@cg.yu
www.roditelji.cg.yu
Ovo je organizacija koja zagovara ideju roditeljskog učešća u
obrazovanju i društvu uopšte.
Forum Syd
020/ 602 710
montengro@forumsyd.org
Misija Forum Syda je da se poboljšaju obrazovni, kulturni, informativni
programi za mlade ljude kako bi se osiguralo njihovo
aktivno učešće u društvu koje se izgrađuje.
Studentski parlament
Cetinjski put bb, zgrada tehničkih fakulteta, Podgorica
spucg@cg.yu
www.sscg.cg.yu
Djelatnost Studentskog parlamenta je: ostvarivanje i zaštita
prava i interesa studenata; pokretanje inicijative za donošenje
ili promjenu propisa od interesa za studente; razmatranje pitanja
i sprovodjenje programa iz oblasti visokog obrazovanja,
nauke, kulture i drugih oblasti od značaja za studente; saradnja
sa institucijama, ustanovama i organizacijama od značaja
za položaj studenata.
MENSA Crne Gore
skadic@cg.yu
www.mensa.cg.yu
Ova organizacija povremeno organizuje polaganje testova kojima
se provjerava koeficijent inteligencije IQ.
Obrazovanje odraslih
NU “Milun Božović” 020/ 623 657; 623 654
Ilije Milačića 88, Podgorica
Radnički univerzitet Herceg Novi 031/ 323 989
Njegoševa 6
Radnički univerzitet Nikšić 040/ 212 917
Trg Save Kovačevića 5
Ovo su ustanove koje rade na osnovnom i stručnom obrazovanju
odraslih, prekvalifikaciji i dokvalifikaciji, organizaciji kurseva
i sl.
Fondacija za stipendiranje Roma
Njegoševa 36, 81 000 Podgorica
020/ 665-325
fsr@cg.yu

OBRAZOVANJE
54
www.fsr.cg.yu
Cilj ove organizacije je da podrži integraciju Romske populacije
kroz obrazovanje obezbjeđivanjem pristupa neophodnim
sredstvima za započinjanje i/ili nastavljanje formalnog kao i
neformalnog obrazovanja .
DRT - Društvo za ravnopravnost i toleranciju
Bul. Save Kovačevića 13, zgrada “Baston”, Podgorica
020/ 601 645
drt@cg.yu
Okuplja sve poštovaoce prava kako bi vršila edukaciju iz oblasti
ljudskih prava i razvijala kulturu prava na prostoru Crne
Gore.
WUS Austria
Naselje Kruševac bb, Podgorica
020/ 245 007;
podgorica@wus-austria.org
www.wus-austria.org/podgorica
Austrijska organizacija koja se zalaže za unapređenje visokoškolskog
obrazovanja, a organizuje razne kurseve, razmjene
studenata i pomaže pri pronalaženju stipendija.
Korisne Internet stranice
www.egide.asso.fr/index.uk.html
www.uwc.org/
www.tempusscg.net/europa.eu.int/comm/youth
Internet stranice na kojima možeš naći informacije o stipendijama,
neformalnim programima...
IAESTE
www.iaeste.cg.yu
IAESTE je međunarodna organizacija za razmjenu studenata
iz oblasti tehničkih nauka za obavljanje stručne prakse.
ELSA
www.elsa.cg.yu
ELSA je Evropska asocijacija studenata prava.Nalazi se na
pravnom fakultetu u Podgorici.
Savez studenata Crne Gore-SSCG
www.sscg.cg.yu
Osnovni principi rada ove organizacije su javnost i demokratičnost
uz saradnju sa srodnim organizacijama i udruženjima
u zemlji i inostranstvu.