Pomorski Vjesnik broj 6 - Sindikat pomoraca Hrvatske

Nezavisno glasilo 

Sindikata Pomoraca Hrvatske 

br. 66 svibanj 2011 godina 17 

Malarija uzima 

preveliki danak 

Posljednih mjeseci SPH bilježi povećani broj 

slučajeva oboljenja od malarije. Pomorci su 

o tome loše informirani. 

str.10 

Linijska Nacionalna Plovidba: 

Krše se radnička prava 

SPH proziva Linijsku nacionalnu plovidbu iz Splita 

zbog smanjenja plaća. Pomorci traže dionice. 

str.11 

Za veću zaštitu radnika 

u offshore-u 

Hrvatska nema posebno zakonodavstvo za 

zaposlene u toj industriji – nisu regulirani 

radno vrijeme niti treninzi. 

str.13 

POMORCI U MIROVINU SA 60 

GODINA ŽIVOTA 

I 15 GODINA 

PLOVIDBE str.2-3 

snimio D. Prestint 

Konvencija o radu pomoraca, 2006 

Superjahte 

na udaru 

konvencije 

str.14 

Mladi su 

budućnost 

transportnog 

sektora str.3 

Plovput - 

putokaz u 

Jadranskom 

moru 

str.8-9 

ITF: Početak novog razdoblja / Uskoro ratificiranje konvencije br.185 / Ne spominjite doživljene stresove

2 

Uvodnik 

Opet se Pomorski vjesnik tiska 

s određenim zakašnjenjem: 

čekala se objava izmjena Pomorskog 

zakonika u Narodnim 

novinama da bi saznali od kojeg 

će se datuma početi primjenjivati. 

I- nismo dočekali (objaviti ćemo 

na našoj web stranici). 

Ipak su Vlada i Sabor prihvatili 

činjenicu da su pomorci- hrvatski 

brend (kako je netko lijepo rekao 

u Saboru) i učinili još jedan korak 

u dokazivanju da je Hrvatska 

pomorska zemlja. U sat i pol 

rasprave zastupnicima (svih 

boja) bila su puna usta pomoraca 

i pomorstva (tonnage tax) i 

pogleda prema galeriji gdje je bio 

P. Brazzoduro, tajnik SPH. 

Moramo uputiti zahvalu svima 

koji su pridonijeli da se poluči 

veliki uspjeh (nije to samo naša 

ocjena), pa čak i onima koji su 

u javnosti bili „protiv“, jer nisu 

shvaćali bit (demokracija). I onda 

su se „neki“ počeli „ukrcavati“ i 

prisvajati zasluge – oni su ovo, oni 

su ono (generali poslije bitke)… 

Nisu radili na elaboratima (niti 

platili), pišu o nekim „okidačima“ 

(pa će se prepoznati), nisu vodili 

iscrpljujuće rasprave u radnim 

tijelima, nisu imali hrabrosti 

javno prozivati ministre (skrivali 

su se pod raznim „šiframa“), nisu 

lobirali (ako uopće znaju o čemu 

pričamo)… Neka, SPH je izvršio 

zaključke svog Kongresa, čak i 

zahtjeve iz ustavne tužbe (nitko 

drugi nije tužio). 

Bitka je dobivena, a „rat“ se 

nastavlja (podzakonski akti, 

usklađivanje drugih zakona 

s PZ-om). Ima još neriješenih 

(bitnih) pitanja: prijevremena 

mirovina za pomorce, mogućnost 

otkupa staža (nisu pomorci krivi 

što su izgubili 20 godina), uvesti 

zanimanje „pomorac“ u nomenklaturu 

zanimanja (a onda ga 

definirati u Pomorskom zakoniku), 

implementacija MLC 2006, 

usklađivanje nacionalnog zakonodavstva 

sa zahtjevima MLC 2006, 

reguliranja životne i radne uvjete 

u offshore industriji… SPH ne daje 

predaha resornom ministarstvu! 

MMPI je već prihvatio prijedlog 

SPH za žurnu ratifikaciju 

Konvencije br. 185 Međunarodne 

organizacije rada (problemi u 

Brazilu) što će značiti izmjenu 

Pomorskih knjižica (biometrijske 

kao i nove putovnice). Radi se na 

izmjenama Pravilnika o posredovanju 

pri zapošljavanju pomoraca 

(usklađivanje s MLC 2006), radi 

se na kolektivnim ugovorima za 

pomorce na putničkim brodovima 

(i zaposlenike na kopnu), radi 

se na utvrđivanju formacijskog 

sastava na putničkim brodovima 

(preduvjet za prijavljivanje na 

natječaj za dodjeljivanje koncesije), 

a tu su i zahtjevi Mexico City 

Policy koji su donijeti na kongresu 

ITF-a (politika minimalnih uvjeta 

na trgovačkim brodovima). 

Kad se ovako nabraja, uvijek 

postoji mogućnost da se nešto 

važno zaboravi … 

Želimo vam mirno more … 

Izmjene Pomorskog zakonika 

POMORCI U MIROVINU 

SA 60 GODINA 

ŽIVOTA I 15 GODINA 

PLOVIDBE 

A moglo je biti i drugačije: šestog travnja Vlada je naprasno odustala od već 

utvrđenog prijedloga u Pomorskom zakoniku. Vlada je odlučila odustati od 

vlastitog obećanja datog u koalicijskom sporazumu te je tako „pobijedila“ 

struja ministra gospodarstva, rada i poduzetništva Đ. Popijača, najvećeg protivnika 

beneficiranog staža za pomorce, koji je ustrajno (kao i njegov državni 

tajnik) tvrdio kako taj prijedlog nije u skladu s odredbama Vladinog Programa 

gospodarskog oporavka. 

proceduru je poslan 

U prijedlog po kojem svaki 

pomorac može s navršenih 60 

godina života ići u prijevremenu, 

a ne punu mirovinu, ukoliko je 

minimalno 15 godina proveo na 

brodu. 

-Pod punom odgovornošću 

mogu reći da će premijerka Kosor 

i ministar Popijač biti okrivljeni 

za svaku smrt, ozljedu, 

nemogućnost zapošljavanja i 

siromaštvo oko 25.000 pomoraca 

i njihovih obitelji- izjavio je u 

medijima P. Brazzoduro, tajnik 

SPH. Zamjenik predsjednika SPH 

A. Malger Petrić je uputio 

pismo premijerki u kojem je 

najavio moguće negativne 

posljedice za predstojeću 

turističku sezonu (blokada 

luka) ukoliko se ne riješi pitanje 

„beneficiranog staža“ pomorcima. 

Četiri dana kasnije premijerka 

J. Kosor je u Gospiću na novinarski 

upit o „beneficiranom 

radnom stažu“ za pomorce 

najavila da će Vlada na izmjene 

Pomorskog zakonika, o kojima 

slijedi rasprava u Saboru, 

reagirati amandmanom kojim 

će nastojati uvažiti prijedloge 

pomoraca te „olakšati pomorcima 

uvjete za odlazak u mirovinu 

uvažavajući sve njihove argumente“. 

Slijedećeg dana iz MMPI u 

SPH stiže prijedlog amandmana 

Vlade. U medijima izlazi stav 

SPH: Ako ono što je premijerka 

istaknula podrazumijeva tekst 

prijedloga dogovoren između 

MMPI i SPH, onda ne bi imali 

zamjerki, kao, vjerojatno, ni 

većina pomoraca. Kad je već 

premijerka Kosor pokazala toliko 

razumijevanja za težak život i 

rad pomoraca, onda se nadamo i 

da shvaća kako je to tek početak 

rješavanja problema nagomilanih 

u zadnjih dvadeset godina 

te da će pokazati dobru volju i 

u idućim koracima ka njihovu 

rješavanju. 

Petnaestog travnja amandman 

Vlade prihvaćen je na 

sjednici Vlade. Odmah nakon 

sjednice Vlade premijerka Kosor 

je požurila u Rijeku osobno se 

sastati s hrvatskim pomorcima, a 

službeni povod bila je primopredaja 

broda „Velebit“ (Tankerska 

plovidba d.d.). Premda to nije 

naglašavala, upravo je premijerka 

presjekla „sukob“ ministara 

B. Kalmete i Đ. Popijača oko 

br. 66 • svibanj 2011 

„beneficiranog“ staža. 

Peti svibanj je bio gotovo 

povijesni dan za hrvatske 

pomorce (ali i SPH): održana je 

saborska rasprava o izmjenama i 

dopunama Pomorskog zakonika. 

-To je minimum koji moramo 

ispoštovati za naše pomorce, 

naglasio je državni tajnik M. 

Babić, naglasivši da čak 75 posto 

pomoraca s navršenih 60 godina 

života više ne zadovoljava 

domaće i međunarodne zdravstvene 

uvjete. 

U raspravi je S. Hrelja (klub 

HSU) predložio Vladi da 

mirovinska pitanja pomoraca 

ipak uredi posebnim zakonom te 

da valja razmišljati i o uvođenju 

prijevremene mirovine za 

pomorce. Istaknuo je problem 

neratificiranja konvencije br. 

185 što rezultira problemima 

u Brazilu te je predložio da se 

što prije izmijeni i članak PZ-a 

u kojem se navodi da „propis 

kojim se potanje uređuju radni, 

životni i socijalni uvjeti pomoraca 

donosi ministar u suglasnosti 

s ministrom nadležnim za rad i 

ministrom nadležnim za socijalnu 

skrb“ te da to treba prepustiti 

pregovorima između brodara i 

sindikata odnosno kolektivnom 

ugovoru. 

D. Šujica (klub HDZ) je 

istaknula da Vlada tim amandmanom 

ispravlja veliku 

nepravdu kojom im je prije 

više od dva deseljeća ukinuto 

pravo na beneficirani staž te je 

nadahnuto iznijela niz podataka 

koji potvrđuju visoko mišljenje 

svjetskih brodara o hrvatskim 

pomorcima. 

L. Denona (klub SDP) je 

istaknuo da su pomorstvo i 

pomorci hrvatski brend u svijetu, 

pa zaslužuju i takav brendirani 

status i u Hrvatskoj. U raspravi 

su još sudjelovali S. Grčić (klub 

HSS), N. Rebić (HDZ, inače po 

zanimanju pomorac), Ž. Nenadić 

(HDZ), M. Škvorc (HDZ). 

Predstoji bitka SPH za što 

kvalitetnije tumačenje i primjenu 

donijetih izmjena i dopuna 

Pomorskog zakonika, na što 

navodi svaki dosad donijet zakon 

koji bi se podzakonskim aktima 

(pa i internim naputcima) 

mijenjao i predstavljao problem 

u svakodnevnoj primjeni. 

Nažalost, zakoni se donose 

s djelovanjem od trenutka 

kada stupaju na snagu, pa 

nemaju retrogradno djelovanje 

(objašnjenje pravnika u vezi s 

„beneficiranim“ stažem) tako 

da će pomorac kada navrši 60 

godina života, imati pravo 

na starosnu mirovinu ako ima 

najmanje 15 godina staža kao 

član posade broda i ako je u tom 

razdoblju plaćao doprinos (pa 

je u ovom trenutku to zakonska 

odredba koja će najviše pogodovati 

mlađim pomorcima), 

neovisno o razdoblju u kojem 

je ostvario staž. S obzirom na 

„beneficiju“ od dva mjeseca po 

godini koja će važila do prelaska

. 66 • svibanj 2011 

3 

na rad pomoraca pod ugovorima (do tada 

su brodari plaćali doprinos), tek će se 

vidjeti kako će se regulirati odnos između 

starog i novog „beneficiranog“ staža. 

Po svemu sudeći biti će nužne dodatne 

izmjene u Zakonu o mirovinskom osiguranju, 

ali i u pravilnicima. 

Od završetka rasprave do glasovanja 

proteklo je nešto vremena , ali 

se u međuvremenu dogodilo još jedno 

iznenađenje: Vlada je prihvatila je prijedlog 

u svezi određivanja životnih i radnih 

uvjeta pomoraca: umjesto da to određuje 

ministar, to će činiti socijalni partneri u 

kolektivnom ugovoru. 

Prijenos dana 

Možda su još značajnije izmjene odredbi 

kojima su prihvaćeni osnovni zahtjevi 

SPH (drugi dio ustavne tužbe), a odnose 

se na način računanja i prenošenja dana 

kojima se postiže potrebnih 183 dana za 

oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak 

pomoraca. 

U članku 128. Stavak 2. Mijenja se i 

glasi: „ za postizanje potrebnih 183 dana 

iz stavka 1. ovog članka za godinu za koju 

se utvrđuje obveza poreza na dohodak, 

uračunavaju se dani plovidbe, dani provedeni 

na putu od mjesta prebivališta do 

ukrcaja na brod, dani potrebni za povratno 

putovanje, dani liječenja zbog bolesti 

ili povrede nastale na putu za ukrcaj, na 

brodu ili na povratku i dani provedeni na 

stručnoj izobrazbi u inozemstvu.“ 

Iza tog stavka dodaje se novi stavak koji 

glasi: „danima iz stavka 2. ovog članka 

mogu se pribrojiti dani plovidbe, dani 

provedeni na putu od mjesta prebivališta 

do ukrcaja na brod, dani potrebni za 

povratno putovanje, dani liječenja 

zbog bolesti ili povrede nastale na putu 

za ukrcaj, na brodu ili na povratku i 

dani provedeni na stručnoj izobrazbi u 

inozemstvu koji u prethodnoj godini nisu 

uračunati u 183 dana“. Po novoj odredbi 

praktično se svi navedeni dani mogu 

prenositi u slijedeću godinu. 

SPH je tražio još neke izmjene, ali nisu 

usvojene. Traženo je da se zapovjedniku, 

bez obzira na zastavu broda, omogući 

Što još treba urediti 

• priznanje staža svima koji su u 

ovih zadnjih 20 godina bili uskraćeni 

za pravo koje im pripada; 

• uređenje prijevremenog umirovljenja 

analogno redovnoj mirovini 

(prijevremena s 55 godina života i 

najmanje 15 godina plovidbenog 

staža); 

• priznavanje ugovora o radu 

prema stvarnom važenju istog – kad 

je na neodređeno vrijeme ne prestaje 

iskrcajem s broda, kad je na određeno 

vrijeme traje dok se ne iskoriste 

zarađeni dani godišnjeg odmora 

prema Kolektivnom ugovoru ili prema 

Konvenciji o radu pomoraca 2006; 

• povećanje pomorskog dodatka 

i određivanje istog u visini osobnog 

odbitka po danu boravka na brodu; 

izmjena drugih zakona i pravilnika 

kojima se obezvrjeđuju ili ne priznaju 

pomorcima ista prava kao i drugim 

građanima u Republici Hrvatskoj. 

ovjera potpisa pomoraca posebno kada 

se radi o opunomoćivanju supruge i/ 

ili zakonskog zastupnika. Odgovor 

MMPI nikada nije stigao! Traženo je i 

uvođenje definicije „pomorac“ sukladno 

MLC 2006, što također nije prihvaćeno. 

Traženo je da se ne omogućava 

tumačenje prekida radnog odnosa 

danom iskrcaja s broda, već stvarnim 

trajanjem ugovora o radu pomorca 

odnosno korištenjem godišnjeg odmora 

u trajanju definiranom u kolektivnom 

ugovoru ili međunarodnom konvencijom. 

Traženje je djelomično riješeno 

ratifikacijom MLC 2006 te se može 

zahtjevom za izravnu primjenu MLC 

2006 dobiti dodatnih 2,5 radna dana za 

svaki mjesec proveden na brodu. 

Uz to, očekuje se odluka Ustavnog 

suda o zahtjevima SPH (ustavna tužba). 

Naime, iako su svi zahtjevi SPH sada 

riješeni izmjenom pravilnika i zakona, 

odluka Ustavnog suda je potrebna da bi 

pomorci, koji su zbog državne administracije 

platili ono što nisu trebali platiti 

dobili natrag svoj novac.• (dp) 

Pod geslom „Young 

workes can really move 

things“ u Madridu je 4. 

i 5. svibnja održan seminar 

u organizaciji ETFa 

čiji je glavni cilj bio 

povezati mlade članove 

sindikata (do 35 godina) 

i stvoriti novu Europsku 

mrežu mladih radnika 

u transportu. 

Pedesetak sudionika iz cijele 

Europe po prvi put se sastalo 

i raspravljalo o problemima s 

kojima se susreću sindikalne 

sekcije mladih u svih transportnim 

sektorima Europe. 

Transunion je projekt kojeg 

je pokrenuo ETF pod pokroviteljstvom 

Europske komisije, 

a osim većeg učešća mladih 

u donošenju odluka unutar 

tijela ETF-a te jačanje položaja 

mladih, cilj projekta je i jačeg 

uključivanja žena u sindikalni 

pokret diljem Europe. 

EUROPSKA PRAKSA 

ZAPOŠLJAVANJA MLADIH 

U SEKTORU TRANSPORTA 

Tijekom seminara organizirane 

su radionice – rad u 

grupama gdje su se razmjenjivala 

iskustva i promišljanja 

o situaciji u kojem se nalazi 

europsko gospodarstvo i 

pokušalo pronaći odgovor na 

dva ključna pitanja: zašto se 

mladi ne žele učlaniti u sindikate 

i zašto opada zanimanje 

mladih za zapošljavanje u 

transportnom sektoru. 

Transunion Young Transport Workers seminar 

Budućnost Europskog 

transportnog sektora 

je u rukama mladih 

S obzirom da su sudionici 

došli iz zemalja s različitim 

ekonomskim situacijama, 

odgovori su na pitanja su 

često bila proturječna i nisu 

pružila jednoznačne odgovore. 

Dok je u zemljama zapadne 

Europe zanimanje mladih za 

zapošljavanje u transportnom 

sektoru kao i učlanjivanje u 

sindikatu u padu zbog malih 

plaća i teških uvjeta rada, 

u zemljama istočne Europe 

zanimanje je još uvijek veliko, 

ali nema radnih mjesta. Uz to, 

sindikati imaju loš imidž te su 

najčešće povezani s političkim 

strankama i vodećim državnim 

političkim strukturama što 

predstavlja problem koji nije 

mimoišao niti sindikate u 

Hrvatskoj. 

Zapadnoeuropski i sindikati 

iz sjevernoeuopskih zemalja 

imaju dugu tradiciju i već 

godinama provode kampanje 

u svrhu povećanja interesa 

mladih za učlanjenje u sindikate, 

ali se slažu da je potrebno 

napraviti iskorak i u kolektivne 

ugovore uvesti stavke 

o pravima mladih radnika te 

utemeljiti novi odbor unutar 

ETF-a čija će zadaća biti 

jačanje socijalnog dijaloga na 

europskoj razini. 

PRIJEDLOZI I 

RJEŠENJA ZA NASTAVAK 

RADA UNUTAR PROJEKTA 

- Ukoliko možete uplaćivati 

premije za životno i zdravstveno 

osiguranje, zbog čega ne želite 

plaćati osiguranje za vaš posao, 

bila je početna misao kojom se 

započela rasprava o razvijanju 

akcijskog plana jačanja zanimanja 

mladih za sudjelovanje u 

radu sindikata i zapošljavanje u 

transportnom sektoru. Da bi se 

mladima ukazala svrsishodnost 

sindikata i potreba za suranjom 

unutar sindikata, prvenstveno 

je potrebno „jasno informirati“ 

članove i javnost te naglasiti 

zbog čega sindikati postoje i što 

za mladog radnika znači biti 

član sindikata. Zaključeno je da 

je potrebno omogućiti mladim 

radnicima razvoj unutar sindikata 

kao i osluškivati njihove 

potrebe i probleme u kontekstu 

današnjice. 

Mediji kojima je danas najlakše 

privuće pažnju mladih su 

socijalne mreže na internetu 

čije prednosti trebaju sindikati 

maksimalno iskoristiti. Nizozemski 

sindikati su se udružili 

i pokrenuli tzv. future fighters 

movement, koji povezuje mlade 

na način da se stalno reklamira 

na popularnim glazbenim 

televizijskim kanalima, koji 

uključuje slobodne aktivnosti 

kroz koje se mladi druže i povezuju 

te jedni drugima pomažu 

u pronalasku zaposlenja nakon 

završetka studija (npr. www. 

glabalplacement.com). 

S obzirom da je u Hrvatskoj 

problem zapošljavanja kolektivne 

prirode te se ne odnosi 

samo na mladu populaciju i 

transportni sektor, teško se 

uspoređivati s radom sindikata 

iz Norveške koji godišnje osiguraju 

pripravnički staž (kadeturu) 

za oko tisuću svojih članova 

koji su završili srednje škole. 

Međutim, osnivanje sekcije 

mladih i kvalitetna kampanja 

koja bi bila privlačna mladima 

zasigurno bi bili koraci naprijed 

za SPH, jer, kako se kaže, 

svijet ostaje na mladima kojima 

je potrebna ili će biti potrebna 

pomoć SPH. 

Seminar će biti nastavljen 27. i 

28. Lipnja u Berlinu kada će biti 

zaokružena priča o zajedničkom 

djelovanju mladih na europskoj 

razini što će ujedno poslužiti 

i kao poligon za razvoj sekcije 

mladih unutar SPH odnosno 

transportnog sektora na razini 

Hrvatske. • Napisala i snimila 

B. Manojlović

4 

Cruise Ship Task Force 

Osuvremenjivanje 

Miami smjernica 

U Limasolu (Cipar) održana je trećeg i četvrtog svibnja redovita 

godišnja sjednica ITF Cruise Ship Task Force (CSTF) u čijem je 

radu sudjelovao B. Berlan, tajnik SPH. 

Razlog održavanja sjednice na Cipru 

je da u Limasolu imaju sjedište 

veliki manageri brodova za krstarenje, 

ali jedna od najvećih agencija za ukrcaj 

pomoraca (hotelskog osoblja) – Seachefs 

s kojom su održani posebni sastanci. 

Na početku sjednice prezentirano je 

trenutno stanje u ovoj grani pomorske 

industrije – istaknuto je kako je 

očigledno došao kraj krize, jer je trenutno 

u narudžbi 18 novih brodova za 

krstarenje. Na brodovima za krstarenje 

angažirano je više od 193.000 pomoraca 

(početak 2010.), a najveći su poslodavci 

Carneval Cruise Line ( 25.140), 

Royal Caribbean International (24.058), 

Princess Cruisses (15.338), Costa 

Crociere (14.241), Norwegian Cruise 

Line (13.176), MSC Cruises (11.468), 

Celebrity Cruises (11.246), Holland 

America Line (10.411) i P&O Cruises 

(6.204). Većina brodova je i nadalje 

pod zastavama pogodnosti, uglavnom 

Bahama,a najveća korporacija je i dalje 

Carneval Corp. koja ima i najveći broj 

brodova pod nacionalnim zastavama, ali 

je dolaskom u Europu preregistrirala dio 

brodova sa zastave UK u Bahame. 

Što se tiče aktivnosti ITF-a jasno je 

da je prijašnje strahovanje pomoraca 

za gubitak posla ukoliko se jave inspektorima 

ITF-a mnogo manje i da se 

povećava broj poziva sa zahtjevima za 

rješavanje problema. Konstatirano je da 

ima i zahtjeva koji na prvi pogled mogu 

izgledati banalni i koji se mogu riješiti 

telefonskim pozivom prema brodaru/ 

manageru, ali je bitno da se, s obzirom 

na broj angažiranih pomoraca na pojedinom 

brodu, takvi zahtjevi uspješno 

rješavaju. 

Radi specifičnosti i osjetljivosti ove 

industrije, a ujedno i velikog broja 

pomoraca „ITF Miami Guidelines“ su već 

godinama predložak za postupanje u 

pregovorima s brodarima i managerima. 

Zbog toga je došlo vrijeme da se nadopune 

i osuvremene, a prvenstvo u njih 

treba ugraditi postignuća iz ITF IBF 

ugovora (osiguranje i bolovanja, ratne 

zone i zone visokog rizika) te na MLC 

2006 (definicija „pomorac“, sato rada i 

odmora, trajanje ukrcaja). 

Nakon raznih ideja i nesuglasja oko 

pitanja vezanog za „tip“ (napojnica) i 

najnižu plaću odlučeno je da se oformi 

posebna radna skupina koja će istražiti 

i obraditi sve zahtjeve i mogućnosti realizacije 

kako bi se napravio jedinstveni 

Model Agreement za brodove za kružna 

putovanja. 

Pod patronatom i u organizaciji 

RINA-e (talijanskog upisnika brodova) 

napravljen je novi međunarodni standard 

SA 8000 kojeg bi vodila agencija 

SAI (Social Accountability International) 

iz SAD. Novi je standard orijentiran 

na utvrđivanje postojanja odgovornog 

poslodavca u skladu s kolektivnim ugovorom 

i MLC 2006. Nije bilo prihvatljivo 

da se takvim dokumentom potvrde 

valjanosti i kvalitete koje ionako treba 

utvrditi sindikat s brodarom kroz kolektivni 

ugovor. Nakon rasprave zaključeno 

je da novi standard ne treba u potpunosti 

odbaciti, ali da se ne smije dogoditi 

da se prihvati još jedan novi dokument 

koji propisuje preglede koje bi osim 

brodara trebali izvršavati i pomorci.• 

(bb) 

ITF 


Početak 

novog 

razdoblja 

Minimalni standardi osigurati 

će pomorcima pokrivenima ITF 

ugovorima ne samo dobrobit 

ITF minimalnih plaća i uvjete 

rada, već će imati izravni 

oslonac sindikata koji je potpisao 

ugovor. 

kolovozu 2010. godine ITF kongres u 

U Meksiku prihvatio je novu politiku 

(Mexico City Policy) u svezi kampanje protiv 

brodova pod zastavama pogodnosti koja 

zamjenjuje Delhi Policy iz 1998. godine. Nova 

politika početi će se primjenjivati od početka 

slijedeće godine, a sindikati će je u potpunosti 

morati primjenjivati od 2014. godine. 

Prema novoj politici svi sindikati će morati, 

kao minimum, osigurati pomorcima: 

• članske iskaznice 

• newsletter 

• adresar s kontaktima svih dužnosnika 

• pomoć u slučaju žalbi u svezi 

kolektivnog ugovora 

• prava učešća 

• posjete sindikalnih dužnosnika 

gdje je to moguće 

• informacije o odgovornosti sindikata 

(kada kolektivni ugovor potpisuje više od 

jednog sindikata) 

Natjecanje 

Jakov Kolak - najbolji 

brodostrojar u Hrvatskoj 

Na ovogodišnjem 12. 

državnom natjecanju 

učenika pomorskih škola zanimanja 

tehničar za brodostrojarstvo 

koje se održalo od 11. 

do 13. svibnja 2011. u Zadru , 

učenik 3 BS razreda Pomorskotehničke 

škole Dubrovnik Jakov 

Kolak osvojo je je prvo mjesto. 

Okitio se zlatom, vjerodostojno 

osvjetlao obraz škole i s 

ponosom predstavio sve njene 

kvalitete. Skupa sa svojim kolegom 

Antom Kitinom ekipno su 

zauzeli drugo mjesto koje ih 

je od prvog dijelilo samo pola 

boda. 

Novost ovogodišnjeg 

natjecanja je u tome što se 

isto provodilo prvi put na 

školskom brodu “Kraljica 

mora”,na kojem su učenici iz 

svih pomorskih škola Republike 

Hrvatske: Split, Bakar, Mali 

Najbolji brodostrojari 

Lošinj, Zadar, Korčula, Šibenik 

i Dubrovnik, provjeravali svoja 

znanja iz predmeta : tehnička 

mehanika,termodinamika, 

elementi strojeva, brodski motori, 

pomoćni brodski strojevi, 

engleski jezik, hidraulika i pneumatika, 

osnove brodogradnje. 

Iskusili su svoja prva znanja iz 

poznavanja rada na strojarskom 

simulatoru na kojem su radili 

vježbu sinkronizacije generatora 

i rada brodskih pumpi. Praktični 

dio sastojao se od mjerenja 

istrošenosti i ovalnosti košuljice 

motora uz pomoć mikrometra i 

komparatora, te određivanje vrste 

vijaka, i narezivanje navoja. 

Nakon odrađenog 

natjecateljskog dijela svi su se 

učenici zasluženo odmorili 

šetnjom po gradu uz nezaboravan 

obilazak morskih orgulja, 

katedrale Sv.Stošije, Sv.Donata 

i ostalih znamenitost lijepoga 

Zadra. 

Proglašenje pobjednika s 

nestrpljenjem se održalo u 

Pomorskoj školi Zadar , gdje su 

najboljima uručene pohvalnice, 

zahvalnice i medalje . 

- Čestitam vam svima na 

sudjelovanju bez obzira na 

konačne rezultate. Samim time 

što se rezultati među pobjednicima 

razlikuju u manje od jednog 

boda te da je razlika između 

prvaka i onog posljednjeg na 

rang listi tek desetak bodova, 

govori koliko ste svi dobri, 

kazao je ravnatelj zadarske 

škole Svetko Perković, uputivši 

ipak posebne čestitke pobjedniku 

te napomenuvši kako su 

dvojica najboljih najprije imala 

jednak broj bodova, zbog čega 

su prije proglašenja pobjednika 

između njih dvojice morali 

provesti dodatno natjecanje, 

nakon čega je učenik Jakov 

Kolak pokazao bolje rezultate i 

ostao prvi. 

Učenike su pripremali njihovi 

mentori Kuzma Gangai,Mato Bilić 

i Đuro Brboleža. • (m. bilić) 

Prema Mexico City Policy ITF po prvi puta 

definira svoju politiku pomorcima koji plove 

pod nacionalnim zastavama. Minimalni 

uvjeti sada postoje za nedomicilne pomorce 

zaposlene na brodovima pod nacionalnom 

zastavom. Nacionalni sindikati koji potpisuju 

kolektivne ugovore za te brodove morati će 

tješnje surađivati sa sindikatima zemalja 

koje opskrbljuju brodove radnom snagom 

kako bi se osiguralo da svi pomorci na tim 

brodovima budu zaštićeni i zastupani. 

Dok nova politika cementira prvenstvenu 

ulogu sindikata iz zemalja iz kojih 

dolazi brodar istovremeno promovira veće 

uključenje sindikata iz zemalja koje osiguravaju 

radnu snagu i ohrabruje potpisivanje 

ITF ugovora partnerskih sindikata. • (dp) 

Posjetite www.itfseafarers.org i 

Javite nam što mislite o novoj politici 

Provjerite je li vaš brod pokriven 

nekim od ITF ugovora 

Provjerite kakve su vaše plaće i uvjeti 

Provjerite koji sindikat pokriva 

vaš brod

. 66 • svibanj 2011 

5 

ITF Maritime Safety Committee 

Veliki broj problema koji 

traže brzo rješenje 

U Manili je trećeg i 

četvrtog ožujka održan je 

redovni sastanak ITF MSC 

(Maritime Safety Committee) 

u čijem je radu 

sudjelovao tajnik SPH, B. 

Berlan. 

Razlozi za organiziranje ovog 

sastanka na ovako udaljenoj 

lokaciji od Londona su da se 

oda počast nedavno preminulom 

dugogodišnjem predsjedniku 

AMOSUP-a (Gregorio Oca), ali i da 

se u sklopu Pomorskog foruma koji 

se održava uoči ITF MSC-a, animiraju 

i predstavnici iz onih regija koji do 

sada nisu aktivnije sudjelovali u radu 

ovog komiteta. 

Sastanak je imao 11 točaka dnevnog 

reda, a kako se isti održava uvijek 

prije IMO MSC-a raspravljalo se 

ponajviše o onome što će imati važnu 

ulogu u zauzimanje stava predstavnika 

(monitors) u radu tijela IMO. 

Obzirom da John Bainbridge odlazi 

u mirovinu tajništvo ITF-a odabrao 

je novog stalnog koordinatora 

u IMO-u - Bjorn-Erik Kristoffersena 

iz Norveške, koji je do sada bio 

zamjenik predsjedavajućeg. Ovim 

se otvorila potreba za određene 

izmjene u sastavu monitora i njihovih 

zamjenika, te imenovanje novog 

zamjenika predsjedavajućeg. Na 

prijedlog Nautilusa NL i podrške 

Australaca i drugih delegata, usvojena 

je odluka da to bude B. Berlan, 

obzirom na dosadašnji rad i aktivnosti 

u radu IMO-a. Ujedno je B. Berlan, 

po ključu rada ITF MSC-a, preuzeo i 

mjesto zamjenika monitora za MEPC 

(Marine Environment Protection 

Committee), ali i ostao zadužen kao 

monitor i za DSC (Dangerous Goods, 

Solid Cargoes and Containers). 

Iako je vijeće IMO-a u posljednje 

vrijeme donijelo dosta značajnih rezolucija 

i da se rad na njima nastavlja, 

u niti jednu radnu grupu nije 

nominiran predstavnik iz Hrvatske, 

vjerojatno zbog slabog sudjelovanja 

i angažmana predstavnika hrvatske 

administracije. 

Kako su tek donijete nove izmjene 

STCW konvencije (Manila 2010), 

ITF stalno prati korektno tumačenje 

i primjene novih odredbi te radi 

na lobiranju kod novih izmjena i 

utvrđivanja odredbi koje su ostale 

upitne (liječnički standardi i fleksibilnost 

sati rada) koje su još uvijek problem 

uglavnom radi blok glasovanja 

u EU. 

Još uvijek se nije postiglo suglasje 

o obliku i načinu izvođenja vježbi 

kod ulaska posade u zatvoren prostor. 

U osnovi ostaje pitanje, da li to 

treba ostaviti u ISM Codu ili to treba 

biti obvezni mjesečni dril na svim 

brodovima Ostala su otvorena pitanja 

rada s balastnim vodama, tehnička 

rješenja i njihova učinkovitost koje 

zagovaraju neke zemlje. Velika 

zabrinutost postoji oko sigurnosti 

posada koje rade na brodovima za 

prijevoz tekućeg plina i novih 

izmjena u IGC (International Code 

for the Construction and Equipment 

of Ships Carrying Liquifide Gases in 

Bulk) pravilniku. 

Najznačajnija borba će se i dalje 

voditi na usuglašavanju pitanja 

vezanih uz amandmane na SOLAS 

konvenciju koji se odnose na LSA 

(Life Saving Appliances) u kojima 

bi trebalo, na međunarodnoj 

razini, usuglasiti pitanje sigurnosti i 

unificirati tehničku izvedbu kuka za 

oslobađanje brodica za spašavanje. 

Problem je što bi uvođenjem novih, 

sigurnijh, kuka trebalo izmjeniti 

90% postojećih, što i nije loše za 

proizvođače, ali je to preskupo za 

brodare. Treba izdvojiti i pitanje postojanje 

azbesta u izgradnji brodova u 

Kini i Vijetnamu, te rezervnih dijelova 

koji dolaze iz tih zemalja. Nažalost, 

na ovoj sjednici na dnevnom redu nije 

bilo pitanje „sigurnog broja posade“ 

Nesreće koje se odnose na 

brodice za spašavanje 

ITF redovito izviještava IMO u svezi 

događaja i nesreća koje se događaju 

upotrebom i vježbama na brodicama 

za spašavanje. Iako je u IMO-u jasno 

savjetovano da se vježbe s brodicama 

za spašavanje ne izvode s posadom, 

broj i način događanja nesreća nije se 

smanjio. Većina problema odnosi se 

na kuke, pa će ITF predložiti da: 

· kuka mora biti stabilna pod 

opterećenjem, ali mora biti i 

omogućeno njeno oslobađanje 

kod uzburkanog mora; 

· da se kuka mora oslobađati 

samo u slučajevima namjernog 

rukovanja i ne smije biti podložna 

koroziji, upotrebi, vibraciji i 

kretanju broda kako se ne bi 

sama oslobodila; 

· treba osigurati standardiziranu 

izvedbu koja bi trebala biti na 

svim brodicama vodeći računa o 

ljudskom faktoru; 

· treba osigurati lak pristup i 

vidljivost kuke; 

· kuka mora imati jedan sigurnosni 

međuzatvarač kojim bi se 

osiguralo slučajno otpuštanje i 

· je potrebna jasna odgovornost 

za potvrdu sigurnog rukovanja 

kompletne instalacije brodica za 

spašavanje. 

Komunikacija posade 

Sve je više onih koji vjeruju da 

je pravo pomoraca na korištenje 

mobitela i broadbanda na brodovima 

te je sve veći broj kompanija koje 

trgovačke brodove, kao na putničkim 

brodovima, opremaju s VSAT (Very 

Small Aparature Terminal) sustave 

koji uključuju cjelovit internet, skype 

i telefon. Cijene ovog sustava su 

na razini 6.000-10.000 dolara na 

mjesec. Vjeruje se da će sa sve većim 

korištenjem i cijene znatno smanjiti 

te bi morala preći u standardnu 

opremu na svim brodovima. 

Eksplozije na chemical i 

produkt tankerima 

FP (Fire Protection) podkomitet je 

delegiran od MSC-a da uredi regulativu 

oko obveze upotrebe inertnog 

plina na chemical i produkt tankerima, 

a iz dosadašnjih rasprava vidljivo je 

da nema suglasja i rješenja za manje 

brodove koji i nadalje ostaju problem. 

Obzirom da je SOLAS Poglavlje II-2 

obvezujuće za brodove od 500 BT, 

rasprava se vodi oko povećanja BT za 

korištenje inertnog plina na brodove 

od 5.000 BT ili 8.000 BT. Radna grupa 

je načelno prihvatila da se uspostava 

IGS (Inert Gas System) sustava mora 

koristiti na svim brodovima koji imaju 

namjeru prevoziti tekuće terete, čija 

točka paljenja ne prelazi 60° C. 

Nesreće koje se događaju u svezi 

sa zatvorenim prostorom 

ITF MSC je čvrst u stavu da se 

obvezujućim uvede upotreba (i vježbe 

za upotrebu na svakom putovanju) 

prenosivih mjerača plina (zraka). 

IMO DSC je stava da se takvi treninzi 

održavaju jednom mjesečno, ali je 

ITF i dalje na stajalištu češće vježbe 

poglavito zbog toga jer: 

· zahtjevi za vježbu ovise o tipu 

broda i tereta koji prevozi, 

· vježbe su specifične za brod i teret 

na svakom pojedinom putovanju, 

· svaka vježba mora biti dio 

šire sigurnosne kulture broda i 

kompanije, što uključuje procjenu 

rizika, provjeru prakse i sveukupno 

poboljšanje sigurnosti pomoraca, 

· odgovornost časnika treba biti 

za sigurnost i to da ne provodi 

samo vježbe, već i da jasno utvrdi 

ponašanje kod osiguranja i da je 

prisutan kod svakog upućivanja 

i rada u takvim prostorima, bilo 

kojeg člana posade. 

Za sada takvih obveza časnik za 

sigurnost nema, pa ni u smislu njihove 

edukacije, ali će to postati značajnije 

kada MLC 2006. godine bude implementirana. 

Smanjenje stakleničkih plinova 

i reguliranje emisije s brodova 

Problem s količinama i potrebi 

smanjena stvaranja stakleničkih 

plinova na brodovima, sve je više 

pitanje biznisa i cijene istog kroz 

industriju, pa se redovno zanemaruju 

prava i status pomoraca. To 

se može očitovati i u donošenju 

UNFCCC (United Nation Framework 

Conventio on Climat Change) fonda 

za „zelenu klimu“. Problem između 

zemalja koje su spremne uvest Kyoto 

protokol u cijelosti, i onih koji žele 

biti „flag blind“ s IMO-om ne ostavlja 

za vjerovati da će se problem brzo 

riješiti. 

Stav je ITF-a da se ne može 

raditi drugačije već po principu „flag 

blind“, te da treba i nadalje inzistirati 

i voditi računa da naredni finacijski 

troškovi nemaju utjecaja na radna i 

socijalna prava pomoraca. Ovdje se 

prvenstveno misli na plaće pomoraca 

i količinu rada odnosno eventualno 

smanjenje broja članova posade. 

Pošten odnos i 

kriminalizacija pomoraca 

Kriminalizacija i pošten tretman 

u odnosu na pomorca i nadalje je 

prioritetni posao Seafarers Section 

ITF-a. Kongresnom (Mexico) 

rezolucijom br. 34 - kriminalizacija 

pomoraca, utvrđeni su 

okviri i obveze sindikata u provedbi 

i načinu rada u osiguranju pravednijeg 

tretmana i nekriminaliziranja 

pomoraca, kako na nacionalnoj tako 

i međunarodnoj razini. 

Preporuke za zdravstvene 

preglede prije ukrcaja 

Na zajedničkom ILO/IMO satanku 

u listopadu prošle godine vođeni su 

intenzivni razgovori predstavnika 

brodara, pomoraca i država o novim 

prijedlozima u svezi brodske ljekarne 

i zdravstvenog pregleda za pomorce 

prije ukrcaja. Ovakvi će se sastanci 

nastaviti i dalje, ali stajalište ITF-a 

i dalje ostaje na uvjetima koji se 

moraju prije svega zadovoljiti, a to 

su; 

· pravo na privatnost, 

· pravo socijalnih partnera da 

imaju pravo na reviziju odluka, 

· vrsta zdravstvenog pregleda 

koji se u biti mora svesti samo na 

pregled kojim će se utvrditi je li 

pomorac zdravstveno spreman 

za izvršenje svojih obveza, 

· sama uspješnost pomorca mora 

biti relevantna, a ne da to postaje 

prioritet u poslu i 

· treba voditi računa o pomorskom 

iskustvu. 

Daljnji rad će se usmjeriti i prema 

boljoj suradnji s WHO (World Health 

Organisation) pa će se inzistirati 

na njihovom punom angažiranju na 

slijedećim sastancima. 

Najmanji broj članova posade 

Predložena rješenja nažalost nisu 

uvrštena na STW 41., kroz redovite 

procese IMO-a, ali i nadalje imamo 

značajnu potporu u rješavanju ovog 

značajnog međunarodnog problema 

od mnogih pravih pomorskih 

zemalja, pa se očekuje da će se o 

njemu raspraviti na slijedećim STW 

podkomitetima. 

Sigurnosna kultura na brodu 

Ovo je pitanje tim značajnije što se 

približava datum punog implementiranja 

ILO Konvencije o radu pomoraca 

2006. te utvrđivanjem stvarnih 

obveza Sigurnosnog komiteta i 

određene sigurnosne osobe na brodu 

i njihovog uvježbavanja. 

Konvencija o tonaži 

Revidirana Konvencija o tonaži iz 

1969. donijela je mnoge novosti i 

nastavak se očekuje u kvalitetnijem 

radu dopisne radne grupe koju vode 

predstavnici SAD, a koja bi trebala 

točnije urediti odnose između GT i 

NT. 

Nažalost, još uvijek nisu do kraja 

prihvaćena načela kojim se vodio ITF 

u svezi smanjenja životnog i radnog 

prostora za posadu, a poglavito za 

vježbenike, a to su: 

· konzistentnost u primjeni; 

· poboljšanja u brodskom dizajnu; 

· poboljšanju u brodskoj 

sigurnosti i 

· sistematičnost u pristupu kod 

određivanja prioriteta kod amandmana. 

Očekivanja su da će predstavnik 

ITF Monitor na SLF 53 Alan Graveson 

(Nautilus UK) biti u mogućnosti 

da ponovno zatraži primjenu 

sistematičnijeg pristupa i iskazati naše 

zahtjeve. 

Politika u svezi zdravlja i 

sigurnosti u radu sa ILO 

Iako je ITF još 2006. godine utvrdio 

svoju politiku, koja je i potvrđena 

na kongresu 2010. Godine, u svezi 

zdravlja i sigurnosti, ostaje velik 

posao da se ista u većem dijelu 

počne primjenjivati globalno i bude 

sastavni dio kulture ponašanja na 

većini brodova. Velika pomoć će ovdje 

svakako biti i stvarna primjena ILO 

Konvencije 2006. o radu pomoraca. 

Zajednička radna grupa pomoraca 

i lučkih radnika 

Radna grupa se nije sastala u 2010. 

godini, ali se izašlo s našim prijedlozima 

na ILO tripartitnom sastanku 

o globalnom dijalogu o sigurnosti u 

transportnom dobavnom lancu, koje 

se ponajviše bavilo kontejnerskim 

transportom. 

Nesreće i izvještaji 

Očito je da na globalnoj razini treba 

utvrditi jednobrazno izvještavanje 

u svezi nesreće, a u čemu bi mogao 

dobro pomoći projekt EMSA-e (European 

Maritime Safety Agency). 

Piratstvo i oružane 

pljačke posada 

Najveća, najduža i najžučnija rasprava 

vođena je o ovom pitanju, u što su 

uključeni svi potencijalni problemi kao 

što su: 

· prijedlog ITF-a za kolektivni 

ugovor oko piratstva, 

· ukrcavanje naoružanih sigurnosnih 

snaga na brod i pitanje 

odgovornosti zapovjednika i 

ostale posade, 

· zarobljavanje i procesuiranje 

pirata, 

· korištenje „sigurnih prostora“ i 

„citadela“, 

· zadržavanje „brodova matica“, 

· proširenje zona na kojem se 

pojavljuju somalijski pirati i prostora 

visokog rizika, 

· pomoć pomorcima i njihovim 

porodicama, 

· odgovornosti vlada država i 

zastava oko zaštite pomoraca, i 

· uloga UN-a i IMO-a. 

Komitet nije mogao donijeti 

zaključke oko utvrđivanja preporuke 

o ukrcavanju oružja na trgovačke 

brodove te samo postavilo još pitanja 

koje treba riješiti, a odnose se na; 

· pitanje osobnog životnog osiguranja 

u slučaju piratskog napada, 

· ostale nepoznate efekte po 

zdravlje i život pomoraca koji 

prolaze zonama visokog rizika, 

· postojanje stvarne mogućnost da 

se kolektivnim ugovorom regulira 

pravo pomorca da napusti 

brod koji ide tim područjima bez 

posljedica 

Ono što osobno smatram značajnim 

je, da su pojedini sindikati (UK, NL, 

Rusi) počeli mijenjati svoju politiku i 

prihvaćaju naoružanje na trgovačkim 

brodovima, što je ustvari rezultiralo 

sa sve većim angažiranjem istih, ali i 

mjenjanju politike ITF u svezi s tim.• 

(bb)

6 


Formacijski sastav 

Utvrđeni 

kriteriji 

Nakon niza sastanaka na kojima su sudjelovali 

predstavnici Uprave za pomorski promet, pomorsko 

dobro i luke, Uprava za sigurnost plovidbe, 

zaštitu mora i unutarnjih voda, Jadrolinije, Rapske 

plovidbe d.d., Udruge hrvatskih linijskih brodara, 

Sindikata pomoraca Hrvatske, Nezavisnog sindikata 

pomoraca putničkih brodova Hrvatske i 

Hrvatskog sindikata pomoraca utvrđeni su uvjeti i 

kriteriji za utvrđivanje formacijskog sastava. 

skladu s člankom 8., stavak 

U 7. Pravilnika o uvjetima 

i načinu održavanja straže te 

obavljanju drugih poslova na 

brodu kojima se osigurava 

sigurna plovidba i zaštita mora od 

onečišćenja s brodova kompanije 

i sindikati pomoraca donose 

izjavu o formacijskom sastavu, 

koji čini najmanji broj članova 

posade broda u eksploataciji na 

određenoj liniji u javnom obalnom 

pomorskom prometu prema 

slijedećim kriterijima i na slijedeći 

način: 

1. Osnova za utvrđivanje 

formacijskog sastava je kolektivni 

ugovor ili sporazum o 

minimalnim radnim i socijalnim 

standardima koji mora biti isti 

za sve brodare. Svi sudionici u 

utvrđivanju formacijskog sastava 

moraju biti potpisnici kolektivnog 

ugovora (ili sporazuma o 

minimalnim radnim i socijalnim 

standardima). 

2. Sindikate pomoraca će kod 

utvrđivanja formacijskog sastava 

predstavljati povjerenstvo kojeg 

međusobno utvrde sindikati.Isto 

povjerenstvo utvrđuje formacijski 

sastav sa svim brodarima 

pojedinačno. Članovi povjerenstva 

biraju predstadnika koji u 

ime povjerenstva potpisuje izjavu 

o formacijskom sastavu. 

3. Pri utvrđivanju formacijskog 

sastava polazi se od najmanjeg 

broja članova posade za sigurnu 

plovidbu koji moraju imati 

pomorski brodovi, plutajući objakti 

i nepomični odobalni objekti. 

Zatim se utvrđuje potreban broj 

ospsobljenih članova posade 

sukladno rasporedu za uzbunu 

i konačno dovoljan broj osposobljenih 

članova posade za sve 

ostale poslove i zadatke na brodu, 

zavisno od linije koju brod obavlja, 

te se utvrđuje da li predloženi 

formacijski broj članova posade 

zadovoljava propisane uvjete u 

pogledu sati rada i sati odmora. 

3.1 Najmanji broj članova 

posade pomorskog broda za 

sigurnu plovidbu (izjavi se prilaže 

preslika stranice upisnog lista 

„Folio A2“ ili izdano „Uvjerenje 

o najmanjem broju članova 

posade“). 

3.2 Dovoljan broj osposobljenih 

članova posade sukladno 

ovjerenom „Rasporedu za 

uzbunu“ (izjavi se prilaže preslika 

rasporeda za izvansezonu i 

rasporeda za predsezonu/visoku 

sezonu/ podsezonu). 

3.3. Eventualni dodatni broj 

osposobljenih članova posade 

sukladno rasporedu poslova i 

zadataka na brodu, zavisno od 

linije koju brod obavlja. 

3.3.1. Poslovi priveza i odveza. 

3.3.2. Poslovi ukrcaja/ 

iskrcaja putnika, vozila i tereta. 

3.3.3. Poslovi čišćenja i 

tekućeg održavanja broda ukoliko 

ih i u kojoj mjeri obavlčja posada 

broda. 

3.3.4. Poslovi pružanja 

ugostiteljskih usluga putnicima 

broda ukoliko ih i u kojoj mjeri 

obavlja posada broda. 

3.3.5. Ostali poslovi. 

3.4. Dovoljan broj osposobljenih 

članova posade sukladno 

Rapsoredu radnog vremena prema 

članku 8., stavci 1. do 6. Pravilnika 

o uvjetima i načinu održavanja 

Foto vijest 

straže, te obavljanju drugih poslova 

na brodu kojima s eosigurava 


onečišćenja s brodova – izjavi se 

prilaže preslika ispunjenog Obrasca 

rasporeda radnog vremena na 

brodu. 

Stražu noću brodar je dužan 

osigurati kroz formacijski sastav 

ili temeljem odobrenja lučke 

kapetanije na zahtjev vlasnika 

broda ili kompanije sukladno 

članku 34., stavak 1. ili stavak 2. 

„Pravilnika o uvjetima i načinu 

održavanja straže, te drugih poslova 

na brodu kojima se osigurava 


onečišćenja“. • (dp) 

Sredinom ožujka održan je sastanak između predstavnika SPH i 

direktora Dunavskog Lloyda iz Siska V. Gacika. Raspravljalo se o situaciji 

u tvrtci, problemima i koracima koji se poduzimaju. Predstavnici 

SPH su zatražili da se od početka travnja vrati puni iznos terenskog 

dodatka i da se riješi pitanje plaćanja prekovremenih sati. (dp) 

Fond solidarnosti SPH 

Dodijeljene 

pomoći 

Nakon detaljne analize i razmatranja 

pristiglih zahtjeva za pomoć 

na prvoj sjednici Fonda solidarnosti 

SPH u 2011. godini koja je 

održana 24. ožujka dodijeljene 

su slijedeće pomoći: obitelji pok. 

M. Čale 3.000 kn, J. Delić 1.500 

kn (Pomgrad), P. Paško (Tankerska 

plovidba) 4.000 kn, K. Pouh 

Galović i Lj. Dujanić (Transadria) 

i Z. Hromin (Jadrolinija) po 1.500 

kn, Đ. Stuburić, B. Petričić (Azalea) 

i S. Tutenov (Dunavski Llloyd) 

po 2.000 kn. Za 64 člana SPH iz 

Transadrie d.d. isplaćena je pomoć 

od po 1.000 kn.Uz to odobrene 

su pozajmice na šest mjeseci uz 

osiguranje vraćanja po 500 kn 

mjesečno preko platnih lista: J. 

Vlahović ( Plovput), S. Štanfel i S. 

Bartulović (Jadrolinija) po 3.000 kn. 

Komisija je odbila zahtjev 

za pomoć M. Knežević, jer nije 

ispunio uvjete (dobio je pomoć u 

prosincu 2010. godine). 

U 2010. VELIKI 

BROJ POMOĆI 

Članovi Komisije Fonda solidarnosti 

SPH (N. Melvan, D. Brkljača i 

A. Manojlović) su na prvoj sjednici 

Fonda solidarnosti u 2011. godini 

analizirali dodijeljene pomoći u 

2010. godini (izvješće je podnijeto 

IO SPH,a biti će i na dnevnom 

redu SO SPH). 

Planom prihoda i rashoda za 

2010. godinu Fond solidarnosti 

SPH je raspolagao sa 140.000 kn, a 

dodijeljeno je 84 pomoći u iznosu 

od 115.727,52 kn, a ako se pribroje 

pozajmice (22.000 kuna, što se 

uredno vraća), poštarine (409,10 

kn) , troškovi za vijence (610 kn) 

i bolesničke pakete (245,18 kn) u 

2010. godini je utrošeno ukupno 

138.991,80 kuna. 

Zbog izvanredne situacije u 

tvrtci Transadria d.d. iz Rijeke 

dodijeljena je ukupno 51 pomoć 

(54.850 kn), a slijede Jadrolinija 

s 12 pomoći ( 20.377, 52 kn), 

Plovput sa sedam pomoći (13.500 

kn), Dunavski Lloyd d.d. sa četiri 

pomoći (9.000 kn), Tankerska 

plovidba d.d. i JPS d.d. s dvije 

pomoći (6.000 kn) te Atlantska 

plovidba d.d., Lučka kapetanija 

Dubrovnik, Vugip d.d., Pomgrad 

d.d. i Brodospas d.d. u kojima je 

pomoć dodijeljena po jednom 

članu. 

Najviše pozajmica dodijeljeno je 

u Jadroliniji (ukupno 16.000 kn), 

a slijede Plovput d.d. i i Dunavski 

Lloyd d.d. (ukupno 6.000 kn).• 

(dp) 

Crna strana mora 

· Brod za prijevoz LNGa 

„Excelerate“ (151.035 

cbm, brodar Excelerate 

Energy u dugoročnom 

najmu najmitelja Nakilat 

iz Katara) završio je u 

brodogradilištu Navantia 

Cadiz trećeg 

ožujka nakon što je 

prilikom iskrcaja tereta 

u britanskom terminalu 

South Hook zamijećeno 

istjecanje plina. Na brodu 

je djelomično hrvatska 

posada. 

· Kontejnerski brod 

„CMA CGM Lamartine“ 

(76171 gt, izgrađen 

2010.) nasukao se trećeg 

travnja u 19.20 sati na 

76. kilometru Sueskog 

kanala. Brod je odsukan 

od strane tegljača S.C.A. 

i nastavio plovidbu u 

konvoju prema sjeveru. 

Na brodu je djelomično 

hrvatska posada. 

· Ministar pomorstva 

Indije objavio je da ratni 

brod „INS Vindhyagiri“, 

koji je potonuo nakon 

sudara s njemačkim kontejnerskim 

brodom „Nordlake“ 

(zapovjednik iz 

Hrvatske), nije poštovao 

zone razdvajanja. 

· Dva časnika su 

stradala, a jedan član 

posade je ozlijeđen 

nakon pada čamca za 

spašavanje u more 

“Dalmatia” 

tijekom vježbe na brodu 

„CMA CGM Christophe 

Colomb“ u kineskoj luci 

Yantian 15. travnja. Na 

brodu nije bilo hrvatskih 


· Dva su pomorca 

lakše ozlijeđena (upravitelj 

stroja i časnik 

stroja) trećeg travnja u 

Splitu tijekom vježbe 

spuštanja brodice za 

spašavanje s trajekta 

„Dalmatia“ (zastava 

Panama)- došlo je do 

puknuća čeličnih sajli. 

Brodica je pala u more 

s visine od oko osam 

metara. Član posade 

u strojarnici ostao je 

neozlijeđen.

. 66 • svibanj 2011 

7 

Jadrolinija 

Neprimjeren 

odgovor uprave 

Jadrolinije 

Koordinator Povjereništva SPH podružnice Jadrolinije 

D. Mucić dobio je od predsjednika uprave Jadrolinije 

S. Lončara odgovor koji se donekle tiče i kolektivnog 

ugovora za radnike na kopnu, te je uputio odgovor nakon 

što je Povjereništvo ocijenilo da je pozivanje predsjednika 

uprave na kolektivni ugovor neprimjeren. 

Naime, SPH već više od dvije 

godine pokušava započeti pregovore 

oko izmjena i dopuna KU, a sada 

uprava tvrdi da je Jadrolinija u nepovoljnijem 

položaju od ostalih brodara 

u nacionalnoj plovidbi ! 

D. Mucić u odgovoru navodi da je u 

veljači 2011. godine donijeta odluka 

pregovaračkog tima da se otkaže 

primjena Sporazuma o minimalnim 

radnim i socijalnim standardima 

pomoraca kako bi se onemogućila 

nelojalna konkurencija. SPH se 

protivio prihvaćanju samo potpisanih 

priloga kao uvjeta za dobivanje koncesije 

ukazujući da se brodari koji primjenjuju 

KU nalaze u nepovoljnijem 

položaju od brodara koji su pristupili 

sporazumu i da se time omogućava 

nelojalna konkurencija (pojedini 

brodari nisu potpisali niti formacijski 

sastav, plaće, hranarina, pomorski 

dodatak). Brodari koji održavaju liniju 

Valbiska-Lopar i Split-Korčula nemaju 

potpisane priloge, a dodijeljena im 

je koncesija što je izravno kršenje 

zakona od strane Agencije… Uz to 

predstavnik Jadrolinije nikada nije 

podržao stav SPH niti da se s ostalim 

brodarima započnu pregovoru oko 

KU te da se isti proširi na cijelu granu. 

SPH je u veljači pozvao brodare na 

pregovore oko izmjena i dopuna KU, 

ali se nitko nije odazvao! Nakon što je 

Sporazum prestao važiti, predstavnik 

Jadrolinije je prozvao inicijativu za 

održavanje sjednice pregovaračkog 

odbora u svezi potpisivanja protokola 

o otpočinjanju pregovora. Sve to 

ukazuje da je uprava Jadrolinije imala 

mogućnosti i vremena da svojim 

primjerom pozove sve brodare na 

pregovore oko izmjena i dopuna KU! 

D. Mucić također navodi da nije 

pošteno takvim opravdanjem tražiti 

izgovor za nepristupanje uprave 

pregovorima oko KU za zaposlenike 

na kopnu (nacrt je uručen prije 1,5 

godina) kada je uprava obećala 

dostaviti svoje mišljenje, a sada se 

poziva na Pravilnik o radu koji ima 

dosta sličnosti s prijedlogom KU. No, 

uprava ne navodi da je pravilnik u 

međuvremenu izmijenjen na štetu 

zaposlenika! 

D. Mucić podsjeća da je interes SPH 

kvalitetnija zaštita prava iz radnog 

odnosa zaposlenika potpisivanjem 

KU, a namjerno se nije inzistiralo na 

znatnom povećanju pojedinih prava. 

SPH nema ništa protiv prijedloga 

uprave da se preko Mare nostruma 

započnu pregovori uz napomenu da 

je s Mare nostrumom potpisan KU koji 

se trebao primjenjivati na sve članove 

udruge, ali i cijelu granu. Konstatira 

se da nije za očekivati da će i ostali 

brodari koji se takmiče za dobivanje 

koncesije, a zapošljavaju neznatan 

broj ljudi na kopnu, prihvatiti takav 

prijedlog (uz to nisu članovi Mare 

nostruma). 

D. Mucić ističe da SPH ne bi tražio 

suradnju s vladinim Uredom za socijalno 

partnerstvo da se uprava Jadrolinije 

odazvala na pozive za pregovore 

te smatra da je sve trebalo ostati u 

okviru pregovora između prave i 

sindikata uz pomoć MMPI (ministar je 

ujedno i predsjedavajući GSV-a). 

U odgovoru upravi Jadrolinije D. 

Mucić ističe da je još uvijek mišljenja 

SPH zahtjeva 

Produžetak 

roka 

zamjena 

dopunskih 

svjedodžbi 

Prvoga lipnja istekao je 

rok koji je odredio MMPI 

za zamjenu dopunskih 

svjedodžbi, pa se zamjena više 

ne može izvršiti bez ponovnog 

polaganja ispita (i plaćanja). S 

obzirom da veliki broj pomoraca 

to nije uspio obaviti na 

vrijeme SPH je uputio MMPI 

zahtjev da se rok za zamjenu 

produži. 

„Zbog velikog pritiska 

pomoraca koji nisu dospjeli 

(iz raznih razloga) zamijeniti 

svjedodžbe neograničenog 

trajanja u nove s ograničenim 

trajanjem tražimo produljenje 

roka. Najčešći je razlog što su 

na brodu, a u vrijeme kada 

su pokušavali zamijeniti 

svjedodžbe nije bilo tiskanica. 

Onima koji su se obratili SPH, 

predloženo je da predaju 

pismene zahtjeve kako bi se 

osigurali da su zahtjev dali na 

vrijeme, ali je bilo očigledno 

i onih koji su se zadovoljili 

odgovorom u lučkim kapetanijama 

da nemaju tiskanice i 

da dođu kasnije. Mislimo da 

ne treba posebno skrenuti 

pažnju da se radi najčešće o 

mornarima i kormilarima, ali 

niti česnici nisu bili dovoljno 

svjesni mogućnosti osiguranja 

zahtjeva u određenom 

vremenu. 

Ono što dodatno iritira je 

da se oni koji nisu dospjeli 

promijeniti svjedodžbe 

upućuju na ponovno polaganje. 

To je jednostavno 

nelogično i upućuje na još 

jedan harač. Kako drugačije 

protumačiti da su smo bili 

pametni (neograničeno) pa su 

nam tu “pamet” potvrđivale 

i svjedodžbe neograničenog 

trajanja, a onda smo, zbog 

usluge nekim brodarima koji 

neosnovano traže ograničenje 

trajanja svjedodžbi, postali i 

svi ograničeno “pametni“, pa 

moramo pamet još jednom 

dokazivati 

Molimo vas da razmotrite 

mogućnost produženja roka 

zamjene svjedodžbi do kraja 

godine te da razmotrite i 

mogućnost produžavanja tih 

svjedodžbi bez dodatnih ispita 

ili s ispitima koji neće biti na 

trošak pomoraca !” 

da nije potrebna vanjska pomoć 

za dogovore, jer je SPH uvijek bio 

za iskreni dijalog i dogovor. No, s 

protokom vremena smanjuju se 

mogućnosti pregovora, a povećavaju 

pritisci za pokretanje sindikalnih 

akcija. • (dp) 

ILO 185 

Uskoro ratificiranje 

konvencije 

Vlada RH je u hitnu saborsku 

proceduru poslala Nacrt prijedloga 

zakona o potvrđivanju konvencije 

kojom se mijenja Konvencija 

o identifikacijskim ispravama 

pomoraca iz 1958. godine (ILO 185). 

Time je prihvaćena inicijativa SPH 

da se ratificiranjem konvencije 

olakšaju pomorcima putovanja i 

sigurnost, posebice u kontekstu 

problema koji se u posljednje 

vrijeme javljaju pri smjenama 

posada u brazilskim lukama 

(nakon što je odluka suspendirana 

u dvije luke, brazilske vlasti su 

proširile primjenu na sve luke). 

Konvencija predstavlja 

međunarodni instrument kojim 

se na globalnoj razini uspostavlja 

obvezujući sustav identifikacije 

pomoraca. Ujedno, u svrhu zaštite 

putnika i posade te očuvanja 

ILO 

Priznanje 

za P.Brazzodura 

ITC-ILO (International Training 

Centre- International 

Labour Organisation) i ILO 

(International Labour Organisation) 

obavijestili su P. Brazzodura, 

koordinatora ITF-a za 

Hrvatsku da je uspješno položio 

završni ispit nakon “Workshop 

for ITF inspectors on the ILO 

Maritime Labour Convention, 

2006” koji je održan od 

28. ožujka do prvoga travnja u 

Torinu (Italija). 

Foto vijest 

sigurnosti brodara, uspostavlja se 

sveobuhvatni sustav koji se temelji 

na biometrijskoj identifikaciji 


Konvencija osigurava određena 

prava i olakšava putovanja 

pomoraca u druge države u svrhu 

ukrcaja na brod, prekrcaja na drugi 

brod ili repatrijaciju kao i iskrcaj 

na obalu i kratkotrajan boravak 

u granicama grada u kojem je 

smještena luka pristajanja. 

MMPI će u suradnji s MUP-om 

dogovoriti način, postupak za 

uzimanje, čuvanje i korištenje 

potrebnih biometrijskih podataka 

te odgovarajuće izmjene u podzakonskim 

propisima. 

Ratifikacijom konvencije pomorci 

će morati zamijeniti aktialne 

pomorske knjižice novim biometrijskim 

pomorskim knjižicama.• (dp) 

- Nadamo se da će vam 

svjedodžba pomoći da mjerodavne 

nacionalne vlasti prepoznaju vaše 

znanje o Konvenciji o radu pomoraca, 

2006. i vašu stručnost da djelujete 

kao ITF inspektor u svezi radnih 

i životnih uvjeta pomoraca propisanih 

konvencijom. Vaš doprinos 

je ključan u svezi implementacije 

ILO MLC, 2006, poručila je Cleopatra 

Doumbia-Henry, direktorica 

International Labour Standards 

Department ILO-a iz Ženeve.• (dp) 

Članovi podružnice SPH riječke Transadrie d.d. održali su 11. travnja 

dvosatni štrajk upozorenja zbog neisplate plaća (od rujna prošle 

godine) u Rijeci i Šibeniku. Novo ročište na Trgovačkom sudu u Rijeci 

nije održano, a cijeli je predmet privremeno prebačen na Visoki 

trgovački sud u Zagrebu (nakon žalbe uprave). (bm)

8 


9 

Stigao je trenutak da posjetimo članove SPH u splitskoj podružnici Plovputa 

koji svojom tradicijom i naporima u očuvanju sigurnosti pomorskog prometa 

na Jadranu žive i dišu naše more.... 

Napisala i snimila B. Manojlović 

Ivica Grga, zaposlenik Plovputa 

i član SPH, pomorac koji drži 

pod kontrolom splitsko područje 

svjetionika i svjetlećih oznaka 

nas je pozvao na jednodnevni 

obilazak splitskog kanala, 

pokazavši nam samo mali dio 

opsega posla koji obavlja splitska 

podružnica Plovputa. Kroz 

Splitska vrata u ljetnom razdoblju 

prođe i do 200 brodova u sat 

vremena, što nam dovoljno govori 

o potrebi svjetioničara koji budno 

čuvaju taj prometni morski put 24 

sata dnevno. Iako su svjetionici 

danas automatizirani te se 3 do 4 

puta godišnje ručno čisti svijetlo, 

neupitna je važnost pojedinca 

koji živi i radi na svjetioniku. 

Pitate se zašto Ljudi održavaju 

objekte koji već više od stoljeća 

stoje i pokazuju put brodovima u 

Jadranskom moru. Ljudi čuvaju 

tradiciju zanimanja koje vuče 

ŠTO JE PLOVPUT 

Plovput d.o.o. Split je 

trgovačko društvo s 

ograničenom odgovornošću 

u 100% vlasništvu Republike 

Hrvatske čija je temeljna 

djelatnost, sukladno Pomorskom 

zakoniku i Zakonu o 

Plovputu, vezana za sigurnost 

plovidbe i kao takva 

od interesa za Republiku 

Hrvatsku, a obuhvaća: 

• održavanje i uređenje 

plovnih putova u unutarnjim 

morskim vodama 

i teritorijalnom moru 

Republike Hrvatske; 

• postavljanje objekata 

sigurnosti plovidbe na 

plovnim putovima u 

unutarnjim morskim 

vodama i teritorijalnom 

moru Republike Hrvatske 

i osiguranje njihovoga 

pravilnog rada; 

• obavljanje poslova 

radijske službe na pomorskim 

plovnim putovima 

Republike Hrvatske; 

• obavljanje istraživanja i 

projektiranja radi obavljanja 

poslova iz vlastite djelatnosti 

Plovput je, u ime Republike 

Hrvatske, član 

Međunarodne udruge 

svjetioničarskih službi IALA 

(International Association of 

Lighthouse Authorities). 

svoje korijene u davnu Austro- 

Ugarsku i kasniju Jugoslaviju kada 

su čitave obitelji svjetioničara 

živjele odvojene od kopnene 

stvarnosti i žrtvovale blagodati 

života na kopnu za izolirani život 

na otočnim svjetionicima, nerijetko 

i po nekoliko godina. kako 

nam i sam g.Grga kaže, ukoliko 

svjetioničari ne bi bili cijelu 

godinu stacionirani na svjetionicima, 

došlo bi do zapuštenja koje bi 

posljedično dovelo do propadanja 

ovih nam jadranskih dragulja. 

Da su neprocjenjive vrijednosti, 

ne mislimo samo mi, već i horde 

turista koje svake godine dolaze 

u sve većem broju u potrazi za 

robinzonskim turizmom kojeg 

Plovput nudi. Dvadeset svjetionika 

je na raspolaganju za iznajmljivanje, 

upravo zbog velikeih 

troškova održavanja koji se na 

ovaj način najlakše pokriju. Neven 

Melvan, koordinator podružnice 

SPH u Plovputu, napominje da 

turizam nije okosnica djelovanja 

unatoč sve većoj popularnosti 

istog, već sigurnost plovidbe, 

koja je prva i osnovna djelatnost 

jadranskih svjetionika... 

U ovoj ruti smo posjetili 

svjetleću oznaku Mlini, svjetionik 

otočić Murvica, gdje nas 

je dočekao svjetioničar Nenad 

Marić, obalno svijetlo otočić 

Maltu, svjetleću plutaču Drvenik, 

otočić Stipanjsku, lučko 

svijetlo Maslinicu i Rogač, 

Stomorsku na otoku Šolti te 

na koncu svjetionik “Rt Ražanj” 

na Braču. Nekoliko sati koje smo 

proveli sa “gazdom kuće” na 

zadnjem odredištu našeg obilaska, 

pomorcem Perom Barabom, doveli 

su nas do sljedećeg zaključka: 

život svjetioničara je dvosjekli 

mač. Mjesec dana provodi sam 

na svjetioniku, nakon čega odlazi 

kući na mjesec dana kada ga na 

Izbori za RV u 

PLOVPUTU 

Nakon glasovanja održanog 

20.travnja u Bazi Plovputa u 

Splitu, objavljeni su rezultati 

prema kojima je Sindikat 

pomoraca Hrvatske dobio 

115 glasova dok je Sindikat 

zaposlenika Plovput odnio 

73 glasa. Za radničko vijeće 

izabrani su Neven Melvan, 

Petar Šimunović i Sanja Podrug, 

a zamjenici su Hrvoje 

Serdarić, Ivan Brkljača i 

Željko Višić. Ovi izbori su 

još jednom potvrdili status 

SPH u podružnici Plovput, a 

na nama je da u sljedeće tri 

godine opravdamo iskazano 

povjerenje naših članova. 

Reportaža 

Plovput - putokaz u 

Jadranskom moru 

radnom mjestu mjenja njegov suradnik. I 

SVJETIONICI su najveći i najznačajniji 

objekti sigurnosti plovidbe koji 

omogućuju sigurnu dnevnu i noćnu 

plovidbu određenim morskim područjem. 

Izgrađeni su na najistaknutijim i/ili 

najudaljenijim točkama našeg teritorijalnog 

mora. Sastoje se od kamenih zdanja 

s uočljivom svjetioničkom kulom. 

Uglavnom su opremljeni s glavnim i rezervnim 

svjetlom. Domet glavnog svjetla je do 30 milja. 

Neki svjetionici su opremljeni uređajem s 

radarskim odrazom (racon) i/ili sustavom za 

maglu (detektor magle i sirena za maglu). 

Svih 45 svjetionika su automatizirani i nadzirani 

putem sustava daljinskog nadzora. 

Svjetioničar Nenad Marić i ekipa iz 

Plovputa na svjetioniku Otočić Murvica 

S lijeva nadesno: Neven Melvan, Pero 

Baraba i Ivica Grga na Rtu Ražanj 

tako cijelu godinu. Ne znamo 

koliko ljudi bi izdržalo ovakav 

tempo života jer kako kažu i oni 

sami, za ovo treba biti rođen.. 

U svakom slučaju, veselimo se 

nastavku našeg putovanja po 

svjetionicima Dalmacije, kada će 

nas naš vodič Ivica Grga odvesti 

još malo južnije... 

O svjetionicima, 

općenito 

Kada se brod s otvorenog 

mora približava obali njegov 

se izbor puta kojeg je imao na 

pučini smanjuje. Brojne opasnosti 

(ploćine, grebeni, hridi, otoci, 

uski prolazi, kanali) ne samo da 

ograničavaju njegovu plovidbu 

već i određuju pravac njegove 

plovidbe. Upravo iz tih razloga, 

plovidbe po obalnim morima 

traže daleko veću točnost i 

preciznost u navigaciji. Ta tražena 

točnost i preciznost nikada, 

pa niti dan danas nije se mogla 

postići samo brodskim navigacijskim 

instrumentima. Pomorci su 

stoga za vođenje sigurne plovidbe 

bili prisiljeni na pomoć s obale. 

Tražili su da im se brojne 

prepreke, strane kanala, uski 

prolazi označe kako bi mogli 

odrediti poziciju, držati pravac 

plovidbe, vršiti promjene kursa i 

druge radnje vezane za izbjegavanje 

sudara. 

Pitamo se kada je čovjek počeo 

označavati sve te za navigaciju 

interesantne točke, odnosno 

kada je počeo označavati pomorske 

putove Na to pitanje nema 

odgovora ,ali s obzirom na starost 

plovidbe možemo pretpostaviti je 

da je to napravljeno davno prije 

nego što nam sugeriraju sačuvani 

Pomorski svjetionici s 

posadom oduvijek su 

bili najvažniji objekti 

sigurnosti plovidbe 

na moru, kako 

sa sigurnosnog tako i s 

psihološkog aspekta. 

Rt Ražanj i unutrašnjost istog - slika desno 

dokumenti. 

Na našoj obali organizirano 

označavanje objekata započelo je 

nakon što je 1817. god. Austrija 

donijela pravilo o gradnji svjetionika, 

a Deputacija tršćanske 

burze dobila u nadležnost njihovu 

gradnju i održavanje. 

Prvi svjetionik koji je sagrađen 

kod nas je svjetionik «Savudrija«, 

pušten u rad 1818.g, poznat u 

svijetu po tome što je to bio prvi 

svjetionik s pogonom na plin 

(plin se dobivao sagorijevanjem 

ugljena). Nakon toga sagrađeni 

su i svjetionici «Porer» 1833.g, 

»Struga» 1839.g., »Veli rat» 

1849.g,, »Kovačine» 1854.g i 

drugi. 

Služba sigurnosti plovidbe 

1867.g. prelazi u potpunu 

nadležnost Pomorske uprave pod 

kojom ostaje do 1918.g., dokad 

je i naša obala bila pod austrougarskom 

vlašću. Prokopavanje 

Sueskog kanala 1869.g. dovodi 

do naglog povećanja prometa 

između Jadranskih luka i Dalekog 

istoka, pa od tada gradnja svih 

vrsta objekata sigurnosti plovidbe 

teče ubrzanim tempom. 

Prvi svjetski rat obustavlja 

svaku izgradnju i svaku djelatnost 

vezanu za unaprijeđenje 

službe..Po njegovu završetku tj. 

1924. god. skrb o održavanju 

službe prelazi iz nadležnosti 

Pomorske oblasti iz Bakra u 

Direkciju pomorskog saobraćaja 

sa sjedištem u Splitu, a nakon 

Rapalskog ugovora, kada dio naše 

obale pripada Italiji (Istra, Zadar, 

otoci Lastovo, Sušac, Palagruža, 

Cres, Lošinj, Susak, Unije) dolazi 

do raspada jedinstvenog sistema 

službe, s time posljedično i do 

slabljenja iste. 

Tijekom II. Svjetskog rata nisu 

pošteđeni ni objekti sigurnosti 

plovidbe. Srušeno je ili oštećeno 

oko 80 % objekata. U ratu je 

dezorganizirano i upravljanje 

tom službom, a u ratnom vihoru 

poginuli su i nestali mnogi 

svjetioničari kao i mnogi članovi 

stručnog osoblja. 

Od 1949.god nakon ukidanja 

Pomorske oblasti u Splitu do 

danas, organizacije zadužene za 

pomorsku signalizaciju su: 

-Direkcija luka sjevernog, srednjeg 

i južnog Jadrana 

-Pomorske oblasti sa sjedištem 

u Rijeci, Splitu i Kotoru 

-Uprave pomorstva, 

do zaključno 01.01.1963. 

god. kada je osnovana jedinstvena 

organizacija za cijelu 

obalu istočnog dijela Jadrana sa 

sjedištem u Splitu pod nazivom 

«Ustanova za održavanje 

pomorskih plovnih putova» koja 

krajem 80-ih dobiva skraćenicu 

- Plovput. 

U sljedećim godinama u 

okviru radova tekućeg i investicijskog 

održavanja redovito 

se ulažu značajna sredstva 

POVIJEST: 

1818. 

Austro-Ugarska Monarhija 

izgradila svjetionik Savudrija, 

prvi od 48 svjetionika koji su 

još uvijek u funkciji. Daljnjim 

razvojem svjetioničarske 

službe upravlja ‘’Pomorska 

uprava u Trstu’’. 

1918. 

Brigu o objektima pomorske 

signalizacije preuzima ‘’Pomorska 

oblast u Bakru’’. 

1924. 

Reorganizacijom služba 

premještena u Split, pod 

nazivom ‘’Direkcija pomorskog 

saobraćaja’’. 

1945. 

Služba se nastavlja odvijati 

putem tri ‘’Pomorske oblasti’’ u 

sklopu ‘’Sekretarijata za promet 

i veze’’. 

1962. 

Osnovana ‘’Ustanova za 

održavanje pomorskih plovnih 

putova’’ koja se brine o sigurnosti 

plovidbe na pomorskim 

plovnim putovima obalnog 

mora tadašnje SFRJ, a djeluje 

pod okriljem ‘’Saveznog sekretarijata 

za saobraćaj i veze’’. 

1992. 

Uredbom Vlade Republike 

Hrvatske osniva se tvrtka 

‘’Plovput’’ p.o. Split (u 100% 

vlasništvu Republike Hrvatske) 

koja je preuzela sva sredstva, 

prava i obveze kao i radnike 

bivše ‘’Ustanove za održavanje 

pomorskih plovnih putova’’, 

koja su se nalazila na teritoriju 

Republike Hrvatske. 

1997. 

Sabor Republike Hrvatske 

donio je Zakon o Plovputu Split, 

kojim se tvrtka ‘’Plovput’’ p.o. 

Split preoblikovala u trgovačko 

društvo s ograničenom 

odgovornošću skraćenog naziva 

‘’Plovput d.o.o. Split’’. 

za uređenje objekata sigurnosti 

plovidbe kako bi se zadovoljilo 

sve veće zahtjeve pomoraca za 

sigurnom plovidbom našim dijelom 

Jadrana. S pogona svjetala 

na plin prelazi se na korištenje 

el.energije pa i na solarnu 

energiju. U ovom periodu dolazi 

do opadanja interesa ljudi za 

svjetioničarskim poslom, pa zbog 

velike cijene radne snage, napredka 

tehnologije i mogućnosti 

koje ona pruža, dolazi do sve 

većeg korištenja kompleksnijih 

tehničkih rješenja, odnosno 

povećanja stupnja pouzdanosti 

rada, a s time i do smanjenja 

utjecaja čovjeka na pozdanost 

rada svjetala. To sve dovodi do 

ukidanja nekoliko posada sa 

svjetionicima, što donosi i novu 

strategiju odnosno politiku 

tvrtke: udaljenost između dva 

pučinska svjetionika s posadom 

ne smije biti veća od cca 35 NM, 

odnosno kada brod u plovidbi po 

krmi gubi svjetlo svjetionika ugleda 

svjetlo slijedećeg svjetionika 

po provi. Također, svjetionici koji 

su smješteni u važnim prometnim 

kanalima i prolazima, gdje se 

odvija veliki promet brodova, bez 

obzira na međusobnu udaljenost 

moraju imati posadu. •

10 


Posljednjih pet mjeseci 

SPH bilježi je povećani 

broj slučajeva oboljenja 

od malarije (šest), a 

čak petero oboljelih 

Zdravlje 

Malarija uzima preveliki danak 

pomoraca boravilo je u 

lukama zapadne Afrike. 

U svim slučajevima 

zabilježeno je vrlo mala 

ili nikakva informiranost 

o malariji, a u 

niti jednom slučaju 

brodar/zapovjedništvo 

broda nisu provodili 

nikakvu profilaksu. 

tri slučaja je dokazano da 

U na brodu nije bilo nikakvih 

lijekova protiv malarije, u dva 

slučaja (jedan sa smrtnom 

posljedicom) je dokazano da 

nije postojala profilaksa, a nisu 

osigurana niti sredstva za zaštitu 

(kreme, sprejevi i sl.). U jednom 

slučaju na brodu nije bilo 

air conditiona, pa pored svih 

propusta, ni ta činjenica nije 

navela brodara/zapovjedništvo 

broda da se osiguraju lijekovi. 

-I lijekovi antimalarici i 

sprejevi protiv komaraca 

sastavni su dio brodskih 

apoteka i to bi morao imati 

svaki brod u skladu s konvencijom. 

To inače kontroliraju (ili 

bi barem morale) lučke vlasti 

kada dođu na brod. Svaka luka 

za međunarodni promet može 

dobiti taj status samo ako ima 

u tom gradu i apoteku koja 

ima sve lijekove s liste lijekova 

kojima može u svakom trenutku 

Foto vijest 

ospkrbiti brodove. Dio zemalja 

ima svoje liste lijekova za brodsku 

apoteku (poput Hrvatske, 

iako smatram da je hrvatska 

lista katastrofalna, pa sam u 

Ženevi radije rekao da je nemamo 

nego da moram objašnjavati 

gluposti koje se tamo nalaze), 

a one koje nemaju uglavnom 

koriste WHO listu, ističe dr. N. 

Nikolić. 

U niti jednom od zabilježenih 

slučajeva, pa ni članovi posade 

koji su pristali na razgovor, 

nisu nikad čuli za brzi test na 

malariju (časnici uključivši 

zapovjednika i ostali članovi 

posade). U jednom slučaju 

je zapovjednik izjavio da su 

naručeni lijekovi „nepotrebni 

i da predstavljaju nepotreban 

preveliki trošak“! 

Pomorci trebaju, kada odlaze 

u područja s malarijom, zahtjevati 

da im se omogući uzimanje 

tableta za zaštitu i da se osiguraju 

uvjeti kojima će se rizik od 

oboljenja svesti na najmanju 

moguću mjeru. Ukoliko im se 

ne udovolji pomorci se trebaju 

obratiti najbližem inspektoru 

ITF-a ili izravno SPH. 

Zaštita mora započeti prije 

odlaska u rizično područje 

preventivnim uzimanjem 

lijekova. Nije dovoljno samo 

podijeliti lijekove, već je od 

presudne važnosti upozoriti 

(na dobro vidljivom mjestu) 

na posljedice neuzimanja 

lijekova te izvršiti kontrolu u 

maksimalno mogućem obimu 

(provjera uzimanja lijekova). 

Pokazalo se vrlo uspješnom 

Za studente Pravnog fakulteta u Rijeci tradicionalno se u 

Središnjem uredu u Rijeci organizira dvosatno predavanje o 

iskustvima SPH s primjenom hrvatskih zakona. Ta su predavanja 

redovito vrlo dobro posjećena i prema izjavama studenata 

vrlo sadržajna zbog konkretnih primjera iz prakse. (dp) 

metodom slikovno prikazivanje 

posljedica malarije. 

Prema svjetskoj literaturi 

kao najčešći lijekovi za 

prevenciju malarije navode se: 

- Mefloquine (Lariam): jeftin, 

jednostavan za uzimanje (jedna 

tableta tjedno, uvijek istog dana 

u tjednu, lijek se uzima tjedan 

dana prije ulaska, za vrijeme 

boravka i još četiri tjedna nakon 

izlaska iz malaričnih krajeva). 

Nuspojave se javljaju u tri 

posto populacije, ali znaju biti 

dramatične- u vidu noćnih mora 

ili depresije (postoji rezistencija 

u Tajlandu i Kambodži). 

- Atovaquone/Proguanil 

(Malaron): noviji lijek protiv 

malarije, skup, jednostavno 

uzimanje (jedna tableta dnevno) 

za vrijeme obroka ili s mlijekom, 

svaki dan u isto vrijeme, 

započinje se jedan dan prije 

ulaska, cijelo vrijeme boravka 

i sedam dana nakon izlaska iz 

malaričnih krajeva. Nuspojave 

su rijetke i manje dramatične 

nego kod prethodnog lijeka. 

- Doxycyclin (Vibramicin, 

Hiramicin): jeftin, lijek se 

uzima jedan dan prije ulaska, 

cijelo vrijeme boravka i još 

četiri tjedna nakon izlaska 

iz malaričnih krajeva (jedna 

tableta dnevno). Kod uzimanja 

potrebno je izbjegavati 

izloženost suncu zbog mogućeg 

fotodermatitisa. 

Za vrijeme boravka u 

području malarije provode se 

mjere zaštite od uboda komaraca: 

• izbjegavati boravak na 

otvorenom naročito između 

sumraka i svitanja (prilagoditi 

poslove na otvorenom 

uključujući i brodsku stražu, 

objaviti na vidljivim mjestima 

zabranu izlaska na palubu 

kad izlazak nije vezan za 

neophodne poslove i vršiti 

kontrolu poštivanja naredbe). 

• nositi odjeću svijetlih boja 

koja pokriva veći dio tijela 

(dugi rukavi, duge hlače). 

Naročito je važno da dobro 

prijanja oko vrata, ručnih 

zglobova i gležnjeva i da nije 

pretanka (pomažu samoljepljive 

trake koje se koriste 

u brijačnicama ili sl., a 

omogućavaju da se košulja ne 

odvaja od tijela). 

• osobe s malo kose ili s jako 

kratkom kosom moraju nositi 

šešir ili kapu 

• nepokrivene dijelove tijela 

potrebno je premazati/nasprejati 

sredstvom protiv komaraca 

(zavisno od sredstva i njegovog 

trajanja- vidi preporuku 

na sredstvu- ponavljati 

premazivanje/sprejanje što 

je češće moguće, ali najmanje 

kao u preporuci). Preporuča se 

uzimanje sredstava koja sadrže 

kemikaliju DEET (diethyltoluamide). 

• sredstvo protiv komaraca 

dobro je nanijeti i na odjeću, 

a posebno na mjestima na 

kojima se može odjeća odvojiti 

od tijela (rukav,nogavice, vrat/ 

kragna). Najefikasnije se pokazalo 

sredstvo Permethrin, kojeg 

koristi i vojska za uniforme. 

• spavati u prostorijama koje 

imaju air condition koji mora 

raditi konstantno punom 

jačinom s time da treba voditi 

računa da razlika temperature 

ne bude prevelika u odnosu 

prema okolini. 

• prostorije za boravljenje 

moraju biti stalno zatvorene 

i u njima se moraju koristiti 

sprejevi protiv komaraca. 

Svaka temperatura u tropima 

se smatra malarijom 

dok se ne dokaže suprotno! 

Antimalarični lijekovi ne 

osiguravaju stopostotnu zaštitu. 

Ukoliko pomorac koji je pod 

profilaksom oboli od malarije 

simptomi su nespecifični: niska 

temperatura, osjećaj hladnoće, 

slabost, glavobolja, bolovi 

mišića, tegobe slične simptomima 

influence (prehlade). 

Zbog toga je potrebno pri takvim 

simptomima uvijek konzultirati 

liječnika uz nužno navođenje da 

je brod u ili je bio u području 

malarije te da je vršena profilaksa 

i s kojim lijekovima (Radiomedical 

advice). 

Brodovi na rutama u 

malaričnim područjima trebaju 

(moraju) imati najmanje tri 

dijagnostička seta za malariju – 

rapid test (brzi test). Način uporabe 

brzog testa je jednostavan, a 

postavljanje pravovremene dijagnoze 

neprocjenjivo je i liječenje 

može započeti odmah nakon 

konzultacije s liječnikom. 

Brodska ljekarna brodova 

koji su na rutama u malaričnim 

područjima moraju imati i 

potrebnu količinu lijekova za 

liječenje malarije. Obično: 24 

tableta Malarona, 40 tableta 

Doxycyclina i 50 tableta kinina 

uz upute za upotrebu. 

- Postoji još jedan koncept 

zaštite kojeg provode Danci, a 

postaje sve popularniji. Koristi 

se za brodove koji se kratko (do 

tri dana) zadržavaju u luci. To je 

tzv. stand-by-treatment: koriste 

se sve mjere opće zaštite te se 

uzima Malaron kao lijek, a ne 

prevencija, ističe dr. N. Nikolić.• 

P. Brazzoduro

. 66 • svibanj 2011 

11 

Linijska nacionalna plovidba 

SPH proziva: krše se 

radnička prava! 

Anton Malger Petrić, zamjenik predsjednika 

SPH je na konferenciji za novinare koja je 

održana 26. svibnja, ukazao je na nagomilane 

probleme u poštovanju radnih prava u 

tvrtci. 

Tvrtka LNP slijednik je tvrtke Split Tours s 

kojom je SPH imao sličnih problema pa je 

pozvana inspekcija rada koja je ustanovila 

niz nepravilnosti. Nakon akcije SPH poboljšao 

se odnos prema zaposlenicima, ali je tvrtka 

promijenila ime i dio rukovodstva i, nažalost, 

vratila se i starom načinu poslovanja. 

Danas broji oko 60 zaposlenih, mahom 

pomoraca, koji uredno i profesionalno obavljaju 

svoje poslove. Problemi su nastali kada 

pomorci i ostali zaposleni nisu dobili plaće 

za tri mjeseca (prosinac, siječanj, veljača), pa 

Tajne mora, more tajni 

Kada je brod za prijevoz kombiniranog 

tereta „Derbyshire“ (izvorno ime 

„Liverpool Bridge“) od 169.000 tona 

nosivosti potonuo desetog rujna 1980. 

godine oko 230 nautičkih milja od obala 

Okinawe, nitko nije mogao pretpostaviti da 

će taj brod – najveći svoga tipa na svijetu 

u to vrijeme- izazvati toliko zanimanje za 

njegove posljednje dane. 

Brod je izgrađen 1976. godine kao OBO 

(oil/bulk/ore) brod. Matična luka mu je 

bila Liverpool,a vlasnik lokalna tvrtka 

Bibby Line. Na posljednjem putovanju 

više od trećine članova posade bilo je iz 

Liverpoola. Nestao je u rujnu 1980. godine 

u Južnom kineskom 

moru za vrijeme 

tajfuna Orchid, na 

putovanju iz Kanade 

za Japan. Svih 44 

ukrcanih je stradalo: 

42 člana posade i 

dvije supruge. 

Osamdesetih 

godina prosječno 

je 17 bulkcarriera 

godišnje nestajalo. 

Gubitak broda 

“Derbyshire” je bio 

posaeban jer: bio 

je star samo četiri 

godine, vodila ga 

je kvalificirana posada i iskusan zapovjednik, 

bio je izgrađen u brodogradilištu u V. 

Britaniji i imao je klasu Lloyds Registera 

A 1, što je top klasifikacija za trgovačke 

brodove 

Trebalo je dvadeset godina da se ustanovi 

razlog potonuća ! Posljednje putovanje 

broda započelo je 11. srpnja 1980. godine, 

kada je isplovio iz Kanade za Japan 

prevozeći 157.446 tona željezne rudače. 

Nekoliko dana prije dolaska u Japan našao 

se usred tajfuna Orchid. Njegova posljednja 

znana poruka primljena je 9. rujna 1980. 

godine – javljao je o jakoj tropskoj oluji! 

Zanimljivo: nije primljen nikakav poziv 

upomoć (MAYDAY ili SOS). 

Potraga je pokrenuta 15. rujna, a 

je upomoć pozvan SPH. Nakon pismenog 

upozorenja LNP je isplatio osnovna plaća, 

ali se i dalje krše zakoni: poslodavac ne 

daje platne liste, pomorci ne mogu koristiti 

godišnji odmor niti im se on plaća, ne 

plaća se prekovremeni rad, ne poštuje se 

ritam ukrcaja i iskrcaja pomoraca, pomorci 

se premještaju s jednog broda na drugi 

tako da se ne mogu kvalitetno odmoriti, 

pojedinci imaju sklopljene ugovore o radu na 

jedan mjesec, pojedini pomorci više godina 

sklapaju ugovore o radu na jedan mjesec, 

uprava je jednostrano smanjila primanja za 

deset posto do daljnjega… Trenutno kasni 

plaća za travanj. 

Uvažavajući trenutačnu situaciju u tvrtci, 

a na inicijativu SPH dostavljen je prijedlog 

Slučaj: ”Derbyshire” 

Piše: D.Prestint 

obustavljena je 21. rujna : nikakvi tragovi 

potonuća nisu pronađeni, pa je brod 

proglašen izgubljenim. Obitelji pomoraca 

nikada nisu mogle prihvatiti da je toliko 

veliki brod nestao bez traga. 

Brod iste kompanije ,”Cambridgeshire” je 

20. rujna u more položio vijenac u spomen 

na nestale pomorce u blizini mjesta s 

kojega je “Derbyshire” poslao posljednji 

položaj. Kapetan Kenneth Gowsell, 

zapovjednik broda “Cambridgeshire” je 

zapisao: “... posada se skupila na krmi, 20. 

rujna, gdje smo postavili stol s oznakama 

Crvenog križa i osam buketa cvijeća. 

Brodska zastava je spuštena na pola koplja. 

Zaustavili smo strojeve i u potpunoj tišini 

počeli smo moliti”. 

Obitelji nestalih zatražile su službenu 

istragu o nestanku broda. Vlada V. Britanije 

je odbila, jer bez dokaza, službena 

istraga ne može početi. Obitelji su 

angažirale dva neovisna tijela da provedu 

istragu o nestanku. Derbyshire Family 

Association (DFA) je utemeljena da lobira 

za pokretanje službene istrage. Dvadeset 

godina je trebalo da saznaju kako su i 

zbog čega stradali njihovi najmiliji. 

U ožujku 1982. godine, jedan od pet 

blizanaca nestalog broda, “Tyne Bridge”, 

naišao je na jako nevrijeme u Sjevernom 

moru i palubna oplata je počela pucati 

ispred zapovjedničkog mosta i području 

Nažalost pojedini hrvatski 

brodari posluju na rubu zakona: 

ne poštuju socijalni paket 

pomoraca i ostalih zaposlenih 

u društvu kako bi jeftinije 

poslovali. Jedan od zakvih brodara 

je i Linijska nacionalna 

plovidba (LNP) iz Splita. 

upravi po kojem su pomorci i ostali zaposlenici 

spremni, ukoliko je tvrtci potrebno 

pomoći, odreći se deset posto primanja, a 

zauzvrat traže da im se izdaju dionice tvrtke 

u navedenoj protuvrijednosti. 

Treba navesti i da se brodari u nacionalnoj 

plovidbi mogu takmičiti za dobivanje koncesije 

uz prethodno potpisivanje socijalnog 

paketa za pomorce. Kako je sporazum istekao, 

a LNP nije potpisnik Nacionalnog kolektivnog 

ugovora, nije u mogućnosti takmičiti se za 

dobivanje koncesije. 

Zbog „nezainteresiranosti“ drugih brodara 

postoji mogućnost da će LNP sklopiti ugovor 

za održavanje linije Drvenik-Dominče, a to 

za njih podrazumijeva da je nepotrebno 

“rebra 65”. 

Četiri preostala broda su odmah 

upozorena – svi su pretrpjeli oštećenja 

na istome mjestu. Otkriveno je da je 

i “Derbyshire” imao slično, ali manje, 

oštećenje na istome mjestu. 

Peter Ridyard, otac četvrtog časnika 

stroja s broda “Derbyshire”, bio je iskusan 

brodski inspektor. Bio je uvjeren da takav 

brod nije mogao potonuti, pa je sakupio 

informacije o oštećenjima broda-blizanaca. 

Te podatke je poslao Department of 

Transport (DOT) u rujnu 1982. godine i 

ponovno u lipnju 1983. godine, ali nikada 

nije dobio odgovor. 

U srpnju 1985. godine DOT je objavio 

prijedlog izvješća u kojem se tvrdilo da je 

“Derbyshire” najvjerojatnije potonuo zbog 

oštećenja nastalih ispred zapovjedničkog 

mosta u području “rebra 65”. DFA je bila 

bijesna kada je, u ožujku 1986. godine, 

DOT objavio izvješće u promijenjenoj 

formi: sada su tvrdili da je brod mogao 

potonuti iz drugih razloga. 

Brod-blizanac “Kowloon Bridge” (izvorno 

ime “English Bridge”) je 18. studenog 

1986. godine pretrpio ozbiljna oštećenja 

palube na “rebru 65” u Sjevernom Atlantiku. 

Brod se dva dana kasnije usidrio u 

Bantry Bay (EIRE). Dva dana kasnije, sidro 

je zaoralo i ponovno se našao u plovidbi. 

Izgubio je list kormila te se našao na stijenama 

južnog irskog mora. Kratko nakon 

toga je puknuo na dva dijela kod “rebra 

65”! 

Nakon gubitka broda “Kowloon 

Bridge”, vlada V. Britanije je pristala 

otvoriti službenu istragu o gubitku broda 

“Derbyshire” koja je trajala od listopada 

1987. do ožujka 1988. godine. 

Zaključci su najavljeni za 18. siječnja 

1989. godine, više od devet godina od 

gubitka broda, a službena istraga je 

zaključila: “Zbog razloga navedenih u 

ovom Izvješću, sud je pronašao da je 

“Derbyshire” vjerojatno stradao zbog 

prirodnih sila tajfuna Orchid, pri jakom 

vjetru i jakom moru, kod Okinawe u 

mraku noći 9-10 rujna 1980. godine s 

gubitkom 44 života. Raspoloživi dokazi 

ne podržavaju nijedan čvrsti zaključak.” 

Obitelji su bile razočarane, jer podrtina 

broda “Kowloon Bridge” nije pregledana 

odnosno zanemaren je uzrok potonuća. 

Sigurno da “rebro 65” ima nešto s 

gubitkom broda, zatražili su podvodni 

pregled iako su znali da se ne zna točan 

položaj podrtine niti da nema adekvatne 

tehnologije za njegovo pronalaženje... 

nastavlja se 

pristupiti pregovorima oko socijalnog 

paketa za pomorce. SPH to neće dozvoliti te 

će inzistirati da tvrtka prethodno potpiše 

socijalni paketa za pomorce s predstavnicima 

sindikata koji imaju članove u LNP. •(dp) 

Akcija SPH 

Problemi s 

posrednicima i 

“posrednicima” 

Konvencija o radu pomoraca (ILO 

MLC 2006) ima svrhu podizanja standarda 

životnih i radnih uvjeta pomoraca, 

a propisuje da sve privatne posredničke 

agencije moraju biti certificirani (s dopusnicom 

MMPI), učinkoviti i odgovorni 

servis koji štiti i promiče prava iz radnog 

odnosa pomoraca. Posebno je zabranjeno: 

naplaćivanje od pomoraca za pronalaženje 

radnog mjesta na brodu, vršiti nezakonita 

odbijanja od plaća pomoraca i stvaranje 

“crnih lista” pomoraca.Brodari moraju biti 

sigurni da posrednike koje koriste udovoljavaju 

minimalnim standardima koje 

propisuje konvencija. 

SPH provodi stalnu akciju praćenja rada 

posrednika u zapošljavanju pomoraca 

te pozivaju sve pomorce koji su imali ili 

trenutno imaju bilo kakvih problema s 

posrednicima da se jave i iznesu svoja 

iskustva s posrednicima u urede SPH 

(Rijeka, Zadar, Šibenik, Split i Dubrovnik) 

ili e-mailom. 

Zajednički je cilj da se otkriju i odstrane 

svi oni posrednici (i “posrednici” koji 

rade na „crno“ bez dopusnice odnosno 

posrednici kojima je oduzeta dopusnica) 

s lošim navikama i radom suprotnim 

Konvenciji i Pravilniku o posredovanju pri 

zapošljavanju pomoraca. 

Treba reći da Pravilnik o posredovanju 

pri zapošljavanju pomoraca nije u skladu 

s Konvencijom o radu pomoraca 2006 i 

da će je u tijeku izrada novog pravilnika. 

Evo nekoliko primjera najčešćih kršenja 

sadašnjeg Pravilnika iz prakse SPH: 

· Odgovornost posrednika - ne bi se 

smjelo dogoditi da posrednik ukrcava 

pomorce na brod, a da zna da na tom 

brodu plaća kasni i do šest mjeseci (s 

time da prije ukrcaja obmane pomorca 

da plaća kasni “samo” dva-tri mjeseca), 

da je brod bez zaliha hrane i vode i 

da su narušeni standardi života i rada 

pomoraca o čemu imamo primjera 

u posljednjih mjeseci, odnosno da 

pomorci ostaju kao taoci u hotelu, jer 

brodar nije platio za njihov boravak 

· Posrednici, a naročito “posrednici” 

traže od pomoraca novac: posrednici 

ne smiju zahtjevati da pomorac 

snosi, izravno ili neizravno, u cjelini ili 

dijelom, nikakve takse ili druge pristojbe 

za pribavljanje ili zapošljavanje 

pomoraca ili davanje zaposlenja 

pomorcima, osim troška za pribavljanje 

obvezne zdravstvene svjedodžbe, 

pomorske knjižice i putovnice ili druge 

slične osobne putne isprave, ali ne 

uključuje trošak za vize koje mora 

snositi brodovlasnik. 

· Ukrcavanje na brod bez potpisivanja 

ugovora o radu (potpisivanje 

na brodu) i ukrcavanje bez pružanja 

informacija: posrednici su dužni, prije 

potpisivanja ugovora pomorca obavijestiti 

o njegovim pravima i obvezama koji 

proistječu iz ugovora o radu; dužni su 

omogućiti pomorcu da pažljivo provjeri 

uvjete zapošljavanja prije i poslije 

potpisa ugovora o radu te su dužni 

uručiti mu njegov primjerak ugovora o 

radu prije ukrcaja na brod. (dp)

12 


Embargo 

Ne spominjite 

doživljene 

stresove! 

Pomorci se sustavno obeshrabruju 

da za javnost 

govore o danima provedenima 

u rukama pirata ili 

o drugim stresnim situacijama 

. S druge strane netko 

treba pomorcima, ali i 

njihovim obiteljima pružiti 

psihološku pomoć. Upitno 

je da li embargo govora koji 

nameću brodari kontraproduktivan. 

Dobro je govoriti… Promičući neki 

zdravorazumski problem – razmjena 

donosi rješenja. No, to nije 

svrsishodno kada nemate nekoga tko 

će vas saslušati. Pronaći osobu od 

povjerenja nije lako kada ste ukrcani 

na nekom velikom brodu s malim 

brojem članova posade daleko od 

kopna. U takvoj situaciji nitko ne 

Akcije 

Sjećanje na 

stradale 

1949. godine 

Posmrtni ostaci tri talijanska 

pomorca čiji se brod potopio 25. 

studenog 1949. godine u dalmatinskim 

vodama trebali bi se uskoro 

prebaciti u San Giorgio di Nogaro, 

a čiji su ostaci pokopani na Žirju 

nakon nesreće broda „Argo“. Cijelu 

priču pokrenuo je gradonačelnik 

San Giorgia di Nogaro, Pietro Del 

Frate, na zahtjev obitelji, na obljetnicu 

stradanja 2010. godine kada 

je zadužio zastupnika Paola Favalessu 

da se angažira kod talijanskih 

i hrvatskih vlasti za povratak 

posmrtnih ostataka tri pomorca 

iz San Giorgio di Nogara (Guido 

Coccolo, Guido Moratti i Mario 

Scolz). Pomorci su stradali prilikom 

potonuća broda „Argo“ (450 tona 

nosivosti u vlasništvu tvrtke SNIA iz 

Torviscose) koji je prevozio drvo za 

potrebe te talijanske tvrtke. Brod je 

bio na svom prvom putovanju s 14 

članova posade: Mario Ramacciotti iz 

Viareggia (zapovjednik), Albino Stergari 

iz Trsta (prvi časnik), Adriano 

može čuti „vrisak“ pomorca. Pomorac 

je daleko od obitelji, prijatelja i 

kopnene svakodnevnice, teškoća 

(stvarnih ili izmišljenih) počesto 

prevelikih da bi ih se riješilo u nekom 

pubu ili za kuhinjskim stolom. 

Problemi u odnosima s obitelji, smrt 

voljenoga, bolest djeteta, financijski 

problemi, stresan posao, umor, 

nasilje, samoća, strah, depresija, 

pritisci, nesreće – to je život pomoraca 

s kojim se mora suočavati za 

vrijeme dugih mjeseci na moru. 

Danas pomorci se suočavaju i s 

posljedicama boravka među piratima 

(taoci), života pod prijetnjom da 

će biti oteti, ali i drugim stresnim 

situacijama (npr. potres, tsunami, 

radijacija, erupcija vulkana). Pomorac 

se danas bori sa stresom i PTSP-om, 

bolestima koje se povezuju s ratnim 

veteranima, jer mnoge posade koje 

svojim brodovima prolaze Indijski 

ocean imaju iskustva s piratskim 

napadima. Pomorci u takvim situacijama 

uspoređuju se sa zabrinutošću 

hiperopreznosti kao vojnici koji se 

boje zasjede u svakom trenutku dana 

i noći. No, dok vojnici znaju da idu 

u ratne zone i za to su istrenirani, 

Brecelli iz Trsta (motorist), Salvatore 

Otteri iz Messine (vođa palube), 

Umberto Rognoni iz Oneglia (kuhar), 

Riccardo Maran (jedini preživjeli), 

Guido Coccolo, Guido Moratti, Mario 

Scolz, Mario Fornasaro iz Pirana, 

Giovanni Zanuri i Guerrino Delise iz 

Izole, Giuseppe Mulinelli iz Viareggia 

te Stefano Cester iz Grada. Osim tri 

mornara iz San Giorgia stradali su 

i Delise, Zanuri, Stergari i Cester, a 

samo posmrtni ostaci jednoga od njih 

vraćeni su obitelji. 

Što se dogodilo te noći Messaggero 

Veneto iz prosinca 1949. godine 

objavio je priču zapovjednika Ramacciottia: 

- Isplovili smo 23. studenog 

iz Porto Buso prema luci Ploče da 

ukrcamo drvo za tvrtku Snia Viscosa. 

Vrijeme je bilo promjenljivo, a more 

uzburkano. Slijedećeg jutra dignulo 

se jako jugo (bili smo kod otoka 

Suska) i vrijeme se pogoršalo, pa sam 

naredio da plovimo prema sjeveru 

prema Porto Veruna () gdje smo 

ostali cijeli dan i dio noći. Ujutro 

25.,oko sedam sati, nastavili smo 

plovidbu, jer se vrijeme popravilo, 

ali kada smo stigli u visinu otočića 

Mulo, oko 11 sati, vrijeme se naglo 

pogoršalo: prava ciklona, a valovi su 

bacali brod koji predvečer je izgubio 

upravljivost, kormilo nije više slušalo. 

Odlučio sam da idemo prema sidrištu 

Slari (), ali „Argo“ nije slušao, 

pozvao sam svih na zapovjednički 

most, ali sve je bilo uzalud. Brod je 

pomorci nisu. Dok današnji vojnici 

osjećaju posljedice ratnog stresa ili 

PTSP-a mogu očekivati da dobiju tretman 

i savjete. Pomorci to ne mogu 

očekivati. 

Pomorcima se savjetuje (brodar) 

da o svojim stresnim iskustvima ne 

govore. Takvu naredbu dobivaju na 

brodu: ne govorite nikome što vam 

se dogodilo. To je „nezdravo“, jer 

se ne misli na potrebe pomoraca, a 

posljedice osjeća i njegova obitelj. 

Slaba strana globalnog odgovora 

takvim situacijama ostaje zanemarivanje 

posada. U industriji gdje 

se ne znaju stvarni vlasnici brodova, 

pomoć posadama je ničija briga. 

Jednom kada prođe stresna situacija 

mora im se platiti samo put do 

kuće, ali nikoga nije briga što će se 

dogoditi kasnije. Neki dobiju savjete 

odmah i dugoročnu pripomoć koja je 

neophodna u suočavanju s PTSP-om 

ili posljedicama mučenja, drugi ne. 

Npr. oslobođena sjevernokorejska 

posada ostala je u Mombasi nakon 

što su tri mjeseca bili u rukama 

pirata. Unatoč proživljenim mukama, 

očekivali su da će brod isploviti za 

Singapore kako bi se tamo izvršila 

smjena posade. Bili su u vrlo lošem 

psihičkom stanju, pod stresom, a 

nisu znali engleski jezik. Mission to 

Seafarers’ im je pružila gostoprimstvo, 

da ne budu na brodu. Neki od njih su 

satima boravili u parku i pušili; drugi 

su sjedili u baru i pili pivo… 

SPH je u više navrata organizirao 

psihološku pomoć za članove posade 

i njihove obitelji koji su bili oteti, a u 

posljednje vrijeme psihološku pomoć 

organizira i za članove posade koji 

su svojim brodovima bili u Japanu 

za vrijeme potresa, tsunamija i bili 

ev. izloženi radijaciji iz havarirane 

nuklearne centrale u Fukushimi. • 

(dp) 

bačen na stijene, oplata je probijena, 

brod se nagnuo… Posada je skočila u 

more, naredio sam napuštanje broda. 

Voda je bila ledena: nakon četiri sata 

bačen sam na otok Zuri (). Tamo 

sam pronašao pet članova posade, 

a ubrzo sam saznao da se i sedmi 

spasio… Nekoliko sati kasnije more 

je počelo izbacivati tijela. 

U cijeli posao oko repatrijacije 

posmrtnih ostataka talijanskih 

pomoraca angažirani su i inspektori 

ITF-a iz Trsta Paolo Siligato i Šibenika 

Milko Kronja uz podršku Welfare 

Gente di Mare iz Porto Nogara. • 

(dp) 

U JAR 

uvedene 

tranzitne 

vize 

Tragom upita pomoraca o 

uvođenju tranzitnih viza u 

Južnoafričko Republici (koje dosad 

nisu postojale) dobili smo odgovor 

od Maje Teider, načelnice Odjela za 

vize Uprave za konzularne poslove 

Ministarstva vanjskih poslova i 

europskih integracija RH: 

Svaka država tako i Južnoafrička 

Azbestoza 

Naknada 

25 mil. 

dolara 

Sud Newport News Circuit 

priznao je naknadu od 12 milijuna 

dolara, štetu od 12,5 milijuna dolara 

te naknadu liječničkih troškova 

bivšem radniku u brodogradilištu 

Newport News Shipbuilding, 

Rubertu Mintonu (72 godine) koji 

je obolio od mesotelioma, vrste 

tumora uzrokovanog azbestom. 

Sud, objavio je američki 

odvjetnički ured Cooney & 

Conway, specijaliziran za slučajave 

u svezi azbesta, je za odgovornoga 

za štetu prema zdravlju Mintona 

proglasio naftnu kompaniju 

Exxon Mobil Corporation koji je 

između 1966. i 1977. godine radio 

kao nadglednik pri popravku 

trgovačkih brodova, a sedam 

prethodnih godina bavio se novogradnjama 

u tom brodogradilištu. 

U tom razdoblju Minton je radio 

na 17 tankera tvrtke Exxon koji su 

bili na popravku. 

Odvjetnički ured je precizirao da 

će ukupna naknada od 25 milijuna 

dolara biti automatski umanjena 

na oko 17,5 milijuna, jer zakon 

propisuje maksimalni iznos od 

pet milijuna dolara za svotu koju 

određuje porota.• (dp) 

Republika pri odlučivanju o 

viznom sustavu spram pojedinih 

država vodi računa o svojim interesima 

i cjelokupnim odnosima s 

nekom zemljom. U međunarodnim 

odnosima uobičajena je pojava 

da osim obostranog ukidanja viza 

prema načelu uzajamnosti ili na 

osnovi sklopljenog sporazuma, 

neka država jednostrano ukine 

ili uvede vizni režim u odnosu na 

drugu državu. 

Također napominjemo da 

Južnoafrička Republika kao i 

Republika Hrvatska samostalno 

odlučuje o svom viznom sustavu te 

je sam postupak izdavanja viza kao 

i odluka o mogućem ukidanju viza 

za državljane pojedine države u 

isključivoj nadležnosti mjerodavnih 

tijela svake od država. 

Istovremeno smo od 

južnoafričkog Ministarstva 

unutrašnjih poslova dobili informaciju 

da od prvog lipnja 2010. 

godine svi stranci, koji nisu 

oslobođeni ishodovanja vize, koji 

dolaze u JAR u tranzitu prema 

susjednim zemljama ( Kraljevina 

Lesoto, Kraljevina Swaziland, 

Republika Namibija, Republika 

Zimbabwe, Republika Botswana i 

Republika Mozambique) moraju 

imati važeću tranzitnu vizu od 

prvog srpnja 2010. godine. Cijena 

vize iznosi sedamdesetak dolara, a 

čeka se najmanje deset dana.• (dp) 

Vijesti iz 

pomorstva 

• Guillermo Luksic postao je 

predsjednik čileanskog brodara 

CSAV. G. Luksic, gen. direktor 

Quinenca – bankarskog, pivskog 

i proizvodnog dijela najsnažnije 

čileanske ekonomske grupe 

– izabran je na skupštini 

dioničara koja je održana u 

Valparaisu. 

• Atlantska plovidba prodala 

blizance „Getaldić“ i „Gundulić“ 

(handymax) za 30 milijuna 

dolara britanskom brodaru 

Navalmar UK Ltd, podružnici 

talijanskog brodara Bogazzi iz 

Marine di Carrara. „Gundulić“ 

je postao „Rochester Castle“ i 

predan je novom vlasniku 14. 

travnja u luci Rizhao 

• Počela je utrka za nasljednika 

Efthimiosa Mitropoulosa, 

generalnog tajnika IMO-a. 

Kandidati su Chai Lee Sik (J. 

Koreja), Andreas Chrysostomou 

(Cipar), Neil Ferrer ( Filipini), 

Jeff Lantz (SAD), Esteban Pacha 

Vicente (Španjolska) i Koji 

Sekimizu (Japan). 

• Trećega svibnja predsjednik 

International Association of 

Classification Societies (IACS), 

Noboru Ueda, objavio je da je 

Hrvatski registar brodova (Croatian 

Register of Shipping – CRS) 

prihvaćen kao novi član udruge. 

• Ministrica transporta Cipra, 

Erato Kozakou-Marcoullis, je 

u szavezi uvođenja tonnage 

tax sustava izjavila da mnoge 

strane kompanije, pogotovo 

europske, procjenjuju 

mogućnost da otvore svoje 

urede na Cipru kako bi mogli 

izvući korist od novog poreznog 

režima. 

• Brod „Salona“ (vlasništvo 

Kali Tuna, 1.180 tona nosivosti, 

izgrađen 1976. godine) 

preinačuje se u plutajuće 

mrijestilište ribe. Na brodu će se 

po prvi put primijeniti slikonska 

boja koja ne šteti živim 

organizmima. 

• Rezervat Lokrum kupio je 

brod „Lokrum“ od dubrovačkog 

Atlasa d.d., a istovremeno 

prodaje svoj brod „Lokrum“. 

• Završavaju se radovi na 

gradnji 15-metarskog broda za 

prijevoz putnika na državnoj 

liniji br. 612 Komiža-Biševo- 

Komiža- „Sv. Salvestar“ je dug 

14,83 i širok 4,70 metara i može 

prevesti 56 putnika. 

• „H Pioneer“ novo je ime 

broda „Dora“ kojeg je Lošinjska 

plovidba prodala turskom 

vlasniku Sea Pioneer Denizcilik. 

„Dora“ je bila najstariji brod u 

floti, a prije toga je kao „Hope“ 

plovila u sastavu splitskog 

Jadroplova. 

• U flotu Tankerske plovidbe 

uveden je tanker „Velebit“ 

izgrađen u brodogradilištu 3. 

Maj u Rijeci. Radi se o blizancu 

broda „Pomer“ koji je isporučen 

pulskoj Uljanik plovidbi.

. 66 • svibanj 2011 

13 

SPH 

Susreti s maturantima 

u Dubrovniku 

i Bakru 

ITF Offshore Task Force Group 

Za veću zaštitu 

radnih i životnih 

uvjeta radnika u 

offshoreu 

U organizaciji ITF-a i 

Sindikata pomoraca 

Hrvatske u Splitu je od 

24. do 26. svibnja održan 

godišnji sastanak ITF 

Offshore Task Force 

Group (OTFG). 

Prvi dan je bio posvećen predstavljanju 

hrvatskih potencijala u 

ovom sektoru te zakonskom okviru 

koji regulira životne i radne uvjete 

hrvatskih pomoraca, a ostala dva 

dana raspravljalo se o problemima 

s kojima se suočavaju radnici u 

ovom specifičnom sektoru pomorske 

industrije. 

Offshore Task Force Group je 

utemeljen 1997. godine, a ovo je prvi 

put da se godišnji sastanak održava 

u Hrvatskoj. Tajnik SPH) Branko 

Berlan istaknuo je prilikom ceremonije 

otvaranja skupa kako je ovo 

za hrvatske pomorce iznimno važan 

sastanak, jer se njime daje još veće 

značenje u prepoznavanju hrvatskih 

pomoraca u toj industriji s obzirom 

da je Hrvatska snabdjevač radnom 

snagom. 

- Hrvatska iz godine u godinu daje sve 

više radne snage inozemnim pomorskim 

kompanijama u tom sektoru 

u kojem se ubrajaju snabdjevači 

platformi, platforme, ali i brodovi za 

regazifikaciju te drugi odobalni objekti 

. Trenutačno imamo oko 6.000 takvih 

radnika od kojih mnogi nisu evidentirani 

niti prepoznati te rade izvan i žive 

izvan sustava, istaknuo je Berlan. Po 

njegovim riječima, nužno je osigurati 

da hrvatsko zakonodavstvo prepozna 

takve radnike i tretira ih bolje nego 

do sada. 

Kap. Davor Vidan (MMPI) je u svom 

istupu istaknuo kako u Hrvatskoj do 

sada nije razvijano posebno zakonodavstvo 

za zaposlene za taj dio 

pomorske industrije, nego su oni bili 

obuhvaćeni općim pomorskim propisima. 

U njegovom istupu istaknuto 

je da u hrvatskom zakonodavstvu 

nema specifičnih propisa u svezi 

radnog vremena odnosno treninga 

za offshore industriju te da postoje i 

posebni tečajevi za offshore koje naš 

zakon ne proposuje: Basic Offshore 

Safety Induction & Emergency Training 

(BOSIET), Further Offshore Emergency 

Training (FOET), Helicopter 

Underwater Emergency Training w/ 

Emergency Breathing System (HUET 

w/EBS). Iako nema posebnih pravila 

za radnike u offshoreu oni koriste iste 

uvjete i pogodnosti kao i ostali pomorci, 

a u budućnosti mnoge će novine 

propisati konvencija MLC 2006. 

- Za sada se ne planiraju izmjene 

u zakonima, a nadam se da neće 

biti ni nesretnih slučajeva koji će 

inicirati promjene. Relativno mali 

broj hrvatskih radnika u offshoreu u 

hrvatskim tvrtkama radi generalno 

pod dobrim uvjetima. No, nužno će 

biti u budućnosti razmotriti nadopunu 

tih propisa i po potrebi uskladiti ih s 

europskim i svjetskim standardima, 

kazao je Vidan. 

Dubravko Proštenik iz tvrtke 

Sudionici: 

Plinacro d.o.o., operatora plinskoga 

transportnog sustava, predstavio je 

mogućnosti Liquified Natural Gas 

Regasification Vessel tehnologije u 

hrvatskom plinskom transportnom 

sustavu. Potencijalni lokalitet za ovaj 

sustav je Omišalj na otoku Krku, a 

naglasio je da se razmišlja o najmu/ 

kupnji LNG tankera za budući plinski 

terminal pri čemu će se, najvjerojatnije, 

angažirati hrvatska posada. 

Kap. Zoran Derado predstavio 

je jedinu hrvatsku offshore tvrtku 

- splitski Brodospas d.d. koji u 

svojoj floti ima AHTS tegljače te i 

čija je osnovna aktivnost offshore 

podrška diljem svijeta. Brodospas je 

prepoznat diljem svijeta po svojim 

iskusnim posadama koje se stalno 

usavršavaju (ronioci se usavršavaju 

u Aberdeenu, a časnici u DP training 

centrima). Trenutno je zaposleno 

360 pomoraca, a kap. Dorado je 

istaknuo dobru suradnju sa SPH s 

kojim tvrtka ima potpisani kolektivni 

ugovor. 

Predsjedavajući OTFG-a Norrie 

McVicar je istaknuo kako je 

Hrvatska važan izvor radne snage 

u pomorstvu, odnosno na naftnim 

i plinskim platformama, te 

zavrijeđuje i sindikalnu pomoć iz 

razvijenijih zemalja u tom pogledu. 

- I u Hrvatskoj želimo uspostaviti 

svjetske standarde te stoga u punoj 

mjeri podržavamo rad Sindikat 

pomoraca Hrvatske, izjavio je 

Norrie McVicar. 

U radnom dijelu skupa raspravljalo 

se o norveškoj „social dumping“ 

kampanji (prekinuti pregovori oko 

kolektivnog ugovora), radu ITF/ 

Maersk Networku, a prihvaćena je 

i rezolucija koju je podnio britanski 

sindikat RMT u svezi podrške 

norveškoj kampanji protiv socijalnog 

dumpinga. • (dp) 

B. Berlan (SPH) i P. Brazzoduro (ITF koordinator) iz Hrvatske, 

Kasper Palm i Ole Philipsen (DM) iz Danske, Marcel Tanguy 

(CFDT) i Francois Caillou (ITF koordinator) iz Francuske, Norrie 

McVicar i Steve Todd (RMT) iz V. Britanije, Abdulgani Serang 

(NUSI) iz Indije, Hanafi Rustandi (KPI) iz Indonezije, Emiliano 

Caberica (FIT-CISL) iz Italije, Enrique Lozano (OCPNRM) 

iz Meksika, Mark Davis (ITF) i Mike Clark (MUNZ) iz Novog 

Zelanda, Nikolay Eremenko (SUR) iz Rusije, Mohamed Bin 

Abu Bakar (SOS) iz Singapura, Marcel Van Dam (NAUTILUS) iz 

Nizozemske, Ake Selander (NMEBA) iz SAD, Age Baerheim (IE), 

Bernhard Lie-Nielsen (NSF), Bjorn Richard Gutterud (NUME), 

Frode Mikkelsen, Geir Nilsen i Per Martin Labrathen (IE Statoil), 

Geir Hagerupsen (NSU), Kurt Inge Angell (ITF koordinator), 

Leif Harald Salomonsen (IE Sodexo) 

mjesecu travnju smo 

U pokrenuli seriju obilazaka 

srednjih pomorskih škola, na 

čelu s tajnikom SPH Predragom 

Brazzodurom, s ciljem upoznavanja 

budućeg naraštaja 

hrvatskih pomoraca sa izazovima 

pomoračkog zvanja, ali i prednostima 

učlanjivanja u sindikat. 

Maturanti srednje Pomorskotehničke 

škole u Dubrovniku na 

čelu s ravnateljom Tomislavom 

Vitkovićem i prof. brodostrojarstva 

Matom Bilićem su nas 14.travnja 

ugostili i porazgovarali s nama o 

prednostima i manama pomorstva 

danas, podijelili s nama brige 

oko budućnosti zapošljavanja 

mladih hrvatskih kadeta i rada na 

brodu općenito. Jednako tako su 

Foto vijest 

nas dočekali i maturanti srednje 

pomorske škole u Bakru 2 tjedna 

kasnije, za što se moramo zahvaliti 

ravnatelju Gordanu Papešu koji 

je nerijetko spreman na suradnju 

sa Sindikatom pomoraca 

Hrvatske. Zanimljivo je istaknuti 

činjenicu da smo sproveli anketu 

u obje škole, pitavši maturante da 

li će nakon završene škole krenuti 

putem daljnjeg školovanja ili se 

spremaju za odlazak na brod, na 

što je odgovor bio u oba slučaja 

50:50. Kako i sami kažu, izazov 

je jednak, ali polovica je ipak 

odlučna u traženju prakse jer im 

je knjiga zasada dosta. Na jesen 

nastavljamo turneju po školama, 

a prva stanica je Pomorska škola u 

Malom Lošinju...•(bm) 

Sredinom ožujka u Zagrebu je za predstavnike SPH održano predavanje 

„Uvod u mirenje i uloga sindikata u izgradnji sustava mirenja 

u pomorskim sporovima“. Istaknuto je da ukoliko poslodavac ne 

pristane na mirenje, sindikat ima pravo na sindikalne akcije. (dp)

14 


tijek sastanka na terasi hotela 

Park, pa smo znatiželjno 

pitali da li je to njegov prvi 

susret sa Splitom. 

- Ne, bio sam u Splitu 

1977. godine. U to vrijeme 

plovio sam kao vođa palube 

(bosun) na tegljačima koje je 

kupio Brodospas u V. Britaniji. 

Bili su to „Seafort Warrior“ 

i „Seafort Victor“, današnji 

„Brodospas Jugo“ i „Brodospas 

Victor“. Britanska posada 

je dovela tegljače u Split i ja 

sam ostao nekoliko mjeseci 

obučavajući hrvatske posade. 

Split mi je ostao u sjećanju 

i želio sam ponovno doći i 

vratiti se „u prošlost“ • (dp) 

Susreti 

Želio sam doći 

u Split 

Tijekom održavanja ITF 

Offshore Task Force 

Group dogovarali smo s 

predsjedavajućim Norrie 

McVicarom (inače iz britanskog 

sindikata National Union 

of Rail, Maritime and Transport 

Workers ,RMT) cijeli 

Anketa 

Jeste li zainteresirani za tzv. 

alternativno obrazovanje 

pomoraca po cijeni od 

65 000 kuna 

DA: 25,74 % 

NE: 74,26 % 

Na anketu je odgovorilo 136 ispitanika. 

Vlasnici superjahti 

moraju odmah djelovati 

kako bi bili sigurni da 

“Pelorus” - jedna od najduljih 

na svijetu (115m) 

njihovi brodovi budu 

u skladu s Konvencijom 

o radu pomoraca: 

Port State Control (PSC) 

diljem Europe spremaju 

se za preglede superjahti 

kada konvencija stupi 

na snagu (najvjerojatnije 

u drugom dijelu 

slijedeće godine). 

Konvencija definira: „ brod 

znači brod, osim onog koji 

plovi isključivo u unutrašnjim 

vodama ili u vodama unutar ili 

veoma blizu zatvorenih voda ili 

područja gdje vrijede lučka pravila“ 

i „ako nije izričito drugačije 

predviđeno, ova se konvencija 

primjenjuje na sve brodove, 

javnog ili privatnog vlasništva, 

koji se redovito bave trgovačkim 

poslovima, osim brodova koji se 

bave ribolovom ili sličnim poslovima 

i brodovima tradicionalne 

gradnje kao što su dusi i džunke. 

Ova konvencija ne primjenjuje 

se na ratne brodove i pomoćne 

brodove ratne mornarice.“ 

Brodari i posade mogu smanjiti 

rizik od pregleda i zaustavljanja 

tako da pravilno certificiraju 

svoje superjahte. Problemi s vlastima 

mogu se izbjeći i korištenjem 

„kvalitetnih“ zastava. 

Superjahte obuhvaćene su 

novim režimom pregleda (NIR) 

kojeg je uveo Paris Memorandum 

of Understanding (Paris MoU) 

on port state control od prvog 

Konvencija o radu pomoraca, 2006 

I superjahte 

na udaru 

konvencije 

siječnja 2010. godine. Prema 

NR-u, brodovi koji ulaze u luke 

koje pokriva Paris MoU (luke 

EU, Kanade i Ruske Federacije), 

podijeljeni su u tri različite 

kategorije prioritetnih pregleda. 

To znači da onaj tko nema niti 

jedan ili ima mali broj zapisao 

o pregledima podlijegati će 

detaljnom pregledu pri prvom 

uplovljavanju u područje Paris 

MoU. Brodovi za koje se smatra 

da su „velikog rizika“ imati će 

pojačani pregled svakih šest 

mjeseci, a brodovi pod kategorijom 

„normalan rizik“ biti će 

pregledavani jednom godišnje. 

Brodovi u kategoriji „malog 

rizika“ biti će pregledavani 

jednom u tri godine. Brodovi koji 

sakupe određeni broj zaustavljanja 

odmah ulaze u kategoriju 

„visokog rizika“ i prijeti im zabrana 

ulaska u luke Paris MoU. 

Uz pomoć baze podataka iz „The 

Hybrid European Targeting and 

Inspection System“ (Thetis) vlasti 

će biti u mogućnosti koordinirati 

ciljane preglede. Kriteriji koji 

se koriste za odluku o pregledu 

trgovačkih brodova koristiti će 

se i za superjahte i moguće je da 

neke budu u kategoriji prioritetnih 

pregleda – razlozi za 

to uključuju tehničke odnosno 

socijalne razloge. Broj pregleda 

može porasti i zbog toga što 

vlasti u Sredozemlju posebnu 

pažnju posvećuju problemima 

onečišćenja i koriste tehnologiju 

satelitskog praćenja i AIS-a da 

identificiraju brodove koji krše 

pravila (onečišćuju more). 

Kada konvencija stupi na snagu 

stupiti će na snagu i sustav pod 

kojim članovi posade mogu 

formalno podnijeti žalbe o svojim 

uvjetima rada i života. Prema 

NIR-u, žalba je neočekivani 

faktor i može brod staviti u prve 

dvije kategorije pregleda. Prema 

konvenciji: svi koji redovno 

rade na brodu (članovi posade) 

smatraju se pomorcima i imaju 

pravo na zaštitu koju daje 

konvencija uključujući i standarde 

radnog vrijemena, odmora i 

smještaja. 

O smanjenu rizika od pregleda 

odlučuje i – zastava (bijela, 

siva i crna lista), a uopće nema 

veze s pregledom, ako brod vije 

zastavu države koja nije ratificirala 

konvenciju. Prvo pitanje 

koje će inspektori PSC-a postaviti 

prilikom dolaska na brod biti će 

je li brod ima sve svjedodžbe, 

a ako odgovor bude negativan 

početi će mjeriti kabine posade, 

jer konvencija detaljno propisuje 

npr. da najmanja dopuštena 

visina prostorija za smještaj 

pomoraca ne smije biti manja od 

203 cm, za posadu se mora predvidjeti 

poseban krevet za svakog 

pomorca, a unutarnje dimenzije 

kreveta moraju biti najmanje 198 

x 80 cm, itd.•(dp)

. 66 • svibanj 2011 

15 

Nova knjiga 

J. Karmelić: Ćakule s paraventa 

Crtice iz pomorskog života pisane 

noštromizmom 

Oglas 

Fužine, nadomak centra s pogledom na jezero,stan u potkrovlju, 

97 m2, 185.000 EUR-a. 

Tel.099/214 9989, 091/540 4433 

„Karmelićeve priče kratke 

su crtice iz pomorskog životra, 

pisane pitkim jezikom i živim 

stilom. Zajednička im je 

tema more, brod i putovanje, 

pa pripadaju pomorskoj putopisnoj 

prozi, koja u hrvatskoj 

književnosti ima dugu 

tradiciju. Ipak, dok su Juraj 

Carić, Bare Poparić, Božo Babić 

i drugi pisali dužu putopisnu 

prozu, Karmelić odabire kraće 

prozne forme koje više odgovaraju 

malim zaokruženim 

pričama iz sjećanja njegovih 

„mornara, timunjera, ofićala 

i barbi“. Od navedenih se 

autora razlikuje i jezikom i 

dijelom pomorskog nazivlja, 

jer su oni pisali standardnim 

jezikom, a opisivali su jedrenjake, 

dok su Karmelićeve priče 

s motornog broda – napisala 

je, između ostaloga, u recenziji 

dr. sc. Diana Stolac. 

Jakov Karmelić rođen je 

u Bolu na Braču, srednju 

pomorsku školu završio je 

u Bakru, plovi kao kadet i 

diplomirao je na Pomorskom 

fakultetu u Rijeci… Radio 

je u komercijali Jugolinije 

i Croatia Line, a danas je 

direktor pomorske agencije 

francuskog brodara CMA 

CGM u Rijeci i predsjednik 

Udruge pomorskih agenata 

Hrvatske. Godinama je 

objavljivao putopisne i 

stručne članke u „Reviji 

Jugolinije“ te u „Sušačkoj 

reviji“ koje je član uredništva. 

Zbirka kratkih priča, pisanih 

„noštromizmom“ – „Ćakule 

s paraventa“ njegov je 

književni prvijenac. 

„Ćakule“ su govorene 

najčešće na krilu mosta, 

noću, dok su gvardijani 

bili naslonjeni na paraventu 

i motrili pred sobom 

nepreglednu tamnu pučinu. 

Trebalo je nekako prikratiti 

vrijeme, a sjećanjima na 

dobra stara vremena kao 

da je bilo najlakše. Sjećanja 

s dolazila s prove, nošena 

laganim vjetrom prolazila uz 

paravenat i – opet nestajala, 

put krme u more… (Ćakula o 

Ćakulama). 

Slijede: Slike iz pomorskog 

života, Matrikula, Skala reale, 

Prvi vijađi, Sve se znalo pri, 

Put kažina, Najboji na svitu, 

Šponge, Proverbe, sveci i 

beštime, Bakule, Pjumbadure, 

Kunji, Ganač, Kvarat, Obo 

tramaki, Obo sastancima, Mal 

di fero, Fogišta, Noštromo, 

Panatika, Kadetarija, Komandni 

most, Žena maritimo, 

Njihovi i naši ljudi, Mornarske 

boli, Čovik od svita, Svi gredu 

ča, Brod je ka čovik … 

Nije stoga čudno da je 

posljednja u nizu ovih 

priča naslovljena Brod je 

ka čovik, čime pokazuje 

autorov emocionalni odnos 

prema temi te istovremeno 

kompozicijski zaokružuje 

zbirku – zaključuje dr.sc. 

Diana Stolac. 

I – Ča znači koja rič u 

ćakulama s paraventa, prava 

mala riznica: 

Agvantat - zapovijed kod 

priveza broda, prihvatiti 

(konop) 

Bandjera ombra - „jeftina 

zastava“ 

Basa forca - hijerarhijski 

niža radnja snaga; na palubi 

noštromo, tesar, timunjeri i 

mornari 

Brokva - čavao 

Bruškin - četka 

Ćikara - šalica (za kavu) 

Derić - teretna soha, samarica 

Dijana - jutarnja brodska 

straža od 4 do 8 sati 

Gvanćera - poslužavnik 

Kapošanto - groblje 

Kočeta - postelja 

Namušćat - namirisati 

Pošempjat - postati luckast 

Šćingol - ogoljena kost, 

zarepak 

Žgvacet - kalandraka, goveđi 

gulaš 

Knjiga je izdana u vlastitoj 

nakladi autora, lektor je 

dr.sc. Silvana Vranić, grafički 

ju je oblikovao Damir 

Mijailović, a tiskao Studio 

Hofbauer iz Rijeke.• (dp) 

PRISTUPNICA 

SINDIKAT POMORACA HRVATSKE 

SREDI[NJI URED 

KRE[IMIROVA 4, 51000 RIJEKA 

MOLIMO POPUNITI TISKANIM SLOVIMA 

DATUM PRIMITKA 

BROJ ISKAZNICE 

BRODAR 

POSREDNIK U ZAPO[LJAVANJU 

BROD 

IMO BROJ 

SVOJSTVO 

POMORSKA KNJI@ICA BR. IZDANA U VRIJEDI DO 

POPUNJAVA SPH 

@ELIM SE U^LANITI U SINDIKAT POMORACA HRVATSKE 

PREZIME IME M @ 

ADRESA 

JMBG 

OIB 

GRAD PO[TANSKI BROJ TELEFON 

E-MAIL 

MOBILNI TELEFON 

NAJBLI@A RODBINA 

PREZIME IME SRODSTVO 

ADRESA GRAD PO[TANSKI BROJ 

[KOLSKA SPREMA 

ZVANJE 

Koji zakoni i/ili pravilnici 

reguliraju pitanje plaćanja 

avio-karata pomorcima 

Nema jednoznačnog 

odgovora na to pitanje… 

1. Brod pod hrvatskom zastavom 

– svi troškovi idu na račun. Osnov 

je nacionalni kolektivni ugovor, 

kao i ratificirani međunarodni 

standardi i - na kraju Pomorski 

zakonik. 

2. Brod pod stranom zastavom, 

brodar u RH – svi troškovi na 

račun brodara. Osnov Kolektivni 

ugovor i dijelom hrvatsko zakonodavstvo. 

3. Brod pod stranom zastavom, 

strani brodar, pomorac upućen 

od posrednika u Hrvatskoj 

– brodar/posrednik moraju 

snositi troškove puta. Osnov je 

u Pravilniku o radu Posrednika u 

zapošljavanju pomoraca u RH. 

4. Brodovi pod stranom 

zastavom, strani brodar, pomorac 

se ukrcava bez posrednika - treba 

vidjeti nacionalno zakonodavstvo 

zastave broda, odnosno kolektivni 

ugovor (ako je brod njime 

pokriven) ili individualni ugovor 

kojega pomorac potpisuje. 

DETALJI O GLAVNOJ SVJEDOD@BI 

IZDANA OD 

DATUM IZDAVANJA 

DA LI STE PRETHODNO BILI ^LAN SPH DA NE 

^L. BROJ 

KADA STE PRESTALI BITI ^LAN 

DA LI STE ^LAN DRUGOG SINDIKATA DA NE KOJEG 

PLA]ANJE ^LANARINE 

GOTOVINOM NA BLAGAJNI SPH UPLATOM NA @IRO RA^UN SPH 

PREMA UGOVORU SPH S BRODAROM/POSREDNIKOM KREDITNOM KARTICOM 

DATUM 

MJESTO 

VLASTORU^NI 

POTPIS 

Impressum 

Pomorski vjesnik 

ISSN 1330-736 

Nakladnik: Sindikat pomoraca Hrvatske, 

Središnji ured Rijeka, Krešimirova 4, 

51 000 Rijeka 

Za nakladnika: Vladimir Svalina 

Glavni i izvršni urednik: Danilo Prestint 

Dizajn i prijelom: Roman Cetin 

Tisak: Novi List, Zvonimirova 20a, 

51 000 Rijeka 

Naklada: 5.000 

Objavljeni članci ne moraju nužno održavati 

stav SPH. Pretisak članaka dozvoljen uz 

nadođenje izvora. Tekstovi, fotografije, diskete 

i CD se ne vraćaju.

16 


U 2010. godini 

zabilježen je odlazak 

u rezališta većeg broja 

brodova koji su plovili 

u flotama hrvatskih 

brodara. Neka ovo bude 

svojevrsni „in memoriam“ 

… 

•„El Fateh“ – ex „Captain Ayaham“, 

ex „Queen Suzan“, ex „Bosut“ 

(Splitska plovidba), ex „Raknes“ (IMO 

6723886), gen. teret, dužina 98,0 

metara, 4.405 tona nosivosti, zastava 

Panama. Izgrađen 1967. godine u 

brodogradilištu Lurssen u Vegesacku 

(Njemačka). Posljednji vlasnik 

Arabian Kuwait International (UAE). 

Rezalište – Pakistan. 

•„J.S. Mattu“ – ex „Anamaria I“, ex 

„Tavros“, ex „Malka“ (IMO 8507482), 

gen. teret, dužina 107 metara, 

4.708 gt, zastava St. Vincent & 

Grenadini. Izgrađen 1986. godine 

u brodogradilištu Sedef Shipyard u 

Gebze (Turska). Posljednji vlasnik 

Goodrich Maritime Pvt Ltd (Indija). 

Zaustavljan zbog nedostataka 2000. 

u Bremenu, 2005. i 2006. u Kopru, 

2008. u Kandli te 2009. u Bushehru. 

Rezalište- Indija 

•„Montserrat B“- ex „Trsat“, ex 

„Neptunia Atlantico“, ex „Rijeka 

Express“(Jugolinija), ex „Medi 

Express“ (IMO 7826879), gen. teret: 

2006. pretvoren u kontejnerski brod, 

dužina 175 metara, 15.945 gt, zastava 

Španjolska. Izgrađen 1981. godine 

u brodogradilištu A. Warskiego 

(Poljska).Posljednji vlasnik Boluda 

Lines (Španjolska). Zaustavljan 

zbog nedostataka 2003. u Livornu. 

Rezalište - Indija. 

•„Europa I“ – ex „Slavija I“, ex 

„Slavija“ (Jadrolinija), ex „Skipper 

Clement“, ex „Jens Kofoed“ (IMO 

5405542), trajekt, dužina 88 metara, 

3.983 gt, zastava Saint Kitts and 

Nevis.Izgrađen 1963. Godine u 

brodogradilištu Bartram u South 

Docku. Posljednji vlasnik Skenderbeg 

Lines Ltd (Italija). Zaustavljan 

zbog nedostataka 2006. i 2008. 

godine u Brindisiju. Rezalište- Turska. 

•„Istra“ (Jadrolinija) – ex „Balkanija“, 

ex „Dana Gloria“, ex „Mette Mo“, ex 

„Mette Mols“ (IMO 6525143), trajekt, 

dužina 92 metra, 4.258 gt, zastava 

Hrvatska. Izgrađen 1966. godine 

u brodogradilištu Aalborg Verft u 

Aalborgu. Posljednji vlasnik 

Jadrolinija. Rezalište – Turska. 

•„Souha Star“- ex „Luka“, ex „ 

Arem“, ex „Marem“, ex „Mikulica 

Oreb“(Dalmatinska plovidba), ex 

“Kasid Kareem” 

Moreplov 

Kriza i 

starost 

tjeraju u 

rezalište 

„Baltrumersand“ (IMO 7034842), 

gen. cargo, dužina 95 metara, 2.352 

gt, zastava Libanon. Izgrađen 1970. 

godine u brodogradilištu Elsflether 

u Elsflethu. Posljednji vlasnik 

Congress Maritime (Libanon). 

Zaustavljen zbog nedostataka 

2004. u Novorossiysku i 2008. u 

Larnaci. Rezalište- Turska. 

“Souha Star” 

• „Iasos“ – ex „Kriton“, ex „Melina 

M“, ex „Čiovo“ (Jadroplov), ex 

„Faro“ (IMO 7633088), bulk 

carrier, dužina 146 metara, 9.911 

gt, zastava Turska. Izgrađen 

1977. Godine u brodogradilištu 

Tsuneishi u Numakumi. Posljednji 

vlasnik Gulnak Denizcilik (Turska). 

Zaustavljen zbog nedostataka 

2009. U Castellon de la Plana. 

Rezalište- Indija. 

•„Novigrad C“- ex „Novigrad“ 

(Tankerska plovidba, IMO 7705518), 

bulk carrier, dužina 164 metra, 13.768 

gt, zastava Panama. Izgrađen 1978. 

Godine u brodogradilištu IHI u 

Yokohami. Posljednji vlasnik Canbaz 

Denizcilikve (Turska). Zaustavljen 

zbog nedostakaka 1997. u Rotterdamu, 

2001. u Chesapeake i Fredericiji, 

2003. u Trieste i Fredericiji, 

2004. u Houstonu, 2008. u Nikolaevu, 

2009. u Novorossijsku i 2010. 

u Theodosiji. Rezalište- Indija. 

•„Sun Emerald“- ex „Alma“, ex 

„Dalmacija Frigo“ (Mediteranska 

plovidba,IMO 8012310), brod za 

prijevoz rashlađenih tereta, dužina 

151 metar, 10.325 gt, zastava St. 

Vincent i Grenadini. Izgrađen 1983. 

godine u Brodosplitu. Posljednji 

vlasnik Norbulk Shipping UK Ltd. 

Zaustavljen zbog nedostataka 2000. 

u Hamburgu, 2004. u Kopru i Las 

Palmasu te 2006. u Kopru i Brestu. 

Rezalište – Indija. 

•„Vanga“ (Jadrolinija) – ex „ 

Basto III“ (IMO 6812871),trajekt, 

dužina 65 metara, 1.246 gt,zastava 

Hrvatska. Izgrađen 1968. godine u 

brodogradilištu Ankerlokken Verft 

u Fredrikstadu. Posljednji vlasnik 

Jadrolinija. Prodan slovačkom 

kupcu za preprodaju u rezalište za 

106.000 $. Rezalište- Turska. 

•„Mai“ – ex „Maldive Carrier“, ex 

„Kairos I“, ex „Kairos“(Jadroplov), 

ex „Germanic“ (IMO 7525889) gen. 

teret, dužina 129 metara, 6.000 

gt, zastava Maldivi. Izgrađen 1977. 

godine u brodogradilištu Yamanishi 

u Ishinomakiju. Posljednji vlasnik 

Pelmar Shipping (Indija). Zaustavljen 

zbog nedostataka 2001. u Port 

Klangu. Rezalište – Turska. 

•„Split 1700“ (Blue Line) – ex 

„Wilanow“, ex „Kronprins Carl 

Gustaf“ (IMO 6606234), trajekt, 

dužina 110 metara, 6.474 gt, 

zastava Panama. Izgrađen 1966. u 

Nobisktug Werftu u Rendsburgu. 

Posljednji vlasnik Blue Line International 

(Danska). Zaustavljen 

zbog nedostataka 2006. u Anconi. 

Rezalište – Indija. 

•„Johar“ – ex „Vukovar“(Tankerska 

plovidba), ex „Petar Leković“, 

ex „Sofia“ (IMO 7917393) tanker, 

dužina 243 metara, 49.706 gt , 

zastava Pakistan. Izgrađen 1985 u 

brodogradilištu Astano u El Ferrolu. 

Posljednji vlasnik Pakistan National 

Shipping. Rezalište- Indija. 

•„Swat“ – ex „Velimir 

Škorpik“(Tankerska plovidba), 

ex „Ocean Captai“ (IMO 7917408) 

tanker, dužina 243 metra, 49.601 

gt, zastava Pakistan. Izgrađen 1985. 

godine u brodogradilištu Astano u El 

Ferrolu. Posljednji vlasnik Pakistan 

National Shipping. Rezalište- Pakistan. 

•„BSLE Performer“ – ex „Asr“, ex 

„Caravaggio“, ex „Karlobag“(Croatia 

Line), ex „Makedonija“, ex „Konkar 

Nereus“ (IMO 7717731), gen. cargo, 

dužina 193 metra, 16.992 gt, zastava 

St. Vincent & Grenadini. Izgrađen 

1980 u Uljaniku. Posljednji vlasnik 

Bogazzi & Figli Spa. Rezalište- Indija. 

•„Kasid Kareem“- ex „Simal I“, ex 

„Kemal Ka“, ex „Klasico I“, ex „A.G. 

Matoš“(JPS), ex „Bruna Prima“, 

ex „Bruna“, ex „Mariveles“ (IMO 

7313004), bivši tanker pretvoren u 

bulk carrier, dužina 93 metra, 2.272 

gt, zastava Togo. Izgrađen 1973 

godine u Nishi Zosen u Imabariju. 

Posljednji vlasnik iz Sirije. Zaustavljen 

zbog nedostataka 2004. u 

Varni. Rezalište – Turska. 

•„Utlo Ma Uhia“ – ex „FGM 

Achiever“, ex „Ocean Beauty“, 

ex „Argola“(Sartija Nautika), 

ex „Novi“, ex „Marie B“, ex 

„Šumadija“, ex „Boka“, ex „Bijela“, 

ex „Trinculo“ (IMO 7343231), bulk 

carrier, dužina 182 metra, 17.636 

gt, zastava Panama. Izgrađen 1978. 

u brodogradilištu Swan Hunter 

u Hebburnu. Zaustavljen zbog 

nedostataka 2008. u Tarantu i 2010. 

u Visakhapathnamu. Rezalište- 

Bangladeš. 

•„Olib G“ – ex „Berna Sultan“, ex 

„Yeliz K“, ex „Olib“ (Tankerska 

plovidba, IMO 8026608), chemical 

tanker, dužina 112 metara, 4.060 

gt, zastava Malta. Izgrađen 1988 u 

Cantabrico y Riera (Gijon). Posljednji 

vlasnik Frio maritime SA (Grčka). 

Zaustavljen zbog nedostataka 2001. 

u Dunkirku i 2007. u Constantzi. 

Dok je plovio prema indijskom 

rezalištu, napadnut od pirata i 

otet. Prema dostupnim podacima 

brod je usidren pred somalijskom 

obalom. • 

D. Prestint 

Adresar 

SREDIŠNJI URED RIJEKA, Krešimirova 4, 51 000 Rijeka 

Tel.: +385 51 325 340 Fax: +385 51 213 673 

E-mail: sindikat-pomoraca-hrvatske@ri.t-com.hr; vsvalina@sph.hr; 

predrag.brazzoduro@ri.t-com.hr; pbrazzoduro@sph.hr; 

brazzoduro_predrag@itf.org.uk; ljiljana.bobic@sph.hr; 

amanojlovic@sph.hr; bmanojlovic@sph.hr; dprestint@sph.hr 

URED ZADAR, C. F. Bianchi 2, 23 000 Zadar 

Tel.: +385 23 250 230 Fax: +385 23 254 050 

E-mail: sph-zadar@zd.t-com.hr; mmiocic@sph.hr; 

ivica.jambrek@zd.t-com.hr 

URED SPLIT, Marmontova 1, 21 000 Split 

Tel.: +385 21 340 040 Fax: +385 21 345 339 

E-mail: sph-split@st.t-com.hr; bberlan@sph.hr; amalger@sph.hr 

URED DUBROVNIK, A. Hebranga 83, 20 000 Dubrovnik 

Tel.: +385 20 418 992 Fax: +385 20 418 993 

E-mail: sindikat-pomoraca-hrvatske@du.t-com.hr; 

vglavocic@sph.hr;glavocic_vladimir@itf.org.uk 

URED ŠIBENIK, Ulica Stjepana Radića 79a, 22000 Šibenik 

Tel.: +385 22 200 320 Fax:+385 22 200 321 

E-mail: mkronja@sph.hr; kronja_milko@itf.org.uk

Pomorski Vjesnik broj 6 - Sindikat pomoraca Hrvatske

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?