Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
lugu, koje se nalaze u okolici Kobiljaka i Šašinovca nedaleko Sesvcta. Legla su<br />
odlagana po hrastovim i grabovim stablima u raznim visinama i to većinom s južne<br />
strane, a nađeno ih je dosta i po složajima drva, koja su ostala od prošlogodišnjeg<br />
proredivanja. Po cijelom su jednom i drugom kompleksu šume bila legla odložena<br />
podjednako, a tek uz rubove šume i uz prosjeke u nešto većoj mjeri.<br />
Osim toga opaženo je u isto vrijeme, da je u okolnim šumama zemljišnih<br />
zajednica Sesvete, Kobiljak, Budinec. Sašinovac i Lužan, te Zagrebačkog prvostolnog<br />
kaptola i Nadbiskupskog sjemeništa, koje se steru između Sesveta, Dugogsela i Sv.<br />
Ivan Zeline, bilo posvuda gubarevih legla. Najveće su količine takovih legla nađene u<br />
šumi Zagreb, prvostolnog kaptola, zvanoj Gliboki jarak, kraj Sesveta.<br />
Uprava je fakultetskih šuma upozorila odmah o tom Sreska načelstva u Dugomselu<br />
i Sv. Ivan Zelini i pozvala ih, da organizuju i nadziru rad oko uništavanja gubarevih<br />
legla u područnim šumama preporučivši im pritom kao najbolje sredstvo u toj<br />
stvari premazivani e legla drvnim katranom,<br />
U mjesecima januaru, februaru i martu o. g. obavljeno je u fakult. šumama premazivanje<br />
gubarevih legla drvnim katranom, razrijeđenim donekle sa petrolejem, te<br />
kvašenje legla samim petrolejem. Iz legla, koja su pri tom ostala nepremazana, pojavile<br />
su se koncem aprila u obim šumama gubareve gusjenice. Njihovo je brštenje bilo<br />
najjače do početka juna, a po tom je sve više jenjavalo. U drugoj polovici mjeseca<br />
juna zakukuljile su se gusjenice, a 3. jula opaženi su prvi leptiri.<br />
Napominje se, da se iz jajašaca onih legla, koja su bila (premazivana katranom,<br />
kao i onih, koja su kvašena petrolejem, nisu izlegle gusjenice. Nađeno je u više slučajeva,<br />
da su ptice raskopale mnoga legla, koja su bila premazana katranom, ali se ni<br />
iz jajašaca takovih legla nisu izlegle gusjenice.<br />
Pored gubarevih gusjenica zapaženo je u mjesecu junu o. g., da su se pojavile<br />
u šumi Dubrava-Mokrice u znatnijoj mjeri i gusjenice hrastovog četnjaka<br />
(Thaumetopoea processionea). Kako je poznato, četnjakove se gusjenice mogu lako<br />
raspoznati po svojoj tamnoj boji, dugim bijelim dlakama i crnosmeđim pjegama po<br />
hrptu. Trbušna im je strana zelenkastosiva. Gusjenice borave danju u većim ili manjim<br />
zapredištima, odakle izlaze naveče u uskim redovima na brštenje. Zapredišta tih<br />
gusjenica nađena su na južnim i jugozapadnim stranama debala i to do 60 cm visine<br />
iznad zemlje. U pojedinim zapredištima bilo je oko 30 do 40 gusjenica. Najviše je<br />
zapredišta nađeno na jednom mjestu blizu ruba šume, u čistoj hrastovoj dobro sklopljenoj<br />
sastojini srednje dobi. Taj je dio sastojine znatno obršten spram ostale šume.<br />
Osim gusjenica gubara i četnjaka pojavile su se ove god. u fakult. šumama i gujsjenice<br />
velike grbice (Erannis defoliaria), te male grbice (Opero.phthera<br />
brumata) i crvenorepke (Dasychira pudibunda), ali u manjoj mjeri.<br />
Uprava je fakult. šuma izvijestila o ovogodišnjoj pojavi gusjenica Kr. bansku<br />
upravu savske banovine u Zagrebu kao i sresko načelstvo u Sv. Ivanu Zelini i upozorila<br />
o potrebi provadanja najstrožijih odredaba u pogledu tamanjenja spomenutih<br />
štetnjaka bilo u obliku jajašaca, gusjenica, kukuljica ili leptira, jer će se samo tako<br />
izbjeći velika šteta, koja bi mogla u protivnom slučaju zadesiti šume onog kraja. U<br />
istoj su stvari upozorene osim toga posebno Uprava šuma zagreb. prvostol. kaptola i<br />
Uprava šuma nadbiskupskog sjemeništa u Zagrebu, te ujedno zamoljene, da pristupe<br />
uništavanju štetnika u svojim šumama.<br />
Ne pristupi li se ove godine temeljito uništavanju gubara, a i četnjaka gdje ga<br />
ima, i to u svim spomenutim šumama jednako, može se očekivati, da će šume u onom<br />
kraju, koje su dosad ostale pošteđene, stići doskora ista sudbina, koja je stigla prošlih<br />
godina brojne šume u Slavoniji. To se ima tim više očekivati, što su gotovo sve spomenute<br />
šume mlade odnosno u srednjoj dobi, a osim toga napada ih i medljika.<br />
Ing. Milan Anić.<br />
384