1 - Å umarski list
1 - Å umarski list 1 - Å umarski list
dotično 2 + il + g 0 2 + 0 2 + 0» 3 y° 2 0-, Џ* = 0, a to nije ništa drugo, već srednja pogreška pojedinog mjerenja za cijelu veličinu X, t. j. pogreška, čiji kvadratni oblik navodi g. prof. Abakumov pod (3). Srednja pogreška aritmetičke sredine bila bi: \/3 v 3 Dakle kod ^ = co ne bi samo srednja pogreška najvjerojatnije vrijednosti za X bila jednaka nuli, već bi — šta više — u tom slučaju bila nuli jednaka i srednja pogreška pojedinog mjerenja te veličine. U beskonačno mnogo dijelova ne može se naravski podijeliti nijedna veličina (kao što se nijedna ne može ni mjeriti beskonačno mnogo puta), ali se uza sve to vidi odovud jasno, da sa povećanjem broja sastavnih dijelova u veličini X mora da pada i jedna i druga vrst srednje pogreške za tu veličinu. Jer ako povećanje broja v sve do granice v — °° mora da ima za posljedicu granične vrijednosti џ х = 0 i m m — 0, onda se te granične vrijednosti mogu da postignu samo postepenim s m a- n j i v a n j e m dotičnih srednjih pogrešaka uporedo s rastenjem broja v i a ta činjenica izlazi jasno iz mojih napadnutih formula. Te formule nisu naravski i ne mogu da budu posve točne, osim uz supoziciju v = oo ili и = , gdj e n naznačuje broj opetovanih mjerenja. Ali one su izražaj jednoga principa, koji se ne da poreći, a to je, da sa povećanjem broja dijelova u veličini X mora (naravski uz isključivu supoziciju »slučajnih« pogrešaka) uporedo da pada ne samo f a k- t i č n a pogreška s obzirom na iznos te veličine, već i srednja. Uostalom i sve ostale formule iz teorije najmanjih kvadrata važe kao posve točne tek uz ; uslov » = , dok se za formulu (12) iz članka g. prof. Abakumova pored toga traži još uslov v < . Uz uslove v = OD i и
MANJA SAOPĆENJA NOTICE U POGLEDU OSNIVANJA I NJEGOVANJA KESTENOVIH I ORAHOVIH SASTOJINA. U ovog. Šum. Listu br. 1. u članku g. Bosiljevića: »Ekskurzija zagreb. studenata šumarstva u naše istočne krajeve« čitam na str. 14., da »pokušaji sa Castanea vesca nijesu uspjeli, jer su se kesteni uvijek posušili«. Interesantno bi bilo saznati, da li se posuši samo stabljika ili sa stabljikom i korijen U voćarstvu je poznato, da se stabljika posađene (presađene) Castanea vesca vazda posuši. Stoga je uputno, da se pri sadnji stabljika (Heister) odreže odmah nad vratom korijena. Jer C. vesca potjera iz korijena nove izbojke, od kojih se jedan može da uzgoji za stabljiku — eventualno po principima pomološkim. I kalamljenje se stoga ne preporučuje u rasadniku, već na licu mjesta nakon uzgojene stabljike od izbojka iz korijena. C. vesca može se saditi na licu mjesta i kao plod (Frucht). Plod se prije toga stratifikuje — uloži u pijesak (ili barem pjeskovitu zemlju), da počne klijati, te se sadi u naklijanom stanju. — Vidi u pogledu stratifikacije i sadenja orahova ploda (koja stratifikacija vrijedi i za C. vesca) moje primjedbe na članak »Neuere Erfahrungen über die Anzucht einiger Juglandeen« od šumarnika Rebmann-a na str. (258/259 u »Allgemeine Forst- u. Jagdzeitung« 1913, Juli. U tim primjedbama napominjem i pinciranje, pa i obrezivanje postranih mladica prije odrvenjenja (dakle u mjesecu augustu) na stabljici, koja se uzgaja, da može da dade u svoje doba visoka, čista, uspravna i zdrava stabla. Orane, naročito deblje, mogu se odrezivati uvijek samo po prestanku »curenja« sokova, koje je najjače s proljeća u početku vegetacije. Ovi sokovi, koji su pri orahu dosta jetki, prouzročuju drvetu na mjestima odrezanih grana bolest sličnu raku, te sprečavaju zacjeljivanje rana, radi čega nastaje trulež. Bilo bi ovdje od interesa saznati, da li se čišćenje oraha od grana na deblu u lipnju i srpnju (prema spomenutom članku) vazda dobro izvelo i da li su se rane premazivale katranom Jer orah je vrlo osjetljiv na rezanje debljih grana — s obzirom na njegovo »zdravlje« debla. Naročito ondje, gdje se ne sadi orah tako gusto, da bi se više manje čistio i sam, te se ne potsaduje bukvom kao sredstvom za regulaciju sastojinskog razvoja i zaštitu tla (Füll- und Treibholz), morao bi nastupiti uzgoj stabljika prema principima pomološkim (ma i bez skupog pinciranja), mjesto da se na deblu režu naknadno deblje i debale grane. To sve vrijedi naročito za obični orah. Napomenuti moram konačno, da se osobito pri upotrebi skupocjenih sadnica vazda isplati, da se one nose pri sadnji sa sobom u posudu, u kojem se nalazi načinjena »kaša« od ilovače (ne najteže i mrtve). Za sadnice, koje zahtijevaju krepko tlo, može se primiješati toj »kaši« nešta dubra (ili gnojnice) dotično vrlo dobrog i jakog komposta. U vezi s ovim osvrnut ću se i na navode g. Omanovićau članku: »Pošumljivanje krša i golijeti« (u prošlogodišnjem šum. Listu br. 12), te velim, da bi i pri sadenju u kršu (i svuda) bolje bilo, da se biljke drže u napomenutoj kaši (no bez primjese dubra za obično šum. drveće), mjesto jednostavno u samoj vodi. Sama voda ispere i ono malo zemlje sa korijenja, a vodom isprani korijen vazda se teže primi — već s razloga, jer voda ispere s njega i mnogo bakterija, koje mu služe za uzimanje hrane iz zemlje. Janko Šušteršič. POJAVA GUSJENICA GUBARA I ČETNJAKA U ISTOČNOM DIJELU ŠUMA ZAGREBAČKE OKOLICE. U mjesecu septembru lanjske godine zapažena su gubareva legla u šumama Fakultetskog dobra Maksimir Dnbrav i-M o k ri ca.maj i Šašinovačkom 383
- Page 1 and 2: (REVUE FORESTIÈRE) САДРЖАЈ
- Page 3 and 4: ШУМХРСКИЛИСТ ГОД. 54
- Page 5 and 6: N. N. Републике и обл
- Page 7 and 8: Идући на исток, сре
- Page 9 and 10: Ра;они Састав (у дес
- Page 11 and 12: Предмети извоза 1901
- Page 13 and 14: шумарству. Хиљадо и
- Page 15 and 16: максималног искори
- Page 17 and 18: £1 = e a + *'* + *"' Д* =, aV + a
- Page 19 and 20: X—B± s- Veličina R izmjerena je
- Page 21 and 22: Iz ove kritike, u kojoj sam radi kr
- Page 23: točnih mjerenja« zamisliti samo o
- Page 27 and 28: »DELOKRUQ I RAD ŠUMSKE UPRAVE«.
- Page 29 and 30: U prvom dijelu govori se: A. O unut
- Page 31 and 32: ISKAZ Šumarskih Listova, koji se v
- Page 33 and 34: (županija), razvio je zamjeran, op
- Page 35 and 36: * 0> a 'S* H -M 00 "S 1 '3 tu f 1 S
- Page 37 and 38: i» i» TVORNICA TANINA 1 PAROPILA
- Page 39 and 40: ga em Књижница ]уг. Шу
MANJA SAOPĆENJA<br />
NOTICE U POGLEDU OSNIVANJA I NJEGOVANJA KESTENOVIH I ORAHOVIH<br />
SASTOJINA.<br />
U ovog. Šum. Listu br. 1. u članku g. Bosiljevića: »Ekskurzija zagreb.<br />
studenata šumarstva u naše istočne krajeve« čitam na str. 14., da »pokušaji sa Castanea<br />
vesca nijesu uspjeli, jer su se kesteni uvijek posušili«. Interesantno bi bilo saznati,<br />
da li se posuši samo stabljika ili sa stabljikom i korijen<br />
U voćarstvu je poznato, da se stabljika posađene (presađene) Castanea vesca<br />
vazda posuši. Stoga je uputno, da se pri sadnji stabljika (Heister) odreže odmah nad<br />
vratom korijena. Jer C. vesca potjera iz korijena nove izbojke, od kojih se jedan<br />
može da uzgoji za stabljiku — eventualno po principima pomološkim. I kalamljenje se<br />
stoga ne preporučuje u rasadniku, već na licu mjesta nakon uzgojene stabljike od izbojka<br />
iz korijena.<br />
C. vesca može se saditi na licu mjesta i kao plod (Frucht). Plod se prije toga<br />
stratifikuje — uloži u pijesak (ili barem pjeskovitu zemlju), da počne klijati, te se sadi<br />
u naklijanom stanju. — Vidi u pogledu stratifikacije i sadenja orahova ploda (koja<br />
stratifikacija vrijedi i za C. vesca) moje primjedbe na članak »Neuere Erfahrungen<br />
über die Anzucht einiger Juglandeen« od šumarnika Rebmann-a na str. (258/259 u »Allgemeine<br />
Forst- u. Jagdzeitung« 1913, Juli. U tim primjedbama napominjem i pinciranje,<br />
pa i obrezivanje postranih mladica prije odrvenjenja (dakle u mjesecu augustu) na<br />
stabljici, koja se uzgaja, da može da dade u svoje doba visoka, čista, uspravna i<br />
zdrava stabla.<br />
Orane, naročito deblje, mogu se odrezivati uvijek samo po prestanku »curenja«<br />
sokova, koje je najjače s proljeća u početku vegetacije. Ovi sokovi, koji su pri orahu<br />
dosta jetki, prouzročuju drvetu na mjestima odrezanih grana bolest sličnu raku, te<br />
sprečavaju zacjeljivanje rana, radi čega nastaje trulež.<br />
Bilo bi ovdje od interesa saznati, da li se čišćenje oraha od grana na deblu u<br />
lipnju i srpnju (prema spomenutom članku) vazda dobro izvelo i da li su se rane<br />
premazivale katranom Jer orah je vrlo osjetljiv na rezanje debljih grana — s obzirom<br />
na njegovo »zdravlje« debla.<br />
Naročito ondje, gdje se ne sadi orah tako gusto, da bi se više manje čistio i sam,<br />
te se ne potsaduje bukvom kao sredstvom za regulaciju sastojinskog razvoja i zaštitu<br />
tla (Füll- und Treibholz), morao bi nastupiti uzgoj stabljika prema principima pomološkim<br />
(ma i bez skupog pinciranja), mjesto da se na deblu režu naknadno deblje i<br />
debale grane. To sve vrijedi naročito za obični orah.<br />
Napomenuti moram konačno, da se osobito pri upotrebi skupocjenih sadnica vazda<br />
isplati, da se one nose pri sadnji sa sobom u posudu, u kojem se nalazi načinjena<br />
»kaša« od ilovače (ne najteže i mrtve). Za sadnice, koje zahtijevaju krepko tlo, može<br />
se primiješati toj »kaši« nešta dubra (ili gnojnice) dotično vrlo dobrog i jakog komposta.<br />
U vezi s ovim osvrnut ću se i na navode g. Omanovićau članku: »Pošumljivanje<br />
krša i golijeti« (u prošlogodišnjem šum. Listu br. 12), te velim, da bi i pri sadenju<br />
u kršu (i svuda) bolje bilo, da se biljke drže u napomenutoj kaši (no bez primjese<br />
dubra za obično šum. drveće), mjesto jednostavno u samoj vodi. Sama voda<br />
ispere i ono malo zemlje sa korijenja, a vodom isprani korijen vazda se teže primi —<br />
već s razloga, jer voda ispere s njega i mnogo bakterija, koje mu služe za uzimanje<br />
hrane iz zemlje.<br />
Janko Šušteršič.<br />
POJAVA GUSJENICA GUBARA I ČETNJAKA U ISTOČNOM DIJELU ŠUMA<br />
ZAGREBAČKE OKOLICE.<br />
U mjesecu septembru lanjske godine zapažena su gubareva legla u šumama<br />
Fakultetskog dobra Maksimir Dnbrav i-M o k ri ca.maj i Šašinovačkom<br />
383
Change language