FINANCIRANJE SPORTA U ZEMLJAMA EU
FINANCIRANJE SPORTA U ZEMLJAMA EU
FINANCIRANJE SPORTA U ZEMLJAMA EU
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
<strong>FINANCIRANJE</strong> <strong>SPORTA</strong> U<br />
<strong>ZEMLJAMA</strong> <strong>EU</strong><br />
Izvor podataka: Institut za javne financije –<br />
Financiranje sporta u RH s usporednim prikazom<br />
financiranja u <strong>EU</strong><br />
Verica Mance, glavna tajnica<br />
Riječkog sportskog saveza
UVOD<br />
nema većih razlika između Hrvatske i drugih<br />
zemalja vezano uz financiranje amaterskog<br />
sporta<br />
odredbe vijeća <strong>EU</strong> o financiranju u pravilu<br />
profesionalnih klubova shodno zakonskoj<br />
regulativi agencije za zaštitu tržišnog natjecanja<br />
dio zemalja nema Zakon o sportu<br />
ustrojstvo sporta ovisi od zemlje do zemlje<br />
u većem broju zemalja – odnosno gdje je BDP<br />
visok, sport u velikoj mjeri ovisi o volonterskom<br />
radu
ANALIZA SUSTAVA<br />
FINANCIRANJA <strong>SPORTA</strong> U <strong>EU</strong><br />
struktura:<br />
50% domaćinstva<br />
24% lokalne vlasti<br />
14% gospodarstvo<br />
12% državni proračun
MODELI FINANCIRANJA <strong>SPORTA</strong><br />
U <strong>EU</strong><br />
Model 1<br />
koristi se u sjevernoj i zapadnoj Europi, izuzev<br />
Francuske i VB, gdje postoji visoka stopa izdvajanja<br />
za sport iz domaćinstva i privatnog odnosno javnog<br />
sektora<br />
veliki doprinos volonterskog rada<br />
veliki broj članova
Model 2<br />
mediteranski model obuhvaća zemlje s nižom<br />
razinom javnih izdvajanja<br />
nedostatna kultura o koristima od sporta<br />
manja pažnja prosvjećuje se volonterskom radu<br />
spori razvoj javno-privatnog partnerstva
Model 3<br />
naziva se još i duginim modelom “Rainbow model”<br />
obuhvaća nekoliko država u kojima se postojeća<br />
sportska infrastruktura 1990 godine urušila<br />
nisko zanimanje za rekreativni sport<br />
doprinos kućanstva nizak kao i volonterski rad<br />
nizak udio javnog sektora
Model 4<br />
naziva se još i duginim modelom BCP<br />
donekle je sličan modelu 3 s jednom velikom<br />
razlikom, naime udio prihoda o naknada za lutrije,<br />
klađenje i kockanje je vrlo visok
Za one koji žele znati više preporučam pogledati<br />
studiju o financiranju amaterskog sportu u <strong>EU</strong><br />
“Study on the funding of grassroots sports in the<br />
<strong>EU</strong> 2011” koja sadržava detaljne podatke za<br />
svaku državu članicu <strong>EU</strong> uključujući i podatke o<br />
profesionalnom sportu.
PRIMJERI<br />
Bugarska – financiranje sporta na lokalnoj razini<br />
u potpunosti je povezano s razvojem turizma<br />
ruralnih područja /biciklističke staze, planinarski<br />
objekti, skijališta..<br />
Cipar – s najvećim udjelom u javnom<br />
financiranju sudjeluje središnja vlast, lokalne<br />
vlasti nemaju nikakvu zakonsku obvezu<br />
financiranja. Ako i financiraju to je kroz<br />
osiguranjem potrebnih sportskih objekata
Danska – financiraju amaterski ali i profesionalni<br />
sport /izravnim dotacijama ili sustavom olakšica<br />
unutar poreza na dodanu vrijednost. Lokalne vlasti u<br />
ukupnom financiranju spora sudjeluju s cca 32%,<br />
također mogu financirati i profesionalne klubove ali su<br />
dužne dostavljati resornom ministarstvu detaljna<br />
izvješća<br />
Nizozemska – 70% sredstava daju kućanstva, lokalne<br />
vlasti osiguravaju infrastrukturu
Njemačka – središnja je država u ukupnim<br />
izdvajanjima za sport i rekreaciju u 2005 godini<br />
sudjelovala sa samo 0,7% a lokalne vlasti s 15,3%.<br />
Financiranje sporta obveza je saveznih pokrajina,<br />
kućanstva su glavni izvor prihoda<br />
Slovenija – najveći udio ima privatni sektor 39,5%,<br />
javno se financiranje u najvećoj mjeri ostvaruje na<br />
lokalnoj razini 33,1% koji financira sve sportske<br />
djelatnosti određene Nacionalnim programom sporta i<br />
one koji su definirani kao javno dobro. Revizorski sud<br />
kontrolira sve djelatnosti profesionalnih klubova.
Švedska – vrlo autonomna – švedska je vlada<br />
zadužena samo za proračun i politička pitanja, pitanje<br />
sporta u nadležnosti je Ministarstva kulture,<br />
ministarstva integracija i spolne jednakosti, te<br />
Ministarstva financija se brine o poreznom okviru i<br />
lutriji, klađenju….Većina državne potpore namijenjena<br />
je lokalnom sportu<br />
Švedska nema opći zakon o sportu, međutim načela<br />
sportske politike odobrio je parlament
HVALA NA VAŠOJ POZORNOSTI
Change language