Pomorski Vjesnik broj 6 - Sindikat pomoraca Hrvatske

More documents

Recommendations

Info

. 66 • svibanj 2011 11 Linijska nacionalna plovidba SPH proziva: krše se radnička prava! Anton Malger Petrić, zamjenik predsjednika SPH je na konferenciji za novinare koja je održana 26. svibnja, ukazao je na nagomilane probleme u poštovanju radnih prava u tvrtci. Tvrtka LNP slijednik je tvrtke Split Tours s kojom je SPH imao sličnih problema pa je pozvana inspekcija rada koja je ustanovila niz nepravilnosti. Nakon akcije SPH poboljšao se odnos prema zaposlenicima, ali je tvrtka promijenila ime i dio rukovodstva i, nažalost, vratila se i starom načinu poslovanja. Danas broji oko 60 zaposlenih, mahom pomoraca, koji uredno i profesionalno obavljaju svoje poslove. Problemi su nastali kada pomorci i ostali zaposleni nisu dobili plaće za tri mjeseca (prosinac, siječanj, veljača), pa Tajne mora, more tajni Kada je brod za prijevoz kombiniranog tereta „Derbyshire“ (izvorno ime „Liverpool Bridge“) od 169.000 tona nosivosti potonuo desetog rujna 1980. godine oko 230 nautičkih milja od obala Okinawe, nitko nije mogao pretpostaviti da će taj brod – najveći svoga tipa na svijetu u to vrijeme- izazvati toliko zanimanje za njegove posljednje dane. Brod je izgrađen 1976. godine kao OBO (oil/bulk/ore) brod. Matična luka mu je bila Liverpool,a vlasnik lokalna tvrtka Bibby Line. Na posljednjem putovanju više od trećine članova posade bilo je iz Liverpoola. Nestao je u rujnu 1980. godine u Južnom kineskom moru za vrijeme tajfuna Orchid, na putovanju iz Kanade za Japan. Svih 44 ukrcanih je stradalo: 42 člana posade i dvije supruge. Osamdesetih godina prosječno je 17 bulkcarriera godišnje nestajalo. Gubitak broda “Derbyshire” je bio posaeban jer: bio je star samo četiri godine, vodila ga je kvalificirana posada i iskusan zapovjednik, bio je izgrađen u brodogradilištu u V. Britaniji i imao je klasu Lloyds Registera A 1, što je top klasifikacija za trgovačke brodove Trebalo je dvadeset godina da se ustanovi razlog potonuća ! Posljednje putovanje broda započelo je 11. srpnja 1980. godine, kada je isplovio iz Kanade za Japan prevozeći 157.446 tona željezne rudače. Nekoliko dana prije dolaska u Japan našao se usred tajfuna Orchid. Njegova posljednja znana poruka primljena je 9. rujna 1980. godine – javljao je o jakoj tropskoj oluji! Zanimljivo: nije primljen nikakav poziv upomoć (MAYDAY ili SOS). Potraga je pokrenuta 15. rujna, a je upomoć pozvan SPH. Nakon pismenog upozorenja LNP je isplatio osnovna plaća, ali se i dalje krše zakoni: poslodavac ne daje platne liste, pomorci ne mogu koristiti godišnji odmor niti im se on plaća, ne plaća se prekovremeni rad, ne poštuje se ritam ukrcaja i iskrcaja pomoraca, pomorci se premještaju s jednog broda na drugi tako da se ne mogu kvalitetno odmoriti, pojedinci imaju sklopljene ugovore o radu na jedan mjesec, pojedini pomorci više godina sklapaju ugovore o radu na jedan mjesec, uprava je jednostrano smanjila primanja za deset posto do daljnjega… Trenutno kasni plaća za travanj. Uvažavajući trenutačnu situaciju u tvrtci, a na inicijativu SPH dostavljen je prijedlog Slučaj: ”Derbyshire” Piše: D.Prestint obustavljena je 21. rujna : nikakvi tragovi potonuća nisu pronađeni, pa je brod proglašen izgubljenim. Obitelji pomoraca nikada nisu mogle prihvatiti da je toliko veliki brod nestao bez traga. Brod iste kompanije ,”Cambridgeshire” je 20. rujna u more položio vijenac u spomen na nestale pomorce u blizini mjesta s kojega je “Derbyshire” poslao posljednji položaj. Kapetan Kenneth Gowsell, zapovjednik broda “Cambridgeshire” je zapisao: “... posada se skupila na krmi, 20. rujna, gdje smo postavili stol s oznakama Crvenog križa i osam buketa cvijeća. Brodska zastava je spuštena na pola koplja. Zaustavili smo strojeve i u potpunoj tišini počeli smo moliti”. Obitelji nestalih zatražile su službenu istragu o nestanku broda. Vlada V. Britanije je odbila, jer bez dokaza, službena istraga ne može početi. Obitelji su angažirale dva neovisna tijela da provedu istragu o nestanku. Derbyshire Family Association (DFA) je utemeljena da lobira za pokretanje službene istrage. Dvadeset godina je trebalo da saznaju kako su i zbog čega stradali njihovi najmiliji. U ožujku 1982. godine, jedan od pet blizanaca nestalog broda, “Tyne Bridge”, naišao je na jako nevrijeme u Sjevernom moru i palubna oplata je počela pucati ispred zapovjedničkog mosta i području Nažalost pojedini hrvatski brodari posluju na rubu zakona: ne poštuju socijalni paket pomoraca i ostalih zaposlenih u društvu kako bi jeftinije poslovali. Jedan od zakvih brodara je i Linijska nacionalna plovidba (LNP) iz Splita. upravi po kojem su pomorci i ostali zaposlenici spremni, ukoliko je tvrtci potrebno pomoći, odreći se deset posto primanja, a zauzvrat traže da im se izdaju dionice tvrtke u navedenoj protuvrijednosti. Treba navesti i da se brodari u nacionalnoj plovidbi mogu takmičiti za dobivanje koncesije uz prethodno potpisivanje socijalnog paketa za pomorce. Kako je sporazum istekao, a LNP nije potpisnik Nacionalnog kolektivnog ugovora, nije u mogućnosti takmičiti se za dobivanje koncesije. Zbog „nezainteresiranosti“ drugih brodara postoji mogućnost da će LNP sklopiti ugovor za održavanje linije Drvenik-Dominče, a to za njih podrazumijeva da je nepotrebno “rebra 65”. Četiri preostala broda su odmah upozorena – svi su pretrpjeli oštećenja na istome mjestu. Otkriveno je da je i “Derbyshire” imao slično, ali manje, oštećenje na istome mjestu. Peter Ridyard, otac četvrtog časnika stroja s broda “Derbyshire”, bio je iskusan brodski inspektor. Bio je uvjeren da takav brod nije mogao potonuti, pa je sakupio informacije o oštećenjima broda-blizanaca. Te podatke je poslao Department of Transport (DOT) u rujnu 1982. godine i ponovno u lipnju 1983. godine, ali nikada nije dobio odgovor. U srpnju 1985. godine DOT je objavio prijedlog izvješća u kojem se tvrdilo da je “Derbyshire” najvjerojatnije potonuo zbog oštećenja nastalih ispred zapovjedničkog mosta u području “rebra 65”. DFA je bila bijesna kada je, u ožujku 1986. godine, DOT objavio izvješće u promijenjenoj formi: sada su tvrdili da je brod mogao potonuti iz drugih razloga. Brod-blizanac “Kowloon Bridge” (izvorno ime “English Bridge”) je 18. studenog 1986. godine pretrpio ozbiljna oštećenja palube na “rebru 65” u Sjevernom Atlantiku. Brod se dva dana kasnije usidrio u Bantry Bay (EIRE). Dva dana kasnije, sidro je zaoralo i ponovno se našao u plovidbi. Izgubio je list kormila te se našao na stijenama južnog irskog mora. Kratko nakon toga je puknuo na dva dijela kod “rebra 65”! Nakon gubitka broda “Kowloon Bridge”, vlada V. Britanije je pristala otvoriti službenu istragu o gubitku broda “Derbyshire” koja je trajala od listopada 1987. do ožujka 1988. godine. Zaključci su najavljeni za 18. siječnja 1989. godine, više od devet godina od gubitka broda, a službena istraga je zaključila: “Zbog razloga navedenih u ovom Izvješću, sud je pronašao da je “Derbyshire” vjerojatno stradao zbog prirodnih sila tajfuna Orchid, pri jakom vjetru i jakom moru, kod Okinawe u mraku noći 9-10 rujna 1980. godine s gubitkom 44 života. Raspoloživi dokazi ne podržavaju nijedan čvrsti zaključak.” Obitelji su bile razočarane, jer podrtina broda “Kowloon Bridge” nije pregledana odnosno zanemaren je uzrok potonuća. Sigurno da “rebro 65” ima nešto s gubitkom broda, zatražili su podvodni pregled iako su znali da se ne zna točan položaj podrtine niti da nema adekvatne tehnologije za njegovo pronalaženje... nastavlja se pristupiti pregovorima oko socijalnog paketa za pomorce. SPH to neće dozvoliti te će inzistirati da tvrtka prethodno potpiše socijalni paketa za pomorce s predstavnicima sindikata koji imaju članove u LNP. •(dp) Akcija SPH Problemi s posrednicima i “posrednicima” Konvencija o radu pomoraca (ILO MLC 2006) ima svrhu podizanja standarda životnih i radnih uvjeta pomoraca, a propisuje da sve privatne posredničke agencije moraju biti certificirani (s dopusnicom MMPI), učinkoviti i odgovorni servis koji štiti i promiče prava iz radnog odnosa pomoraca. Posebno je zabranjeno: naplaćivanje od pomoraca za pronalaženje radnog mjesta na brodu, vršiti nezakonita odbijanja od plaća pomoraca i stvaranje “crnih lista” pomoraca.Brodari moraju biti sigurni da posrednike koje koriste udovoljavaju minimalnim standardima koje propisuje konvencija. SPH provodi stalnu akciju praćenja rada posrednika u zapošljavanju pomoraca te pozivaju sve pomorce koji su imali ili trenutno imaju bilo kakvih problema s posrednicima da se jave i iznesu svoja iskustva s posrednicima u urede SPH (Rijeka, Zadar, Šibenik, Split i Dubrovnik) ili e-mailom. Zajednički je cilj da se otkriju i odstrane svi oni posrednici (i “posrednici” koji rade na „crno“ bez dopusnice odnosno posrednici kojima je oduzeta dopusnica) s lošim navikama i radom suprotnim Konvenciji i Pravilniku o posredovanju pri zapošljavanju pomoraca. Treba reći da Pravilnik o posredovanju pri zapošljavanju pomoraca nije u skladu s Konvencijom o radu pomoraca 2006 i da će je u tijeku izrada novog pravilnika. Evo nekoliko primjera najčešćih kršenja sadašnjeg Pravilnika iz prakse SPH: · Odgovornost posrednika - ne bi se smjelo dogoditi da posrednik ukrcava pomorce na brod, a da zna da na tom brodu plaća kasni i do šest mjeseci (s time da prije ukrcaja obmane pomorca da plaća kasni “samo” dva-tri mjeseca), da je brod bez zaliha hrane i vode i da su narušeni standardi života i rada pomoraca o čemu imamo primjera u posljednjih mjeseci, odnosno da pomorci ostaju kao taoci u hotelu, jer brodar nije platio za njihov boravak · Posrednici, a naročito “posrednici” traže od pomoraca novac: posrednici ne smiju zahtjevati da pomorac snosi, izravno ili neizravno, u cjelini ili dijelom, nikakve takse ili druge pristojbe za pribavljanje ili zapošljavanje pomoraca ili davanje zaposlenja pomorcima, osim troška za pribavljanje obvezne zdravstvene svjedodžbe, pomorske knjižice i putovnice ili druge slične osobne putne isprave, ali ne uključuje trošak za vize koje mora snositi brodovlasnik. · Ukrcavanje na brod bez potpisivanja ugovora o radu (potpisivanje na brodu) i ukrcavanje bez pružanja informacija: posrednici su dužni, prije potpisivanja ugovora pomorca obavijestiti o njegovim pravima i obvezama koji proistječu iz ugovora o radu; dužni su omogućiti pomorcu da pažljivo provjeri uvjete zapošljavanja prije i poslije potpisa ugovora o radu te su dužni uručiti mu njegov primjerak ugovora o radu prije ukrcaja na brod. (dp)
12 br. 66 • svibanj 2011 Embargo Ne spominjite doživljene stresove! Pomorci se sustavno obeshrabruju da za javnost govore o danima provedenima u rukama pirata ili o drugim stresnim situacijama . S druge strane netko treba pomorcima, ali i njihovim obiteljima pružiti psihološku pomoć. Upitno je da li embargo govora koji nameću brodari kontraproduktivan. Dobro je govoriti… Promičući neki zdravorazumski problem – razmjena donosi rješenja. No, to nije svrsishodno kada nemate nekoga tko će vas saslušati. Pronaći osobu od povjerenja nije lako kada ste ukrcani na nekom velikom brodu s malim brojem članova posade daleko od kopna. U takvoj situaciji nitko ne Akcije Sjećanje na stradale 1949. godine Posmrtni ostaci tri talijanska pomorca čiji se brod potopio 25. studenog 1949. godine u dalmatinskim vodama trebali bi se uskoro prebaciti u San Giorgio di Nogaro, a čiji su ostaci pokopani na Žirju nakon nesreće broda „Argo“. Cijelu priču pokrenuo je gradonačelnik San Giorgia di Nogaro, Pietro Del Frate, na zahtjev obitelji, na obljetnicu stradanja 2010. godine kada je zadužio zastupnika Paola Favalessu da se angažira kod talijanskih i hrvatskih vlasti za povratak posmrtnih ostataka tri pomorca iz San Giorgio di Nogara (Guido Coccolo, Guido Moratti i Mario Scolz). Pomorci su stradali prilikom potonuća broda „Argo“ (450 tona nosivosti u vlasništvu tvrtke SNIA iz Torviscose) koji je prevozio drvo za potrebe te talijanske tvrtke. Brod je bio na svom prvom putovanju s 14 članova posade: Mario Ramacciotti iz Viareggia (zapovjednik), Albino Stergari iz Trsta (prvi časnik), Adriano može čuti „vrisak“ pomorca. Pomorac je daleko od obitelji, prijatelja i kopnene svakodnevnice, teškoća (stvarnih ili izmišljenih) počesto prevelikih da bi ih se riješilo u nekom pubu ili za kuhinjskim stolom. Problemi u odnosima s obitelji, smrt voljenoga, bolest djeteta, financijski problemi, stresan posao, umor, nasilje, samoća, strah, depresija, pritisci, nesreće – to je život pomoraca s kojim se mora suočavati za vrijeme dugih mjeseci na moru. Danas pomorci se suočavaju i s posljedicama boravka među piratima (taoci), života pod prijetnjom da će biti oteti, ali i drugim stresnim situacijama (npr. potres, tsunami, radijacija, erupcija vulkana). Pomorac se danas bori sa stresom i PTSP-om, bolestima koje se povezuju s ratnim veteranima, jer mnoge posade koje svojim brodovima prolaze Indijski ocean imaju iskustva s piratskim napadima. Pomorci u takvim situacijama uspoređuju se sa zabrinutošću hiperopreznosti kao vojnici koji se boje zasjede u svakom trenutku dana i noći. No, dok vojnici znaju da idu u ratne zone i za to su istrenirani, Brecelli iz Trsta (motorist), Salvatore Otteri iz Messine (vođa palube), Umberto Rognoni iz Oneglia (kuhar), Riccardo Maran (jedini preživjeli), Guido Coccolo, Guido Moratti, Mario Scolz, Mario Fornasaro iz Pirana, Giovanni Zanuri i Guerrino Delise iz Izole, Giuseppe Mulinelli iz Viareggia te Stefano Cester iz Grada. Osim tri mornara iz San Giorgia stradali su i Delise, Zanuri, Stergari i Cester, a samo posmrtni ostaci jednoga od njih vraćeni su obitelji. Što se dogodilo te noći Messaggero Veneto iz prosinca 1949. godine objavio je priču zapovjednika Ramacciottia: - Isplovili smo 23. studenog iz Porto Buso prema luci Ploče da ukrcamo drvo za tvrtku Snia Viscosa. Vrijeme je bilo promjenljivo, a more uzburkano. Slijedećeg jutra dignulo se jako jugo (bili smo kod otoka Suska) i vrijeme se pogoršalo, pa sam naredio da plovimo prema sjeveru prema Porto Veruna () gdje smo ostali cijeli dan i dio noći. Ujutro 25.,oko sedam sati, nastavili smo plovidbu, jer se vrijeme popravilo, ali kada smo stigli u visinu otočića Mulo, oko 11 sati, vrijeme se naglo pogoršalo: prava ciklona, a valovi su bacali brod koji predvečer je izgubio upravljivost, kormilo nije više slušalo. Odlučio sam da idemo prema sidrištu Slari (), ali „Argo“ nije slušao, pozvao sam svih na zapovjednički most, ali sve je bilo uzalud. Brod je pomorci nisu. Dok današnji vojnici osjećaju posljedice ratnog stresa ili PTSP-a mogu očekivati da dobiju tretman i savjete. Pomorci to ne mogu očekivati. Pomorcima se savjetuje (brodar) da o svojim stresnim iskustvima ne govore. Takvu naredbu dobivaju na brodu: ne govorite nikome što vam se dogodilo. To je „nezdravo“, jer se ne misli na potrebe pomoraca, a posljedice osjeća i njegova obitelj. Slaba strana globalnog odgovora takvim situacijama ostaje zanemarivanje posada. U industriji gdje se ne znaju stvarni vlasnici brodova, pomoć posadama je ničija briga. Jednom kada prođe stresna situacija mora im se platiti samo put do kuće, ali nikoga nije briga što će se dogoditi kasnije. Neki dobiju savjete odmah i dugoročnu pripomoć koja je neophodna u suočavanju s PTSP-om ili posljedicama mučenja, drugi ne. Npr. oslobođena sjevernokorejska posada ostala je u Mombasi nakon što su tri mjeseca bili u rukama pirata. Unatoč proživljenim mukama, očekivali su da će brod isploviti za Singapore kako bi se tamo izvršila smjena posade. Bili su u vrlo lošem psihičkom stanju, pod stresom, a nisu znali engleski jezik. Mission to Seafarers’ im je pružila gostoprimstvo, da ne budu na brodu. Neki od njih su satima boravili u parku i pušili; drugi su sjedili u baru i pili pivo… SPH je u više navrata organizirao psihološku pomoć za članove posade i njihove obitelji koji su bili oteti, a u posljednje vrijeme psihološku pomoć organizira i za članove posade koji su svojim brodovima bili u Japanu za vrijeme potresa, tsunamija i bili ev. izloženi radijaciji iz havarirane nuklearne centrale u Fukushimi. • (dp) bačen na stijene, oplata je probijena, brod se nagnuo… Posada je skočila u more, naredio sam napuštanje broda. Voda je bila ledena: nakon četiri sata bačen sam na otok Zuri (). Tamo sam pronašao pet članova posade, a ubrzo sam saznao da se i sedmi spasio… Nekoliko sati kasnije more je počelo izbacivati tijela. U cijeli posao oko repatrijacije posmrtnih ostataka talijanskih pomoraca angažirani su i inspektori ITF-a iz Trsta Paolo Siligato i Šibenika Milko Kronja uz podršku Welfare Gente di Mare iz Porto Nogara. • (dp) U JAR uvedene tranzitne vize Tragom upita pomoraca o uvođenju tranzitnih viza u Južnoafričko Republici (koje dosad nisu postojale) dobili smo odgovor od Maje Teider, načelnice Odjela za vize Uprave za konzularne poslove Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija RH: Svaka država tako i Južnoafrička Azbestoza Naknada 25 mil. dolara Sud Newport News Circuit priznao je naknadu od 12 milijuna dolara, štetu od 12,5 milijuna dolara te naknadu liječničkih troškova bivšem radniku u brodogradilištu Newport News Shipbuilding, Rubertu Mintonu (72 godine) koji je obolio od mesotelioma, vrste tumora uzrokovanog azbestom. Sud, objavio je američki odvjetnički ured Cooney & Conway, specijaliziran za slučajave u svezi azbesta, je za odgovornoga za štetu prema zdravlju Mintona proglasio naftnu kompaniju Exxon Mobil Corporation koji je između 1966. i 1977. godine radio kao nadglednik pri popravku trgovačkih brodova, a sedam prethodnih godina bavio se novogradnjama u tom brodogradilištu. U tom razdoblju Minton je radio na 17 tankera tvrtke Exxon koji su bili na popravku. Odvjetnički ured je precizirao da će ukupna naknada od 25 milijuna dolara biti automatski umanjena na oko 17,5 milijuna, jer zakon propisuje maksimalni iznos od pet milijuna dolara za svotu koju određuje porota.• (dp) Republika pri odlučivanju o viznom sustavu spram pojedinih država vodi računa o svojim interesima i cjelokupnim odnosima s nekom zemljom. U međunarodnim odnosima uobičajena je pojava da osim obostranog ukidanja viza prema načelu uzajamnosti ili na osnovi sklopljenog sporazuma, neka država jednostrano ukine ili uvede vizni režim u odnosu na drugu državu. Također napominjemo da Južnoafrička Republika kao i Republika Hrvatska samostalno odlučuje o svom viznom sustavu te je sam postupak izdavanja viza kao i odluka o mogućem ukidanju viza za državljane pojedine države u isključivoj nadležnosti mjerodavnih tijela svake od država. Istovremeno smo od južnoafričkog Ministarstva unutrašnjih poslova dobili informaciju da od prvog lipnja 2010. godine svi stranci, koji nisu oslobođeni ishodovanja vize, koji dolaze u JAR u tranzitu prema susjednim zemljama ( Kraljevina Lesoto, Kraljevina Swaziland, Republika Namibija, Republika Zimbabwe, Republika Botswana i Republika Mozambique) moraju imati važeću tranzitnu vizu od prvog srpnja 2010. godine. Cijena vize iznosi sedamdesetak dolara, a čeka se najmanje deset dana.• (dp) Vijesti iz pomorstva • Guillermo Luksic postao je predsjednik čileanskog brodara CSAV. G. Luksic, gen. direktor Quinenca – bankarskog, pivskog i proizvodnog dijela najsnažnije čileanske ekonomske grupe – izabran je na skupštini dioničara koja je održana u Valparaisu. • Atlantska plovidba prodala blizance „Getaldić“ i „Gundulić“ (handymax) za 30 milijuna dolara britanskom brodaru Navalmar UK Ltd, podružnici talijanskog brodara Bogazzi iz Marine di Carrara. „Gundulić“ je postao „Rochester Castle“ i predan je novom vlasniku 14. travnja u luci Rizhao • Počela je utrka za nasljednika Efthimiosa Mitropoulosa, generalnog tajnika IMO-a. Kandidati su Chai Lee Sik (J. Koreja), Andreas Chrysostomou (Cipar), Neil Ferrer ( Filipini), Jeff Lantz (SAD), Esteban Pacha Vicente (Španjolska) i Koji Sekimizu (Japan). • Trećega svibnja predsjednik International Association of Classification Societies (IACS), Noboru Ueda, objavio je da je Hrvatski registar brodova (Croatian Register of Shipping – CRS) prihvaćen kao novi član udruge. • Ministrica transporta Cipra, Erato Kozakou-Marcoullis, je u szavezi uvođenja tonnage tax sustava izjavila da mnoge strane kompanije, pogotovo europske, procjenjuju mogućnost da otvore svoje urede na Cipru kako bi mogli izvući korist od novog poreznog režima. • Brod „Salona“ (vlasništvo Kali Tuna, 1.180 tona nosivosti, izgrađen 1976. godine) preinačuje se u plutajuće mrijestilište ribe. Na brodu će se po prvi put primijeniti slikonska boja koja ne šteti živim organizmima. • Rezervat Lokrum kupio je brod „Lokrum“ od dubrovačkog Atlasa d.d., a istovremeno prodaje svoj brod „Lokrum“. • Završavaju se radovi na gradnji 15-metarskog broda za prijevoz putnika na državnoj liniji br. 612 Komiža-Biševo- Komiža- „Sv. Salvestar“ je dug 14,83 i širok 4,70 metara i može prevesti 56 putnika. • „H Pioneer“ novo je ime broda „Dora“ kojeg je Lošinjska plovidba prodala turskom vlasniku Sea Pioneer Denizcilik. „Dora“ je bila najstariji brod u floti, a prije toga je kao „Hope“ plovila u sastavu splitskog Jadroplova. • U flotu Tankerske plovidbe uveden je tanker „Velebit“ izgrađen u brodogradilištu 3. Maj u Rijeci. Radi se o blizancu broda „Pomer“ koji je isporučen pulskoj Uljanik plovidbi.
Page 1 and 2: Nezavisno glasilo Sindikata Pomorac
Page 3 and 4: . 66 • svibanj 2011 3 na rad pomo
Page 5 and 6: . 66 • svibanj 2011 5 ITF Maritim
Page 7 and 8: . 66 • svibanj 2011 7 Jadrolinija
Page 9: 10 br. 66 • svibanj 2011 Posljedn
Page 13 and 14: 14 br. 66 • svibanj 2011 tijek sa
Page 15: 16 br. 66 • svibanj 2011 U 2010.

Pomorski Vjesnik broj 6 - Sindikat pomoraca Hrvatske

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?