Pomorski Vjesnik broj 6 - Sindikat pomoraca Hrvatske

Pomorski Vjesnik broj 6 - Sindikat pomoraca Hrvatske Pomorski Vjesnik broj 6 - Sindikat pomoraca Hrvatske

10.02.2015 Views

. 66 • svibanj 2011 15 Nova knjiga J. Karmelić: Ćakule s paraventa Crtice iz pomorskog života pisane noštromizmom Oglas Fužine, nadomak centra s pogledom na jezero,stan u potkrovlju, 97 m2, 185.000 EUR-a. Tel.099/214 9989, 091/540 4433 „Karmelićeve priče kratke su crtice iz pomorskog životra, pisane pitkim jezikom i živim stilom. Zajednička im je tema more, brod i putovanje, pa pripadaju pomorskoj putopisnoj prozi, koja u hrvatskoj književnosti ima dugu tradiciju. Ipak, dok su Juraj Carić, Bare Poparić, Božo Babić i drugi pisali dužu putopisnu prozu, Karmelić odabire kraće prozne forme koje više odgovaraju malim zaokruženim pričama iz sjećanja njegovih „mornara, timunjera, ofićala i barbi“. Od navedenih se autora razlikuje i jezikom i dijelom pomorskog nazivlja, jer su oni pisali standardnim jezikom, a opisivali su jedrenjake, dok su Karmelićeve priče s motornog broda – napisala je, između ostaloga, u recenziji dr. sc. Diana Stolac. Jakov Karmelić rođen je u Bolu na Braču, srednju pomorsku školu završio je u Bakru, plovi kao kadet i diplomirao je na Pomorskom fakultetu u Rijeci… Radio je u komercijali Jugolinije i Croatia Line, a danas je direktor pomorske agencije francuskog brodara CMA CGM u Rijeci i predsjednik Udruge pomorskih agenata Hrvatske. Godinama je objavljivao putopisne i stručne članke u „Reviji Jugolinije“ te u „Sušačkoj reviji“ koje je član uredništva. Zbirka kratkih priča, pisanih „noštromizmom“ – „Ćakule s paraventa“ njegov je književni prvijenac. „Ćakule“ su govorene najčešće na krilu mosta, noću, dok su gvardijani bili naslonjeni na paraventu i motrili pred sobom nepreglednu tamnu pučinu. Trebalo je nekako prikratiti vrijeme, a sjećanjima na dobra stara vremena kao da je bilo najlakše. Sjećanja s dolazila s prove, nošena laganim vjetrom prolazila uz paravenat i – opet nestajala, put krme u more… (Ćakula o Ćakulama). Slijede: Slike iz pomorskog života, Matrikula, Skala reale, Prvi vijađi, Sve se znalo pri, Put kažina, Najboji na svitu, Šponge, Proverbe, sveci i beštime, Bakule, Pjumbadure, Kunji, Ganač, Kvarat, Obo tramaki, Obo sastancima, Mal di fero, Fogišta, Noštromo, Panatika, Kadetarija, Komandni most, Žena maritimo, Njihovi i naši ljudi, Mornarske boli, Čovik od svita, Svi gredu ča, Brod je ka čovik … Nije stoga čudno da je posljednja u nizu ovih priča naslovljena Brod je ka čovik, čime pokazuje autorov emocionalni odnos prema temi te istovremeno kompozicijski zaokružuje zbirku – zaključuje dr.sc. Diana Stolac. I – Ča znači koja rič u ćakulama s paraventa, prava mala riznica: Agvantat - zapovijed kod priveza broda, prihvatiti (konop) Bandjera ombra - „jeftina zastava“ Basa forca - hijerarhijski niža radnja snaga; na palubi noštromo, tesar, timunjeri i mornari Brokva - čavao Bruškin - četka Ćikara - šalica (za kavu) Derić - teretna soha, samarica Dijana - jutarnja brodska straža od 4 do 8 sati Gvanćera - poslužavnik Kapošanto - groblje Kočeta - postelja Namušćat - namirisati Pošempjat - postati luckast Šćingol - ogoljena kost, zarepak Žgvacet - kalandraka, goveđi gulaš Knjiga je izdana u vlastitoj nakladi autora, lektor je dr.sc. Silvana Vranić, grafički ju je oblikovao Damir Mijailović, a tiskao Studio Hofbauer iz Rijeke.• (dp) PRISTUPNICA SINDIKAT POMORACA HRVATSKE SREDI[NJI URED KRE[IMIROVA 4, 51000 RIJEKA MOLIMO POPUNITI TISKANIM SLOVIMA DATUM PRIMITKA BROJ ISKAZNICE BRODAR POSREDNIK U ZAPO[LJAVANJU BROD IMO BROJ SVOJSTVO POMORSKA KNJI@ICA BR. IZDANA U VRIJEDI DO POPUNJAVA SPH @ELIM SE U^LANITI U SINDIKAT POMORACA HRVATSKE PREZIME IME M @ ADRESA JMBG OIB GRAD PO[TANSKI BROJ TELEFON E-MAIL MOBILNI TELEFON NAJBLI@A RODBINA PREZIME IME SRODSTVO ADRESA GRAD PO[TANSKI BROJ [KOLSKA SPREMA ZVANJE Koji zakoni i/ili pravilnici reguliraju pitanje plaćanja avio-karata pomorcima Nema jednoznačnog odgovora na to pitanje… 1. Brod pod hrvatskom zastavom – svi troškovi idu na račun. Osnov je nacionalni kolektivni ugovor, kao i ratificirani međunarodni standardi i - na kraju Pomorski zakonik. 2. Brod pod stranom zastavom, brodar u RH – svi troškovi na račun brodara. Osnov Kolektivni ugovor i dijelom hrvatsko zakonodavstvo. 3. Brod pod stranom zastavom, strani brodar, pomorac upućen od posrednika u Hrvatskoj – brodar/posrednik moraju snositi troškove puta. Osnov je u Pravilniku o radu Posrednika u zapošljavanju pomoraca u RH. 4. Brodovi pod stranom zastavom, strani brodar, pomorac se ukrcava bez posrednika - treba vidjeti nacionalno zakonodavstvo zastave broda, odnosno kolektivni ugovor (ako je brod njime pokriven) ili individualni ugovor kojega pomorac potpisuje. DETALJI O GLAVNOJ SVJEDOD@BI IZDANA OD DATUM IZDAVANJA DA LI STE PRETHODNO BILI ^LAN SPH DA NE ^L. BROJ KADA STE PRESTALI BITI ^LAN DA LI STE ^LAN DRUGOG SINDIKATA DA NE KOJEG PLA]ANJE ^LANARINE GOTOVINOM NA BLAGAJNI SPH UPLATOM NA @IRO RA^UN SPH PREMA UGOVORU SPH S BRODAROM/POSREDNIKOM KREDITNOM KARTICOM DATUM MJESTO VLASTORU^NI POTPIS Impressum Pomorski vjesnik ISSN 1330-736 Nakladnik: Sindikat pomoraca Hrvatske, Središnji ured Rijeka, Krešimirova 4, 51 000 Rijeka Za nakladnika: Vladimir Svalina Glavni i izvršni urednik: Danilo Prestint Dizajn i prijelom: Roman Cetin Tisak: Novi List, Zvonimirova 20a, 51 000 Rijeka Naklada: 5.000 Objavljeni članci ne moraju nužno održavati stav SPH. Pretisak članaka dozvoljen uz nadođenje izvora. Tekstovi, fotografije, diskete i CD se ne vraćaju.

16 br. 66 • svibanj 2011 U 2010. godini zabilježen je odlazak u rezališta većeg broja brodova koji su plovili u flotama hrvatskih brodara. Neka ovo bude svojevrsni „in memoriam“ … •„El Fateh“ – ex „Captain Ayaham“, ex „Queen Suzan“, ex „Bosut“ (Splitska plovidba), ex „Raknes“ (IMO 6723886), gen. teret, dužina 98,0 metara, 4.405 tona nosivosti, zastava Panama. Izgrađen 1967. godine u brodogradilištu Lurssen u Vegesacku (Njemačka). Posljednji vlasnik Arabian Kuwait International (UAE). Rezalište – Pakistan. •„J.S. Mattu“ – ex „Anamaria I“, ex „Tavros“, ex „Malka“ (IMO 8507482), gen. teret, dužina 107 metara, 4.708 gt, zastava St. Vincent & Grenadini. Izgrađen 1986. godine u brodogradilištu Sedef Shipyard u Gebze (Turska). Posljednji vlasnik Goodrich Maritime Pvt Ltd (Indija). Zaustavljan zbog nedostataka 2000. u Bremenu, 2005. i 2006. u Kopru, 2008. u Kandli te 2009. u Bushehru. Rezalište- Indija •„Montserrat B“- ex „Trsat“, ex „Neptunia Atlantico“, ex „Rijeka Express“(Jugolinija), ex „Medi Express“ (IMO 7826879), gen. teret: 2006. pretvoren u kontejnerski brod, dužina 175 metara, 15.945 gt, zastava Španjolska. Izgrađen 1981. godine u brodogradilištu A. Warskiego (Poljska).Posljednji vlasnik Boluda Lines (Španjolska). Zaustavljan zbog nedostataka 2003. u Livornu. Rezalište - Indija. •„Europa I“ – ex „Slavija I“, ex „Slavija“ (Jadrolinija), ex „Skipper Clement“, ex „Jens Kofoed“ (IMO 5405542), trajekt, dužina 88 metara, 3.983 gt, zastava Saint Kitts and Nevis.Izgrađen 1963. Godine u brodogradilištu Bartram u South Docku. Posljednji vlasnik Skenderbeg Lines Ltd (Italija). Zaustavljan zbog nedostataka 2006. i 2008. godine u Brindisiju. Rezalište- Turska. •„Istra“ (Jadrolinija) – ex „Balkanija“, ex „Dana Gloria“, ex „Mette Mo“, ex „Mette Mols“ (IMO 6525143), trajekt, dužina 92 metra, 4.258 gt, zastava Hrvatska. Izgrađen 1966. godine u brodogradilištu Aalborg Verft u Aalborgu. Posljednji vlasnik Jadrolinija. Rezalište – Turska. •„Souha Star“- ex „Luka“, ex „ Arem“, ex „Marem“, ex „Mikulica Oreb“(Dalmatinska plovidba), ex “Kasid Kareem” Moreplov Kriza i starost tjeraju u rezalište „Baltrumersand“ (IMO 7034842), gen. cargo, dužina 95 metara, 2.352 gt, zastava Libanon. Izgrađen 1970. godine u brodogradilištu Elsflether u Elsflethu. Posljednji vlasnik Congress Maritime (Libanon). Zaustavljen zbog nedostataka 2004. u Novorossiysku i 2008. u Larnaci. Rezalište- Turska. “Souha Star” • „Iasos“ – ex „Kriton“, ex „Melina M“, ex „Čiovo“ (Jadroplov), ex „Faro“ (IMO 7633088), bulk carrier, dužina 146 metara, 9.911 gt, zastava Turska. Izgrađen 1977. Godine u brodogradilištu Tsuneishi u Numakumi. Posljednji vlasnik Gulnak Denizcilik (Turska). Zaustavljen zbog nedostataka 2009. U Castellon de la Plana. Rezalište- Indija. •„Novigrad C“- ex „Novigrad“ (Tankerska plovidba, IMO 7705518), bulk carrier, dužina 164 metra, 13.768 gt, zastava Panama. Izgrađen 1978. Godine u brodogradilištu IHI u Yokohami. Posljednji vlasnik Canbaz Denizcilikve (Turska). Zaustavljen zbog nedostakaka 1997. u Rotterdamu, 2001. u Chesapeake i Fredericiji, 2003. u Trieste i Fredericiji, 2004. u Houstonu, 2008. u Nikolaevu, 2009. u Novorossijsku i 2010. u Theodosiji. Rezalište- Indija. •„Sun Emerald“- ex „Alma“, ex „Dalmacija Frigo“ (Mediteranska plovidba,IMO 8012310), brod za prijevoz rashlađenih tereta, dužina 151 metar, 10.325 gt, zastava St. Vincent i Grenadini. Izgrađen 1983. godine u Brodosplitu. Posljednji vlasnik Norbulk Shipping UK Ltd. Zaustavljen zbog nedostataka 2000. u Hamburgu, 2004. u Kopru i Las Palmasu te 2006. u Kopru i Brestu. Rezalište – Indija. •„Vanga“ (Jadrolinija) – ex „ Basto III“ (IMO 6812871),trajekt, dužina 65 metara, 1.246 gt,zastava Hrvatska. Izgrađen 1968. godine u brodogradilištu Ankerlokken Verft u Fredrikstadu. Posljednji vlasnik Jadrolinija. Prodan slovačkom kupcu za preprodaju u rezalište za 106.000 $. Rezalište- Turska. •„Mai“ – ex „Maldive Carrier“, ex „Kairos I“, ex „Kairos“(Jadroplov), ex „Germanic“ (IMO 7525889) gen. teret, dužina 129 metara, 6.000 gt, zastava Maldivi. Izgrađen 1977. godine u brodogradilištu Yamanishi u Ishinomakiju. Posljednji vlasnik Pelmar Shipping (Indija). Zaustavljen zbog nedostataka 2001. u Port Klangu. Rezalište – Turska. •„Split 1700“ (Blue Line) – ex „Wilanow“, ex „Kronprins Carl Gustaf“ (IMO 6606234), trajekt, dužina 110 metara, 6.474 gt, zastava Panama. Izgrađen 1966. u Nobisktug Werftu u Rendsburgu. Posljednji vlasnik Blue Line International (Danska). Zaustavljen zbog nedostataka 2006. u Anconi. Rezalište – Indija. •„Johar“ – ex „Vukovar“(Tankerska plovidba), ex „Petar Leković“, ex „Sofia“ (IMO 7917393) tanker, dužina 243 metara, 49.706 gt , zastava Pakistan. Izgrađen 1985 u brodogradilištu Astano u El Ferrolu. Posljednji vlasnik Pakistan National Shipping. Rezalište- Indija. •„Swat“ – ex „Velimir Škorpik“(Tankerska plovidba), ex „Ocean Captai“ (IMO 7917408) tanker, dužina 243 metra, 49.601 gt, zastava Pakistan. Izgrađen 1985. godine u brodogradilištu Astano u El Ferrolu. Posljednji vlasnik Pakistan National Shipping. Rezalište- Pakistan. •„BSLE Performer“ – ex „Asr“, ex „Caravaggio“, ex „Karlobag“(Croatia Line), ex „Makedonija“, ex „Konkar Nereus“ (IMO 7717731), gen. cargo, dužina 193 metra, 16.992 gt, zastava St. Vincent & Grenadini. Izgrađen 1980 u Uljaniku. Posljednji vlasnik Bogazzi & Figli Spa. Rezalište- Indija. •„Kasid Kareem“- ex „Simal I“, ex „Kemal Ka“, ex „Klasico I“, ex „A.G. Matoš“(JPS), ex „Bruna Prima“, ex „Bruna“, ex „Mariveles“ (IMO 7313004), bivši tanker pretvoren u bulk carrier, dužina 93 metra, 2.272 gt, zastava Togo. Izgrađen 1973 godine u Nishi Zosen u Imabariju. Posljednji vlasnik iz Sirije. Zaustavljen zbog nedostataka 2004. u Varni. Rezalište – Turska. •„Utlo Ma Uhia“ – ex „FGM Achiever“, ex „Ocean Beauty“, ex „Argola“(Sartija Nautika), ex „Novi“, ex „Marie B“, ex „Šumadija“, ex „Boka“, ex „Bijela“, ex „Trinculo“ (IMO 7343231), bulk carrier, dužina 182 metra, 17.636 gt, zastava Panama. Izgrađen 1978. u brodogradilištu Swan Hunter u Hebburnu. Zaustavljen zbog nedostataka 2008. u Tarantu i 2010. u Visakhapathnamu. Rezalište- Bangladeš. •„Olib G“ – ex „Berna Sultan“, ex „Yeliz K“, ex „Olib“ (Tankerska plovidba, IMO 8026608), chemical tanker, dužina 112 metara, 4.060 gt, zastava Malta. Izgrađen 1988 u Cantabrico y Riera (Gijon). Posljednji vlasnik Frio maritime SA (Grčka). Zaustavljen zbog nedostataka 2001. u Dunkirku i 2007. u Constantzi. Dok je plovio prema indijskom rezalištu, napadnut od pirata i otet. Prema dostupnim podacima brod je usidren pred somalijskom obalom. • D. Prestint Adresar SREDIŠNJI URED RIJEKA, Krešimirova 4, 51 000 Rijeka Tel.: +385 51 325 340 Fax: +385 51 213 673 E-mail: sindikat-pomoraca-hrvatske@ri.t-com.hr; vsvalina@sph.hr; predrag.brazzoduro@ri.t-com.hr; pbrazzoduro@sph.hr; brazzoduro_predrag@itf.org.uk; ljiljana.bobic@sph.hr; amanojlovic@sph.hr; bmanojlovic@sph.hr; dprestint@sph.hr URED ZADAR, C. F. Bianchi 2, 23 000 Zadar Tel.: +385 23 250 230 Fax: +385 23 254 050 E-mail: sph-zadar@zd.t-com.hr; mmiocic@sph.hr; ivica.jambrek@zd.t-com.hr URED SPLIT, Marmontova 1, 21 000 Split Tel.: +385 21 340 040 Fax: +385 21 345 339 E-mail: sph-split@st.t-com.hr; bberlan@sph.hr; amalger@sph.hr URED DUBROVNIK, A. Hebranga 83, 20 000 Dubrovnik Tel.: +385 20 418 992 Fax: +385 20 418 993 E-mail: sindikat-pomoraca-hrvatske@du.t-com.hr; vglavocic@sph.hr;glavocic_vladimir@itf.org.uk URED ŠIBENIK, Ulica Stjepana Radića 79a, 22000 Šibenik Tel.: +385 22 200 320 Fax:+385 22 200 321 E-mail: mkronja@sph.hr; kronja_milko@itf.org.uk

. 66 • svibanj 2011<br />

15<br />

Nova knjiga<br />

J. Karmelić: Ćakule s paraventa<br />

Crtice iz pomorskog života pisane<br />

noštromizmom<br />

Oglas<br />

Fužine, nadomak centra s pogledom na jezero,stan u potkrovlju,<br />

97 m2, 185.000 EUR-a.<br />

Tel.099/214 9989, 091/540 4433<br />

„Karmelićeve priče kratke<br />

su crtice iz pomorskog životra,<br />

pisane pitkim jezikom i živim<br />

stilom. Zajednička im je<br />

tema more, brod i putovanje,<br />

pa pripadaju pomorskoj putopisnoj<br />

prozi, koja u hrvatskoj<br />

književnosti ima dugu<br />

tradiciju. Ipak, dok su Juraj<br />

Carić, Bare Poparić, Božo Babić<br />

i drugi pisali dužu putopisnu<br />

prozu, Karmelić odabire kraće<br />

prozne forme koje više odgovaraju<br />

malim zaokruženim<br />

pričama iz sjećanja njegovih<br />

„mornara, timunjera, ofićala<br />

i barbi“. Od navedenih se<br />

autora razlikuje i jezikom i<br />

dijelom pomorskog nazivlja,<br />

jer su oni pisali standardnim<br />

jezikom, a opisivali su jedrenjake,<br />

dok su Karmelićeve priče<br />

s motornog broda – napisala<br />

je, između ostaloga, u recenziji<br />

dr. sc. Diana Stolac.<br />

Jakov Karmelić rođen je<br />

u Bolu na Braču, srednju<br />

pomorsku školu završio je<br />

u Bakru, plovi kao kadet i<br />

diplomirao je na Pomorskom<br />

fakultetu u Rijeci… Radio<br />

je u komercijali Jugolinije<br />

i Croatia Line, a danas je<br />

direktor pomorske agencije<br />

francuskog brodara CMA<br />

CGM u Rijeci i predsjednik<br />

Udruge pomorskih agenata<br />

<strong>Hrvatske</strong>. Godinama je<br />

objavljivao putopisne i<br />

stručne članke u „Reviji<br />

Jugolinije“ te u „Sušačkoj<br />

reviji“ koje je član uredništva.<br />

Zbirka kratkih priča, pisanih<br />

„noštromizmom“ – „Ćakule<br />

s paraventa“ njegov je<br />

književni prvijenac.<br />

„Ćakule“ su govorene<br />

najčešće na krilu mosta,<br />

noću, dok su gvardijani<br />

bili naslonjeni na paraventu<br />

i motrili pred sobom<br />

nepreglednu tamnu pučinu.<br />

Trebalo je nekako prikratiti<br />

vrijeme, a sjećanjima na<br />

dobra stara vremena kao<br />

da je bilo najlakše. Sjećanja<br />

s dolazila s prove, nošena<br />

laganim vjetrom prolazila uz<br />

paravenat i – opet nestajala,<br />

put krme u more… (Ćakula o<br />

Ćakulama).<br />

Slijede: Slike iz pomorskog<br />

života, Matrikula, Skala reale,<br />

Prvi vijađi, Sve se znalo pri,<br />

Put kažina, Najboji na svitu,<br />

Šponge, Proverbe, sveci i<br />

beštime, Bakule, Pjumbadure,<br />

Kunji, Ganač, Kvarat, Obo<br />

tramaki, Obo sastancima, Mal<br />

di fero, Fogišta, Noštromo,<br />

Panatika, Kadetarija, Komandni<br />

most, Žena maritimo,<br />

Njihovi i naši ljudi, Mornarske<br />

boli, Čovik od svita, Svi gredu<br />

ča, Brod je ka čovik …<br />

Nije stoga čudno da je<br />

posljednja u nizu ovih<br />

priča naslovljena Brod je<br />

ka čovik, čime pokazuje<br />

autorov emocionalni odnos<br />

prema temi te istovremeno<br />

kompozicijski zaokružuje<br />

zbirku – zaključuje dr.sc.<br />

Diana Stolac.<br />

I – Ča znači koja rič u<br />

ćakulama s paraventa, prava<br />

mala riznica:<br />

Agvantat - zapovijed kod<br />

priveza broda, prihvatiti<br />

(konop)<br />

Bandjera ombra - „jeftina<br />

zastava“<br />

Basa forca - hijerarhijski<br />

niža radnja snaga; na palubi<br />

noštromo, tesar, timunjeri i<br />

mornari<br />

Brokva - čavao<br />

Bruškin - četka<br />

Ćikara - šalica (za kavu)<br />

Derić - teretna soha, samarica<br />

Dijana - jutarnja brodska<br />

straža od 4 do 8 sati<br />

Gvanćera - poslužavnik<br />

Kapošanto - groblje<br />

Kočeta - postelja<br />

Namušćat - namirisati<br />

Pošempjat - postati luckast<br />

Šćingol - ogoljena kost,<br />

zarepak<br />

Žgvacet - kalandraka, goveđi<br />

gulaš<br />

Knjiga je izdana u vlastitoj<br />

nakladi autora, lektor je<br />

dr.sc. Silvana Vranić, grafički<br />

ju je oblikovao Damir<br />

Mijailović, a tiskao Studio<br />

Hofbauer iz Rijeke.• (dp)<br />

PRISTUPNICA<br />

SINDIKAT POMORACA HRVATSKE<br />

SREDI[NJI URED<br />

KRE[IMIROVA 4, 51000 RIJEKA<br />

MOLIMO POPUNITI TISKANIM SLOVIMA<br />

DATUM PRIMITKA<br />

BROJ ISKAZNICE<br />

BRODAR<br />

POSREDNIK U ZAPO[LJAVANJU<br />

BROD<br />

IMO BROJ<br />

SVOJSTVO<br />

POMORSKA KNJI@ICA BR. IZDANA U VRIJEDI DO<br />

POPUNJAVA SPH<br />

@ELIM SE U^LANITI U SINDIKAT POMORACA HRVATSKE<br />

PREZIME IME M @<br />

ADRESA<br />

JMBG<br />

OIB<br />

GRAD PO[TANSKI BROJ TELEFON<br />

E-MAIL<br />

MOBILNI TELEFON<br />

NAJBLI@A RODBINA<br />

PREZIME IME SRODSTVO<br />

ADRESA GRAD PO[TANSKI BROJ<br />

[KOLSKA SPREMA<br />

ZVANJE<br />

Koji zakoni i/ili pravilnici<br />

reguliraju pitanje plaćanja<br />

avio-karata pomorcima<br />

Nema jednoznačnog<br />

odgovora na to pitanje…<br />

1. Brod pod hrvatskom zastavom<br />

– svi troškovi idu na račun. Osnov<br />

je nacionalni kolektivni ugovor,<br />

kao i ratificirani međunarodni<br />

standardi i - na kraju <strong>Pomorski</strong><br />

zakonik.<br />

2. Brod pod stranom zastavom,<br />

brodar u RH – svi troškovi na<br />

račun brodara. Osnov Kolektivni<br />

ugovor i dijelom hrvatsko zakonodavstvo.<br />

3. Brod pod stranom zastavom,<br />

strani brodar, pomorac upućen<br />

od posrednika u Hrvatskoj<br />

– brodar/posrednik moraju<br />

snositi troškove puta. Osnov je<br />

u Pravilniku o radu Posrednika u<br />

zapošljavanju <strong>pomoraca</strong> u RH.<br />

4. Brodovi pod stranom<br />

zastavom, strani brodar, pomorac<br />

se ukrcava bez posrednika - treba<br />

vidjeti nacionalno zakonodavstvo<br />

zastave broda, odnosno kolektivni<br />

ugovor (ako je brod njime<br />

pokriven) ili individualni ugovor<br />

kojega pomorac potpisuje.<br />

DETALJI O GLAVNOJ SVJEDOD@BI<br />

IZDANA OD<br />

DATUM IZDAVANJA<br />

DA LI STE PRETHODNO BILI ^LAN SPH DA NE<br />

^L. BROJ<br />

KADA STE PRESTALI BITI ^LAN<br />

DA LI STE ^LAN DRUGOG SINDIKATA DA NE KOJEG<br />

PLA]ANJE ^LANARINE<br />

GOTOVINOM NA BLAGAJNI SPH UPLATOM NA @IRO RA^UN SPH<br />

PREMA UGOVORU SPH S BRODAROM/POSREDNIKOM KREDITNOM KARTICOM<br />

DATUM<br />

MJESTO<br />

VLASTORU^NI<br />

POTPIS<br />

Impressum<br />

<strong>Pomorski</strong> vjesnik<br />

ISSN 1330-736<br />

Nakladnik: <strong>Sindikat</strong> <strong>pomoraca</strong> <strong>Hrvatske</strong>,<br />

Središnji ured Rijeka, Krešimirova 4,<br />

51 000 Rijeka<br />

Za nakladnika: Vladimir Svalina<br />

Glavni i izvršni urednik: Danilo Prestint<br />

Dizajn i prijelom: Roman Cetin<br />

Tisak: Novi List, Zvonimirova 20a,<br />

51 000 Rijeka<br />

Naklada: 5.000<br />

Objavljeni članci ne moraju nužno održavati<br />

stav SPH. Pretisak članaka dozvoljen uz<br />

nadođenje izvora. Tekstovi, fotografije, diskete<br />

i CD se ne vraćaju.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!