1 - Å umarski list

Drugi deo.
I. Suština prebirne šume.
II:. Prilike staništa u prebornoj šumi.
Ш. Struktura i zaliha.
IV. Qospodarstvenost prebirne šume.
V. Određivanje prihoda.
VI. Prebirno gospodarenje i njegove osobine.
VII. Put do prebirne šume.
Naročito je zanimiv onaj deo knjige, koji raspravlja pitanje trajne šume — Dauervalda,
koji je termin uveo u literaturu pok. Möller, a prihvatili Eberbach i Wiebecke,
a koje je pitanje uzvitlalo toliko polemike u njemačkoj stručnoj javnosti. Pisac daje
piavo mesto ovom pokretu, koji je izazvao toliko objašnjavanja.
Svakako će nas zanimati zaključci, do kojih dolazi pisac, koji se — a to se svakako
mora naglasiti — dekiariše kao izraziti pristaša prebirne šume. U prvom redu
podvlači, da je po njegovom mišljenju prebirna sastojina prirodni oblik šume i najpovoljniji
način gospodarenja, kome će bezuslovno pripadati znatan deo budućnosti
šumarske, ekonomije. Preporuča prelaz k prebirnom gospodarenju, što je mnogo lakše,
nego li to izgleda na prvi pogled. Prebirna šuma treba da je tip ne samo zaštitnih šuma
visokih regija, nego i gospodarskih šuma planina i sastojinski tip ravnica, gde će bolje
odgovarati îugo pravilna visoka šuma proređena snegom, vetrom i drugim kalamiteti.Tia.
Ona treba da je tip sastojine u okolišu gradova i lječilišta, a treba je uvađati i
u veći privatni i mali seljački posed. Nema zapreka o.oštem uvađanju prebirne šume,
jer je uklonjen i poslednji nedostatak, naime rešeno pitanje određivanja prihoda.
Na koncu sadržaje delo popis njem. literature, a ponešto i francuske iz Švicarske,
o prebirnoj i trajnoj šumi. Taj je popis sastavljen pažljivo. Broj radova iznosi 147, a
s ostalim delima opšteg značaja, koja obraduju i pitanje prebirne šume, penje se ta]
broj na 172. To su većinom radovi novijeg datuma, što dokazuje, da se ovom pitanju
u novije doba posvećuje veća pažnja. Ali i pored velikog broja upotrebljenih delà, taj
spisak ipak nije potpun. Dok pisac navada slabije radove Krafta i Bornstedta iz devedesetih
godina prošlog veka, ne spominje A. Schiffel-a, koji u svom radu: Betriebseinrichtung
und Plänterwald (Centralblatt f. d. ges. Forstwesen 1889) izlazi kao protagonista
one, nazvali bismo je spekulativne struje, koja uslove pravilne visoke šume
(razmer dobnih razreda) prenaša i na prebirnu. Isto tako ne spominje ni Flury-jev rad:
Kritische Betrachtung über die Methode du Contrôle iz god. 1901, gdje nalazimo jedno
davno konkretno mišljenje o tom sistemu gospodarenja.
Naposletku, ne može se dati jedno potpuno delo o prebirnoj šumi, a da se pri
tom ne spomenu i radovi francuskih pisaca, koji su se zalagali za prebirnu šumu još
onda, kad se u Njemačkoj ista smatrala »Phantasiewald«-om (vidi str. 19. ovog delà).
Of prebirnoj se šumi ne može govoriti, a da se pri tom ne spomenu i imena Liocourt-a,
D' Alverny-a, Schaeffer-a, Burel-a, Berthon-a, Vaulot-a, Mer-a i mnogih drugih, o
čija su imena povezane mnoge lepe misli. Moguće da pisac nije mogao doći do svih
delà francuskih pisaca. To ga doduše može ispričati, ali ne može sasma ublažiti naš sud
oi ovom delu, koje je — i pored istaknutih dobrih strana — ipak nepotpuno zbog toga
nedostatka.
Dr. Ž. Miletić.
Prof. Dr. Petar Gjorgjević: Anatomska građa drveća i uput za raspoznavanje
našeg najvažnijeg drveća i šiblja po njihovim anatomskim osobinama. Beograd 1930.
Oktavni format (velika osmina) s 44 mikrofotografije i 40 slika u tekstu.
U objavi ovog djela, koje se baš doštampava, spominje autor, da će ovo djelo
imati da posluži u prvom redu kao udžbenik studentima naših poljoprivredno-šumarskih
fakulteta, a osim toga svim šumarskim i tehničkim praktičarima. Djelo je prema
objavi razdijeljeno u dva dijela: 1. Anatomska grada drveća, II. Uput za raspoznavanje
našeg važnijeg šum. drveća i šiblja.
386