1 - Å umarski list

Uvodeći pojam o srednjoj pogreški aritmetičke sredine funkcije g. prof.
Levaković smatra Qaussovu srednju kvadratnu pogrešku neispravnom i
uzima za mjeru točnosti svoju novu pogrešku. Sada samo nastaje pitanje.
da li će se ova nova mjera točnosti opravdati u primjeni na stvarna mjerenja,
kako je to bilo, jeste i biće za srednju kvadratnu Qaussovu pogrešku.
Radi ilustracije uporedimo ove dvije pogreške na konkretni slučaj mjerenja
baze na kanalu Kunišćak u Zagrebu! Ovo mjerenje izveli' su studenti
geodetsko-kulturnog odjeljenja na tehničkom fakultetu 3—V—30. godine.
Baza, duljine oko 500 metara, podijeljena je bila u 21 dio i svaki od ovih
dijelova bio je izmjeren pomoću 2 invarne žice od 24 metra po dva puta.
Slučajne pogreške čitanja na skalama žica su + "-1 " «• Dakle pogreška
razlike čitanja na oba kraja žice biće
+ 0.1- - y'T
Kako je svako čitanje bilo ponovljeno 5 puta, to će srednja greška jedne
žice biti
^ - ^ V T = + 0.06^
V.5
Dužina same žice određena je sa točnošću + 0 01 "' ». Dakle rezultat
mjerenja baze pomoću 2 žice, po 2 puta, mora imati srednju pogrešku
E~ ±\ v'2T7oT06F : | r 2'l 1 M}"0r+
E= ± 0.17 "lm .
U stvari je dobivena srednja pogreška
E = ± 0 21 * - .
Iz istog mjerenja imamo jedan lijep primjer raspodjeljen.ia slučajnih pogrešaka
bez obzira na njihovu malobrojnost. Broj opažanja je svega 21. Pri
mjerenju baze sa dvije žice dobiveni su otkloni prikazani u donjoj tabeli.
â
mjerenje napređ
srednja pogr. = +_ 0.15 »"/„,
broj A teor.
stvar.
mjerenje natrag
srednja pogr. = + 0.09 w/ m
teor.
stvar.
'" /1»
0.0-0.1
0.1—0.2
0 2-03
0.3-0 4
0.4—0.5
10.4
6.8
28
08
1 02
9
8
4
15.4
5.1
0.5
16
5
Time je dokazana potpuna harmonija između Gaussovog zakona i
stvarnosti.
Međutim po teoriji g. prof. Levakovića u gore navedenim prilikama pogreške
pojedinih dijelova ne bi imale nikakovog uticaja na definitivni rezultat
mjerenja, pa bismo morali dobiti dužinu baze gotovo apsolutno točno, a toga
u stvarnosti nismo nikako dobili.
378