magazin hrvatskog olimpijskog odbora - Hrvatski Olimpijski Odbor

BROJ 21 • PROSINAC 2006. 

ISSN 1331-9523 

MAGAZIN HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA 

Pedagoπko - 

edukativni 

projekt 

Sportska muzeologija 

Neprocjenjiva 

ostavπtina 

Borisa BakraËa 

Obljetnice 

140. godiπnjica 

roappleenja i 

60. godiπnjica 

smrti 

Franje BuËara 

Sto godina 

H©K Concordia 

Tomislav CrnkoviÊ, olimpijska legenda 

Poznati svjetski 

sportaπi 

porijeklom Hrvati 

Miroslav - 

Fritzie ÆiviÊ - 

profesionalni 

svjetski prvak 

u boksu

ZA NAKLADNIKA 

Hrvatski olimpijski odbor 

Josip »op 

UREDNIK 

Ante DrpiÊ 

Dragi Ëitatelji, 

evo nas na kraju joπ jedne kalendarske i πportske godine, kad se zbrajaju rezultati na svim podruËjima. Stoga 

nema razloga da se, listajuÊi posljednji ovogodiπnji broj Olimpa, ne upitamo je li naπ Ëasopis u proπloj godini 

opravdao naziv jedinog πportsko-kulturoloπkog magazina u naπoj zemlji Prema mom miπljenju, pribliæili smo se 

tom vrhunskom standardu, ali treba nastaviti tragati za temama i autorima koji Êe kompetentno pisati o 

tjelovjeæbi, πportu i, naravno, olimpizmu. 

Od ovog broja uvodimo novu rubriku, "Æene u sportu", postavljajuÊi - kako kaæe autor teksta - pitanje na kojem 

se provjerava spremnost zajednice za integrativne procese ne samo πto se tiËe πporta, nego i svega drugog πto 

podlijeæe nuænostima zajedniËkog standarda. "Akademski o πportu" naslov je rubrike u kojoj o πportu govore naπi 

istaknuti intelektualci koji nisu s njim izravno povezani, no znam da Êe Uredniπtvo teπko naÊi intelektualca koji se 

u mladosti nije bavio sportom. I predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademik Milan 

Moguπ, s kojim smo otvorili rubriku, ponosno istiËe da je "sudaËki fuÊkao ili ´mahao´ na mnogim nogometnim 

utakmicama zagrebaËkoga nogometnog saveza (podsaveza) od BorËeca do Vrbovca". Dosad nisam imao 

spoznaja da je uvaæeni akademik u mladosti "fuÊkao" u "mom πportu", ali sam poËaπÊen πto je taj podatak 

obznanio upravo u naπem Olimpu. 

U rubrici "Olimpijske legende" govore iskusni πportaπi i olimpijci meappleu kojima je veÊina onih koji su u uvjetima 

napornog treniranja, brojnih putovanja, natjecanja, i, razumije se, uz velika odricanja uspjeli sjediniti πport i 

obrazovanje te postati vodeÊi intelektualci. Ulaganje u vlastito πkolovanje putokaz je svim πportaπima ka 

stvaranju, uz πportsku, i uspjeπne poslovne karijere. U ostvarenju toga cilja koji mi nazivamo "Karijera nakon 

karijere" Hrvatski olimpijski odbor nastoji svestrano pomoÊi svakom hrvatskom πportaπu. 

Svim hrvatskim πportaπicama i πportaπima, njihovim roditeljima, πportskim djelatnicima i svima vama, poπtovani 

Ëitatelji, æelim mnogo zdravlja, sreÊe i poslovnog uspjeha u novoj, predolimpijskoj 2007. godini. 

Josip »op, dipl. oec. 

glavni tajnik Hrvatskog 

olimpijskog odbora 

UREDNI©TVO 

Æeljko Kavran, 

Draæen Harasin, 

Gordana GaÊeπa, 

Nada SenËar, 

Damir SenËar, 

Zdenko JajËeviÊ, 

Radica Jurkin, 

Jura Ozmec 

UREDNIK FOTOGRAFIJE 

Damir SenËar 

LEKTURA 

MARE 

OBLIKOVANJE I PRIJELOM 

Zlatko Vrabec 

GRAFI»KA PRIPREMA 

VEA d.o.o., Zagreb 

TISAK 

Stega tisak, Zavrtnica 17 

Zagreb 

Naklada: 2.000 primjeraka 

www.hoo.hr 

E-mail: hoo@hoo.t-com.hr 

6 

10 

42 

5 Vaæne πportske godiπnjice u 2007. 

6 Æeljko KlariÊ, pomoÊnik ministra za sport 

Cilj nam je ukljuËiti πto viπe djece u sport 

8 Akademik Milan Moguπ, predsjednik HAZU-a 

Nogometno-navijaËka epizoda 

10 Sportske nade: Tina MiheliÊ i Mateja PetronijeviÊ 

12 Olimpijske legende: Tomislav CrnkoviÊ 

14 Olimpizam 

16 Europa i sport 

18 ©kolsko-sportske dvorane 

20 Æene i sport 

22 Organizacija europskog studentskog sporta 

24 Sportska terminologija 

26 Sportska infrastruktura 

29 Prilog 

POVIJEST HRVATSKOG SPORTA 

42 Pedagoπko-edukativni projekt: 

SPORTSKI ZAGREB 

46 Dræavne nagrade za πport “Franjo BuËar” 

48 Sportska fotografija 

50 Publicistika 

52 Sport i filatelija 

54 Od Olimpa do Olimpa 

54 Kalendar natjecanja 2007. 

SIJE»ANJ - VELJA»A - OÆUJAK 

3

VAÆNE ©PORTSKE GODI©NJICE U 2007. GODINI 

Pripremio Zdenko JajËeviÊ 

Boris 

Praunsperger 

–urappleica Bjedov 

Josip Hanuπ 

Godiπnjice roappleenja 

17. 9. 1832. Roappleen Miroslav Tyrπ, osnivaË 

Ëeπke sokolske organizacije - 175. godina 

5. 1. 1897. Roappleen svestrani πportaπ 

Dragutin Friedrich - 110. godina 

1. 9. 1907. Roappleen nogometaπ Franjo Giller 

- 100. godina 

19. 11. 1907. Roappleen πportski djelatnik 

Boris Praunsperger - 100. godina 

16. 9. 1917. Roappleen tenisaË Dragutin MitiÊ - 

90. godina 

1. 5. 1927. Roappleen nogometaπ Bernard 

Vukas - 80. godina 

2. 4. 1932. Roappleen veslaË Perica VlaπiÊ - 

75. godina 

24. 11. 1937. Roappleen 

koπarkaπ Giuseppe Giergia - 

70. godina 

7. 1. 1947. Roappleen atletiËar 

Joπko AlebiÊ - 60. godina 

5. 4. 1947. Roappleena plivaËica 

–urappleica Bjedov - 60. godina 

13. 6. 1947. Roappleen tenisaË 

Æeljko FranuloviÊ - 60. godina 

Godiπnjice smrti 

5. 2. 1927. Umro 

povjesniËar umjetnosti Izidor 

Krπnjavi - 80. godina 

14. 8. 1927. Umro sokolski 

djelatnik Josip Hanuπ 

- 80. godina 

2. 9. 1937. Umro osnivaË modernih 

olimpijskih igara Pierre de Coubertin 

- 70. godina 

7.12. 1937. Umro planinar Josip PasariÊ 

- 70. godina 

Osnivanje tjelovjeæbenih i 

πportskih organizacija 

1877. Osnovano I. hrvatsko sklizalaËko 

druπtvo u Zagrebu - 130. godina 

1877. Osnovan Hrvatski sokol u Varaædinu 

- 130. godina 

1887. Osnovan Hrvatski klub biciklista 

Sokol u Zagrebu - 120. godina 

1907. Osnovan VeslaËki klub Neptun u 

Osijeku - 100. godina 

1937. Osnovan PO©K u Splitu - 70. godina 

Godiπnjice dogaappleaja 

4. 10. 1832. Na velebitskom Alanu 

odræano prvo atletsko natjecanje u nas 

- 175. godina 

1857. Na realnoj gimnaziji u Zagrebu 

uvedena neobavezna nastava tjelesnog 

odgoja - 150. godina 

15. 7. 1877. Odræana prva javna vjeæba 

Hrvatskog sokola u Zagrebu - 130. godina 

23. 6. 1907. Prvi nastup hrvatske 

nogometne reprezentacije - 100. godina 

21. 2. 1932. Odigrana prva meappleunarodna 

utakmica u hokeju na ledu - 75. godina 

28. 5. 1937. Odræana prva biciklistiËka 

utrka Kroz Hrvatsku i Sloveniju 

- 70. godina 

6. 6. 1937. Odigrana prva æenska javna 

nogometna utakmica u Hrvatskoj 

- 70. godina 

21. 2. 1957. Odigrana prva utakmica u 

“malom” rukometu odnosno rukometu 

- 50. godina 

10. 7. 1957. U Zagrebu odræana II. 

gimnaestrada - 50. godina 

8. 10. 1967. Visoka πkola za fiziËku kulturu 

u Zagrebu postala Ëlan SveuËiliπta 

- 40. godina 

8. 12. 1967. U Zagrebu odræana prva 

Zlatna pirueta - 40. godina 

Novinarstvo i publicistika 

16. 8. 1847. Roappleen Andrija Hajdinjak, prvi 

hrvatski tjelovjeæbeni i πportski publicist 

- 160. godina 

17. 7. 1927. Obavljen prvi radijski prijenos 

nekog πportskog dogaappleaja u Hrvatskoj 

- 80. godina 

2. 5. 1957. Obavljen prvi TV prijenos 

nekog πportskog dogaappleaja u nas 

- 50. godina 

©portski objekti 

5. 9. 1897. Otvoreno biciklistiËko trkaliπte 

u Maksimiru - 110. godina 

3. 9. 1932. Otvoreno biciklistiËko trkaliπte 

Miramare u Zagrebu - 75. godina 

5

INTERVIEW 

ÆELJKO KLARIΔ, pomoÊnik ministra za sport 

Cilj nam je ukljuËiti 

πto viπe djece u sport 

Æeljko KlariÊ nedavno je postao 

sedmi pomoÊnik ministra za 

sport od hrvatske samostalnosti. 

Proslavljeni vaterpolski sudac uskoËio 

je u fotelju u kojoj su prije njega 

sjedili Vladimir Findak, Mirko 

Novosel, Andro Knego, Stjepan 

Puhak, Romana Caput-Jogunica i 

Draæen Harasin. Nije imao mnogo 

vremena za prilagodbu, jer brojne 

aktivnosti kojima se trenutaËno bavi 

Ministarstvo to mu ne dopuπtaju. 

©to, prema Vaπem miπljenju, u 

Zakonu o πportu predstavlja 

osnovicu za buduÊnost hrvatskog 

πporta 

Bez sumnje, rijeË je ponajprije o 

dvije bitne stavke Zakona o πportu. 

Jedna se tiËe stvaranja Nacionalnog 

programa πporta, a druga osnivanja 

Nacionalnog vijeÊa za πport. 

Nacionalni program πporta je 

dokument kojim Êe se donijeti 

kvalitetna strategija razvoja πporta. 

Preciznije, njime se utvrappleuju ciljevi i 

zadaÊe razvoja πporta, aktivnosti 

potrebne za provedbu tih ciljeva i 

zadaÊa te odreappleuju nositelji razvoja i 

mjere kontrole njegove provedbe, a 

donosi ga Hrvatski sabor za razdoblje 

od osam godina. Nacionalno vijeÊe za 

πport, kao najviπe struËno tijelo kakvo 

postoji u veÊini europskih zemalja, 

brine se za razvoj i kvalitetu πporta u 

Republici Hrvatskoj te, meappleu ostalim, 

raspravlja o pitanjima vaænim za 

πport, predlaæe i potiËe donoπenje 

mjera za unapreappleenje πporta te 

utvrappleuje prioritetne projekte, elaborate 

i studije za njihovo financiranje u 

sustavu javnih potreba u πportu. S 

ponosom istiËem da Êe tijekom 

sijeËnja 2007. godine biti raspisan 

javni poziv za Ëlanove Nacionalnog 

vijeÊa koje imenuje Vlada te vjerujem 

6 

Piπe Vedran BoæiÊeviÊ 

Hrvatski πkolski πportski 

savez bit Êe krovno tijelo 

πkolskog sporta sa 

zadatkom usklaappleivanja 

aktivnosti svojih Ëlanica 

i organiziranja natjecanja 

πkolskih sportskih 

klubova 

da Êe Nacionalno vijeÊe za πport biti 

uskoro imenovano i da Êe poËeti s 

radom, πto Êe stvoriti preduvjete za 

kvalitetan iskorak u strategiji i razvoju 

πporta u Hrvatskoj. 

Nedavno je odræana OsnivaËka 

skupπtina Hrvatskog πkolskog 

πportskog saveza. Moæete li nam 

reÊi neπto viπe o tome 

U petak, 22. prosinca 2006. godine, 

u prostorijama Ministarstva znanosti, 

obrazovanja i πporta odræana je 

OsnivaËka skupπtina Hrvatskog 

πkolskog πportskog saveza. Prvi je put 

u Republici Hrvatskoj osnovano 

krovno tijelo πkolskog πporta. 

OsnivaËkoj skupπtini nazoËili su 

ministar znanosti, obrazovanja i πporta 

Dragan Primorac, posebni savjetnik 

predsjednika Republike Hrvatske za 

πport Æeljko Mataja, glavni tajnik 

Hrvatskoga olimpijskog odbora Josip 

»op, predstavnici Kinezioloπkoga 

fakulteta Dragan MilanoviÊ i Igor 

JukiÊ, saborski zastupnici Franjo 

ArapoviÊ i Danira BiliÊ, glavni tajnik 

Hrvatskoga nogometnog saveza 

Zorislav SrebriÊ, ugledni bivπi i 

sadaπnji πportaπi Zvonimir Boban, 

Stojko VrankoviÊ, Gordan Koæulj, 

Vlado ©ola, Nikola JurËeviÊ i Stjepan 

BoæiÊ. »lanovi OsnivaËke skupπtine 

bili su predstavnici æupanijskih 

πkolskih πportskih saveza i ©kolskog 

πportskog saveza Grada Zagreba, a 

Skupπtinu je vodio profesor Vladimir 

Findak. Za predsjednika Hrvatskog 

πkolskog πportskog saveza izabran je 

Draæen Harasin. NazoËnost brojnih 

gostiju na OsnivaËkoj skupπtini daje 

snagu Hrvatskom πkolskom 

πportskom savezu, ali je i dokaz da 

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i 

πporta, odnosno Vlada i cijela javnost 

stoje iza ovog projekta i zato vjerujem

Æelimo djeci omoguÊiti πto bolje uvjete za 

bavljenje sportom, jer Êe razina kvalitete naπega 

sporta sutra ovisiti o tome koliko ulaæemo u 

sustav sporta djece danas 

da Êe uz njihovu potporu Hrvatski 

πkolski πportski savez uspjeπno 

djelovati. Glavni cilj Hrvatskog 

πportskog saveza je ukljuËiti πto viπe 

djece i mladih u πport. 

Osim toga, posebna Êe se briga 

voditi o najtalentiranijoj djeci, da bi 

jednog dana ostvarila svoje 

potencijale i osvajala odliËja za 

Hrvatsku. 

©to se poduzima u 

antidopinπkoj politici 

Posljednjih desetak godina 

Republika Hrvatska aktivno sudjeluje 

u kreiranju antidopinπke politike u 

Europi. Hrvatska je potpisnica 

Europske konvencije protiv dopinga u 

πportu iz 1989. godine, 

Kopenhagenske rezolucije i Koda 

Svjetske antidopinπke agencije iz 

2003. godine. Pokrenut je postupak 

ratifikacije UNESCO-ve Konvencije 

protiv dopinga u πportu, πto je logiËan 

slijed angaæiranja i daljnjeg doprinosa 

Republike Hrvatske u kreiranju 

antidopinπke politike. Takoappleer, 

Zakonom o πportu predviappleeno je i 

osnivanje Hrvatske agencije za borbu 

Biografija 

Æeljko KlariÊ roappleen je 25. svibnja 

1946. u Splitu. Diplomirao je na 

Pravnom fakultetu. 

Kao istaknuti meappleunarodni vaterpolski 

sudac, sudio je 30 godina na 

brojnim velikim sportskim natjecanjima, 

meappleu ostalim na pet olimpijskih 

igara, pet svjetskih prvenstava, 

devet europskih prvenstava, Ëetiri 

univerzijade, Ëetiri svjetska kupa i 

trima mediteranskim igarama. 

Godine 1998. i 1999. proglaπen je 

za najboljeg vaterpolskog suca na 

svijetu. Godine 1996. dobio je najviπe 

dræavno odliËje za πport “Danica 

Hrvatska” s likom Franje BuËara, 

a 2000. godine Dræavnu nagradu 

πporta “Franjo BuËar”. 

Dolaskom u Ministarstvo znanosti, 

obrazovanja i πporta radio je kao 

viπi savjetnik za meappleunarodnu 

πportsku suradnju, zatim kao na- 

Ëelnik Odjela za razvoj πporta u 

Upravi za πport, a nedavno je imenovan 

pomoÊnikom ministra za 

πport. 

protiv dopinga u πportu, 

specijalizirane ustanove koja Êe biti 

zaduæena za praÊenje i provoappleenje 

meappleunarodnih konvencija protiv 

dopinga u πportu. 

Kao Ëlan Organizacijskog 

odbora za kandidaturu, kako 

procjenjujete izglede Hrvatske i 

Maapplearske za dobivanje 

domaÊinstva Europskog 

nogometnog prvenstva 2012. 

godine 

Ponosan sam na rad i trud koji smo 

uloæili u tu kandidaturu i smatram da su 

to prepoznali i Ëlanovi Uefine 

delegacije za nedavnog posjeta 

Hrvatskoj i Maapplearskoj. ZajedniËku 

hrvatsko-maapplearsku kandidaturu za 

EURO 2012. podræali su Vlada, 

premijer, predsjednik Republike i 

cjelokupna javnost. U ime Vlade 

Republike Hrvatske jamstva potrebna za 

organizaciju UEFA EURO 2012. 

potpisao je ministar znanosti, 

obrazovanja i πporta, prof. dr. sc. 

Dragan Primorac. OËekujem da Êe nas 

odluka o domaÊinu koju s nestrpljenjem 

oËekujemo, u Cardiffu 18. travnja 2007. 

godine, sve razveseliti. 

7

AKADEMSKI O ©PORTU 

Akademik Milan Moguπ, predsjednik HAZU-a 

Nogometno-navijaËka 

epizoda 

Predsjednik Hrvatske akademije 

znanosti i umjetnosti akademik 

Milan Moguπ otkriva Olimpu da je 

poloæio ispit za nogometnoga suca, priËa 

kako je ljubav za nogomet preπla na 

planinarenje, komentira πport nekad i 

danas. 

SjeÊanja iz proπlosti. 

- Svakomu je djeËaku svojstveno da se, 

amaterski dakako, bavi kakvim πportom. 

BuduÊi da sam roappleen u Senju, dakle uz 

more, volio sam plivati i roniti na dah, 

πto je najËeπÊe imalo obiljeæje 

prijateljskoga natjecanja jer 

organiziranoga plivaËkoga kluba nije 

tada, prije II. svjetskog rata, bilo, a nema 

ga ni danas. Zato su, oni stariji od nas, 

plivali npr. za suπaËku Victoriju (Neda 

KrmpotiÊ) ili ljubljansku Iliriju (Ivo 

Scarpa). Kad bi u ljetno doba doπli u 

rodni Senj i trenirali na kupaliπtu, mi 

bismo im se divili. 

U gimnaziji pak imali smo tjelovjeæbu 

kao poseban nastavni predmet. U moje 

gimnazijsko doba uËiteljem je tjelovjeæbe 

bio Ivan Majcen. Pored neπto 

gimnastiËkoga razgibavanja glavni je 

πport bio nogomet, na tadaπnjem 

relativno malome nogometnome igraliπtu 

zvanomu ©tela. Za najveÊi dio djeËaka 

moje dobi bio je to zapravo nastavak 

uliËnoga nogometanja krpenjaËom, 

odnosno prijelaz od krpenjaËe na “pravu” 

koænatu loptu. Neki su bogatiji uËenici 

imali Ëak i kopaËke. Najvaænije su 

gimnazijske utakmice bile tada izmeappleu 

nas domaÊih gimnazijalaca i 

“konviktaraca”, tj. onih uËenika koji su 

bili smjeπteni u jednomu od konvikta. 

NajveÊi je bio OæegoviÊianum. 

Senj je tada imao i nogometni klub 

imenom Senia. Razumije se da smo svi 

navijali za taj klub koji se natjecao u 

nekoj tadaπnjoj regionalnoj nogometnoj 

ligi. A i uzori su nam bili najbolji domaÊi 

igraËi, npr. Vlade Butorac zvani Jenac; 

kasnije je preπao u ZET, klub 

zagrebaËkih tramvajaca. Neki su pak 

posezali i za zvuËnijim imenima, kao npr. 

Hitrec ili Leπnik. Nakon II. svjetskoga 

rata Senia je preimenovana u Nehaj. U 

tome je klubu igralo mnogo Senjana, a iz 

njega potjeËu trojica braÊe MarkoviÊa, od 

8 

Baviti se danas πportom je 

profesija, zanimanje, zahtijeva 

od svakoga kudikamo viπe 

treniranja, rada, pomoÊnih 

πportskih aktivnosti. Nekada 

nije bilo tako. Ali mnogo je 

vaænije od spomenutih dviju 

krajnosti da se stalno razvija i 

πiri amaterska baza, 

ponajviπe u πkolsko, uËeniËko 

doba, kaæe Moguπ 

Razgovarao Marko CuraÊ 

kojih je najmlaapplei Ivo, kasnije nazvan 

Dæalma, postao poznati domaÊi i strani 

trener. 

Bilo je i drugih igraliπta, npr. 

betonirani teren za tenis podno Nehaja, 

najËeπÊe prazan, pa stoga nisam tada 

vidio nijednoga teniskoga treninga, a 

kamoli utakmice. Naπao se u jednomu 

poratnomu razdoblju i veslaËki Ëamac, ali 

znaËajnijega veslaËkoga πporta u Senju 

nije bilo. 

Osobito je bio razvijen lovaËki πport, pa 

je i danas lovaËko druπtvo Jarebica veoma 

aktivno. U tu bi se razonodu moglo 

ukljuËiti i lovljenje ptica pjevica, u Ëemu 

sam i sâm sudjelovao, jer je bilo normalno 

da gotovo svaka senjska obitelj ima barem 

jednu krletku s pticama pjevicama. 

Ribolovstvo je bilo viπe zanimanje, 

obrt, pa πportskoga organiziranoga 

ribolovstva zapravo nije ni bilo. Dvije 

meteoroloπke krajnosti - mirno more ili 

senjska bura - nisu pogodovale da se 

razvije jedrenje. Doduπe, bilo je u novije 

vrijeme nekih regata koje su dodirivale 

Senj, ali dosta rijetko. 

Kao πto vidite, govorim viπe o interesu 

koji je vladao za πport u jednome 

primorskome gradu, o okruæenju koje je 

ponijelo i mene, pa mi je bilo normalno 

da kao student odlazim redovito na 

tadaπnje nogometne utakmice, bilo na 

Dinamovu ili Zagrebovu igraliπtu. 

©toviπe, poloæio sam tada ispit za 

nogometnoga suca, sjeÊam se da je sa 

mnom bio i Aleksandar Bazala, kasnije 

profesor na Ekonomskome fakultetu, 

sudaËki “fuÊkao” ili “mahao” na mnogim 

nogometnim utakmicama zagrebaËkoga 

nogometnoga saveza ili podsaveza, od 

BorËeca do Vrbovca. Sjediπte je tadaπnje 

sudaËke organizacije bilo na poËetku 

Gajeve ulice, gdje je danas produæetak 

hotela Dubrovnik. 

Zavrπivπi studij, zavrπila je i moja 

“sudaËka” nogometno-navijaËka epizoda, 

a ljubav za nogomet preπla je polako na 

planinarenje, doduπe klupski ne baπ 

dovoljno organizirano, ali s prijateljima 

gotovo redovito, obiËno subotom ili 

nedjeljom ili oba ta dva dana. Sljeme 

sam propjeπaËio uzduæ i poprijeko, 

kreÊuÊi od kuÊe Ëak i kad je padala kiπa. 

Pratite li πportske dogaappleaje 

danas 

- Da, na televizijskim ekranima, 

relativno Ëesto, i to bez obzira na vrstu 

πporta, tj. jednako volim gledati npr. 

skijanje i tenis. Taj dio dana pretvaram u 

ugodan i meni potreban, ali vremenski 

ograniËen odmor. A kad su velika 

natjecanja, npr. olimpijske igre ili kakvo 

svjetsko prvenstvo, izaberem πto Êu 

gledati, i toga se disciplinirano dræim.

©port nekada i sada 

- Razlika je golema. Naime, baviti se 

danas πportom je profesija, zanimanje, 

zahtijeva od svakoga kudikamo viπe 

treniranja, rada, pomoÊnih πportskih 

aktivnosti. Nekada nije bilo tako. Ali 

mnogo je vaænije od spomenutih dviju 

krajnosti da se stalno razvija i πiri 

amaterska baza, ponajviπe u πkolsko, 

uËeniËko doba. Svaka bi πkola trebala imati 

πportsku dvoranu i, koliko vidim, prema 

tomu se ipak teæi. Razumije se da su za to 

potrebna odgovarajuÊa sredstva, ali nikada 

ne bi trebalo zaboraviti dobru latinsku 

izreku: mens sana in corpore sano (zdrav 

duh u zdravu tijelu). Odvaja li druπtvo za tu 

temeljnu svrhu dovoljno financijskih 

sredstava, ne znam, ali svaka utroπena kuna 

za zdravo tijelo isplatit Êe se viπestruko jer 

stvara preduvjete za stjecanje znanja, a bez 

znanja nema ni znanosti ni umjetnosti, 

nema napretka uopÊe. Uravnoteæiti 

druπtvena davanja za spomenute dvije 

poluge, duh i tijelo, nije baπ lako. 

Pored toga, ni izvori financiranja nisu 

jednaki prije i danas. Pored druπtvenih 

sredstava na jednoj i na drugoj strani 

postoje razne proizvodne tvrtke ili 

korporacije koje iz reklamnih razloga 

doniraju ”svoje” ekipe ili ponajbolje 

pojedince. U znanost pak ulaæu mnoge 

domaÊe zaklade i meappleunarodne 

fondacije. Sa svjetskih natjecanja dolaze 

nam s visokim odliËjem i πportaπi, ali i 

πiroki raspon znanstvenika. 

©to kao jezikoslovac mislite o 

obliku rijeËi πport 

- VeÊ ste iz dosadaπnjega razlaganja 

mogli razabrati da ja rabim rijeË πport. 

Naime, nedvojbeno je da je u hrvatskoj 

jeziËnoj tradiciji od poËetka bila rijeË 

Æivotopis 

πport, dakle sa π na poËetku. To je i 

normalno jer smo na isti naËin, na 

primjer, prihvatili i tuappleicu πtrajk. Stoga je 

takoappleer bilo normalno da se akademski 

nogometni klub u Zagrebu, u Hrvatskoj, 

nazove HA©K (a u Beogradu BSK). 

Zaπto je nakon II. svjetskoga rata 

prevladao oblik sport, razlozi nisu jeziËni 

nego politiËka prisila, pogotovu nakon 

tzv. Novosadskoga dogovora. Zato je 

bilo razumljivo da se u novoj, danaπnjoj 

Republici Hrvatskoj vrati oblik πport, pa 

je ministarstvo koje se brine o toj 

djelatnosti dobilo, sasvim korektno, 

sluæbeni naziv Ministarstvo znanosti, 

obrazovanja i πporta. Ako komu smeta 

hrvatski oblik rijeËi πport, neka ga ne 

prihvati, ali je nedopustivo, Ëak 

nepristojno, nasilno mijenjati u 

sluæbenome imenu Ministarstva, kako je 

objavljeno u Narodnim novinama, rijeË 

πport u sport. Takoappleer je nerazumljivo da 

spomenuto Ministarstvo, koliko je meni 

poznato, ne reagira javno na nasilne 

promjene vlastitoga imena. Oni koji 

mijenjaju pravilne oblike rijeËi, ne rade 

dobro. A nije da se ne zna πto je hrvatski 

jeziËni standard, odnosno hrvatska 

jeziËna norma. Pored Instituta za hrvatski 

jezik i jezikoslovlje kao dræavne ustanove 

postoji i Povjerenstvo za hrvatsku jeziËnu 

normu pri Ministarstvu znanosti. RijeËi 

su same po sebi neduæne, ali kojoj treba 

dati prednost moæe saznati svatko ako, 

dakako, ne æeli sâm uporno nametati 

svoju volju. Nadam se da Êe Ëasopis 

Olimp biti u tome korektan i poπtivati 

propisanu normu hrvatskoga knjiæevnoga 

jezika. 

Milna Moguπ roappleen je 25. travnja 1927. u Senju, gdje je zavrπio osnovnu πkolu i gimnaziju. 

Diplomirao je 1953. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorat filoloπkih znanosti stekao je 

1962. na SveuËiliπtu u Zagrebu, gdje je 1975. izabran za redovitoga profesora. Od 1965. do 

umirovljenja 1992. bio je πef Katedre za dijalektologiju i povijest hrvatskoga jezika. ©kolske godine 

1969./1970. i 1973./1974. predavao je kao gostujuÊi profesor na sveuËiliπtu u Kölnu, a 

1987./1988. na sveuËiliπtu u Mannheimu. Sudjelovao je na mnogim domaÊim i meappleunarodnim 

slavistiËkim i onomastiËkim znanstvenim skupovima i kongresima. Godine 1997. izabran je za 

Ëlana Central European Academy of Science and Art. 

Za redovita Ëlana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabran je 1986. Od 1991. do 1997. 

bio je glavni tajnik HAZU, a od 1998. do 2003. obavljao je duænost potpredsjednika HAZU. Od 1. 

sijeËnja 2004. obavlja duænost predsjednika HAZU. Na izbornoj skupπtini HAZU 23. studenoga 

2006. ponovo je izabran za predsjednika. 

PoËasni je doktor SveuËiliπta u Rijeci i SveuËiliπta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku. 

Dobio je nagradu Boæidar Adæija za znanstvenu djelatnost, 1996. odlikovan je za znanstveni rad 

Ordenom Danice hrvatske s likom Ruappleera BoπkoviÊa, a 1998. dobio je Hrvatsku dræavnu nagradu 

za æivotno djelo. Republika Poljska odlikovala ga je »asniËkim kriæem za zasluge, a SlovaËka 

akademija znanosti Zlatnom medaljom Ljudovita ©tura. 

Od 1998. do 2002. bio je predsjednikom Hrvatskoga povjerenstva za UNESCO. 

Objavio je, uz ino, znanstvene monografije "Danaπnji senjski govor", "Fonoloπki razvoj hrvatskoga 

jezika", "»akavsko narjeËje", "Antun MaæuraniÊ", "KriæaniÊeva hrvatska gramatika", "Povijest 

hrvatskoga knjiæevnoga jezika", "RjeËnik MaruliÊeve Judite", "Senjski rjeËnik", viπe knjiga u suautorstvu, 

meappleu kojima i "Hrvatski pravopis", te oko 270 znanstvenih i struËnih Ëlanaka. 

9

SPORTSKE NADE: Tina MiheliÊ i Mateja PetronijeviÊ u laser radialu 

Dobar vjetar 

dvojca 

Piπe 

Liljana 

Jazbinπek 

buduÊnosti 

Obje naπe jedriliËarke imaju isti cilj - olimpijske igre. Tinine æelje su 

vezane uz OI 2012. u Londonu, a Matejine uz OI 2008. u Pekingu 

Malo je æena koje 

jedre u 

Hrvatskoj, no 

sad je na scenu doπla 

vrlo perspektivna 

ekipa, iako ne iz 

iste generacije. 

Vremena se 

mijenjaju. Stiæe 

æenski val. 

TINA 

Roditeljima se vratio trud za rad sa 

svojom djecom. Najprije je Danijel 

MiheliÊ postao europskim juniorskim 

prvakom (2002.), a potom njegova 

sestra Tina europska (2005.) pa 

svjetska juniorska prvakinja (2006.). 

Opatijski jedriliËari, Ëlanovi 

JK Galeba iz Kostrene, poËeli su kao 

europski doprvaci u svojim rosnim 

godinama æivota.

MATEJA 

©esnaestogodiπnjakinja i njen dvije 

godine stariji brat jedre od malih nogu. 

“Nakon ljeta provedena u 

optimistu, zaljubio sam se u jedrenje. 

Sestra je bila mala pa se prestraπila 

mora. No, nije joj dugo trebalo da se 

vrati”, prisjeÊa se Danijel. “Jedrenje 

je zahtjevan i naporan sport, ali ga 

jako volim”, dodaje Tina. 

Tinine æelje su olimpijske, moæda 

realnije one vezane uz OI 2012. u 

Londonu nego za one Ëetiri godine 

ranije u Pekingu, ali su velike. 

Mateja PetronijeviÊ je neπto starija, 

ali jednako uspjeπna. Puljanka i 

Ëlanica JK Uljanik Plovidba iz Pule. 

Kao i Tina, poËela je u klasi 

optimist, a sad jedri u olimpijskoj 

klasi laser radial. 

“Vidjela sam druge kako jedre i 

htjela sam pokuπati. Tako sam 

poËela”, kaæe. 

U vrhunsku je klasu uπla naslovom 

europske kadetske prvakinje (2001.) 

u popularnom optimistu. Prelaskom 

u laser radial nastavila je dobro 

jedriti u sad jakoj domaÊoj 

konkurenciji i na meappleunarodnoj 

sceni. Cilj su joj OI 2008. u Pekingu 

- do toga je dug i trnovit put, no ne i 

nemoguÊ. Pokuπala je uÊi meappleu 

konkurenciju za OI 2004. u Ateni i 

zamalo nije proπla. 

Moæda je nakon nekoliko godina 

doπao Matejin trenutak uspjeha. 

Mateja 

Roappleena 1. rujna 1986. u Puli. 

»lanica je JK Uljanik Plovidba iz 

Pule. Trener joj je Mark Zuban. 

PoËela je jedriti s devet godina, a 

natjecati se godinu kasnije. 

Europska je kadetska prvakinja u 

klasi optimist 2001., a iste je godine 

pobijedila i na juænoameriËkome 

prvenstvu u peruanskom Paracasu. 

Na predolimpijskom natjecanju u 

Ateni 2003. u vrlo jakoj konkurenciji 

u laser radialu bila je izvrsna 11. Na 

natjecanju Kieler Woche u Kielu bila 

je osma 2003. i πesta 2004. Na 

Svjetskim jedriliËarskim igrama na 

austrijskom jezeru Neusiedl bila je 

10. Zasad se nije usmjerila na studij. 

Govori engleski i talijanski. 

Adresa e-poπte joj je 

petmateja@yahoo.com. 

Tina 

Roappleena je u prosincu 1988. u 

Opatiji. »lanica je JK Galeb iz 

Kostrene, a prvi joj je klub bio JK 

Opatija. PoËela je jedriti s 10 godina, 

zahvaljujuÊi ocu i starijemu bratu. 

Trener joj je Vlado MatijeviÊ, a 

kondicijska trenerica Tanja PetkoviÊ 

MaraËiÊ. 

Svjetska juniorska prvakinja iz 

Weymoutha 2006., europska 

juniorska prvakinja 2005. u Splitu u 

klasi laser radial. Europska je 

doprvakinja bila tri godine ranije u 

klasi optimist. Jedina naπa djevojka 

koje je uπla meappleu pet najboljih na 

svijetu na kriterijskoj ljestvici 

optimista. Na SP-u 2005. u Busanu u 

laser radialu je bila Ëetvrta. 

11

OLIMPIJSKE LEGENDE: 

Tomislav CrnkoviÊ, nogometna legenda 

Srebro 

i Ëetiri plava 

Igrao je lijevog i srednjeg braniËa, 

bio je odliËan u skoku, vjeπto je 

pokrivao i znalaËki proigravao, oπtar 

i beskompromisan borac, izdræljiv i 

pokretljiv, dobra starta na prvu loptu. 

Tako je u Nogometnom leksikonu 

izdanom 2004. godine opisana igra 

Tomislava CrnkoviÊa. Toliko vrlina u 

jednoj, jedinoj reËenici koja Êe sve reÊi 

o jednoj od legendi zagrebaËkog, 

hrvatskog i jugoslavenskog nogometa. 

Dugogodiπnji kroniËar zagrebaËkog 

nogometnog svijeta Zvonimir MagdiÊ 

za “Crnoga” Êe reÊi i da je uvijek bio 

svoj, jedinstven i neponovljiv. Nastavio 

je nisku velikih zagrebaËkih 

centarhalfova: Oskar Jazbinπek, Ivica 

Horvat, Tomislav CrnkoviÊ... Kako 

zapovijeda plavom obranom nekoliko 

sam puta gledao u Maksimiru kao 

klinac, kao mlad novinar upoznao sam 

ga poËetkom osamdesetih. Ostavio je 

dojam velikog gospodina starog kova i 

boemskog πarma. 

U reprezentaciji nikad rezerva 

trofeja 

Do srebrne medalje 

u Helsinkiju doπli 

smo jer je svatko u 

momËadi radio ono 

πto najbolje zna 

Piπe 

Zvonimir VukeliÊ 

Znal je postavit rampu 

U NK Metalac ga je odveo legendarni 

Oskar Jazbinπek, dvije godine kasnije bio 

je u Dinamu. Iz tih je dana ostala 

upamÊena zgoda s utakmice u Bjelovaru. 

CrnkoviÊ je igrao spojku uz velikog 

centarfora Franju - Maru Wölfla, domaÊin 

je vodio 2-0 kad je “Mara” rekao 

“Crnome”: "Odi ti na centarhalfa, mi 

bumo to napred rijeπili". Tako je i bilo, 

CrnkoviÊ je otiπao u obranu, Dinamo je 

pobijedio s 5-2. 

U dinamovu postavu uπao je 

zamijenivπi Marka JuriÊa, prvu ligaπku 

utakmicu odigrao je s Crvenom zvezdom 

u 1-0 pobjedi u Maksimiru. Uæa plava 

obrana: StinËiÊ, DeliÊ, CrnkoviÊ. U tom 

je razdoblju trener Bernard - Benda Hügl 

dodatno radio s nadarenim mladiÊima. 

- “Benda” mi je mnogo pomogao. I 

sam je igrao braniËa, otkrio mi je mnoge 

tajne te uloge. Sa Svemirom DeliÊem i sa 

mnom je vjeæbao svakodnevno i mi smo 

napredovali - prisjetio se svojedobno 

CrnkoviÊ svojih prvih dana u plavom. 

Tomislav CrnkoviÊ roappleen je 1929. u Kotoru, no od svojih prvih koraka je ZagrepËanin. Nogomet 

je poËeo igrati u juniorima HA©K-a, nastavio je u zagrebaËkom Metalcu, a od 1949. 

do 1960. igrao je za Dinamo, Ëiji je bio i kapetan. U tom je razdoblju za plave odigrao 439 

utakmica osvojivπi 1954. i 1958. godine naslov prvaka Jugoslavije, te 1951. i 1960. Kup. 

Kasnije je igrao u Wiener Sportklubu i Servetteu. U poËetku karijere igrao je kao lijevi braniË, 

kasnije kao srednji braniË. 

Za Jugoslaviju je u razdoblju od 1952. do 1960. godine nastupio 51 put, nikada nije bio rezerva. 

Nastupio je na svjetskim prvenstvima 1954. u ©vicarskoj i 1958. u ©vedskoj. Oba je 

puta reprezentacija stigla do Ëetvrtfinala. NajveÊi je uspjeh postigao osvajanjem srebrne 

medalje na Olimpijskim igrama 1952. u Helsinkiju. Bio je Ëlan momËadi - u kojoj je bilo sedam 

hrvatskih nogometaπa - koju su ljubitelji nogometa znali naizust: Beara, StankoviÊ, 

CrnkoviÊ, Z. »ajkovski, I. Horvat, Boπkov, Ognjanov, MitiÊ, Vukas, Bobek, Zebec. Za Hrvatsku 

je igrao jedanput, za reprezentaciju ZagrebaËkog nogometnog podsaveza 15 puta. 

Joπ za igraËkih dana bavio se i novinarstvom, bio je i urednik Revije "Dinama". Danaπnje 

umirovljeniËke dane provodi u Zagrebu, u Domu za starije osobe na PeπËenici. 

12

DINAMO 1958. 

Tomislav CrnkoviÊ je prvi slijeva 

Kada je 1958. Dinamo osvojio naslov 

prvaka, CrnkoviÊ je u odluËujuÊoj 

utakmici protiv Crvene Zvezde bio 

najbolji. No on je hvalio trenera: 

“Gustav - Lembika Lechner pametno 

je vodio momËad do naslova.” 

“Crnoga” je pak hvalio Jazbinπek: 

“Znal je postavit rampu.” 

Svoj Dinamo CrnkoviÊ je oslikao u 

reËenici: 

“Dinamo mojih dana bio je velika 

institucija.” 

I uvijek je “Crni” bio za ime - Dinamo. 

Sjajan kao lijevi braniË, sjajan kao 

centarhalf. Uloge Êe opisati na svoj naËin: 

“Viπe je hrabrosti u igri braniËa, viπe 

mudrosti u igri centarhalfa. Sa 20 godina 

ne bih se usudio igrati u sredini.” 

UËio je od velikana koje je naslijedio. 

“Jazbinπek i Ivica Horvat bili su 

velikani. Takav je bio i Urugvajac 

Santamaria, najbliæi mom poimanju kako 

se igra centarhalf.” 

Na svjetskim prvenstvima dvaput se u 

Ëetvrtfinalu isprijeËila SR NjemaËka. 

“Svi su mislili da Êe Maappleari u ©vicarskoj 

1954. biti prvaci. Imali su sjajnu 

reprezentaciju, a na kraju slavili Nijemci koji 

su baπ nas izbacili u drugom krugu. Pobijedili 

su nas i Ëetiri godine kasnije u ©vedskoj. Oba 

puta nam je presudio Rahn. Bio je vraæji 

igraË, brz i spretan. Da nije njega bilo, otiπli 

bismo u ©vicarskoj puno dalje.” 

Pamti CrnkoviÊ i utakmicu u Laussanei 

s Brazilom: 

“Zebec je zabio za nas, Didi u raπlje za 

njih. Tada je njihov centarfor Baltazar 

pokazivao rukama dvije nule. Respektirali 

su nas, bojali se da ne izgube. Igrom 

sluËaja, ostalo je neodluËeno.” 

Za plasman na SP u ©vedskoj nagrada 

je bila odlazak u diplomatski magazin, 

gdje su se mogli uzeti najbolji engleski 

πtofovi za odijela. 

“BraÊa Masnec imala su u 

DraπkoviÊevoj, kod bolnice, krojaËki 

salon i oni su nam πivali odijela” - 

prisjetio se “Crni” i premija iz tih dana. 

KarakteristiËni 

start 

Tomislava 

CrnkoviÊa 

Puskas 

je bio najbolji 

Prvenstvo u ©vedskoj bila je predstava 

Brazila. 

“Uh, kakva je to momËad bila. Protiv 

Pelea sam igrao na Dinamovoj turneji u 

Brazilu. VeÊ sam onda znao da Êe biti 

velik nogometaπ. I bio je. Za mene je 

najbolji na svijetu ipak bio i ostao - 

Puskas. A imali smo i mi svoje majstore. 

Bernard - Bajdo Vukas i Stjepan - ©tef 

Bobek bili su Ëisti genijalci, neviappleeni 

dribleri, igraËi koji bi opstali i u 

danaπnjem nogometu.” 

CrnkoviÊ nikad ne zaboravlja πto mu je 

nogomet dao. 

“Da nisam igrao nogomet ne bih dalje 

od Maksimira vidio. Obiπao sam cijeli 

svijet, a od svih zemalja u kojima sam bio 

najviπe me se dojmila Kina. Bili smo 

tamo prije jednog svjetskog prvenstva, ne 

pamtim kojega. Posjetili smo i Mao Ze 

Donga.” 

U Helsinkiju, na Olimpijskim igrama 

1952. godine - srebrna medalja. Prvo 10-1 

pobjeda protiv Indije uz Ëetiri Zebecova 

gola, zatim u Tampereu nakon 5-1 

vodstva neodluËenih 5-5 sa Sovjetskim 

Savezom. I u ponovljenoj utakmici 3-1 

pobjeda. Pale su i Danska (3-1) i SR 

NjemaËka (3-1), tek u finalu, slavili su 

Maappleari s 2-0. 

CrnkoviÊ je otkrio i u Ëemu je bila 

snaga reprezentacije koja je osvojila 

srebro: 

“Svaki je igraË u reprezentaciji igrao 

baπ onako kako je igrao u svom klubu. 

Jer, ne moæe se primjerice od Bobeka 

traæiti da se baca pod noge, kad je on 

vrhunski strijelac, 'paker' i dribler. Da, 

svatko je radio svoj posao, ono πto 

najbolje zna. I bili smo dobro druπtvo.” 

13

OLIMPIZAM 

Olimpijske akademije 

- nositelji olimpijskog 

Olimpizam kao svjetski 

pokret nikad se nije, 

niti se moæe zadovoljiti 

samo organiziranjem 

olimpijskih igara. Ideja 

olimpizma je 

plemenitija i 

uzviπenija, a ostvaruje 

se ponajprije, ako ne i 

iskljuËivo, putem 

olimpijskog 

obrazovanja 

Piπe Zrinko »ustonja 

obrazovanja 

Tek πto je napustio mjesto 

predsjednika Meappleunarodnog 

olimpijskog odbora, francuski 

barun Pierre de Coubertin 1927. 

godine piπe: “Nisam bio u stanju 

zavrπiti ono πto sam æelio dovesti do 

savrπenstva. Vjerujem da bi centar za 

prouËavanje olimpizma viπe od bilo 

Ëega drugoga mogao pomoÊi 

oËuvanju i nastavku onoga πto sam 

zapoËeo i sprijeËiti olimpijski pokret 

da skrene u pogreπnom smjeru” 

(http://www.ioa.org.gr/ioa.htm). Te 

rijeËi pokretaËa modernog 

olimpijskog pokreta bile su prva 

najava osnivanja akademske 

institucije zaduæene za prouËavanje 

olimpizma, oËuvanje olimpijske ideje, 

πirenje pedagoπkih i humanistiËkih 

svjetonazora o sportu, povezivanje 

sporta i kulture i davanje veÊeg i πireg 

smisla olimpijskim igrama od pukog 

sportskog natjecanja i lova na rekorde. 

Meappleunarodna olimpijska 

akademija 

Joπ prije Drugog svjetskog rata, 

predsjednik organizacijskog odbora 

Olimpijskih igara u Berlinu 1936. 

godine Nijemac Carl Diem i tajnik 

GrËkog olimpijskog odbora Ioannis 

Ketseas predlagali su osnivanje centra 

za prouËavanje olimpizma. Svoju 

ideju poËeli su ostvarivati neposredno 

nakon rata, da bi 14. lipnja 1961. 

godine napokon i sluæbeno s radom 

zapoËela Meappleunarodna olimpijska 

akademija. U GrËkoj, uz same 

arheoloπke ostataka antiËke Olimpije, 

niklo je svjetsko akademsko srediπte 

za prouËavanje i promoviranje 

olimpizma i svih njegovih filozofskih, 

kulturoloπkih, socioloπkih, povijesnih, 

ekonomskih, etiËkih, odgojnih i 

drugih aspekata. U poËetku se spavalo 

pod πatorima, a danas Meappleunarodna 

olimpijska akademija raspolaæe 

kampusom koji prima 250 ljudi, 

Kampus Meappleunarodne 

olimpijske akademije u Olimpiji 

14

Carl Diem 

novom velikom predavaonicom, 

knjiænicom, nizom manjih 

predavaonica i brojnim sportskim 

objektima, poput nogometnog 

stadiona, atletske staze, otvorenog 

bazena i po dva koπarkaπka, 

odbojkaπka i teniska terena. 

Meappleunarodna olimpijska akademija 

godiπnje ugosti i organizira oko 40 

seminara, savjetovanja, studijskih 

putovanja i poslijediplomskih studija. 

Prvi i najvaæniji cilj Meappleunarodne 

olimpijske akademije je da djeluje kao 

meappleunarodno akademsko srediπte za 

istraæivanje olimpijskog pokreta te 

promicanje i razvoj olimpijskog 

obrazovanja 1 . 

Nacionalne olimpijske akademije 

Poglavlje IV. Olimpijske povelje 

govori o zadaÊama i ulozi 

nacionalnog olimpijskog odbora i na 

prvom mjestu naglaπava da on: 

“propagira temeljna naËela i 

vrijednosti olimpizma… u podruËjima 

sporta i obrazovanja, promicanjem 

olimpijskih obrazovnih programa na 

svim razinama πkola, sportskih 

institucija i institucija tjelesnog 

odgoja kao i poticanjem stvaranja 

institucija posveÊenih olimpijskom 

obrazovanju, kao πto su nacionalne 

olimpijske akademije…”. Danas 

postoji viπe od 100 nacionalnih 

olimpijskih akademija, a meappleu njima 

je i Hrvatska olimpijska akademija 

osnovana 1996. godine. 

U prvom planu olimpijsko 

obrazovanje 

Koja je zadaÊa i πto bi to trebale 

raditi nacionalne olimpijske 

akademije S obzirom na to da 

nacionalne olimpijske akademije 

djeluju kao ogranci Meappleunarodne 

olimpijske akademije, one u svom 

djelovanju slijede njene principe i 

preporuke. Sukladno tome glavno 

podruËje njihovih djelovanja je 

olimpijsko obrazovanje. Olimpijsko 

obrazovanje 2 namijenjeno je 

ponajprije mladima i moæe se saæeti u 

nekoliko zadataka: 1) razvijanje 

interesa za olimpijske igre kod mladih 

u duhu ideja i ideala olimpijskog 

pokreta, 2) uËenje o obrazovnim i 

druπtvenim principima olimpijskog 

pokreta i njihova primjena u æivotu, 

3) uvrπtavanje olimpizma u nastavne 

planove i programe nastave tjelesne i 

zdravstvene kulture u πkolama i na 

fakultetima, 4) objavljivanje 

edukativnog materijala o olimpizmu 

za uËitelje, nastavnike i profesore u 

πkolama, 5) organizacija godiπnjih 

seminara i radionica za studente 

sporta i tjelesne i zdravstvene kulture 

o olimpizmu (ne iskljuËivo za njih), 

6) promoviranje kulturoloπkih 

aspekata sporta organiziranjem 

godiπnjih natjecanja i tematskih 

izloæbi u slikarstvu, kiparstvu, 

filmskoj i videoumjetnosti, fotografiji, 

glazbi, knjiæevnosti…, 7) organizacija 

olimpijskih kampova za mlade, 

8) organizacija godiπnje proslave dana 

olimpizma… Meappleutim, obrazovati o 

olimpizmu moguÊe je i potrebno, na 

primjer, i sljedeÊim programima: 

organizacija seminara i radionica za 

sportske novinare o olimpizmu, 

olimpijskoj ideji i olimpijskim 

vrijednostima, organizacija 

savjetovanja i okruglih stolova za 

razmjenu ideja i iskustava sportskih 

duænosnika i sportskih administratora, 

publiciranje i distribucija edukativnog 

materijala o olimpizmu namijenjenog 

svim uzrastima i πiroj javnosti, 

osnivanje centra za istraæivanje 

olimpizma, poticanje i stipendiranje 

istraæivanja olimpizma u Hrvatskoj 

itd. 

Hrvatska olimpijska 

akademija 

Olimpizam kao svjetski pokret 

nikad se nije, niti se moæe zadovoljiti 

samo organiziranjem olimpijskih 

igara. Ideja olimpizma je plemenitija i 

uzviπenija, a ostvaruje se ponajprije, 

ako ne i iskljuËivo, putem olimpijskog 

obrazovanja. Uloga naπe nacionalne 

olimpijske akademije u ostvarivanju 

tih ideja na podruËju Hrvatske vrlo je 

skromna. Iz dijela dokumenta pod 

nazivom Programsko i financijsko 

izvjeπÊe Hrvatskog olimpijskog 

odbora za 2005. godinu koji se odnosi 

na Hrvatsku olimpijsku akademiju 

mogu se naslutiti njene aktivnosti. 

One su uglavnom ograniËene na 

organiziranje teËajeva za 

osposobljavanje i struËno 

usavrπavanje trenera. 

1 Viπe o Meappleunarodnoj olimpijskoj akademiji svakako 

pogledati: http://www.ioa.org.gr/ 

2 Viπe informacija o “olimpijskom obrazovanju” 

njegovom znaËenje, filozofskom i ideoloπkom 

utemeljenju i primjeni u praksi preporuËam materijal 

prof. dr. Norberta Müllera, trenutno vodeÊeg Ëovjeka 

za olimpijsko obrazovanje u Meappleunarodnom 

olimpijskom odboru, koje je dostupno na internetskoj 

stranici: 

http://olympicstudies.uab.es/lectures/web/pdf/muller.pdf. 

Ljetni seminar u 

Olimpiji 2000. godine 

15

EUROPA I SPORT 

Tjelovjeæba 

i sport u 

NjemaËkoj 

Poslije Drugog svjetskog rata 

njemaËki je sport reorganiziran i 

razvijen je sustav koji postaje 

poznat kao njemaËki model sporta. 

Nakon ujedinjena IstoËne i Zapadne 

NjemaËke 1990. godine, gotovo sve 

djelatnosti u novoj su dræavi pretrpjele 

velike promjene, poËevπi od ekonomije 

preko politike, kulture pa sve do sporta. 

Sport je potpuno reorganiziran i u 

nekadaπnjih pet istoËnonjemaËkih 

saveznih jedinica u kojima je sustav 

sporta prije vrlo dobro funkcionirao. U 

NjemaËkoj svaka savezna jedinica uæiva 

potpunu autonomiju, posebno na 

podruËju socijalne politike, obrazovanja, 

kulture, politike, sportske znanosti i 

πkolskog sporta. Sport je u NjemaËkoj 

autonoman, a uloga dræave je sekundarna 

i bazira se na dobrovoljnoj pomoÊi. 

Nevladine sportske 

organizacije 

NjemaËki sportski savez, Deutscher 

Sportbund, tijelo je koje objedinjuje 

strukovne sportske saveze te koordinira i 

zastupa njihove interese. U NjemaËki 

sportski savez ujedinjeno je oko 87.000 

klubova u kojima djeluje viπe od 27 

milijuna sportaπa i sportskih djelatnika. 

Klubovi su s jedne strane ukljuËeni u 

razne sportske saveze na osnovi 

regionalne pripadnosti, a s druge su 

strane udruæeni u nacionalni sportski 

savez. Sportski su savezi orijentirani na 

struËnu problematiku matiËnog sporta, a 

nacionalni savezi zastupaju interese 

udruæenih sportskih saveza. 

NjemaËki sportski savez krovna je 

sportska organizacija koja okuplja 57 

nacionalnih sportskih saveza, 12 saveza s 

posebnim zadaÊama, πest saveza koji se 

bave sportskom znanoπÊu i edukacijom, 

dva saveza koja se bave promocijom 

Sport je u NjemaËkoj 

autonoman, a uloga 

dræave je sekundarna i 

bazira se na 

dobrovoljnoj pomoÊi. 

Savezne su jedinice 

2003. za sport izdvojile 

oko 185 milijuna eura, 

a zajedno s lokalnom 

samoupravom iznos 

doseæe 3 do 3,5 bilijuna 

eura godiπnje 

Piπe Saπa Ceraj 

sporta i 16 lokalnih saveza. Nacionalni 

olimpijski odbor (NOC) rukovodi 

olimpijskim pokretom u NjemaËkoj. 

Postoji æelja da se NjemaËki olimpijski 

odbor i NjemaËki sportski savez udruæe 

da bi sportski pokret u NjemaËkoj 

dodatno ojaËao. 

Vladine sportske 

organizacije 

Utjecaj dræave na sport, baπ kao i u 

podruËju kulture i obrazovanja, svodi se 

iskljuËivo na utjecaj kroz savezne 

jedinice. Za koordinaciju sportske 

16

politike saveznih jedinica zaduæeni su: 

savezno Ministarstvo unutarnjih poslova, 

Konferencija ministara sporta saveznih 

jedinica i NjemaËki sportski savez. Iako 

dræava nema obvezu potpomagati sport 

na saveznoj razini, ona to Ëini putem 

Ministarstva unutarnjih poslova koje 

financira vrhunski sport i sport 

invalidnih osoba. 

Financiranje sporta 

Financiranje sporta u NjemaËkoj 

bazira se na fondovima koji se pune iz 

dræavnog proraËuna, igara na sreÊu te 

javnih fondova saveznih jedinica i 

lokalne samouprave. Savezne jedinice i 

lokalna samouprava najviπe izdvajaju za 

sport u dræavi i to putem gradnje i 

odræavanja sportskih objekata. Tako su 

savezne jedinice 2003. izdvojile oko 185 

milijuna eura za sport, a zajedno s 

lokalnom samoupravom taj iznos doseæe 

3 do 3,5 bilijuna eura godiπnje (Izvor: 

Heinemann/Schubert). 

Olimpijski se centri financiraju dijelom 

iz dræavnog proraËuna, a dijelom iz 

privatnih fondova. Nacionalni sportski 

savezi na raspolaganju imaju oko 40 

nacionalnih i 200 saveznih centara za 

trening. 

U posljednjih nekoliko godina 

NjemaËka teæi poveÊanju broja sportskih 

gimnazija koje bi se specijalizirale 

iskljuËivo za jedan sport. Na polju 

antidopinga, NjemaËka ide ukorak s 

ostalim zemljama Europe te je u srpnju 

2002. godine osnovana NjemaËka 

antidoping agencija (NADO) koja se 

financira iz javnog i privatnog sektora, a 

zadaÊa joj je sistematska zaπtita 

njemaËkog sporta od dopinga. 

Pedeset posto Nijemaca 

bavi se sportom 

U rekreativni sport i Sport za sve 

ukljuËeno je mnogo sudionika, s oko 

87.000 klubova i 2,7 milijuna volontera. 

Vrhunski sport 

Vrhunski sport nije centralno 

organiziran, nego je dio cjeline koju Ëine 

nacionalni sportski savezi, NjemaËki 

sportski savez i NjemaËki olimpijski 

odbor. Savezno Ministarstvo unutarnjih 

poslova ukljuËeno je u financiranje 

vrhunskog sporta, dok su Organizacija za 

vrhunski sport i NjemaËki sportski savez 

zaduæeni za koordinaciju i promociju 

vrhunskog sporta. Smjernice za 

promociju i razvoj vrhunskog sporta i 

mladih sportaπa sadræane su u 

Nacionalnom programu vrhunskog 

sporta i razvoja mladih sportaπa koji je 

sastavio NjemaËki sportski savez. 

U NjemaËkoj postoji 20 olimpijskih 

centara za trening u kojima vrhunski 

sportaπi mogu vjeæbati, pristupiti 

sportsko medicinskom tretmanu, upisati 

teËaj za suce ili se savjetovati o 

buduÊnosti svoje sportske karijere. 

Biljeæi se porast interesa za trenere A 

kategorije, πto je i najviπe neakademsko 

zvanje u NjemaËkoj, a polaæe se na 

Akademiji za trenere NjemaËkog 

sportskog saveza. Nogometni, 

gimnastiËki i teniski nacionalni savezi 

najbrojniji su sportski savezi u koje je 

uËlanjeno viπe od 13 milijuna sportaπa, 

πto je otprilike 50 posto svih Nijemaca 

koji se bave nekim sportom. Sportski je 

pokret u saveznim jedinicama vrlo 

razliËit i dinamiËan, a tome u prilog 

govori i procjena o otprilike 200 

razliËitih tipova sporta koji se 

prakticiraju. Smjeπtena u samom srcu 

Europe, s najveÊim brojem stanovnika i 

najsnaænijim europskim gospodarstvom, 

moæemo pretpostaviti da Êe NjemaËka i 

u buduÊnosti zauzimati vaæno mjesto u 

sportu i zadræati epitet svjetske sportske 

velesile. 

17

UOlimpu smo veÊ pisali o porazno 

malom broju Hrvata koji se na bilo 

koji naËin bave πportskim 

aktivnostima. Tu Ëinjenicu zorno 

potvrappleuje i istraæivanje Europske komisije 

i njenog odjela za zaπtitu zdravlja i 

potroπaËa, prema kojem su Hrvati 

najdeblja europska nacija. 

Pozitivan odnos prema bavljenju 

πportom gradi se, kao i mnogo toga, u 

mladosti. Neprimjereni uvjeti obavljanja 

nastave tjelesne i zdravstvene kulture: 

loπe πportske dvorane, nedostatak 

svlaËionica, nedostatak opreme, 

nemoguÊnost koriπtenja πkolske dvorane 

izvan redovne πkolske satnice, pa i 

aktivnosti na otvorenom kada vrijeme nije 

prikladno jer dvorane uopÊe nema - sve to 

ne ide u prilog stvaranju pozitivnog 

odnosa prema πportu. Izvan velikih 

gradova, osim pokoje (Ëesto skupe) 

teretane i igraliπta lokalnog nogometnog 

kluba, Ëesto i nema prostora za 

rekreativno bavljenje πportom. Jedan od 

naËina kako se to pitanje moæe rijeπiti jest 

izgradnja kombiniranih πkolsko-πportskih 

dvorana, model koji je u nas poznat, ali 

svakako nedovoljno iskoriπten. Stoga 

nedavno otvaranje nove πkolsko-πportske 

dvorane u IvaniÊ Gradu, koja moæe sluæiti 

kao tipiËni primjer takvog objekta, 

svakako zasluæuje pozornost. 

©KOLSKO-SPORTSKE DVORANE 

IvaniÊ Grad 

OmoguÊiti djeci trening i ugodno vjeæbanje, 

trenerima prepoznavanje talentiranih, a ostalima 

uvjete za rekreaciju osnovno je πto dræava i lokalna 

zajednica mogu uËiniti 

Piπe 

mr. sc. Goran VojkoviÊ 

javne aktivnosti, jer dvorane PuËkog 

otvorenog uËiliπta imaju ograniËen 

kapacitet. Istodobno, lijepa i relativno 

nova osnovna πkola nije imala πportsku 

dvoranu. Dvorana je, istina, projektirana 

joπ 1984. godine, ali je prvo „ekonomska 

stabilizacija“ osamdesetih, pa onda 

poËetak rata sprijeËio realizaciju izvornog 

projekta. Kada se krenulo u novo 

projektiranje, cijeli sustav je zamiπljen na 

drukËiji naËin: zajedniËkim snagama, 

sufinanciranjem grada i æupanije sagraditi 

kombiniranu πkolsko-πportsku dvoranu 

koja Êe sluæiti kako za potrebe πkole, tako 

i za potrebe rekreativaca. Dvorana je brzo 

sagraappleena i prije nekoliko mjeseci 

otvorena. Smjeπtena je uza samu πkolu i s 

njom povezana hodnikom. 

Prostor boriliπta dvorane je 27x45 

metara, πto omoguÊava igranje rukometa, 

koπarke, tenisa, odbojke, badmintona, 

Tri boriliπta 

IvaniÊ Grad je jedan od rubnih gradova 

ZagrebaËke æupanije s oko 15.000 

stanovnika. Poznat je po ljeËiliπtu 

Naftalan i srediπte je hrvatske proizvodnje 

plina. Prihodi gradskog proraËuna se 

mogu smatrati pristojnim, tako da se i 

primjerena sredstava izdvajaju za 

aktivnosti brojnih πportskih druπtava. 

No, dugogodiπnji je problem bio 

nedostatak odgovarajuÊe gradske dvorane, 

ne samo za πportske, nego i za druge 

18

kao primjer 

stolnog tenisa i drugih sportova. PomoÊu 

posebnih razdjelnih stijena koje se 

elektromotorima spuπtaju sa stropa 

(dijelom od umjetne koæe, a u gornjem 

dijelu od mreæe), veliki se prostor dijeli u 

tri boriliπta veliËine koπarkaπkog igraliπta, 

15x27 metara. To omoguÊava ne samo 

podjelu boriliπta, nego i njegovo 

istodobno koriπtenje u trodijelnom reæimu 

rada - πkolske nastave, rekreacije i 

treninga, Ëime se iskoristivost prostora 

viπestruko poveÊava. Po obodu boriliπta 

su πvedske ljestve, motke, uæad za 

penjanje i druga ugraappleena oprema. 

Dvorana ima i gledaliπte sa 750 mjesta 

(sasvim primjereno veliËini grada), i to 

40 posto na fiksnim betonskim tribinama 

i 60 posto na teleskopskim, kao i neke 

zanimljive tehniËke detalje: koπarkaπki 

koπevi se spuπtaju pomoÊu elektromotora 

s krovne konstrukcije, rasvjeta je 

predviappleena za treninge, natjecanja i 

TV-prijenos, predviappleeni su i dodatni 

prostori - uglavnom, sve potrebno za 

kvalitetan rad. 

ZajedniËkim koriπtenjem bitno su 

smanjeni i troπkovi odræavanja dvorane - 

veÊina troπkova odræavanja nekretnine ne 

raste proporcionalno njenom koriπtenju, a 

nema ni problema koji se zimi javlja u 

veÊini klasiËnih πkolskih dvorana: nakon 

πto se dvorana vikendom ne grije, u 

ponedjeljak ju je gotovo nemoguÊe 

zagrijati. 

Samo 30 posto πkola ima 

dvoranu 

Dogovor o koriπtenju dvorane je zasad 

sljedeÊi: πkola je koristi radnim danom do 

16 sati (nastava je u jednoj smjeni), a 

kasniji termini radnim danom i svi 

vikendom su namijenjeni klubovima i 

skupinama rekreativaca. I klubovi i 

rekreativci plaÊaju najam, ali klubovima 

grad velikim dijelom namiruje troπkove. 

Prema informacijama dobivenim od 

gradskih vlasti, πkolsko-πportska dvorana 

u IvaniÊ Gradu pokazala se kvalitetnim i 

dobro pogoappleenim rjeπenjem. Moæda je 

vrijeme da se razmisli o tome da se u 

strateπkim dokumentima razvoja 

hrvatskog πporta viπe naglasi problem 

nedostatka πkolskih dvorana i predloæe 

ovakva rjeπenja. Naime, porazno je da u 

Hrvatskoj samo 30 posto πkola ima svoju 

dvoranu. Preciznih podataka o dvoranama 

za rekreativce nema, no situacija ni tu nije 

sjajna. Rjeπenje poput ivaniÊgradskog 

jedan je od naËina na koji se problem 

nedostatka dvorana moæe rjeπavati. 

Naravno, moæe se uvijek traæiti razlog 

“zaπto se ne moæe”, reÊi da su gradovi 

ZagrebaËke æupanije relativno bogati i 

pronaÊi joπ 100 razloga zaπto neπto ne 

napraviti… Uvijek je lakπe priËati nego 

sjesti pa zajedniËkim snagama opÊine, 

grada, æupanije i dræave sagraditi objekte 

koji Êe djecu maknuti s ulice, a 

zdravstvenim fondovima smanjivati 

troπkove za lijeËenje bolesti uzrokovanih 

fiziËkom neaktivnoπÊu. 

Ne zaboravimo, generacija koja danas 

ide u osnovnu πkolu za desetak godina 

moæe biti generacija olimpijaca. 

OmoguÊiti djeci trening i ugodno 

vjeæbanje, trenerima prepoznavanje 

talentiranih, a ostalima uvjete za 

rekreaciju zaista je osnovno πto dræava i 

lokalna zajednica mogu uËiniti. 

19

ÆENE I SPORT 

Ravnopravnost 

i obrazovanje 

Postoji velika volja 

MOO-a da se viπe æena 

privuËe u sportske 

organizacije i njihovu 

upravu. Naime, veÊina 

se æena nakon 

natjecateljske karijere 

negdje izgubi, kaæe 

predsjednica Komisije 

HOO-a za skrb o æenama 

u sportu Morana 

PalikoviÊ Gruden 

Piπe Ratko CvetniÊ 

OpÊenito o Komisiji 

Pojam “rodno osvijeπtene 

politike” zakotrljao se naπim 

medijima, prijeteÊi da se 

pretvori u joπ jednu javnu parolu koja 

Êe se ponavljati sve dok se ne 

zaboravi koji je sadræaj iza nje. 

Situacija pomalo podsjeÊa na vrijeme 

medijskog osvjeπtavanja æenskoga 

pitanja u nas i davni vapaj Igora 

MandiÊa iz doba polemike sa 

Slavenkom DrakuliÊ: “©to, zapravo, 

hoÊe te æene”. No, problemom æena 

u sportu danas se ozbiljno bave i 

najviπi sportski forumi, pa to na neki 

naËin postaje pitanje na kojem se 

provjerava spremnost zajednice za 

integrativne procese, ne samo kad je 

o sportu rijeË. Kako je u nas 

»lanica VijeÊa Hrvatskog 

olimpijskog odbora i predsjednica 

Komisije HOO-a za skrb o æenama u 

sportu Morana PalikoviÊ Gruden 

smatra da æensko pitanje u sportu 

prije svega govori o gubitku 

kadrovskoga potencijala koji pogaapplea 

sportsko rukovoappleenje u najπirem 

smislu: “Problemom poloæaja æena 

bavim se veÊ petnaestak godina kroz 

nevladine organizacije i u politici, a u 

sportu to pitanje nije bilo otvoreno 

Komisija za skrb o æenama u sportu u sklopu HOO-a nije nimalo kasnila za istovrsnim 

inicijativama koje su se provodile u MOO-u. Paralelni slalom kroz kratku 

povijest skrbi o æenama u sportu pokazuje brze reakcije naπe krovne sportske 

udruge na zbivanja u MOO-u. Na kongresu MOO-a odræanom 1994. - upravo o 

stotoj obljetnici atenskih igara - donesene su preporuke na osnovi kojih se godinu 

kasnije osniva radna skupina Æene i sport, Ëija se savjetniËka funkcija na tome 

polju u travnju 2004. formalizira u status povjerenstva. Naπa Komisija osnovana 

je 1996. s Katicom Kajom Ileπ, proslavljenom rukometaπicom, kao prvom predsjednicom 

te osnovnim ciljem koji je formuliran kao “poticanje ravnopravnosti 

meappleu spolovima u sportu razliËitim oblicima djelovanja”, te programima koji Êe 

“poticati ukljuËivanje æena u upravljaËka tijela i u upravljanje sportom u HOO-u i 

njegovim Ëlanicama u omjeru od 30 %, u skladu s preporukom MOO-a”. 

sve donedavno. Postoji velika volja 

MOO-a da se tom problemu posveti 

viπe paænje, odnosno da se viπe æena 

privuËe u sportske organizacije i 

njihovu upravu, jer πto se tiËe samih 

natjecanja, broj æena je 

zadovoljavajuÊi. No, i u Hrvatskoj se 

dogaapplea da se veÊina æena nakon 

natjecateljske karijere negdje izgubi”. 

Malo pozitivizma 

Da bi se izbjegli gumeni kriteriji pri 

procjeni πto je u naπem sportu 

objektivno diskriminatorno, a πto se 

moæe ili æeli podvuÊi pod tu etiketu, 

Komisija je procijenila da malo 

pozitivizma neÊe biti na odmet. 

Sretna je okolnost da je Ëlanica 

Komisije Romana Caput Jogunica 

veÊ imala u pripremi projekt vezan 

uz sondiranje terena, a ona potpisuje 

i upitnik koji je nedavno razaslan 

nacionalnim savezima i sportskim 

zajednicama. 

“Rodno osvijeπtena politika je, 

najkraÊe reËeno, skup mjera kojima 

se unutar zajednice æeli potaknuti 

osvjeπÊivanje problema i donoπenje 

pozitivnih promjena. O tome se 

pojmu posljednjih desetak godina 

Ëesto raspravlja u okrilju Europske 

unije radi uspostave jednakosti æena i 

muπkaraca u svim aspektima javnog 

æivota - podruËju rada, u provedbi 

politike, obrazovanja, jednakih plaÊa, 

statusa i drugo...”, kaæe Romana 

Caput Jogunica. 

Krenuvπi u taj projekt Komisija se 

u programu za 2006. usmjerila na 

provedbu analize obrazovnog statusa 

hrvatskih perspektivnih sportaπica, 

odnosno njihovih interesa i stavova o 

obrazovanju i ravnopravnom statusu 

u hrvatskom sportu. Projekt Ëiji je 

puni naziv “Stavovi i interesi 

20

Romana Caput 

Jogunica 

Ana 

Srπen 

Gordana 

Borko 

Morana PalikoviÊ 

Gruden 

hrvatskih sportaπica o 

ravnopravnosti i obrazovanju” æeli s 

jedne strane provesti analizu, a s 

druge ponuditi nekoliko modela 

novog programa obrazovanja æena u 

sportu. Zaπto bi baπ politika 

obrazovanja bila lakmus na kojem 

Êe se ustanoviti razlozi za spomenuti 

odljev æena iz sporta Romana 

Caput Jogunica o tome kaæe: 

“Osnovno pitanje koje se veæe uz 

problematiku obrazovanja hrvatskih 

sportaπica jest: za koje nas uloge u 

druπtvu obrazuje i oblikuje 

cjelokupni odgojno-obrazovni 

sustav”. 

Naravno, odgovor se neÊe moÊi 

dobiti samo unutar Komisije ili 

HOO-a. Problem traæi suradnju s 

vladinim i nevladinim tijelima, 

zajedniËku bitku za prostor u 

medijima, te na taj naËin nudi 

nekoliko rjeπenja koja mogu 

pridonijeti i ravnopravnosti spolova 

u sportu. Ali prve korake trebat Êe 

uËiniti vlastitim snagama. 

Mreæa kao logistiËka i 

lobistiËka poluga 

Faza projekta od koje se mnogo 

oËekuje bilo je imenovanje 

koordinatorica u pojedinim 

nacionalnim te æupanijskim 

sportskim savezima. Ideja mreæe 

nije, naravno, patent Komisije: IV. 

svjetska konferencija æena u sportu, 

odræana proljetos u japanskome 

Kumamotu (www.iwg-gti.org), 

donijela je preporuku o uspostavi 

mreæe izmeappleu meappleunarodnih saveza 

da bi se razmijenile pouke i najbolje 

prakse u poboljπanju jednakosti 

spolova. Hrvatski su sport na tome 

skupu predstavljale Ëlanice Komisije 

Ana Srπen i Gordana Borko. 

GovoreÊi kako je proπla prva 

regrutacija za sastav hrvatske mreæe, 

tajnica Komisije Gordana Borko 

istiËe imena poput Mirne Rajle, 

Vlaste MaËek, vijeÊnice HOO-a 

Nade SenËar, Ivane BrkljaËiÊ… 

“Odziv je u æupanijskim 

zajednicama gotovo potpun, dok je u 

nacionalnim savezima manji, ali po 

sastavu vrlo jak jer odraæava cijelu 

strukturu æenske prisutnosti u sportu, 

od sportaπica i trenerica, do 

duænosnica sportskih saveza i 

HOO-a”, kaæe Gordana Borko. 

Od mreæe se u prvom stupnju 

oËekuje da prikupi podatke s terena, 

ali Êe njena funkcija nesumnjivo biti 

na pravoj provjeri kada se uspostavi 

komunikacija u oba smjera i kad 

projekt doapplee do faze u kojoj Êe se 

odrediti paket mjera, odnosno kad se 

krene u ispravljanje onoga πto je 

oznaËeno generatorom rodne 

neravnoteæe. Bit Êe to kritiËni 

trenutak ne samo πto se tiËe projekta 

nego i utjecaja Komisije, koja veÊ u 

sklopu ovoga projekta ima joπ 

nekoliko tema. Kad spominjemo 

nove obrazovne programe, treba 

navesti ciljanu skupinu sportaπica, 

one koje nemaju namjeru upisati 

studij, ali æele nakon karijere ostati u 

sportu na nekoj od rukovodeÊih 

pozicija - administrativnih, 

poduzetniËkih, novinarskih... - te 

specifiËne obrazovne programe koje 

bi podræali takvu ambiciju. »ini se 

da bi upravo to mogao biti put kojim 

bi se izgubljena legija vratila matici 

hrvatskoga sporta. 

21

ORGANIZACIJA EUROPSKOG STUDENTSKOG SPORTA 

Sport i studij 

mogu zajedno 

Moto krovne britanske 

organizacije za studentski sport - 

British Universities Sports 

Association (BUSA) glasi: "Najbolji 

studentski sportski program u Europi". 

Tko zaista ima najbolje sportske 

sveuËiliπne programe, organizaciju, tko 

je prepoznatljiv i priznat, moæemo reÊi 

tek kad predstavimo ostale organizacije 

studentskog sporta. 

Krovne europske organizacije 

studentskog sporta su Europski 

sveuËiliπni sportski savez - European 

University Sports Association (EUSA) i 

Europska mreæa akademskih sportskih 

saveza - European Network of Academic 

Sports Services (ENAS). 

Europski sveuËiliπni 

sportski savez 

EUSA je krovna europska organizacija 

nacionalnih sveuËiliπnih sportskih saveza 

koju je, 1999. u BeËu, osnovalo 25 

nacionalnih saveza. Srediπnji ured je u 

Zuerichu. Hrvatski sveuËiliπni πportski 

savez je jedna od 38 Ëlanica. Glavni 

ciljevi EUSA-e su razvoj kvalitetne 

komunikacije izmeappleu nacionalnih 

sveuËiliπnih sportskih saveza u sklopu 

koordinacije sportskih natjecanja, 

organizacija znanstveno-struËnih 

konferencija i redovnih seminara i/ili 

radionica, organizacija i nadzor priprema 

i provedbe masovnih sportskih priredbi 

te aktivnosti na sveuËiliπnoj i 

nacionalnoj razini. Promocija idejnih 

postavki sveuËiliπnog sporta u javnosti, 

suradnja s meappleunarodnom sveuËiliπnom 

sportskom organizacijom (FISU) i 

ostalim europskim sveuËiliπnim 

sportskim organizacijama su uobiËajene 

obaveze ove organizacije. 

Pod njenim se okriljem svake godine 

organiziraju europska sveuËiliπna 

natjecanja. Tijekom 2007. bit Êe odræana 

europska sveuËiliπna natjecanja u 

22 

Troπkovi studentskog 

sporta na helsinπkom 

SveuËiliπtu iznose 2,5 

milijuna eura godiπnje, a 

sveuËiliπna je misija 

usmjerena na promociju 

osjeÊaja zdravlja i 

zadovoljstva u 

sveuËiliπnoj zajednici 

Piπe Romana Caput-Jogunica 

stolnom tenisu (Ostrava, »eπka), odbojci 

na pijesku (Protaras, Cipar), rukometu 

(Lodz, Poljska), karateu (Beograd, 

Srbija), odbojci (Rijeka, Hrvatska), 

futsalu (Koper, Slovenija), koπarci 

(Æeneva, ©vicarska), nogometu (Rim, 

Italija), veslanju (Girona, ©panjolska), 

badmintonu (St. Petersburg, Rusija), 

ragbiju (Pariz, Francuska) i tenisu 

(Moskva, Rusija). Duh olimpizma, 

naglasak na fair play i moguÊnost 

sudjelovanja samo prethodno provjerenih 

i prijavljenih studenata-sportaπa putem 

njihovih nacionalnih sveuËiliπnih 

sportskih saveza neki su od osnovnih 

propisa EUSA-e. 

Europska mreæa 

akademskih sportskih 

saveza 

Za razliku od EUSA-e, Europska 

mreæa akademskih sportskih saveza, 

ENAS, polazi od pretpostavki da je 

sveuËiliπni sport razliËito strukturiran u 

svakoj europskoj zemlji te da, unatoË 

specifiËnostima organizacije i razliËitim 

pristupima, sve Ëlanice mreæe trebaju 

imati zajedniËke ciljeve: promicati 

sveuËiliπni sport kao prioritet i istodobno 

utjecati na unapreappleenje sporta za sve, 

ostvariti kvalitetnu komunikaciju s 

akademskim sportskim savezima, 

osigurati kvalitetnu izmjenu iskustava i 

ideja te osigurati prepoznatljivost i 

znaËenje rada akademskih sportskih 

saveza u Europi. Srediπte ENAS-a je u 

Baselu. Radi unapreappleenja statusa sporta 

na europskim sveuËiliπtima ENAS 

pomaæe svojim Ëlanicama u kreiranju 

politike kojom bi se sveuËiliπni sport 

tretirao kao integralna cjelina na 

sveuËiliπtu. 

I SveuËiliπte u Zagrebu je Ëlan 

ENAS-a koji okuplja 72 europska 

sveuËiliπta. Na posljednjoj ENAS-ovoj 

konferenciji u Mariboru nazoËnima se 

predstavilo i SveuËiliπte u Zagrebu, s 

temom "Hrvatski model sveuËiliπnog 

sporta" autora R. Caput-Jogunica, 

N. Zvonarek, H. SertiÊ i V. Jerolimov. 

ZakljuËci s te konferencije istiËu 

sveuËiliπni sport kao strateπki prioritet u 

promociji sporta za sve i potrebu 

kreiranja novih standarda, unapreappleenja 

sveuËiliπnog sporta u svim domenama, a 

osobito u dijelu kojim se moæe utjecati 

na aktivnost u sportu i uspjeπnost u 

zavrπetku studija sukladno bolognskom 

procesu... Mariborska rezolucija istiËe 

potrebu unapreappleenja sveuËiliπnih 

sportskih sluæbi te suradnju i izradu 

projekata radi koriπtenja europskih 

fondova (npr. PHARE, TEMPUS; 

CEEPUS) i ostalih projekata EU-a 

(Socrat, Leonardo...). 

Naæalost, na hrvatskim sveuËiliπtima 

studentski sport, s obzirom na 

nedovoljno novca, nema svoj brand, nije 

priznat kao jedan od prioriteta, nema

Pravnik 

Slaven BiliÊ 

Tapio Korjus 

Tanja Poutianen, 

studentica 

businessa 

strateπke planove... tako da provedivost 

spomenutih zakljuËaka ovisi o 

pojedincima na poloæajima i njihovim 

vizijama i interesima. 

Finski primjer 

Mogu li nam u kreiranju vizije i 

branda pomoÊi iskustva finskog 

sveuËiliπnog sporta i SveuËiliπta u 

Helsinkiju Finski studentski sport 

karakterizira visok standard sportske 

infrastrukture, uspjeπna organizacija 

brojnih sportskih meappleunarodnih priredbi, 

kvaliteta sportskih programa za sve 

dobne skupine, hvalevrijedni programi 

inkluzije u odgojno obrazovnim 

ustanovama i sportskim klubovima, 

senzibiliziranost za ravnopravnost æena u 

sportu i tradicija sportske kulture. 

Finska (5,2 milijuna stanovnika) ima 

52 ustanove visokog obrazovanja koje 

pohaapplea oko 300.000 studenata. "Fitness, 

zdravlje i uËenje kroz sport" moto je 

Finskog studentskog sportskog saveza 

(OLL), Finnish student sports federation. 

Prva nacionalna organizacija, Finnish 

Academic Sport Federation (SAUL) 

osnovana je 1924. godine, a 1971. 

mijenja naziv u Finski studentski 

sportski savez, odnosno nacionalni savez 

za studentski sport. Svrha Saveza je 

razvoj studentskog sporta i promicanja 

tjelesne aktivnosti studentske populacije. 

Okuplja 250.000 finskih studenata te 

suraappleuje s mnogobrojnim sportskim i 

zdravstvenim ustanovama (Finnish 

Student Health Services) i udrugama. 

Savez ima 34 Ëlanice - studentske 

sportske udruge i 120.000 studenata. 

U Finskoj je 30 posto studenata 

aktivnih u sportu, 60 posto predstavlja 

skupinu koja ima pozitivan stav prema 

sportu no ne sudjeluje redovito i 10 

posto studenata koji se sportom uopÊe ne 

bave. Srednja skupina je ujedno ciljana 

skupina. Finska studentska sportska 

organizacija je Ëlanica FISU-a i EUSA-e 

te suraappleuje s Nordijskom sportskom 

federacijom i studentskim sportskim 

organizacijama baltiËkih zemalja, 

osobito estonskom. 

Posebnost Finskog studentskog 

sportskog saveza je isticanje znaËenja 

redovnog tjelesnog vjeæbanja te 

promicanje tjelesnog vjeæbanja kao 

preduvjeta zdravlja i uspjeπnosti tijekom 

studiranja. SljedeÊa posebnost je 

unapreappleenje sportske infrastrukture za 

potrebe studenata. Nadalje, strateπki 

ciljevi su usmjereni na ukljuËivanje πto 

viπe studenata u odbore, komisije 

sportskih subjekata koje upravljaju, 

kreiraju i odluËuju o razvoju sporta. 

Finske obrazovne ustanove u suradnji 

s Finskim olimpijskim odborom i 

Finskom sportskom akademijom 

(OSUA) razradile su sustav koji 

vrhunskim sportaπima omoguÊuje 

usklaappleivanje uspjeπne karijere i 

studiranja. Finska sportska akademija sa 

svojim podruænicama i savjetnicima - 

mentorima s fakultetima ugovaraju 

potrebne pogodnosti te pomaæu 

sportaπima u organizaciji i pripremi 

ispita. Na primjer, Tanja Poutianen, 

finska skijaπica, studentica je businessa 

na SveuËiliπtu Rovaniemi u Laponiji. 

Kandidatura za zimsku 

Univerzijadu 2011. 

Troπkovi studentskog sporta na 

helsinπkom SveuËiliπtu iznose 2,5 

milijuna eura godiπnje. SveuËiliπna je 

misija usmjerena na promociju osjeÊaja 

zdravlja i zadovoljstva u sveuËiliπnoj 

zajednici. SveuËiliπni program sadræi oko 

80 razliËitih sportsko-rekreativnih 

sadræaja koji se provode u tri kampusa, 

svrstanih u sedam skupina: programi 

plesnih struktura i vjeæbanja uz glazbu, 

programi u sportskoj dvorani - sportske 

igre, borilaËki sportovi, programi na 

vanjskim sportskim terenima, plivanje, 

alpinistiËki programi - penjanje na zidu i 

drugi. Ti se programi, u kojima aktivno 

sudjeluje oko 15.000 studenata, mogu 

pohaappleati individualno, a moæe se raditi i 

u manjim homogenim grupama. Na 

poËetku akademske godine studenti 

izdvajaju 50 eura za sudjelovanje u 

sportsko-rekreativnim programima i 

struËnu poduku. Godine 1970. Finska je 

bila domaÊin Univerzijade u 

Rovaniemiju. 

Tapio Korjus, danas vrlo uspjeπan 

direktor Centra za trenere i promotor 

finskog sporta, zlatni bacaË koplja na OI 

u Seoulu 1988. i sudionik Univerzijade u 

Zagrebu 1987. godine, istiËe iskustvo 

sudjelovanja na svjetskim studentskim 

igrama kao vaænu fazu u svojoj karijeri 

koja je pridonijela i osvajanju olimpijske 

medalje. OËito, finski je studentski sport 

na zavidnoj razini i prepoznat je kao 

jedan od prioriteta Finske. Uostalom, na 

posljednjoj Univerzijadi u Izmiru 2005. 

godine Finska je sudjelovala s dosad 

najviπe natjecatelja, 88, ozbiljno se 

priprema za zimsku Univerzijadu u 

Torinu 2007. godine i istodobno 

priprema kandidaturu za zimsku 

Univerzijadu 2011. godine. 

Organizacija finskog studentskog 

sporta mogla bi posluæiti kao kvalitetan 

okviru u izradi strategije dosad 

marginaliziranog hrvatskog studentskog 

sporta. 

23

SPORTSKA TERMINOLOGIJA 

Univerzalno 

sredstvo 

komunikacije 

Jezik kao sredstvo 

komunikacije od 

univerzalne 

komunikacijske 

uloge do 

pogreπnog prijenosa 

znaËenja struËnih 

naziva 

Piπe Darija OmrËen 

Komunikacijska uloga πporta ima 

nekoliko razina. Prva je razina njegov 

univerzalni aspekt. ©port promiËe 

naËela ravnopravnosti, prijateljstva i 

suradnje. On je metafora za naporan rad, ali 

i uspjeh, za zdrav naËin æivota u kojem je 

znatna paænja posveÊena zdravoj prehrani, 

æivotu bez ovisnosti (o puπenju, alkoholu, 

drogama), skladu duha i tijela, teænji cilju. 

Pierre de Coubertin je obnovio olimpijske 

igre pod motom citius, altius, fortius (bræe, 

viπe, jaËe) i time je, ne samo za olimpijske 

igre, nego za πport u cijelosti, naveo 

obiljeæja koja Êe pred πportaπe, u kontekstu 

fair playa, kao cilj postaviti stalno 

stremljenje πto veÊem postignuÊu. Stoga 

πport postaje metaforom meappleusobnog 

uvaæavanja, ali i intenzivnog treninga, 

pomicanja dostignutih granica fiziËkih 

sposobnosti te ponekad metaforom 

astronomskih zarada. Imena poput, u 

danaπnje vrijeme, tenisaËa Rogera Federera, 

tenisaËica Venus i Serene Williams, 

skijaπica poput Janice KosteliÊ, nogometaπa 

poput Zinedinea Zidanea, a iz ne tako 

davnih dana imena poput sprintera i skakaËa 

Carl Lewis 

udalj Carla Lewisa, skakaËa s motkom 

Sergeja Bubke ili dugoprugaπa Hailea 

Gebrselassieja iz Etiopije izazivaju 

predodæbe koje su u pravilu povezane s 

postignuÊem, ljepotom, savrπenstvom, 

veseljem i slavom. 

Rumunjska gimnastiËarka Nadia 

Comaneci, koja je na Olimpijskim igrama 

1976. godine u Montrealu osvojila tri zlatne 

te jednu srebrnu i jednu bronËanu medalju i 

na kojima je za vjeæbu na dvovisinskim 

ruËama dobila do tada nedostiænu ocjenu 10 

simbol je savrπenstva i sklada. Ponekad su, 

meappleutim, predodæbe koje u svijesti ljudi 

izazivaju imena nekih πportaπa povezane s 

nedopuπtenim naËinima dolaæenja do 

uspjeha - Ben Johnson je na Olimpijskim 

igrama u Seoulu 1988. godine uπao u 

povijest πporta kao sinonim za ono 

negativno u πportu, a to je koriπtenje 

nedopuπtenih sredstava da bi se poveÊalo 

postignuÊe. 

Komercijalizacija 

©port prenosi jasne poruke koje mogu biti 

verbalizirane, vizualizirane - ili oboje. Iz 

ovoga slijedi druga razina komunikacijske 

uloge πporta, a to je ona vezana uz njegovu 

komercijalizaciju. 

Promidæbeni oglas tvrtke Samsung kojom 

oglaπava E800 slide phone (Time, 2004., 39) 

glasi - The beauty of movement, odnosno 

Ljepota pokreta. On prikazuje skakaËicu u 

vodu u figuri preklopnog skoka kojom se 

aludira na ljepotu i sklad rukovanja 

spomenutim mobilnim aparatom. Asocijacije 

koje izaziva navedeni promidæbeni oglas 

©port i ljepota. ©port i kvaliteta. Preko 

imena poznatih πportaπica i πportaπa tvrtke 

komuniciraju s potencijalnim potroπaËima. 

Tako je tenisaËica Steffi Graf, koja je od 

1990. do 1994. godine zaradila oko 39 

milijuna ameriËkih dolara, dobivala 

pozamaπne iznose za promociju proizvoda, 

od Opela, Barille (tjestenina), Wilsona 

(teniski reketi) te Adidasa (πportska odjeÊa). 

Tiger Woods, nenadmaπni igraË golfa, 

zaradio je 1999. godine 7,68 milijuna 

ameriËkih dolara od sponzorstava 

(www.cbs.sportsline.com, 2000.). Jedan 

drugi autor, Shank (2002., 369), kaæe da je 

Woodsova zarada u toj godini bila Ëak 40 

milijuna ameriËkih dolara - a zatim je 

produljio ugovor s Nikeom koji mu je 

isplatio 100 milijuna ameriËkih dolara od 

2000. do 2006. godine (Davies, 2000., 

citirano kod Shaw i Amis, 2001.). Venus 

Williams je s Reebokom potpisala ugovor 

vrijedan 40 milijuna ameriËkih dolara - 

'najteæi' ugovor koji je ikada sklopljen s 

nekom πportaπicom. 

Zaπto se zovu 

onako kako se zovu 

TreÊa se komunikacijska razina odnosi na 

meappleusobnu komunikaciju struËnjaka koji 

rade u πportu, zatim samih πportaπica i 

πportaπa te osoba koje se πportskim 

aktivnostima ili pojedinim oblicima 

tjelovjeæbe bave rekreativno. RijeË je o 

poznavanju i razumijevanju pojedinih 

24

Steffi Graf 

struËnih naziva u πportu, odnosno njegove 

terminologije. Ako se neki pojmovi ne 

razumiju toËno, dakle ne razumije se njihov 

sadræaj, tada i komunikacija izmeappleu 

sudionika u komunikacijskom kanalu nije 

moguÊa, odnosno rezultira pogreπnim 

prijenosom informacija. S obzirom na to da 

je terminologija πporta vrlo πiroka, za 

ilustraciju Êe dostajati nekoliko primjera. 

Naziv bekend u tenisu tuappleica je u 

hrvatskome jeziku i podrijetlo mu je u 

engleskom. RijeË backhand kao naziv za 

jednu vrstu udarca reketom po loptici u 

tenisu dolazi od naziva back of the hand, 

πto je engleski naziv za nadlanicu. Kako pri 

udaranju loptice bekendom nadlanica, 

odnosno na engleskome back of the hand, 

gleda u smjeru nadolazeÊe loptice, to je 

razlog zbog kojega bekend zovemo 

bekendom. Deuce [dju:s], odnosno u 

hrvatskome izjednaËenje u igri/gemu (tenis) 

pri rezultatu 40 oba, dolazi od znaËenja 

koju rijeË ima u latinskome jeziku, a to je 

znaËenje dva. Naime, u latinskome jeziku 

akuzativ muπkog roda od duo - dva glasi 

duos. U francuskome deux znaËi dva, a rijeË 

ulazi u engleski jezik, takoappleer u znaËenju 

dva. Primjerice, karta broj dva u πpilu od 52 

karte na engleskome se jeziku naziva deuce. 

IzjednaËenje u igri dobiva u engleskome 

jeziku naziv deuce jer oba igraËa ili oba 

para imaju isti broj bodova i moraju postiÊi 

dva uzastopna boda da bi osvojili igru/gem. 

Popularno zvani horog u koπarci 

maapplearska je rijeË koja znaËi kuka ili udica. 

Taj se πut na koπ u hrvatskome jeziku 

Alan Kusuma 

opisuje kao πut izveden zamahom ispruæene 

ruke (…) s visokom putanjom iznad visokog 

protivnika koji je pokuπava sprijeËiti da uapplee 

u koπ (Kozlowski, 1998., 160), dok nazivi 

koji se koriste u engleskome (hook shot) i u 

njemaËkome jeziku (Hakenwurf) sadræe rijeË 

(hook, Haken-) koja znaËi kuka, tj. udica. 

Naziv hockey - u hrvatskom hokej - koji 

se nekada u engleskome jeziku pisao hockie 

najvjerojatnije dolazi od istoga korijena kao 

i engleska rijeË hook (udica) - rijeË je sliËna 

srednjonizozemskoj rijeËi hok u znaËenju 

kuka, udica, kut. U hokeju (na travi ili na 

ledu) igraËi koriste palicu za udaranje 

loptice (u hokeju na travi), odnosno paka (u 

hokeju na ledu) i to onim dijelom palice koji 

je savinut, odnosno koji je pod odreappleenim 

kutom, te stoga podsjeÊa na kuku, odnosno 

udicu - u odnosu na ostatak palice. 

Pogreπan prijenos 

struËnog naziva iz drugog 

jezika u hrvatski 

Postoje sluËajevi kada se znaËenje neke 

rijeËi ili struËnog naziva iz jednoga jezika 

pogreπno prenese u hrvatski. Primjer takvog 

pogreπnog prijenosa znaËenja su rijeËi 

dribling i gol linija. RijeË dribling dolazi iz 

engleskoga jezika od glagola to dribble koji 

znaËi voditi loptu. Tome je izrazu u 

hrvatskome jeziku u nogometnoj igri dodano 

znaËenje po kojem driblati znaËi vodeÊi 

loptu, vjeπto izvoditi varku loptom i tijelom 

kombinirajuÊi brze, kratke pokrete 

naizmjeniËno na jednu te na drugu stranu te 

tako proÊi protivnika koji je pokuπao 

onemoguÊiti napredovanje igraËa koji tu 

varku izvodi. Potonjeg znaËenja u 

engleskome znaËenju uopÊe nema. 

U koπarci, popularno zvana dupla lopta - 

navedeni se izraz u hrvatskome jeziku 

smatra kolokvijalnim, a standardni knjiæevni 

struËni naziv glasi dvostruko voappleenje - na 

engleskome se jeziku naziva double dribble, 

dakle, u doslovnome prijevodu, dvostruko 

voappleenje, kako glasi i standardni knjiæevni 

naziv u hrvatskome. 

U hrvatskome se u nogometu vrlo Ëesto 

Ëuje pojam gol linija i obje rijeËi koje tvore 

taj struËni naziv su tuappleice. Pojam je 

podrijetlom iz engleskoga jezika - goal line - 

i odnosi se na crtu/liniju vrata, odnosno 

popreËnu crtu/liniju igraliπta, primjerice, 

nogometnog. Dakle, prijevodni ekvivalent 

engleskoga naziva goal line u hrvatski jezik 

glasi popreËna crta/linija. Za usporedbu, 

prijevodni ekvivalent engleskoga naziva 

goal line u njemaËkome glasi Torlinie, 

dakle, doslovno crta/linija vrata. 

U Ëemu je problem U tome πto se u 

hrvatskome jeziku vrlo Ëesto pod pojmom 

gol linija misli na crtu od vratnice do 

vratnice vrata, odnosno gola. To je 

miπljenje, meappleutim, netoËno. Gol linija se 

zove gol linija jer je rijeË o crti/liniji na 

kojoj su vrata, odnosno gol (engleska rijeË 

goal znaËi inaËe cilj, a vrata su u nogometu 

ili primjerice u rukometu dobila ime goal jer 

je cilj igre ubaciti u njih loptu). 

Nije bagminton i nije 

opsajd! 

Badminton dobiva naziv po Badmintonu, 

sjediπtu vojvode od Beauforta u 

Gloucestershireu. Stoga su varijante ove 

rijeËi u hrvatskome, poput bagminton, 

begminton ili badmington, netoËne. RijeË 

opsajd ne postoji u hrvatskome jeziku. Ni u 

bilo kojem drugom, da ne bi bilo zabune. 

RijeË je, zapravo, o engleskome nazivu 

offside Ëiji toËan oblik, ako se rabi kao 

tuappleica u hrvatskome jeziku, glasi ofsajd. 

Opsajd je pogrjeπka poput one Mitsibushi 

umjesto Mitsubishi, infrakt umjesto infarkt, 

labaratorij umjesto laboratorij te pipti-pipti 

umjesto fifti-fifti. Naravno, kao πto je 

poznato, u hrvatskome jeziku postoji rijeË 

zaleapplee kao prijevodni ekvivalent engleskoga 

naziva offside, ali valja imati na umu da, ako 

se u hrvatskome jeziku rabi tuappleica ofsajd, 

onda njezin oblik nikako ne glasi opsajd. 

Literatura: 

1. Kozlowski, M. (1998). RjeËnik ameriËkih 

koπarkaπkih izraza i pojmova. (str. 160). 

Zagreb: Hrvatski koπarkaπki savez, Udruga 

hrvatskih koπarkaπkih trenera. 

2. Shank, M. D. (2002). Sports marketing. A 

strategic perspective. (str. 369). New Jersey: 

Prentice Hall. 

3. Shaw, S., & Amis, J. (2001). Image and 

investment: Sponsorship and women's sport. 

Journal of Sport Management, 15 (3), 219 - 

246. 

4. Time. (2004.), 16. 8. 2004., 39. 

5. www.cbs.sportsline.com/u/fans/celebrity/tiger/ 

about/careerstats.html, 5. 10. 2000. 

25

SPORTSKA INFRASTRUKTURA 

Obveza prema Zemlji 

Principe odræivosti i zaπtite okoliπa sportom potpisali 

su svi nacionalni i meappleunarodni sportski savezi na 

XXV. OI u Barceloni. Zanimljivo, hrvatske upute o 

projektiranju, izgradnji i opremanju prostora za 

tjelesni odgoj u jaslicama, vrtiÊima, osnovnim i 

srednjim πkolama stare su 30 godina 

Sportske graappleevine su osnovna 

pretpostavka i najvidljiviji dio 

svake sportske aktivnosti. 

Lociranjem, tehnologijom izgradnje, 

upotrijebljenim materijalima te 

procesima djelovanja i koriπtenja, mogu 

postati uzroËnici zagaappleenja okoliπa. 

Principe odræivosti i zaπtite okoliπa 

sportom potpisali su svi nacionalni i 

meappleunarodni sportski savezi, pod 

nazivom “Obveza prema Zemlji”, na 

XXV. OI u Barceloni. 

Nalaæu, uz ostalo: briæljivo planiranje, 

projektiranje, izgradnju i gospodarenje 

sportskom infrastrukturom. 

Meappleunarodni olimpijski odbor 

svakom nacionalnom odboru nalaæe 

osnivanje (i aktivnost!) tijela koje se 

brine o zaπtiti okoliπa putem sportske 

infrastrukture. Tu brigu u HOO-u brine 

Komisija za sportsko graditeljstvo i 

okoliπ. 

Ciljevi zaπtite sportom i 

sportskim graappleevinama su 

zapravo opÊi: oËuvanje bioloπke 

raznolikosti, zaπtita ekosustava, 

unapreappleenje πireg prostornog 

konteksta sportske graappleevine, 

oËuvanje kvalitete krajolika i 

kulturoloπkog nasljeapplea, 

spreËavanje ili smanjenje 

zagaappleenja tla, vode i zraka i 

gospodarenje energijom i 

otpadom. 

Odræivost ili obzirnost je 

princip djelovanja u zaπtiti 

okoliπa. Pojmovi “zaπtita 

okoliπa” i “odræivost” pojavili su 

se veÊ 1972. godine u 

Stockholmu na sastanku UN-a 

kao pokuπaj izlaza iz duboke 

krize okoliπa. Odmah potom 

osnovani su Svjetsko 

Piπe Kreπimir Ivaniπ 

povjerenstvo za razvoj i okoliπ 

“Bruntland” i UNEP, Program UN-a za 

okoliπ. 

Globalna konferencija o okoliπu 

“Naπa zajedniËka buduÊnost” odræana je 

u Rio de Janeiru 1992., a 184 dræave 

potpisale su “Program 21”. 

Kriteriji 

Kriteriji odræivosti javnih sportskih 

dvorana su: jednostavna prilagodljivost 

raznolikim sportskim, kulturnim, 

estradnim i sliËnim zahtjevima uz brzu i 

kvalitetnu transformaciju boriliπta, 

gledaliπta i prateÊih funkcija; 

sposobnost podne obloge da trajno 

udovoljava raznim sportskim i drugim 

zahtjevima uz minimalne troπkove 

odræavanja; ugradnja “zdravih” 

materijala koji se mogu reciklirati - tzv. 

3 E: ekoloπki, ekonomski i estetski 

prihvatljivih; optimalna sigurnost i 

komfor gledatelja, natjecatelja, sudaca, 

organizatora, medija i VIP-a; minimalna 

povrπina gledaliπta kada nema priredbi 

te dovoljna nosivost podne obloge 

boriliπta na koju se postavlja 

teleskopsko ili sliËno provizorno 

gledaliπte. 

Primjer 

ZagrebaËki Dom sportova koji u 

velikoj, “Ledenoj” dvorani nudi 

rekreaciju, treninge i natjecanja u 

klizanju, rukometu, koπarci, tenisu itd., 

joπ uvijek je najfleksibilniji sportski 

prostor u nas. Treninzi u gimnastici 

zbog trajnog fiksiranja sprava 

zahtijevaju posebnu dvoranu. 

Oprema 

Viπenamjenski programi zahtijevaju 

kvalitetne podne obloge, otporne na sve 

zahtjeve i sklopivo, telekopsko, 

preklopno ili demontaæno gledaliπte. 

U Domu sportova postava i skidanje 

parketnog poda na ledenu (ili betonsku) 

plohu traju 8x10 radnih sati. Bræe 

tehnologije postoje, a primijenit Êe se uz 

diktat zahtjeva i atrakciju cijene. 

Predviappleanje troπkova 

Programiranje, dakle odreappleivanje 

26

namjene, lokacije, kapaciteta i funkcije, 

moralo bi veÊ u poËetnoj fazi sadræavati 

“cost-benefit” analizu i predviappleanje 

troπkova pogona, oræavanja i koriπtenja, 

plaÊa osoblja, amortizacije, remonta, 

obnove tehnologije… u cijelom vijeku 

trajanja. 

ZagrebaËki Dom sportova se, uz 

prosjeËni godiπnji troπak od 11 milijuna 

kuna i uz optimalnu popunjenost 

svakodnevnim korisnicima (Ëak i 

predvorja!) mora dotirati s oko 40 posto 

novca. Ostalih 60 posto se prihoduje 

najamninom od sportskog i poslovnog 

prostora, prihodima od priredbi i 

reklama itd. 

Oko 50 posto ukupnih troπkova su 

plaÊe osoblja, πto je unutar svjetskog 

prosjeka za takvu vrstu graappleevina. 

Povijesni priruËnik 

Uz zakonima propisanu, 

dokumentacija za izgradnju sportskih 

graappleevina trebala bi sadræavati projektni 

program koji potpisuje odgovorna 

(i, pretpostavlja se, kompetentna osoba), 

ali i urbanistiËke, ekonomske i ekoloπke 

dokaze o realnosti namjene i kapaciteta 

te dokaze o kadrovskom i financijskom 

potencijalu investitora u optimalnom 

gospodarenju. 

Za kraj, kuriozitet. Autorima domaÊeg 

priruËnika “Normativi s uputama o 

programiranju, projektiranju, izgradnji i 

opremanju prostora za tjelesni odgoj u 

djeËjim jaslicama i vrtiÊima, osnovnim i 

srednjim πkolama” trebalo bi Ëestitati, 

jer je na snazi i dan-danas, 30 godina 

nakon donoπenja! Pitanje: ne misle li 

oni koji bi trebali pisati nove priruËnike 

- to im je, naime, zakonska obveza - da 

se neπto u 30 godina ipak promijenilo 

EU da i ne spominjemo… 

27

UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG • ISSN 1330-948X 

GODINA 37 • BROJ 139 • PROSINAC 2006. 

Franjo BuËar u odori Hrvatskog sokola 1902. godine

OBLJETNICA: 140. godiπnjica roappleenja i 60. godiπnjica smrti Franje BuËara 

Otac hrvatskog sporta 

BuËar je bio nenadmaπan organizator i instruktor, uspjeπan rukovodilac, spretan 

propagator i plodan publicist. Ujedno, najzasluæniji je za osnivanje nekih 

strukovnih πportskih saveza i Hrvatskog πportskog saveza 1909. godine 

Piπe Zdenko JajËeviÊ 

Uz ime Franje BuËara najbolje pristaje epitet - otac hrvatskog 

πporta. U temeljima hrvatske tjelovjeæbe, 

modernog πporta, olimpizma, sokolstva i brojnih 

drugih aktivnosti vezanih uz ovu djelatnost, stalno je prisutan 

lik marljivog i ingenioznog Franje BuËara. 

BuËar je roappleen 25. studenoga 1866. u Zagrebu. Maturirao 

je 1886. godine na KlasiËnoj gornjogradskoj gimnaziji, a 

diplomirao 1895. na filozofskom fakultetu - grupa povijest 

i zemljopis. 

2 

Franjo BuËar (leæi dolje) na Centralnom gimnastiËkom zavodu u Stockholmu 1893. godine 

Studij u Stockholmu 

U travnju 1892. BuËar se javio na natjeËaj za studij na 

Centralnom gimnastiËkom zavodu u Stockholmu, kojega je 

raspisao Odjel za bogoπtovlje i nastavu na inicijativu Izidora 

Krπnjavija, predstojnika tog odjela. BuËar se sjajno 

snaπao na tada najuglednijoj svjetskoj ustanovi za πkolovanje 

visokostruËnih kadrova za tjelesni odgoj i πport. Brzo je 

nauËio πvedski jezik i sklopio brojna poznanstva s tada 

uglednim europskim πportskim djelatnicima. Na poziv 

Krπnjavija, BuËar se morao prije zavrπetka studija vratiti u 

Zagreb. Odmah je prionuo organiziranju TeËaja za uËitelje 

gimnastike koji je zapoËeo radom 1. listopada 1894. godine. 

Za uspjeπan rad na organizaciji i provedbi TeËaja car 

Franjo Josip I. odlikovao je BuËara posebnom zlatnom medaljom. 

Godine 1897. proπirio je svoju diplomsku radnju i 

preveo je na njemaËki: Geschichte des Protestantismus in 

Kroatien. Iste je godine s tom temom poloæio doktorat na 

SveuËiliπtu u Grazu. 

PokretaË modernog πporta u Hrvatskoj 

Kao appleak osnovne i srednje πkole BuËar se bavio raznim 

πportskim granama. Klizao je na Maksimirskom jezeru, 

vjeæbao gimnastiku u Hrvatskom sokolu, plivao je i vozio 

bicikl. Bavio se i jahanjem, streljaπtvom, veslanjem i ribolovom. 

Za boravka u ©vedskoj BuËar je upoznato do tada 

njemu posve nepoznate πportove. ©portsko je znanje obogaÊivao 

posjetima europskim πportskim centrima i redovitim 

praÊenjem struËne literature. Kao aktivni natjecatelj 

BuËar je nastupao u πportskoj gimnastici, klizanju, skijanju 

i maËevanju. Postigao je samo jedan zapaæeniji rezultat: 

drugo mjesto u “strmoj voænji” na skijaπkom natjecanju u 

Pragu 1896. godine. 

Nakon upoznavanja s osnovnim pravilima i tehnikom 

igre, BuËar je i dalje radio na popularizaciji i daljnjem razvoju 

pojedinih πportskih grana. Bio je iznimno uporan u 

svladavanju otpora koji se javljao prilikom pojave πporta u 

jednoj u osnovi konzervativnoj sredini. BuËar je bio nenadmaπan 

organizator i instruktor, uspjeπan rukovodilac, 

spretan propagator i plodan 

publicist. Ujedno, najzasluæniji 

je za osnivanje nekih 

strukovnih πportskih saveza 

i Hrvatskog πportskog saveza 

1909. godine. 

Borba za unapreappleenje 

nastave tjelovjeæbe 

Dvije godine nakon zavrπetka 

TeËaja za uËitelje gimnastike, 

28. svibnja 1898. 

godine, osnovano je 

Druπtvo za tjelesni uzgoj. 

Ali, malo se toga promijenilo 

u nastavi tjelovjeæbe. Jedino 

je BuËar mukotrpnim 

radom ostvario male pomake. 

Tako je 1904. u sklopu 

Hrvatskog druπtva za unapreappleenje 

uzgoja osnovao 

Sekciju za promicanje tjelesnog 

uzgoja. Godine 1907. 

unutar Druπtva hrvatskih 

srednjoπkolskih profesora 

osnovan je Odbor za tjelesni 

odgoj i πkolsku higijenu. Jedan 

od uspjeha Odbora bilo

Franjo BuËar na satu 

"pedagoπke gimnastike" na 

TeËaju za uËitelje gimnastike 

1894. godine 

je uvoappleenje obvezne nastave tjelesnog odgoja, dva sata tjedno, 

u srednje πkole. Druπtvo uËitelja gimnastike Hrvatske 

i Slavonije uputilo je 1909. predstavku vladi u kojoj se predlaæe 

uvoappleenje obvezne nastave za sve niæe i viπe muπke i 

æenske πkole, po dva sata tjedno, a u slobodno izvanπkolsko 

vrijeme appleacima treba osigurati sistematsko vjeæbanje i bavljenje 

πportom. Zahtijeva se i imenovanje stalnog πkolskog 

lijeËnika i Komisije za ispitivanje i osposobljavanje 

uËitelja gimnastike i uvoappleenje srednjoπkolske gimnastiËke 

sveËanosti za cijelu Hrvatsku. VeÊinu tih prijedloga vlada 

je prihvatila do 1914. godine. Sve do umirovljenja 1925. 

godine BuËar je radio kao profesor tjelovjeæbe na zagreba- 

Ëkim gimnazijama. I u mirovini je nastavio s intenzivnim 

radom na unapreappleivanju tjelesnog odgoja i πporta. Zasluæan 

je i za otvaranje Viπe πkole za tjelesni odgoj u Zagrebu, 26. 

oæujka 1941. godine. 

Djelatnost u Hrvatskom sokolu 

VeÊ kao 12-godiπnji djeËak BuËar je poËeo vjeæbati u zagrebaËkom 

Hrvatskom sokolu. Za studiranja u BeËu vjeæbao 

je u BeËkom sokolu (Sokol Vidensky). BoraveÊi u 

Karlovcu, u Pokupskom sokolu je obnaπao duænost tajnika 

i prednjaka. Kao predstavnik tog druπtva, 1891. godine boravio 

je u Pragu na Drugom svesokolskom sletu. Nakon 

studija u ©vedskoj, u zagrebaËkom Hrvatskom sokolu po- 

Ëeo je djelovati 1894. godine kao prednjak. Za tajnika tog 

druπtva izabran je 1896. Od 20. do 27. travnja 1902. godine 

BuËar je u Zagrebu organizirao TeËaj πvedske gimnastike 

za 17 uËitelja poljskog sokola. Na njegovu inicijativu, 

6. studenoga 1904. godine u Suπaku je osnovan Savez hrvatskih 

sokolskih druπtava. Na osnivaËkoj skupπtini Saveza 

slavenskog sokolstva, 1905. u Pragu, BuËar je izabran za 

Ëlana saveznog odbora. Za Ëlana Meappleunarodne gimnasti- 

Ëke federacije izabran je 1908. godine. Jedan je od najzasluænijih 

za organizaciju nastupa gimnastiËke reprezentacije 

Hrvatske na europskom prvenstvu u Torinu 1911. godine. 

Bio je i u stalnoj vezi s Hrvatskim sokolom u Chicagu, 

koji je osnovan 1896. godine. 

Djelatnost u olimpijskom pokretu 

U kolovozu 1894., dva mjeseca nakon osnivanja Meappleunarodnog 

olimpijskog odbora, Franjo BuËar je u Ëasopisu 

Gimnastika objavio vijest o velikom meappleunarodnom sastanku 

u svrhu uspostave olimpijskih igara. Za studiranja u 

Stockholmu i prilikom brojnih putovanja Europom BuËar 

je upoznao Ëlanove MOO-a, πvedskog Ëasnika Viktora Balcka, 

»eha Jiri-Gutha Jarkovskog i ruskog generala Alekseja 

Butowskog. Uz njihovu pomoÊ nastojao je uËlaniti Hrvatsku 

u MOO. U povodu 10. godiπnjice odræavanja I. 

olimpijskih igara u Ateni, GrËki olimpijski odbor je 1906. 

organizirao tzv. Meappleuigre. U æelji da na tim igrama sudjeluju 

i hrvatski πportaπi, BuËar je organizacijskom odboru 

poslao preliminarnu prijavu, ali zbog intervencije Maapplearskog 

olimpijskog odbora hrvatski πportaπi nisu nastupili. 

Prilikom posjete Parizu 1908. BuËar je razgovarao s Pierreom 

de Coubertinom o moguÊem prijamu Hrvatske u MOO. 

Coubertin je predloæio da tada najorganiziranija hrvatska 

tjelovjeæbena organizacija uputi molbu za prijam. Molba 

Hrvatskog sokolskog saveza poslana je iste godine, ali nikada 

nije stavljena na dnevni red sjednice MOO-a. Na Bu- 

Ëarovu je inicijativu 14. prosinca 1919. osnovan Jugoslavenski 

olimpijski odbor, a on je izabran za prvog predsjednika. 

Ostale aktivnosti 

Na nekoliko meappleunarodnih skupova BuËar je priredio 

izloæbe s tematikom hrvatskog tjelesnog odgoja, πkolstva i 

higijene. Takve je izloæbe organizirao u Pragu, Innsbrucku, 

Budimpeπti, Stockholmu i Nürnbergu. Aktivni je Ëlan 

Druπtva za ureappleenje i poljepπanje PlitiviËkih jezera, 

Druπtva Hrvatskog zmaja i Druπtva ZagrepËana. Bio je 

strastveni skupljaË maraka, naljepnica i æigova. »lan je i 

Ëesto predsjednik πvedsko, dansko, poljsko, bugarsko, rusko, 

slovaËko-jugoslavenskih druπtava. Ostavio je iznimno 

bogatu korespondenciju s vaænim osobama europske kulture 

i πporta. Skupio je bogatu πportsku biblioteku koja je 

imala 4000 svezaka. Za gotovo 60 godina plodnog rada nagraappleen 

je brojnim domaÊim i stranim priznanjima, zahvalama, 

diplomama, medaljama, plaketama, spomen-znaËkama. 

Umro je u Zagrebu 26. prosinca 1946. godine. 

Literatura: 

1. Radan, Æ. (1966). Franjo BuËar i gimnastiËki i sportski 

pokret u Hrvatskoj. Zagreb: Magistarski rad. 

2. Radan, Æ. (1976). Olimpizam u krajevima Jugoslavije do 

1919. godine. Zagreb: Doktorska disertacija. 

3. Radan, Æ. (1981). Pregled historije tjelesnog vjeæbanja i 

sporta. Zagreb: ©kolska knjiga. 

3

SPORTSKE ORGANIZACIJE 

Sto godina H©K Concordia 

Sekcija hokejaπa na travi jedina je koja sve do danas nosi ime ovoga, za zagrebaËki 

i hrvatski πport izvanredno vaænog kolektiva 

Piπe Mirko PoldrugaÊ 

Prije 100 godina, 10. listopada 1906., u Zagrebu je 

odræana osnivaËka skupπtina Prvog srednjoπkolskog 

πportskog kluba Concordia. Skupina srednjoπkolaca 

okupila se toga dana u praonici rublja, u podrumu zgrade 

u danaπnjoj KlaiÊevoj ulici broj 12. i izabrala prvo klupsko 

rukovodstvo. Za predsjednika je izabran Ervin Rosmanith, 

a za blagajnika njegov brat Roman. Oruæar kluba 

postao je –uro KleonËiÊ. Vlasnik zgrade u kojoj je odræana 

skupπtina, Adalbert Rosmanith, bio je pokrovitelj 

kluba u kojem su s uspjehom nastupala tri njegova sina. 

On je klubu darovao prvu nogometnu loptu. Nogometna 

je sekcija trenirala dvaput tjedno na “Elipsi”, danaπnjem 

Srednjoπkolskom igraliπtu. Na godiπnjicu osnivanja kluba 

odigrana je utakmica s rezervnim sastavom HA©K-a (1- 

3). Iste godine odigran je dvoboj sa zagrebaËkom Olimpijom, 

klubom koji nije bio registriran, a nije imao ni upravu 

niti klupske prostorije. Nakon visokog poraza Olimpija 

se rasformirala, a nekoliko dobrih igraËa, na Ëelu s Milivojem 

SekuliÊem, preπlo je u redove Concordije. Uspjesi, 

ozbiljan rad i drugarstvo privukli su u klub uËitelja tjelovjeæbe 

Josipa Prikrila, πportske djelatnike Frana ©ukljea 

i Milivoja ZoriËiÊa, te mecene Aleksandra LovinËiÊa i 

Franju PeËeka. Potonji je klubu poklonio prve dresove. U 

djelovanju kluba sudjelovale su i vrijedne uËenice Erna 

Rosmanith, Zlata SekuliÊ i Paula Amπel. 

Nove sekcije 

Kada se 1908. ustalila nogometna sekcija, uprava kluba 

odluËila je osnovati lakoatletsku, maËevalaËku, biciklisti- 

Ëku, plivaËku, zimsko-sportsku i sekciju hokeja na travi. 

U prvo su vrijeme neki Ëlanovi nastupali u viπe sekcija. 

Tako su Milivoj SekuliÊ, Ico Kerhin, Krunoslav Cesarec, 

Natko BatiniÊ, Vilko Ebert, –uro KleonËiÊ i –uro Amπel 

bili podjednako dobri nogometaπi i atletiËari. Isti su igra- 

Ëi 30. kolovoza 1908. nastupili su za hokejaπki sastav 

Concordije u Samoboru, protiv domaÊeg ASK ©iπmiπa. U 

toj prvoj utakmici u hokeju na travi u nas, Concordia je 

pobijedila sa 4-0. AtletiËari Prvog srednjoπkolskog πportskog 

kluba Concordia s uspjehom nastupaju na prvim utrkama 

zagrebaËkim ulicama. Napretku atletske sekcije pridonio 

je –uro KulËar, koji je na studiju u Budimpeπti upoznao 

modernu atletiku. 

Na “Elipsi” su nogometaπi 7. svibnja 1910. odigrali prvu 

meappleunarodnu utakmicu. Pobijedio je Sturm iz Graza 

(4-2). Iste je godine, 28. rujna, uslijedio prvi susret s 

HA©K-om. Utakmica nije dovrπena jer je momËad 

HA©K-a, nezadovoljna suappleenjem, napustila igraliπte pri 

rezultatu 1-0 za Concordiju. Dana 17. rujna 1911. Concordia 

je na “Elipsi” svladala budimpeπtanski Magyar Tarasa 

Kör (5-0). Na toj je utakmici za klub prvi put zaigrao 

Artur DubravËiÊ. Na prvu turneju u inozemstvo krenuli su 

nogometaπi krajem travnja 1912. U BeËu su, kao prva nogometna 

momËad iz Hrvatske, odigrali dvije utakmice. S 

Wiener Sportklubom Südmark odigrali su neodluËno (4- 

4), a savladali su Sportklub Favorit (2-0). 

Concordia postaje πportski klub 

Na izvanrednoj skupπtini kluba 4. rujna 1912. promijenjen 

je naziv kluba u Hrvatski πportski klub Concordia. 

Srednjoπkolci viπe nisu smjeli nastupati za klub, a zabra- 

Hazenaπice H©K Concordie koje su nastupile kao Ëlanice 

reprezentacije na IV. æenskim svjetskim igrama u Londonu 1934. 

H©K Concordie dræavni prvaci 1931/32. godine. U sredini je 

trener Bogdan Cuvaj. 

4

Sekcija hokeja na travi H©K Concordia na igraliπtu u KranjËeviÊevoj ulici 1932. godine 

njeno je i daljnje treniranje i igranje na “Elipsi”. Nedostatak 

igraliπta prouzroËio je malu stagnaciju u radu kluba. 

Na zahtjev Maapplearskog nogometnog saveza za ukljuËivanje 

klubova iz Hrvatske u njegovo Ëlanstvo, H©K Concordia 

je odgovorila odigravanjem utakmice sa SK Slavija iz 

Praga. U to je vrijeme maapplearski savez bojkotirao sve 

Ëeπke klubove. Gostovanje Slavije pobudilo je golemo zanimanje 

u gradu, jer se radilo o ponajboljoj europskoj 

momËadi. Na igraliπtu u Tuπkancu, 28. lipnja 1913., gosti 

su svladali domaÊina (3-1), a sljedeÊeg dana bili su joπ 

efikasniji (8-1). 

Razne aktivnosti i brojno Ëlanstvo primorali su upravu 

da potraæi novi teren za trajni smjeπtaj kluba. PoËetkom 

1914. zapoËelo je niveliranje zemljiπta koje je dobiveno 

od gradskog poglavarstva u 10-godiπnji najam. To su bile 

livade izmeappleu Tratinske ceste, Svilane i zgrade Crvenog 

kriæa. Igraliπte je ograappleeno drvenom ogradom, a na zapadnoj 

strani postavljene su klupe za sjedenje. VeÊ 14. lipnja 

iste godine tu su odigrane utakmice drugog nogometnog 

prvenstva za Hrvatsku i Slavoniju. Za I. svjetskog rata na 

igraliπtu su podignute barake, a ograda i klupe su loæene 

tijekom oπtrih zima. 

Obnova igraliπta 

Nakon rata klub je ponovno zaposjeo igraliπte u rujnu 

1919. godine. Odmah je poËelo ureappleenje potpuno uniπtenog 

terena. Na zapadnoj strani podignute su klupe za 600 

ljudi i tribina s 1100 sjedala. IskljuËivo doprinosom Ëlanova 

kluba za 10 je godina izgraappleen, za tadaπnje prilike, jedan 

od najboljih stadiona u dræavi. Od 15 utakmica koje je 

nogometna reprezentacija izmeappleu dva svjetska rata igrala 

u Zagrebu, 11 ih je odigrano na igraliπtu H©K Concordia, 

tri na HA©K-ovom stadionu u Maksimiru, a jedna na igraliπtu 

Graappleanskog, na mjestu danaπnje zgrade Elektroprivrede 

u Vukovarskoj 37. Klupska kuÊica Concordije podignuta 

1921. godine postoji i danas i u njoj su smjeπteni 

klubovi ©portskog druπtva Zagreb. 

Najplodnije godine 

U ljetnim mjesecima 1922. Ëlan uprave –uro KulËar naruËio 

je iz Budimpeπte stol sa svim rekvizitima za stolni 

tenis. Stol je smjeπten u klupsku kuÊicu, gdje je prvi put u 

Zagrebu zaigrana ta πportska igra. U rujnu iste godine 

osnovana je sekcija za hazenu, koja je pod vodstvom trenera 

Bogdana Cuvaja osvojila naslov najboljih u zemlji 

1927., 1931. - 1934. i 1937. Sedam igraËica kluba sudjelovalo 

je u reprezentaciji Jugoslavije koja je na III. svjetskim 

æenskim igrama u Londonu 1934. osvojila prvo mjesto. 

Nastupile su Zlata TonkoviÊ-Cuvaj, Melita Lovren- 

ËiÊ, Marica Cimperman, Zdenka RadoviÊ-Kunπtek, Ivka 

TonkoviÊ, Ema GrπetiÊ i Nada Bobinski. Iz atletske sekcije 

poniklo je niz dræavnih prvaka i rekordera. To su bili 

viπestruki prvak Jugoslavije u skoku uvis i udalj i utrci 

110 m prepone Ivo BuratoviÊ, srednjoprugaπ Petar ButkoviÊ, 

dugoprugaπi Franjo PredaniÊ, Josip ©indelar i Josip 

Kotnik, preponaπi Janko Praunsperger i Boris HanæekoviÊ, 

bacaËi Veljko NaranËiÊ i Aleksa KovaËeviÊ i dr. 

SaËuvali ime 

NajveÊe uspjehe u meappleuratnom razdoblju nogometna je 

momËad ostvarila 1930. i 1932. osvajanjem prvenstva Jugoslavije. 

U istom razdoblju 17 je igraËa Concordije branilo 

boje dræavne reprezentacije. Najviπe nastupa za najbolju 

selekciju imali su Ivan BeloπeviÊ (11), Zvonko Jazbec 

(10) i Artur DubravËiÊ (9). Neumorni πportski djelatnik, 

nogometaπ Boris Praunsperger, uspjeπno je vodio 

plivaËku sekciju. UËitelji maËevanja u klubu bili su Francesco 

Tirelli, Karlo Blaha i Ottokar Schulz. Meappleu tenisa- 

Ëima isticali su se viπestruki dræavni prvaci Franjo PunËec 

i Franjo KukuljeviÊ. Hokejaπi na travi bili su aktivni na 

poËetku osnivanja Concordije, no zatim je njihovo djelovanje 

prestalo. Sekcija je obnovljena zahvaljujuÊi Feapplei 

Radoslavu i braÊi Miljenku i Zvonimiru Pfaffu 1932. godine. 

To je jedina sekcija koja sve do danas nosi ime ovoga, 

za zagrebaËki i hrvatski πport izvanredno vaænog 

πportskog kolektiva. 

Literatura: 

1. Cuvaj, B. (1977). H©K Concordia u Zagrebu 1906 - 1919. 

Povijest sporta, 31 (8) 2732 - 2746. 

2. Cuvaj, B. (1977). Nogometna sekcija H©K Concordie u 

Zagrebu 1919 - 1944. Povijest sporta, 32 (8) 2785 - 2804. 

5

Sportski grad: SAMOBOR 

Prva nastava tjelovjeæbe u Hrvatskoj 

Malo je gradova u Hrvatskoj koji se mogu pohvaliti tako bogatom i dugogodiπnjom 

tjelovjeæbenom i sportskom tradicijom poput Samobora 

Piπe Juro Horvat 

Samobor je smjeπten na istoËnim obroncima Samoborskog 

gorja, u dolini rjeËice Gradne. Na podruËju Samobora pronaappleeni 

su brojni arheoloπki nalazi iz kamenog, metalnog i 

rimskog doba. U srednjem vijeku podignute su utvrde u Samoboru, 

Lipovcu i OkiÊu. Poveljom kralja Bele IV. iz 1242. godine 

Samobor je dobio status "slobodnog kraljevskog trgoviπta" 

pa se ta godina raËuna kao sluæbena godina osnutka grada. Samobor 

je jedno od najstarijih i najprivlaËnijih izletiπta, udaljen 

dvadeset kilometara od Zagreba, a pet kilometara od granice s 

Republikom Slovenijom. Grad ima oko 15.000 stanovnika, a u 

okolici u stotinjak sela i naselja æivi joπ 20.000 stanovnika. Samobor 

pripada ZagrebaËkoj æupaniji. 

NoæiËkanje, svinkanje, kotaËenje 

©port u Samoboru ima dugu tradiciju, a poËeci mu seæu u daleku 

proπlost. U djelima Ivana Belostenca Gazophylacium iz 

1740. godine i Milana Langa, Samobor - narodni æivot i obiËaji, 

izdanim 1914., navode se brojne narodne igre: igre mjehurom, 

noæiËkanje, svinkanje, prasiËkanje, kotaËenje, plivanje, 

prstenak, hrvanje, konjaniπtvo, kuglanje, rinkanje, sanjkanje i 

dr. Meappleu najstarijim zapisima o pionirima samoborskog πporta 

nalazi se podatak o samoborskom lijeËniku Ignacu BiπÊanu koji 

se natjecao sa zagrebaËkim strijelcima 20. kolovoza 1839. godine. 

Neπto kasnije, kada joπ nitko nije slutio pojavu modernog 

πporta, PuËka πkola u Samoboru uvela je prva u Hrvatskoj 

"gombanje" kao obavezan predmet. O tomu je uËitelj Gustav 

HabjaniÊ dao dragocjene podatke u Ëlanku objavljenom u godiπnjem 

izvjeπÊu πkole, tiskanom 1864. godine. HabjaniÊ, meappleu 

ostalim, piπe "da gimnastika osobito vaæan upliv na duπevnu 

snagu imade". 

Hrvatsko planinarsko druπtvo iz Zagreba priredilo je svoj prvi 

druπtveni izlet na samoborski Oπtrc i Pleπivicu 17. svibnja 

1875. godine. »lan druπtva bio je i Franjo ©varc povjerenik 

HPD-a za Samobor. Dvadesetak dana kasnije, 4. srpnja, doπao 

je u Samobor na svoj prvi izlet i hodnu vjeæbu Hrvatski sokol 

iz Zagreba. Oni su poπli u Rude, uspeli se na Pljeπivicu, spustili 

se u Jastrebarsko i veËernjim se vlakom vratili u Zagreb. 

PoËeci biciklizma i tenisa 

Trojica mladiÊa, Erik Alexander, Mirko Bothe i Mirko 

KleπËiÊ u ljeto 1887. godine na velosipedima su se odvezli do 

Trsta, gdje ih je srdaËno primio tamoπnji Veloce Club Triestino. 

Tri godine kasnije posjetili su i Veneciju. Jedan od trojice 

hrabrih vozaËa, kasnije samoborski ljekarnik Mirko KleπËiÊ, 

pokrenuo je 4. kolovoza 1893. osnivanje BiciklistiËkog druπtva 

Samobor. 

Nika Fleis 

Gradski stadion 

Samobor 

Prvi πportski 

objekt u Samoboru, 

tenisko igraliπte, 

izgraappleeno je 1890. 

godine. Sagradio ga 

je grof Maks Montecuccoli 

na svom posjedu 

Zidanica u Taborcu. 

Na tom se 

igraliπtu okupljala 

aristokracija iz bliæe 

i dalje okolice Samobora. 

Zaslugom 

prof. dr. Franje Bu- 

Ëara, Ëiji je brat æivio 

u Samoboru, tenis 

se poËeo igrati i 

u graappleanskim kru- 

6

govima. BuËar je 1894. u dvoriπtu kuÊe 

Marka Bahovca, na danaπnjem Trgu kralja 

Tomislava 6, uredio tenisko igraliπte. 

TreÊe igraliπte ureappleeno je na VugrinπÊaku 

1899. godine. 

Samoborske sportske igre 

Prva πportska dvorana u Samoboru bila 

je kuglana koja je izgraappleena uz gostionicu 

Stjepana Fresla u danaπnjoj PerkovËevoj 

ulici 15. Prodorom modernog πporta u Samoboru 

je 1903. osnovan Akademski 

πportski klub ©iπmiπ. U njemu se njegovala 

atletika, plivanje, maËevanje, hokej na 

travi, tenis, biciklizam, nogomet, skijanje 

i sanjkanje. Taj je klub 30. kolovoza 

1908. priredio Samoborske sportske igre. 

Tom prigodom odigrana je prva utakmica 

u hokeju na travi u nas izmeappleu A©K 

©iπmiπ i H©K Concordia. Istog dana u Samoboru 

je odigrana i prva nogometna utakmica 

izmeappleu dvije momËadi HA©K-a. 

Klupsko prvenstvo u trËanju na 1800 m 

prireappleeno je 30. kolovoza 1909. od 

raskrπÊa ©midhenove i TopliÊke ulice do 

©midhenovog kupaliπta. U nedjelju 30. srpnja 

1911. prireappleen je plivaËki miting na 

Hidropatskom kupaliπtu. Na tom je bazenu 

3. kolovoza 1919. odigrana vaterpolska 

utakmica izmeappleu ekipa novoosnovanog 

H©K OkiÊ i H©K Concordia. 

Tenisko igraliπte u dvoriπtu kuÊe obitelji Bahovac 1900. godine 

Samoborske πportske igre 1908. godine 

Samoborski sportski savez 

Danas je u Samoborski πportski savez 

udruæeno 49 πportskih organizacija iz 20 

πportskih grana, a registrirano je oko 

2500 aktivnih πportaπa. ©portske programe 

realizira oko 300 trenera, sudaca i delegata 

na 20 πportskih objekata. Samoborski 

πportaπi i klubovi svojim su rezultatima 

na nacionalnim prvenstvima u 

viπe πportova u samom vrhu, a postignuto 

je i nekoliko meappleunarodno vrijednih rezultata. Karate klub 

Samobor je devet puta osvojio ekipno dræavno prvenstvo 

(1992., 1993., 1994., 2000., 2001., 2002., 2003., 2004. i 2005. 

godine), 1992. je osvojio Ëetvrto, a 1993. treÊe mjesto na klupskom 

prvenstvu Europe. Nogometaπi NK Samobor su u sezoni 

1996./1997. bili prvaci I. B hrvatske nogometne lige pa su u sezoni 

1997./1998. nastupali u I. hrvatskoj nogometnoj ligi. Æenski 

rukometni klub Samoborka Silex je u sezoni 1996./1997. 

osvojio Ëetvrto mjesto u I. hrvatskoj rukometnoj ligi i plasirao 

se u Kup EHF-a. 

Uspjesi u individualnim sportovima 

Na Europskom prvenstvu u karateu 1994. godine, Goran RomiÊ 

se u polusrednjoj kategoriji plasirao na Ëetvrto mjesto. Na 

Svjetskom juniorskom kupu 2003. godine Davor Cipek je u 

apsolutnoj kategoriji osvojio prvo mjesto, a iste godine Maja 

JankoviÊ je na Svjetskom juniorskom prvenstvu u kategoriji + 

60 bila treÊa. Meappleunarodno vrijedne rezultate postigli su i karataπi 

Davor Mrzak, Dario SvetiÊ i Vjekoslav ©kreb. Skijaπica 

Nika Fliss je osvojila 8. mjesto u slalomu na Svjetskom prvenstvu 

2003. godine. Vaæno je istaknuti da su Nika Fleiss i Davor 

Olivari nastupili na Zimskim olimpijskim igrama u Torinu 

2006. godine. TenisaË Antonio ©anËiÊ se na Otvorenom prvenstvu 

Australije 2006. plasirao u osminu finala u kategoriji juniori 

- parovi. U Samoboru postoje i perspektivni juniori koji nastupaju 

za nacionalne selekcije u karateu, tenisu, moto-krosu, 

judu, orijentacijskom trËanju, skijanju, brdskom biciklizmu, gimnastici 

i πportskom plesu. 

Sportski objekti 

Sportski centar NK Samobor obuhvaÊa nogometni stadion B 

kategorije, atletsku stazu, gledaliπte za 5000 ljudi, pomoÊno nogometno 

igraliπte i jedno igraliπte s umjetnom travom. Gradska 

πportska dvorana pri Osnovnoj πkoli Bogumil Toni ima igraliπte 

za rukomet i koπarku te gledaliπte s 1200 sjedeÊih mjesta. Uz 

dvoranu su dva teniska igraliπta. Uz veliku dvoranu izgraappleena 

je dvorana za borilaËke πportove, mala dvorana i πportska ambulanta. 

Tereni Teniskog kluba Samobor 1890 imaju osam zemljanih 

terena, a na dva igraliπta moguÊe je igrati u veËernjim 

satima. Postoji i jedno natkriveno igraliπte. U izgradnji je trodijelna 

πportska dvorana, s dvoranom za fitnes i borilaËke sportove, 

koja bi trebala biti dovrπena do jeseni 2007. godine. Namijenjena 

je prije svega srednjoπkolskoj mladeæi. 

Literatura: 

1. Sudnik, I. (1987). Povijest sporta u Samoboru. Samobor: Samoborski 

muzej. 

2. Horvat, J. (2000). Samoborski πport 1740. - 2000. Samobor: 

Samoborski πportski savez. 

3. Horvat, J. (2005). ©portski almanah ZagrebaËke æupanije. 

Samobor: Samoborski πportski savez. 

7

SVJETSKI SPORTA©I HRVATSKOG PORIJEKLA 

Miroslav - 

Fritzie ÆiviÊ - 

profesionalni 

svjetski prvak 

u boksu 

U 18-godiπnjoj profesionalnoj karijeri ÆiviÊ 

je imao 230 borbi. Zabiljeæio je 80 pobjeda 

nokautom, 74 puta pobijedio je na bodove, 

izgubio je 61 borbu, a 10 je zavrπilo bez 

pobjednika. Jednu od najveÊih pobjeda 

ostvario je 12. srpnja 1943. kada je pobijedio 

Jakea La Mottu, svjetskog prvaka u srednjoj 

kategoriji 

Piπe Zvonko BuπiÊ 

Miroslav - Fritzie ÆiviÊ 

1940. godine 

Miroslav - Fritzie ÆiviÊ roappleen je 8. svibnja 1913. u 

Pittsburghu (Pennsylvania, SAD). Njegovi roditelji 

bili su porijeklom iz Like. Imao je Ëetvero braÊe i svi 

su bili boksaËi. Brat Jack nastupao je u lakoj kategoriji (1919. 

- 1929.), a Pete u bantamu (1919. - 1929.). Oba brata su bila 

ameriËki olimpijci. Brat Eddie je nastupao u lakoj kategoriji 

(1932. - 1940.), a Joe u srednjoj kategoriji (1918. - 1922.). 

Najbolji i najuspjeπniji bio je Miroslav - Frietzie, koji je kao 

profesionalni boksaË nastupao punih 18 godina (1931. - 

1949.). U amaterskoj konkurenciji imao je tridesetak borbi, a 

bio je i prvak Pittsburgha u perolakoj i lakoj kategoriji. Obitelj 

ÆiviÊ æivjela je u gradu Lawrencevilleu gdje su braÊa Pete i 

Jack radili u ËeliËani. Izmeappleu rada u ËeliËani i nastupa u ringu, 

Miroslav - Fritzie ÆiviÊ se odluËio za drugo, prije svega 

zbog moguÊnosti veÊe zarade. Za prvu profesionalnu pobjedu 

isplaÊeno mu je 2500 dolara 

Izvanredno uspjeπna karijera 

Prvi profesionalni boksaËki susret ÆiviÊ je imao 5. studenoga 

1931. s Alom Rettingerom u Pittsburghu. Pobijedio je tehniËkim 

nokautom u prvoj rudi. Novac zaraappleen od profesionalnog 

boksa promijenio je æivot obitelji ÆiviÊ, a kasnije i obitelji 

koju je osnovao Miroslav. U dugogodiπnjoj karijeri imao 

je samo dva menadæera. Luke Camey i Louis Stokan zasluæni 

su za njegovu iznimno uspjeπnu karijeru. 

U profesionalnoj karijeri imao je 230 borbi. Zabiljeæio je 80 

pobjeda nokautom, a 74 puta pobijedio je na bodove. Izgubio 

je 61 borbu, a 10 je zavrπilo bez pobjednika. Pet borbi su bile 

Sportski centar u Ogulinu 

eksibicijske. U borbama u kojima je poraæen Ëetiri puta je 

izgubio nokautom. Jednu od najveÊih pobjeda ostvario je 12. 

srpnja 1943. u Pittsburghu kada je pobijedio Jakea La Mottu, 

svjetskog prvaka u srednjoj kategoriji. Dvaput je izgubio od 

znamenitog Raya Sugara Robinsona. Posljednju borbu imao je 

17. sijeËnja 1949. u Augusti, gdje je pobijedio Eddija Stela u 

10 rundi na bodove. 

Prvak svijeta u velter kategoriji 

Prvak svijeta u velter kategoriji postao je 4. listopada 1940. 

Dotadaπnji svjetski prvak Henry Armstrong obeÊao je da Êe se 

susresti s pobjednikom meËa izmeappleu ÆiviÊa i Sammya Angotta. 

Kada je ÆiviÊ pobijedio, odluËeno je da se borba za svjetskog 

prvaka u 15 rundi odræi u Medison Square Gardenu, u 

New Yorku. Tamnoputi Armstrog je do tada imao 147 pobjeda, 

od toga 98 nokautom, a 47 na bodove. Bio je poraæen samo 

u 17 borbi. Dvorana je bila ispunjena do posljednjeg mjesta, 

a doπlo je mnogo Hrvata i iz udaljenih ameriËkih gradova. 

Poznat kao beskompromisan borac ÆiviÊ je osvojio publiku 

hrabroπÊu, tehnikom i snaænim udarcima. Diktirao je oπtar 

tempo i dobro se kretao, a njegov protivnik je uzvraÊao istom 

mjerom. Tijekom meËa ÆiviÊ je bio sve bolji i Armstrong je 

kraj borbe doËekao potpuno iscrpljen. Suci su pobjedu jednoglasno 

dodijelili ÆiviÊu. Borbu je prenosio radio. 

Prvu obranu naslova svjetskog prvaka imao je veÊ 15. studenoga 

1940., kada je pobijedio izazivaËa, Amerikanca Ala 

Davisa. ÆiviÊev je suparnik diskvalificiran u drugoj rundi 

zbog udaraca u zabranjene dijelove tijela. Davis je kasnije 

odlukom boksaËke komisije savezne dræave New York diskvalificiran 

doæivotno. U uzvratu ÆiviÊ je 17. sijeËnja 1941. 

8

Susret izmeappleu Henry Armstronga i Miroslava - Fritzie ÆiviÊa 4. listopada 1940. 

za naslov profesionalnog prvaka svijeta u velter kategoriji 

ponovo pobijedio Henrya Armstronga. U 12. rundi pogoappleen 

kroπeom u bradu, Armstrong je bio u nokdaunu, a kako se nije 

podigao, bio je to klasiËni nokaut. 

Gubitak svjetske titule 

Kad je osvojio naslov svjetskog prvaka u velter kategoriji, 

ÆiviÊ je od 17. oæujka do 14. srpnja 1941. godine imao Ëak sedam 

borbi, πto je neuobiËajeno mnogo za profesionalni boks. 

Zabiljeæio je πest pobjeda i jedan poraz. Samo 15 dana nakon 

πto je, 14. srpnja 1941., pobijedio Johnyja Barbaru u 12 rundi 

na bodove, branio je naslov svjetskog prvaka. Dana 29. srpnja 

1941. odræana je borba izmeappleu ÆiviÊa i izazivaËa Fredija Cochranea. 

ÆiviÊ je izgubio na bodove u 15 rundi. KomentirajuÊi 

dvoboj, tisak je isticao velik broj ÆiviÊevih borbi u kratkom 

vremenu. Godinu kasnije, 10. rujna 1942. u prijateljskom susretu, 

ÆiviÊ je pobijedio Cochranea u 10 rundi na bodove. 

BraÊa Jack, Eddie, Pete, Miroslav - Fritzie i Joe ÆiviÊ 

Teslina potpora 

Prije uzvrata s Henryjem Armstrongom za naslov svjetskog 

prvaka, hrvatski je znanstvenik Nikola Tesla u telefonskom 

razgovoru ohrabrio ÆiviÊa rijeËima: “Sruπit Êeπ ga sinko, nokautom”. 

I doista, malo nakon toga Armstrong se ni drugi put 

nije proslavio u borbi sa ÆiviÊem. DajuÊi izjavu nakon dvoboja, 

ÆiviÊ je zapoËeo: “Pozdrav mama, pozdrav graappleani Pittsburgha, 

pozdrav Tesla”. Iako je Tesla veÊ od 1936. æivio vrlo 

povuËeno, ipak je dan nakon dvoboja pozvao ÆiviÊa u hotel 

New Yorker gdje je njemu u Ëast priredio sveËani ruËak. Za 

ruËka je Tesla razgovarao sa ÆiviÊem, njegovim trenerima i 

braÊom. Zanimao se za detalje borbe, je li ÆiviÊ moæda ozlijeappleen 

i sliËno. 

Boxing´s hall of fame u New Yorku 

U jedinstvenom boksaËkom muzeju na πest katova iznad 

bjesomuËne prometne guæve New Yorka, u tiπini æive oni koji 

su obiljeæavali boksaËku epohu. Rukavice, otisci πaka i statue 

boksaËkih velikana bore se protiv zaborava. Ovdje svoj 

kutak ima i Miroslav - Fritzie ÆiviÊ. Nakon povlaËenja iz ringa 

ÆiviÊ je bio vlasnik πportskog stadiona u Pittsburghu, bavio 

se prodajom vina, prodavao je nakit, liËio kuÊe i proizvodio 

kotlove. Nakon fantastiËne πportske karijere, marljivo radeÊi, 

æivio je mirnim obiteljskim æivotom. Njegov sin Fritzie bio je 

vlasnik restorana u Connecticutu. Drugi sin Charley prodavao 

je kozmetiËke i farmaceutske 

proizvode, a kÊi Janis 

bila je nastavnica. U 

biografiji ovog skromnog 

Ëovjeka ne nalazimo ni jedan 

negativan postupak. 

Skrhan boleπÊu umro je 

16. svibnja 1984. u Pittsburghu. 

Literatura: 

1. BuπiÊ, Z. (2002.). ©ampioni 

hrvatskog i svjetskog 

boksa 1719. - 

1998. Zagreb: Hrvatski 

πportski muzej. 

2. Fleischer, N. (1998.). A 

pictorial history of 

Boxing. New York. 

Hamlyn. 

9

SPORTSKA MUZEOLOGIJA 

Neprocjenjiva ostavπtina 

Borisa BakraËa 

Za 27 godina provedenih u MOO-u, BakraË je uspjeπno suraappleivao s trojicom predsjednika: 

Brundageom, Killaninom i Samaranchom. Osim uspjeπnog rada u MOO-u, svom se silom 

zalagao za unapreappleenje sporta u svojoj zemlji 

Piπe Saπa Segedi 

Ufundusu Hrvatskog πportskog muzeja je nekoliko iznimno 

vrijednih zbirki. Jedna od njih pripada Borisu BakraËu. 

ZahvaljujuÊi Tamari Blasin - BakraË, Borisovoj 

kÊeri, Hrvatski πportski muzej je uspio doÊi do kompletne 

ostavπtine jednog od najveÊih hrvatskih sportskih djelatnika, 

koji je svojim marljivim radom izuzetno pridonio razvoju 

sporta i olimpizma u Hrvatskoj. Boris BakraË roappleen je 25. 

oæujka 1912. u Slavonskoj Poæegi. Studirao je u Zagrebu gdje 

je 1936. zavrπio TehniËki fakultet. Od malih nogu BakraË je 

prigrlio sport, te se kao appleak i student bavio nogometom i skijanjem. 

Do 1941. godine radio je u struci kao konstruktor - 

statiËar i revizor statiËkih proraËuna mnogih objekata. Od 

1941. Boris BakraË aktivno sudjeluje u partizanskom pokretu, 

a od 1944. pa do kraja rata bio je opunomoÊenik Glavnog πtaba 

narodne oslobodilaËke vojske Hrvatske za razmjenu zarobljenika. 

Od 1945. do 1980. bio je na istaknutim politiËkim, 

dræavnim i drugim funkcijama. 

Djelatnost u sportu 

U sport se ponovno ukljuËio kao predsjednik Nogometnog 

saveza Hrvatske (1952. - 1962.). Istodobno je i predsjednik 

Saveza sportova Hrvatske (1952. - 1962.) i predsjednik Jugoslavenskog 

olimpijskog odbora (1953. - 1961.). Godine 1960. 

BakraË je izabran za Ëlana Meappleunarodnog olimpijskog odbora 

i u radu tog krovnog svjetskog sportskog tijela sudjeluje punih 

27 godina. U razdoblju od 1968. do 1971. bio je Ëlan 

Mjeπovite komisije MOO-a, a od 1984. Ëlan i potpredsjednik 

Kulturne komisije. Bio je na sedam ljetnih i dvojim 

zimskim olimpijskim igrama, a sudjelovao je 

u radu 26 sjednica MOO-a. Kada se na vlastiti 

zahtjev 1987. povukao iz MOO-a, 

ponajprije zbog naruπenog zdravlja, 

primio je najviπe odlikovanje te organizacije 

- Olimpijski red. 

Velike su njegove zasluge za 

organizaciju IV. opÊe skupπtine 

nacionalnih olimpijskih odbora 

u Dubrovniku 1969. i proslavu 

50. godiπnjice Jugoslavenskog 

olimpijskog odbora u Zagrebu. 

Zasluæan je i za dobivanje 

organizacije Mediteranskih 

igara u Splitu 1979. godine, 

Zimskih olimpijskih igara u 

Sarajevu 1984. i drugih sportskih 

manifestacija. Posljednja javna 

sportska duænost bila mu je mjesto 

potpredsjednika Organizacijskog odbora 

Univerzijade u Zagrebu 1987. 

Boris BakraË je bio prvi i dugogodiπnji predsjednik Savjeta 

Ëasopisa Povijest sporta i predsjednik Savjeta Sportskih novosti. 

Za svoj predani rad u sportu nagraappleivan je mnogim nagradama 

i priznanjima. Trofej SFK-e Hrvatske dobio je 1958., a 

RepubliËku nagradu fiziËke kulture Hrvatske za æivotno djelo 

1982. godine. 

Bogata korespondencija 

Za 27 godina provedenih u MOO-u, BakraË je uspjeπno suraappleivao 

s trojicom predsjednika; Averyjem Brundageom, lordom 

Michaelom Killaninom i Juanom Antonijem Samaranchom. 

Osim uspjeπnog rada u MOO-u, BakraË se svom silom 

zalagao za unapreappleenje sporta u svojoj zemlji. ShvaÊao je probleme 

koji su muËili sport njegovog vremena, te koliko su bitni 

amaterski sport i rekreacija. Stalno je govorio da se mora 

ulagati u mlade i djecu, dakle sport u πkolama i na fakultetima, 

te da je to buduÊnost sporta. Bio je veliki zagovornik amaterskog 

sporta i smatrao je da profesionalnim sportaπima nikako 

nije mjesto na olimpijskim igrama. Svoju humanu ideju 

olimpizma znao je potkrijepiti i izjavom: ''Olimpijski sport je 

za mene masovan sport”. Olimpijske je igre nastojao πto viπe 

pribliæiti Coubertinovoj viziji. O njegovom humanom stavu o 

sportu najbolje svjedoËe ove rijeËi: “Ja sam se bavio sportom 

i ostao sam privræen sportu jer smatram da liËnost moæe postati 

cjelovita samo u simbiozi fiziËkog i mentalnog savrπenstva. 

Renesansa sporta u nas trebala bi se ogledati u tome da 

se od malih nogu poËnu stjecati navike za bavljenje sportom, 

a nastavnik tjelesnog odgoja ne bude graappleanin drugog 

reda.” 

Boris BakraË je svojim djelovanjem pokazao 

kako sportski djelatnici trebaju æivjeti 

za sport, a ne od sporta. Bio je tih, 

samozatajan, korektan, objektivan, 

odmjeren i suzdræan. Znao je svjetla 

reflektora uputiti na druge, a 

on sam ostati po strani, u zaleappleu, 

uæivajuÊi u uspjehu manifestacija 

kojima je i sam bio tvorac. 

Tih u govoru, ponekad i pretih 

da bi se njegov poπten glas daleko 

Ëuo, principijelan i dosljedan. 

Do smrti je bio iskreni propagator 

olimpijske ideje u nas. 

Umro je u Zagrebu 29. studenoga 

1989. godine. 

Poklon dr. Henryja Hsua Ëlana 

MOO-a iz Taivana 

10

ZnaËke Zasjedanja MOO-a 

Gotovo 1000 predmeta 

Zbirka Borisa BakraËa je neprocjenjiva ponajprije 

stoga jer je u njoj sadræano 30 godina stvaranja, 

borbe i truda za bolji i humaniji svijet sporta. 

Osim πto je sportu pokuπao udahnuti humanu 

dimenziju, taj predani sportski djelatnik je 

shvaÊao vrijednost raznih predmeta te ih je 

tijekom dugogodiπnjeg sportskog djelovanja 

marljivo skupljao. Joπ sedamdesetih 

godina proπlog stoljeÊa BakraË je Hrvatskom 

πportskom muzeju poklonio pedesetak 

monografija s olimpijskih igara. U sije- 

Ënju 2002. preuzeti su Ëasopisi (200 komada), 

knjige (194 komada), plakati (100), likovne 

mape (5), videokasete (5), diplome 

(34), akreditacije (28), spomen-plakete (81), 

odlikovanja (12), bedæevi (50), suvenir-priznanja 

(20), znaËke i privjesci (130), platneni predmeti 

(80) i tiskovine (100). 

Literatura: 

1. BaËiÊ, V. (1985.). Radim za sport. Zagreb: 

VeËernji list, 2. VI. str. 10. 

2. Luncer, V. (1989.). U spomen, Boris 

BakraË. Zagreb: Sprint, 6. XII. str. 

14. 

3. FrntiÊ, F. (1990.). In memoriam Boris 

BakraË. Zagreb: Povijest sporta, 

br. 84. str. 8-10. 

1 

2 

4 

1 

2 

3 

4 

Medalja izraappleena povodom 

stogodiπnjice roappleenja Pierrea de 

Coubertina 

Poklon MOO - a obitelji BakraË. Tanjur izraappleen povodom 

stogodiπnjice odræavanja olimpijskih igara. 

Medalja zahvalnosti predsjeniku MOO - a Avery Brundageu 

Zlatni Olimpijski red - najviπe odlikovanje MOO-a 

3 

11

IN MEMORIAM 

SILVESTAR SEKULIΔ 1943. - 2006. 

Nakon 15 godina pedagoπke djelatnosti, SekuliÊ je obavljao struËne 

poslove u strukovnim πportskim savezima 

Piπe Zdenko Jureπa 

Silvestar SekuliÊ “Silvek” 

roappleen je u Slavonskom 

Brodu 10. 

listopada 1943. godine. 

Srednju πkolu je zavrπio u 

Vinkovcima, studij knjiæevnosti 

polazio je u Banjoj 

Luci, a diplomirao je na 

Viπoj pedagoπkoj πkoli. 

Petnaest godina radio je u 

πkolama kao nastavnik, a u 

Vukovaru i ZapreπiÊu bio 

je ravnatelj πkole. Biciklizmom 

se bavio u BiciklistiËkom 

klubu Strmac u 

Novoj Gradiπki. Kada je 

napustio pedagoπku djelatnost, 

do kraja æivota radio 

je struËne poslove u strukovnim 

πportskim savezima. 

Od 1990. do 1995. godine 

bio je tajnik Hrvatskog 

biciklistiËkog saveza. 

U tom razdoblju ta udruga 

postaje Ëlanom Union 

Cycliste Internationale 

(UCI) od 24. srpnja 1992. i 

Union Europeenne de 

Cyclisme (UEC) od 18. 

rujna 1992.. Uspostavljen 

je sustav meappleunarodnih i 

domaÊih biciklistiËkih natjecanja, a Hrvatski biciklistiËki 

savez je u vrijeme Domovinskog rata bio jedan od najagilnijih 

saveza. Na poticaj hrvatskog predsjednika Franje Tuapplemana 

1994. godine SekuliÊ je organizirao 14-dnevnu biciklistiËku 

utrku od Vukovara do Dubrovnika sa startom u 

Nuπtru. Na “Utrci oko Hrvatske” sudjelovalo je 11 nacionalnih 

reprezentacija. Od 1995. do 1997. godine Silvije SekuliÊ 

je obavljao duænost tajnika ZagrebaËkog biciklisti- 

Ëkog saveza. Nekoliko je mjeseci 1997. bio i tajnik ZagrebaËkog 

πahovskog saveza. Prigodom proslove 100-godiπnjice 

tog saveza organizirao je dolazak predsjednika 

svjetske πahovske federacije Felicia Campomanesa u Zagreb. 

Do 1997. godine, kada je preuzeo duænost tajnika ZagrebaËkog 

zrakoplovnog saveza, suraappleivao je s Hrvatskim zrakoplovnim 

savezom pruæajuÊi pomoÊ u organizaciji natjecanja. 

Te je godine u Brodu organizirao veliki aeromiting 

pod nazivom “Hrvatska 

krila iznad Broda”. ZahvaljujuÊi 

predsjedniku 

ZagrebaËkog zrakoplovnog 

saveza Æarku KraljeviÊu 

i tajniku Silvestru 

SekuliÊu mnogo je uËinjeno 

na promidæbi zrakoplovstva 

organizacijom 

brojnih priredbi. 

Pod pokroviteljstvom 

predsjednika Republike 

Hrvatske Stjepana Mesi- 

Êa od 2001. do 2005. godine 

SekuliÊ je sa suradnicima 

organizirao pet 

velikih aeromitinga meappleunarodnog 

znaËaja. Aeromitinzi 

iznad Save privukli 

su brojne gledatelje 

i izuzetno su pridonijeli 

popularizaciji zrakoplovnog 

πporta. U suradnji s 

TuristiËkom zajednicom 

Zagreba 2001. godine 

organizirao je panoramske 

letove iznad Zagreba. 

Iste godine vodio je 

hrvatsku reprezentaciju 

padobranaca na prvo 

svjetsko prvenstvo base 

skakaËa (skakanje sa zgrada i drugih objekata) kada su naπi 

natjecatelji postigli odliËne rezultate. Organizirao je i proslavu 

u povodu 90. obljetnice avijacije u Zagrebu u spomen 

Slavoljubu Penkali, Vladimiru Novaku i ostalim pionirima 

motornog letenja. Silvestar SekuliÊ umrlo je iznenada, nakon 

kratkog boravka u bolnici, 18. listopada 2006. Pokopan 

je na Novom groblju u ZapreπiÊu, uz nazoËnost brojnih πtovatelja 

njegova djela. Oproπtajne govore odræali su predstavnici 

ZagrebaËkog πportskog saveza i Kluba zrakoplovnih 

veterana Aerokluba Zagreb. 

Literatura: 

1. PetranoviÊ, I. (1998.). StoljeÊe novogradiπkog biciklizma. 

Nova Gradiπka: BiciklistiËki klub Strmac. 

2. SaboliÊ, K. (1998. - 2006.). Hrvatski πportski almanah. Zagreb: 

Hrvatski olimpijski odbor. 

12

PEDAGO©KO-EDUKATIVNI PROJEKT 

Sportski 

Zagreb 

Piπe 

Zdenko JajËeviÊ 

Kako sudjelovati u Pedagoπko - edukativnom projektu "©portski Zagreb" 

Projekt “©portski Zagreb”, pokrenut radi upoznavanja s tjelovjeæbenom i πportskom 

tradicijom grada Zagreba, ponajprije je namijenjen πkolskoj mladeæi, ali i svim namjernicima, 

graappleanima i turistima. U prvom je planu obilaæenje πportskih objekata i 

upoznavanje s tjelovjeæbeno-πportskom, ali i opÊom povijesti Zagreba. UobiËajene turistiËke 

ture obiËno su usmjerene na srediπnji dio grada. Ova je ruta duga 50 kilometara, 

najprije prolazi kroz jezgru grada i vodi na istok, nakon toga u sjeverni, pa u zapadni 

dio, te zavrπava u juænom dijelu Zagreba. Obilazak poËinje u 9 sati u Muzejskomemorijalnom 

centru Draæen PetroviÊ, kraÊim predavanjem uz projekcije. Tamo se 

polaznike upoznaje s rutom i ciljem projekta. Nakon desetominutnog obilaska Cibonine 

dvorane, kreÊe putovanje autobusom. Tura zavrπava oko 14 sati u dvorani Vesla- 

Ëkog doma, gdje voditelji rezimiraju projekt. Cijena obilaska je 10 eura, plativo u kunama. 

Projekt “©portski Zagreb” zbiva se cijele godine, od ponedjeljka do petka. Autor 

je Zdenko JajËeviÊ, a menadæer Dubravka NovarliÊ. StruËni nadzor i pravni zastupnik 

projekta “©portski Zagreb” je Hrvatski πportski muzej iz Ëijeg je fundusa koriπtena 

graapplea za njegovu realizaciju. 

Pedagoπko - edukativni projekt "©portski Zagreb" organizira 

Hrvatski πportski muzej, Zagreb, Ilica 13/I. tel. 483-3483, tel/fax: 483-1379 

E mail: hrv-sportski-muzej@zg.t-com. hr 

U prvom je planu 

projekta obilaæenje 

πportskih objekata i 

upoznavanje s 

tjelovjeæbenoπportskom, 

ali i 

opÊom povijesti 

grada Zagreba 

Tjelovjeæba i πport 

u Zagrebu 

Sudionici Pedagoπko - edukativnog 

projekta “©portski Zagreb” biti Êe 

tijekom obilaska dvadesetak objekata 

upoznati s bogatom tradicijom 

tjelovjeæbe i πporta dugom viπe od dva 

stoljeÊa. 

Streljaπtvo je prvi organizirani πport u 

Zagrebu, a Graappleansko streljaËko druπtvo 

utemeljeno je 1786. godine. Streljane 

izgraappleene 1808. i 1838. na Tuπkancu bile 

su stjeciπta druπtvenoga, kulturnoga i 

πportskoga æivota grada. Strijelci su 

1830. izdali prvu πportsku publikaciju u 

Zagrebu - Agramer scheiben schützen 

Almanach. Austrijski Ëasnik Adalbert 

Vanino otvorio je 1856. privatnu πkolu 

maËevanja, a Hrvatski maËevalaËki klub 

utemeljen je 1902. godine. 

42

Prve satove tjelovjeæbe prvi je poËeo 

odræavati Miroslav Singer u Zavodu za 

gimnastiku na Gornjem gradu 1959. 

godine. Od 1864. godine, u Zagrebu 

djeluje privatna jahaËka πkola Vilima 

Lambergera, a prva galopska utrka 

prireappleena je 1878. na imanju grofa 

Julija JankoviÊa u Jankomiru. Druπtvo 

za tjelovjeæbu, Hrvatski sokol, djeluje 

od 1874. godine. Iste godine 

utemeljeno je Hrvatsko planinarsko 

druπtvo (HPD) i SklizaËki klub. 

VeslaËko druπtvo Sava osnovano je 

1875. godine. U listopadu 1883. 

otvorena je Sokolana, prva dvorana u 

gradu namijenjena tjelovjeæbi. Tenis se 

poËeo rekreativno igrati potkraj XIX. 

stoljeÊa na plemiÊkim imanjima, a od 

1904. mogu ga igrati i graappleani u Prvom 

hrvatskom sklizalaËkom druπtvu. 

Potkraj XIX. stoljeÊa, biciklizam je bio 

najpopularniji πport u Zagrebu. Prvo 

hrvatsko druπtvo biciklista utemeljeno 

je 1885., a prva biciklistiËka utrka 

odræana je na Zrinjevcu godinu kasnije. 

Prvo biciklistiËko trkaliπte izgraappleeno je 

1891. na danaπnjem Rooseveltovu trgu, 

a 1894. osnovan je Savez hrvatskih 

biciklistah, prvi πportski savez u 

Hrvatskoj. 

Prve πportske organizacije koje 

njeguju nogomet bili su HA©K 

(Hrvatski akademski πportski klub) i 

PNI©K (Prvi nogometni i πportski 

klub), osnovani 1903. Prvi je automobil 

u Zagreb iz BeËa dovezao Ferdinand 

Budicki 1901. godine. Sve veÊi broj 

automobila potaknuo je osnivanje 

Prvoga hrvatskog automobilskoga 

kluba 1906. godine. Prva utrka za 

prvenstvo Hrvatske odræana je u rujnu 

1912. godine na relaciji Zagreb - 

Varaædin - Zagreb. 

Prvi ljubitelji hrvanja i dizanja utega 

osnovali su 1905. Atletski klub Atlas. 

Prvi zagrebaËki atletiËari ponikli su u 

HA©K-u i PNI©K-u, a nastupili su na 

prvoj atletskoj utrci u srpnju 1905. 

godine, na relaciji od »rnomerca do 

Podsuseda. Prvu utakmicu u hokeju na 

travi odigrale su ekipe samoborskoga 

SK ©iπmiπ i H©K Concordia ljeti 1908. 

godine u Samoboru. UnatoË loπim 

uvjetima, PlivaËki klub poËeo je s 

radom 1910., a godinu kasnije njegovi 

su Ëlanovi preπli pod okrilje HA©K-a. 

Srediπnja πportska organizacija u 

Hrvatskoj, Hrvatski πportski savez 

osnovan je u Zagrebu 5. X.1909. 

godine. Najuspjeπniji zagrebaËki 

nogometni klub u meappleuratnom 

razdoblju - Prvi hrvatski graappleanski 

πportski klub - poËeo je djelovati 1911. 

godine. U svibnju 1912. u Maksimiru 

je otvoren stadion na kojem je uz 

nogometno igraliπte ureappleena i atletska 

staza. Dvije godine potom otvoren je i 

stadion u KranjËeviÊevoj ulici. Prvi 

vaterpolisti okupljali su se u HA©K-u 

od 1919. Od iste godine igra se i 

odbojka u Hrvatskom sokolu. 

Velike meappleunarodne 

priredbe 

Prva srediπnja πportska organizacija u 

Jugoslaviji, Jugoslavenski olimpijski 

odbor, poËinje djelovati 1920. Iste su 

godine zagrebaËki πportaπi prvi put 

nastupili na olimpijskim igrama. Prvi 

boksaËi trenirali su u zagrebaËkom 

Teπkoatletskom klubu Herkules, 

utemeljenom 1920. godine. PoËetkom 

zagrebaËkoga πportskog kuglanja smatra 

se osnivanje Susedgradskoga 

Plakat Pedagoπko - edukativnog projekta “©portski Zagreb” 

kuglaËkoga kluba 1920. godine. Prvi 

Hrvatski moto-klub poËeo je djelovati 

1921. Prvo motociklistiËko trkaliπte 

nalazilo se na »rnomercu, a 1934. 

izgraappleeno je u Trnju trkaliπte Miramare. 

U razdoblju izmeappleu dva svjetska rata 

proπirila se lepeza zagrebaËkih πportova. 

Od 1922. poËinje se igrati hazena, u 

kojoj su iskljuËivo sudjelovale æene. 

Najuspjeπnija je bila ekipa H©K 

Concordia, koja je, kao dræavna 

reprezentacija, na IV. svjetskim 

æenskim igrama u Londonu 1934. 

osvojila prvo mjesto. Prvi zagrebaËki 

stolnotenisaËi okupljali su se od 1922. u 

H©K Concordia. Na sklizaliπtu u 

MihanoviÊevoj ulici odigrana je zimi 

1924. prva javna utakmica u hokeju na 

ledu po kanadskim pravilima, izmeappleu 

ekipa ZagrebaËkoga klizaËkoga druπtva 

i HA©K-a. IgraËi Golf kluba Zagreb 

vjeæbali su i natjecali se na igraliπtu u 

‹ 

43

‹ 

Maksimiru, ureappleenom 1931. godine. Prvi 

jugoslavenski kajak klub Zagreb poËeo je s 

radom 1931., a prvo prvenstvo Zagreba 

odræano je u rujnu iste godine. 

NajveÊa πportska priredba u Zagrebu bile 

su u meappleuratnom razdoblju V. balkanske 

atletske igre, odræane 1934. na stadionu u 

Sveticama. Od 1932. koπarka se igrala u 

Sokolskom druπtvu Zagreb II. Rukomet se 

prvi put igrao na Dræavnoj I. muπkoj 

realnoj gimnaziji pod vodstvom nastavnika 

tjelovjeæbe Vladimira JankoviÊa. Ta je 

ekipa 1. lipnja 1935. pobijedila na 

Srednjoπkolskom igraliπtu ljubljanske 

srednjoπkolce (8-5). Prvi olimpijski bazen 

izgraappleen je na Savi 1940. godine. 

Poslije II. svjetskog rata ukinuti su svi 

nazivi predratnih klubova, osnovani su novi, 

a pojavili su se i novi πportovi. NK Dinamo 

djeluje od 1945. Akademski judo klub 

Mladost utemeljen je 1951. godine, a 

Akademski ragbi klub Mladost poËeo je 

djelovati 1954. godine. Karate se prvi put 

poËeo trenirati u Karate klubu Zagreb 1966. 

Osnovani su i prvi klubovi u drugim 

πportskim granama: BoÊarski klub Zagreb 

(1954.), Druπtvo za podvodne sportove 

(1954), Prvi streliËarski klub Zagreb (1955.), 

Taekwondo centar Zagreb (1969.), Klub za 

motonautiku i skijanje na vodi Chromos 

(1969.), Baseball klub Zagreb (1983.), 

Badmintonski klub Zagreb (1989) i dr. 

U Zagrebu je odræano nekoliko velikih 

meappleunarodnih πportskih priredbi: 

Gimnaestrada (1957.), EP u stolnom tenisu 

(1960.), EP u kuglanju (1960), SP B 

skupine u hokeju na ledu (1966.), EP u 

umjetniËkom klizanju (1974. i 1979.), IV. 

europsko streliËarsko prvenstvo FITA i III. 

europsko streliËarsko prvenstvo FIELD 

(1974.), EP u nogometu (1976.), Atletski 

kup Europe (1981.), Svjetski kup u 

sportskoj gimnastici (1982.), EP u koπarci 

(1989.), XIV. svjetske studentske igre 

Univerzijada (1987.) EP u koπarci (1989.) i 

druga natjecanja. 

U studenom 1959. otvorena je Visoka 

πkola za fiziËku kulturu, danas Kinezioloπki 

fakultet. Najpoznatije hrvatske πportske 

novine, Sportske novosti, zapoËele su 

izlaziti u kolovozu 1945. godine. Stadion u 

Maksimiru izgraappleen je 1952. godine. 

PlivaËki bazen na ©alati izgraappleen je 1947. 

Prvo klizaliπte s umjetnim ledom otvoreno 

je na ©alati 1961. Sportska dvorana na 

Treπnjevci, tzv. Kutija πibica, izgraappleena je 

1970. Dom sportova otvoren je 1972. U 

povodu odræavanja Univerzijade izgraappleen 

je Sportsko rekreacijski centar Jarun, SRC 

Mladost, SRC ©alata, sportska dvorana 

Ekonomskog fakulteta, Kemijskotehnoloπkog 

obrazovnog centra, Sportska 

dvorana Martinovka, Sportska dvorana 

Sutinska vrela i Koπarkaπki centar Draæen 

PetroviÊ. 

1 

2 

3 

4 

5 

6 

7 

8 

1 

2 

3 

4 

5 

6 

7 

8 

9 

10 

11 

12 

13 

14 

15 

16 

MEMORIJALNI 

CENTAR “DRAÆEN PETROVIΔ” 

KO©ARKA©KI CENTAR “DRAÆEN 

PETROVIΔ” 

STADION NK ZAGREB 

SREDNJO©KOLSKO IGRALI©TE 

DVORANA ZAGREBA»KOG 

TJELOVJEÆBENOG DRU©TVA 

HRVATSKI SOKOL 

SRC SVETICE 

STADION NK DINAMO 

MAKSIMIR VIDIKOVAC 

SRC ©ALATA 

KATEDRALA 

MIROGOJ 

CMROK 

DOM SPORTOVA 

HA©K MLADOST 

KINEZIOLO©KI FAKULTET 

SRC JARUN 

44

Bedæ Projekta 

“©portski Zagreb” 

9 

10 

11 

Svakom sudioniku projekta bit Êe poklonjena papirnata vreÊica, bedæ, 

plakat i prospekt u kojem je na planu grada ucrtana ruta i sva mjesta 

obuhvaæena obilaskom. 

Objekti koji se obilaze u Pedagoπko - edukativnom projektu “©portski Zagreb” 

12 

13 

14 

15 

16

DRÆAVNE NAGRADE ZA ©PORT "FRANJO BU»AR" 

JurkoviÊu, Korbaru i 

nagrada za æivotno 

Nikola JurkoviÊ 

najveÊi je dio 

æivotnog i radnog 

vijeka posvetio 

radu sa 

studentima, 

Stjepan Korbar 

dao je trajan i 

vrijedan doprinos 

razvoju πporta, 

posebno 

rukometa u 

Hrvatskoj, a 

Veljko RogoπiÊ 

propagiranju 

plivaËkog πporta 

Tekst i slike 

Saπa Ceraj 

46 

Na prigodnoj sveËanosti u 

Hrvatskoj kazaliπnoj kuÊi u 

Zadru 25. studenoga - na dan 

kada je, prije 140 godina, roappleen 

zaËetnik hrvatskog πporta i otac 

naπeg olimpizma Franjo BuËar, 

dodijeljena su najviπa dræavna 

πportska priznanja. 

Odluku o dobitnicima donio je, na 

temelju prispjelih prijedloga i 

sukladno Zakonu o πportu, Odbor 

Dræavne nagrade za πport "Franjo 

BuËar" u sastavu: prof. dr. sc. Mato 

Bartoluci, predsjednik te Ëlanovi: 

Danira NakiÊ-BiliÊ, Antun Vrdoljak, 

Perica BukiÊ, Lino »ervar, Mile 

DumanËiÊ, Edo Pezzi i Damir 

VrbanoviÊ, koji su odluËili da se tri 

Dræavne nagrade za πport "Franjo 

BuËar" za æivotno djelo u 2006. 

godini dodijele NIKOLI 

JURKOVIΔU i STJEPANU 

KORBARU iz Zagreba te VELJKU 

ROGO©IΔU iz Kaπtel LukπiÊa, 

a 12 godiπnjih nagrada dobili su: 

DINKO BRAVAR PULA, JOSIP 

»OP, DANIJELA GRGIΔ, EMIL 

HOFMAN i ÆARKO SUSIΔ iz 

Zagreba, ELVIS FATOVIΔ i 

GORAN SUKNO iz Dubrovnika, 

MIROSLAV KOTARAC iz 

©ibenika, MARIN MI©URA i 

BLANKA VLA©IΔ iz Splita te 

ATLETSKI KLUB ZA OSOBE S 

INVALIDITETOM "AGRAM" iz 

Zagreba i JEDRILI»ARSKI KLUB 

"USKOK" iz Zadra. 

SveËanosti su, uz brojne πportaπe i 

πportske djelatnike, nazoËili i 

predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa, 

ministrica pravosuapplea Ana Lovrin, 

pomoÊnik ministra za πport Æeljko 

KlariÊ, nadbiskup zadarski Ivan 

Prenapplea te drugi uzvanici. 

NIKOLA 

JURKOVIΔ 

Mr. sc. Nikola 

JurkoviÊ najveÊi 

je dio æivotnog i 

radnog vijeka 

posvetio radu sa 

studentima. 

Godine 1961. 

poËeo je raditi na SveuËiliπtu u Zagrebu, 

gdje mu je glavni zadatak bio uvoappleenje 

tjelesne i zdravstvene kulture na sve 

visokoπkolske ustanove. 

Godine 1974. njegovom je zaslugom 

osnovan Zavod za fiziËku kulturu 

SveuËiliπta u Zagrebu, kojemu postaje i 

prvi voditelj (direktor). Zbog ukidanja 

Zavoda 1980. godine zapoπljava se na 

ElektrotehniËkom fakultetu u Zagrebu 

kao predavaË tjelesne i zdravstvene 

kulture. Zasluæan je za izgradnju πportske 

dvorane "Martinovka" za potrebe 

studentske nastave i πporta, koja je 

financirana sredstvima Univerzijade. 

Za svoj dosadaπnji rad na SveuËiliπtu u 

Zagrebu dobitnik je brojnih priznanja: 

RepubliËke nagrade fiziËke kulture, 

Zlatne znaËke fiziËke kulture, Zlatne 

medalje za doprinos organizaciji

RogoπiÊu 

djelo 

Univerzijade u Zagrebu 1987. godine, 

75 godina πporta na SveuËiliπtu, priznanja 

Saveza za fiziËku kulturu Hrvatske za 

30 godina rada za unapreappleenje fiziËke 

kulture, posebnog priznanja od profesora 

tjelesne i zdravstvene kulture na 

SveuËiliπtu u povodu 40. obljetnice 

organizirane nastave tjelesne i 

zdravstvene kulture. 

Napisao je viπe od 50 znanstvenih i 

struËnih radova te kao veliki zaljubljenik, 

struËnjak i dugogodiπnji skijaπki radnik, 

na hrvatskom i engleskom jeziku izdao 

knjigu "Skijanje: tehnike, metodika i 

osnove treninga". 

STJEPAN 

KORBAR 

Roappleen je 7. 

rujna 1931. 

godine u Zagrebu 

gdje je zavrπio 

realnu gimnaziju i 

diplomirao na 

Ekonomskom 

fakultetu. 

Njegov trajni doprinos u promicanju 

πporta, osobito rukometa, ostvaren je 

tijekom gotovo 60 godina neprekidnog 

djelovanja u raznim segmentima πporta - 

u ulozi rukometnog trenera i struËnjaka 

na unapreappleenju rukometa, predavaËa na 

teËajevima i seminarima za πkolovanje i 

usavrπavanje trenera te uz posebni 

angaæman u izdavaËkoj i druπtvenoj 

πportskoj djelatnosti. 

VeÊ u vrlo ranim godinama poËeo se 

baviti nogometom, veslanjem i 

rukometom. 

U rukometu djeluje kao igraË 

Rukometnog kluba Zagreb te kao trener 

istoimenog kluba sve do 1991. godine. 

Dok je bio aktivan igraË RK Zagreb, klub 

je 1949., 1954. i 1956. godine osvojio 

prvenstvo bivπe dræave u velikom 

rukometu i 1957. godine u malom 

rukometu. Za reprezentaciju bivπe dræave 

1955. godine nastupa i na Svjetskom 

prvenstvu u velikom rukometu. 

Pod njegovim trenerskim vodstvom 

RK Zagreb je 1962., 1963. i 1991. godine 

osvojio dræavno prvenstvo. Obnaπao je i 

mnoge πportske duænosti u RK Zagreb, u 

kojem je bio i Ëlan uprave i 

potpredsjednik. Izniman utjecaj imao je u 

stvaranju πampionske momËadi toga 

kluba. 

Od 1968. do 1972. imenovan je 

izbornikom i trenerom rukometne 

reprezentacije grada Zagreba, a 1992. do 

1993. i prvim izbornikom hrvatske 

rukometne reprezentacije. 

Napisao je i dvije struËne knjige: 

"Rukometni praktikum za trenere" i 

"Pripreme u 50 rukometnih treninga". 

Za uspjeπan i dugogodiπnji rad u 

rukometnoj organizaciji nagraappleivan je 

brojnim nagradama i priznanjima. Godine 

2005. prima Dræavnu nagradu πporta 

"Franjo BuËar", kao godiπnju nagradu. 

Rezultati njegova rada dali su trajan i 

vrijedan doprinos razvoju πporta, 

posebno rukometa u Hrvatskoj. 

VELJKO 

ROGO©IΔ 

Roappleen je 21. 

srpnja 1941. 

godine u Kaπtel 

LukπiÊu gdje je 

zavrπio Studij 

rehabilitacijskih 

nauka. 

Godine 1959. postaje Ëlan PlivaËkog 

kluba Jadran Split, a veÊ godinu dana 

kasnije ruπi dræavni rekord na 400 metara 

kraul. Prvak dræave bio je 142 puta, 

sruπio je 51 dræavni rekord, za dræavnu 

reprezentaciju nastupao 203 puta te je sa 

14 godina bio kapetan dræavne 

reprezentacije. Sudjelovao je na 

mediteranskim igrama u Napulju, Tunisu 

i Izmiru, na kojima osvaja srebro i 

broncu, a nastupao je i na OI u Rimu i 

Tokiju. 

Kao plivaËki maratonac nastupa od 

1969. godine. Prvak svijeta postaje 1971., 

1972., 1973., i 1974. kada postavlja novi 

svjetski rekord i dobiva u trajno 

vlasniπtvo vrijedan srebrni pokal star 20 

godina. Plivao je brojne meappleunarodne 

maratone te one na Jadranu, sa æeljom 

propagiranja plivaËkog πporta. Uspjeπno 

je isplivao maraton od grada Gradoa do 

Riccionea (Italija), dionicu dugu 225 

kilometara, te postavio novi svjetski 

rekord u daljinskom plivanju. Godine 

2004. uspjeπno je preplivao engleski 

kanal La Manche, a 2005. godine pliva 

maraton Savudrija - Privlaka kojim 

povezuje Lijepu naπu. 

Na Floridi 2000. godine, kao nagrada 

za sve plivaËke uspjehe, ime Veljka 

RogoπiÊa uklesano je u dvorani 

najpoznatijih plivaËkih velikana, 

International Marathon Swimming Hall 

of Fame. 

Nositelj je brojnih priznanja: 

Spomenice Domovinskog rata, Reda 

Danice Hrvatske s likom Franje BuËara, 

Reda hrvatskog trolista, Dræavne nagrade 

πporta "Franjo BuËar" - godiπnja nagrada, 

posebnog priznanja Hrvatskoga 

olimpijskog odbora. 

47

SPORTSKA FOTOGRAFIJA 

Piπe Kreπimir MikiÊ 

Pokret i akcija 

1 

Pri 

fotografiranju 

uvijek treba s 

istom 

pozornoπÊu 

paziti na 

prednji plan, 

kao i na 

pozadinu. To 

su dva 

ravnopravna 

Ëimbenika koji 

Ëine svaku 

sliku 

Zadovljene pretpostavke 

Snimiti neki dinamiËni πport nije baπ lako, kao πto 

1 

to mnogi zamiπljaju. Treba odabrati pravo mjesto 

snimanja s kojeg imamo najbolji pregled cijele akcije, 

reagirati u pravi trenutak da bismo snimili najefektnije 

situacije, a da fotografija pri tome zadovoljava 

tehniËke i estetske kriterije. Za ovaj bismo uradak 

mogli reÊi da su sve te pretpostavke zadovoljene. 

Dijagonalna kompozicija πportaπa joπ viπe naglaπava 

brzinu, odabirom kratkog vremena ekspozicije πportaπ 

je dostatno oπtar, a izborom objektiva (uskokutnikom) 

postignuta je mala dubinska oπtrina, Ëime je lik 

odvojen od pozadine. 

Maksimalna koncentracija fotografa 

Pred nama je vrsna πportska fotografija. Ono πto 

2 

na njoj posebice plijeni pozornost je kompozicijski 

raspored, u obliku trokuta, πto svjedoËi da je snimatelj 

pritisnuo okidaË aparata u pravom trenutku. Osim 

toga, pazio je da svi sudionici budu dobro smjeπteni u 

kadru, kako to znamo reÊi. Ni jedan nije rezan 

rubovima slike (πto je u ovakvim sluËajevima Ëesto), 

nego u potpunosti popunjavaju prostor slike. Ovakva 

snimka moæe nastati samo pri maksimalnoj 

koncentraciji fotografa, da bi ostvario maksimum u 

fotografskom, ali i u πportsko-informativnom smislu. 

2 

48

3 

UmjetniËki zahtjevi 

Na sljedeÊoj Êemo snimci pokuπati 

3 

objasniti kako rijeπiti dilemu izmeappleu 

uspjeπne fotografije nekog πporta i 

umjetniËkih zahtjeva. Napor i vjeπtina 

natjecatelja πto proizlazi iz ove fotografija, a 

πto je opet dominantno rezultat reakcije u 

pravom trenutku, vrijedna je hvale. Meappleutim, 

fotografija kao da je podijeljena u dva dijela: 

gornji, u kojem se zbiva akcija, i donji, koji 

zbog naglaπene crvene boje i ritmiËkog 

rasporeda (uz naglaπeni natpis, a slova na 

fotografiji uvijek odvlaËe pozornost) viπe 

smeta nego koristi. Kako onda rijeπiti ovakvu 

fotografsku situaciju Jedino tako da se 

donekle smanji upravo donji dio, dakle da se 

aparat pri snimanju malo podigne. 

Detalji i emocije 

Ovdje prikazujemo upravo takav sluËaj, 

4 

kad je bitna reakcija igraËa. Ono πto 

donekle smeta, a πto je danas, u doba 

svekolike træiπne ekonomije, nemoguÊe 

zaobiÊi, su krupna slova neke promidæbene 

poruke, πto sliku Ëini neËitkom ili, grubljim 

jezikom reËeno, prljavom. Teπko je to izbjeÊi 

uz sva nastojanja fotografa. 

Najpopularniji sport, nogomet 

5 

Fotografija koja je dobro zabiljeæila i loptu 

i igraËe u akciji. Pri kratkom vremenu 

4 

5 

Fotografski savjetnik 

Pri fotografiranju uvijek treba s istom pozornoπÊu paziti na prednji plan, kao i na pozadinu. To su dva ravnopravna 

Ëimbenika koji Ëine svaku sliku. 

Bez svjetla sasvim sigurno nema ni fotografije. No, nemojte nikad zaboraviti da niπta manje nije vaæna ni sjena. Kao i u 

prethodnom savjetu, rijeË je o dva jednako vaæna elementa. 

Ekspozicija nije samo tehniËki pojam. Njome uvelike stvaramo buduÊu fotografiju i u izraæajnom smislu (primjerice, 

kraÊim eksponiranjem moguÊe je zabiljeæiti oπtru reprodukciju brzih pokreta ili velikim otvorima objektiva - blende, 

postiæemo odvojenost prednjeg plana od pozadine, zbog manje dubinske oπtrine i sliËno). 

Boja nije samo πarenilo. Boja je snaæno izraæajno sredstvo koje djeluje na doæivljaj fotografije u psiholoπkom i estetskom 

smislu. Stoga boju treba i te kako kontrolirati, kad god je to moguÊe, pri snimanju. 

Za snimanje πportskih fotografija neizostavan je uskokutnik (teleobjektiv) i tronoæac (stativ). 

ekspozicije 1/500 i odabirom uskokutnika 

postignuta su dva cilja: oπtrina pokreta i 

odvojenost neoπtrinom prednjeg plana (igraËi) 

od pozadine (gledaliπte). Da je samo kojim 

sluËajem drugi plan bio malo oπtriji, 

koloristiËko bogatstvo toliko bi dominiralo 

slikom da ni prvi plan, bez obzira 

na njegovo znaËenje, ne bi viπe u 

tolikom stupnju dolazio do 

izraæaja. 

49

PUBLICISTIKA 

Monografija 

Na putu 

olimpizma 

Autori Radica Jurkin 

LugoviÊ, Zdenko 

JajËeviÊ i Ante DrpiÊ u 

tri poglavlja 

predstavljaju povijest 

nastanka HOO-a i 

uspjehe hrvatskih 

sportaπa pod 

vodstvom najveÊe 

nacionalne olimpijske 

institucije 

laveÊi 15 godina svog 

Suspjeπnog samostalnog 

postojanja, Hrvatski 

olimpijski odbor izdao je 

monografiju “Na putu 

olimpizma” troje autora - 

Radice Jurkin LugoviÊ, 

Zdenka JajËeviÊa i Ante 

DrpiÊa. 

Monografija je 

podijeljena u tri poglavlja 

koja predstavljaju povijest 

nastanka HOO-a i uspjehe 

hrvatskih sportaπa pod 

vodstvom najveÊe 

nacionalne olimpijske 

institucije. 

Prvo poglavlje, Na putu 

olimpizma, poËinje 

povijesnim pregledom 

nastanka ideje olimpizma u 

Hrvatskoj. Naglaπena je i 

uloga Franje BuËara, 

promicatelja modernog 

olimpijskog pokreta na 

podruËju Hrvatske i Ëlana 

MOO-a od 1920. do 1946. 

godine, Borisa BakraËa koji 

je bio predstavnik Hrvatske 

u MOO-u od 1960. do 

1987. i sportskog i 

politiËkog uglednika, prvog 

predsjednika HOO-a 

Antuna Vrdoljaka, koji je 

Ëlan MOO-a od lipnja 1995. 

godine. Vidljiva je 

povijesna uvjetovanost, 

æelja za samostalnoπÊu i 

politiËki uvjeti osnivanja 

HOO-a, od osnivaËke 

sjednice do 

prvih 

Ëelnika 

nacionalnog 

olimpijskog 

odbora. 

Izdvojeni su 

i najvaæniji 

dogaappleaji koji 

su obiljeæili 

HOO od 

osnutka 

1991. pa sve 

do 2006. 

Ideja 

olimpizma 

ogleda se u 

nastupima 

sportaπa na 

olimpijskim 

igrama, a 

autori nam 

daju pregled 

svih sportaπa osvajaËa 

medalja na zimskim i ljetnim 

olimpijskim igrama od 1992. 

u Barceloni do 2006. u 

Torinu. 

U drugom poglavlju, Tko 

je tko od 1991. do 2006., 

predstavljena su trojica 

dosadaπnjih predsjednika 

HOO-a i petorica glavnih 

tajnika. HOO od 1994. 

godine izabire najuspjeπnije 

sportaπe i ekipe pa su autori 

po godinama i kategorijama 

podsjetili na laureate u 

proπlih 12 godina. Tu su i 

svi dobitnici Nagrade 

HOO-a Matija Ljubek, koja 

Povijest πporta 

u Splitu 1918. -1941. 

(knjiga druga) 

Mali veliki grad 

Duπko 

MaroviÊ i 

Mihovil 

Radja autori 

su druge 

knjige 

izuzetno 

vrijedne 

edicije o 

povijesti 

sporta u 

Splitu 

amo studiozni autori i 

Siskreni zaljubljenici u sport 

mogu posvetiti nekoliko godina 

æivota istraæivanju arhivskih 

dokumenta vezanih uz 

razdoblje svoga interesa. 

Upravo su takvi Duπko 

MaroviÊ i Mihovil Radja, 

autori druge knjige izuzetno 

vrijedne edicije o povijesti 

sporta u Splitu, „Povijesti 

πporta od 1918. 1941. godine“. 

Prvo je MaroviÊ zapoËeo 

prikupljati graappleu istraæujuÊi 

splitske knjiænice i arhive, 

praveÊi biljeπke i skupljajuÊi 

snimke o razdoblju izmeappleu dva 

svjetska rata. Na æalost, smrt ga 

je prekinula u dovrπavanju 

zapoËete povijesti. Komisija za 

povijest πporta Splitskog 

saveza πportova povjerila je 

Mihovilu Radji Ëast da zavrπi 

ono πto je MaroviÊ zapoËeo. 

I upravo zahvaljujuÊi 

MaroviÊevoj poËetnoj i 

Radjinoj zavrπnoj snazi, pred 

nama je povijest sporta tada 

moæda brojËano malog, ali 

velikog sportskog grada. 

Na poËetku knjige dana je 

kratka povijesna slika Splita od 

kraja I. svjetskog rata do 

poËetka II. svjetskog rata, u 

razdoblju u kojem je grad 

udvostruËio broj stanovnika. 

Razvoj grada sigurno je 

pogodovao i razvoju sporta. 

Ukupno su abecednim redom 

predstavljena 32 sporta toga 

razdoblja, od atletike, koπarke, 

nogometa, gimnastike do 

zrakoplovstva, a nisu 

zaboravljeni ni neki od 

sportova koji su se tada igrali, 

kao πto je hazena, pa sve do 

skautizma ili picigina. 

Posebno poglavlje posveÊeno 

je razvoju olimpijskog pokreta 

u Splitu, u kojem su - osim 

povijesnog pregleda - navedeni 

i svi sportaπi Splita koji su 

nastupili na olimpijskim igrama 

u Parizu 1924., Amsterdamu 

1928. i Berlinu 1936. 

Sport ne bi bio moguÊ bez 

sportskih objekata kojima je 

posveÊeno jedno od poglavlja. 

50

Piπe Milena DragiπiÊ 

je do 2000. godine nosila 

naslov Trofej Hrvatskog 

olimpijskog odbora. Od 

1993. hrvatski su sportski 

radnici dobitnici i Trofeja 

Meappleunarodnog 

olimpijskog odbora. 

U treÊem poglavlju 

navedeni su svi rezultati 

koje su hrvatski sportaπi 

ostvarili od 1992. do 

danas. 

Monografija je 

ilustrirana sjajnim 

fotografijama koje 

svjedoËe o najvaænijim 

dogaappleajima u hrvatskom 

sportu, sportaπima i 

sportskim djelatnicima 

koji su ispisali povijesne 

stranice meappleunarodnog 

sporta. 

Monografija je veliËine 

28x21 cm, na 208 

stranica, tvrdo ukoriËena. 

U nakladi od 2000 

primjeraka izdao ju je 

Hrvatski olimpijski odbor, 

Trg Kreπimira ΔosiÊa 11, 

Zagreb. 

Autori nisu zaboravili ni 

ljude i tiskovine koji su 

sport pratili rijeËju i 

slikom. Jedan od rariteta 

iz tog razdoblja praÊenja 

sporta je i snimka 

Sokolskog sleta autora 

Josipa Karamana, πto 

predstavlja jedan od 

prvih filmova u 

Hrvatskoj sa sportskom 

tematikom. 

Sva poglavlja su 

ilustrirana bogatom 

povijesnom 

dokumentacijom pa 

knjiga predstavlja 

nezaobilazan povijesni 

dokument za sve sportske 

poklonike. 

Knjigu je izdao Splitski 

savez πportova, Komisija 

za povijest πporta 2006. 

godine u nakladi od 1000 

primjeraka. VeliËine je 

27x 21cm, tvrdo 

ukoriËena, na 680 

stranica. 

Æenska koπarka 

Ruæica 

Meglaj 

Rimac 

Zbog povijesnih 

podataka, 

svjedoËenja 

suvremenika 

sportaπa, privatne i 

sluæbene 

dokumentacijske 

graapplee, zanimljivo 

sklopljenih u priËu, 

ova je knjiga 

zanimljiva svima koji 

prate razvoj jednog 

od sportova u kojima 

je Hrvatska dala 

svjetske velikane 

Malo je knjiga u 

sportskoj literaturi 

koje su posveÊene 

sportaπicama, a joπ je 

manje onih koje su 

posveÊene sportaπicama 

koje su svoj sportski vijek 

posvetile ekipnom sportu. 

Jedna od takvih je knjiga 

koja je izdana ove godine 

posveÊena koπarkaπici, 

ZagrepËanki Ruæici 

Meglaj Rimac, autora 

Jovana Kosijera. Vrsni 

novinar i publicist, koji je 

u koπarci proveo svoj 

profesionalni i privatni 

vijek, o Ruæici govori 

kroz prizmu razvoja 

koπarke, naroËito æenske 

koπarke u Hrvatskoj. 

Autor nam pribliæava 

Ruæicu i kroz rijeËi njenih 

suvremenika u sportu, 

suigraËica, prijatelja, ljudi 

koji su je okruæivali. 

Dokumentacijski prilozi 

koji govore o veliËini i 

vaænosti koπarkaπice 

Meglaj Rimac uklopljeni 

su vrlo skladno u knjigu 

tako da, ËitajuÊi, Ëitamo 

povijest æenske koπarke 

od polovice proπlog 

stoljeÊa do danas. 

Impresivna je sportska 

karijera Ruæice Meglaj 

Rimac u kojoj je punih 

15 sezona igrala koπarku 

(od 1956. do 1971.), 

s osvojenim naslovima 

prvakinje Zagreba, 

Hrvatske, Jugoslavije. 

Kao juniorka je startala u 

seniorskoj reprezentaciji 

bivπe dræave u kojoj je 

igrala 13,5 godina, Ëesto 

kao jedina predstavnica 

hrvatske koπarke, te 

odigrala 167 sluæbenih i 

12 prijateljskih utakmica, 

nastupila na sedam 

balkanskih, sedam 

europskih i dva svjetska 

prvenstva. Bila je i 

uspjeπna sportska 

djelatnica, meappleu ostalim 

provevπi pet godina u 

Ëlanstvu Æenske 

koπarkaπke komisije 

FIBA-e. 

Kroz knjigu se provlaËi 

i RuæiËina privatna priËa 

u kojoj, sa suprugom 

Matanom i sinovima 

Davorom i Slavenom, 

vrsnim koπarkaπima, æivi 

vrhunsku koπarku u 

bivπoj dræavi, Hrvatskoj, 

©vicarskoj, Turskoj i 

Sjedinjenim AmeriËkim 

Dræavama. 

Stoga je ova knjiga, 

zbog povijesnih 

podataka, svjedoËenja 

suvremenika sportaπa, 

privatne i sluæbene 

dokumentacijske graapplee, 

vrlo pametno i zanimljivo 

sklopljenih u priËu, 

interesantna za Ëitanje 

koπarkaπkim ljubiteljima, 

djelatnicima, ali i svima 

koji prate razvoj jednog 

od sportova u kojima je 

Hrvatska dala svjetske 

velikane. 

Knjiga je veliËine 

22x22 cm na 160 

stranica, tvrdo ukoriËena. 

Nakladnik je sportska 

biblioteka Pop&Pop iz 

Zagreba. 

51

SPORT I FILATELIJA 

Koπarka 

na markama 

Prvu poπtansku „koπarkaπku“ 

marku izdali su 1934. Filipini. 

U Hrvatskoj su svoje marke 

dobili velikani Draæen 

PetroviÊ 1994. i Kreπimir 

ΔosiÊ 2005. 

Piπe 

mr. sc. Stjepan Zdenko 

BrezariÊ 

Koπarkaπki motiv u filateliji nije 

se prvi put pojavio u dræavama 

koje su u tom sportu velesile. 

Prvu poπtansku “koπarkaπku” marku 

izdali su 1934. Filipini. Potom su 

uslijedile panamske marke 1938. i 

1939., ekvadorska 1939., bugarska 

1947., nikaragvanska 1949., te 

maapplearska 1950. Sjedinjene Dræave, 

zemlja u kojoj je koπarka izmiπljena, 

prvu su poπtansku marku na temu 

koπarke izdale tek 1961., kad je 

obiljeæena 100. obljetnica roappleenja 

Jamesa Naismitha, Ëovjeka koji je 

'izumio' taj sport. 

Meappleunarodna 

koπarkaπka organizacija 

Meappleunarodnu koπarkaπku federaciju 

(Fédération Internationale de Basketball 

Amateur - FIBA) osnovali su 18. lipnja 

1932. u Æenevi koπarkaπki savezi Ae, »e, 

Ge, Ie, Le, Pa, Re i ©e. FIBA organizira 

svjetska prvenstva od 1. za muπkarce, a od 

1. za æene. Prvo prvenstvo za koπarkaπe 

odræano je u Argentini, gdje je slavio 

domaÊin, drugi je bio SAD-a, a treÊi 

»ilea. Dosad je odigrano 15 SP-a na kojim 

su po tri puta prvaci bili koπarkaπi SAD-a, 

bivπeg SSSR-a i bivπe Jugoslavije. 

52 

Prvenstva se odræavaju svake Ëetvrte 

parne neprijestupne godine, dakle 

izmjenjuju se s OI. Godine 1989. FIBA je 

ukinula pravilo o amaterizmu, Ëime je 

omoguÊeno da na SP-u i OI nastupaju i 

koπarkaπi iz NBA lige. Danas u svijetu 

ima viπe od 100 milijuna aktivnih 

koπarkaπa, a viπe od 200 nacionalnih 

koπarkaπkih saveza je pod 

okriljem FIBA-e. 

Europska koπarkaπka prvenstva 

odræavaju se svake druge godine. Prvi je 

Eurobasket za koπarkaπe odræan 1935. u 

©vicarskoj, a prvak je bila Latvija. 

Zanimljivo, 1949. Europsko koπarkaπko 

prvenstvo igralo se u Egiptu, koji je tada 

postao europski prvak. Najviπe uspjeha na 

europskim prvenstvima imao je SSSR 

(14), a potom Jugoslavija (5). U Italiji je 

1938. odræano prvo EP za koπarkaπice na 

kojem su slavile Talijanke. Koπarkaπice 

SSSR-a su osvojile 21 naslov europskih 

prvakinja. 

Prva poπtanska marka posveÊena SP-u 

izdana je 1954. u Brazilu, nakon Ëega su 

se poËela sustavno izdavati razliËita 

filatelistiËka izdanja na kojima su se 

popularizirala koπarkaπka prvenstva. 

Obiljeæavanje 100. obljetnice nastanka 

koπarke 1991. popraÊeno je brojnim 

poπtanskim markama diljem svijeta. 

AmeriËka koπarkaπka 

liga - NBA 

National Basketball Association, NBA, 

najjaËa je profesionalna koπarkaπka liga 

na svijetu i jedna od glavnih 

profesionalnih sportskih liga u Sjevernoj 

Americi u kojoj se natjeËe 29 klubova iz 

SAD-a i jedan iz Kanade. Liga je 

osnovana u New Yorku 6. lipnja 1946. 

pod nazivom Basketball Association of 

America, BAA. Ime NBA usvojeno je u 

jesen 1949., nakon πto se BAA udruæio s 

konkurentskom National Basketball 

League. Sezona poËinje krajem listopada 

ili poËetkom studenoga, a u njoj svaki 

klub igra 82 utakmice. Liga se dijeli na 

IstoËnu (atlantska, centralna i jugoistoËna 

divizija - skupina) i Zapadnu 

konferenciju (sjeverozapadna, pacifiËka i 

jugozapadna skupina). U veljaËi se igra 

All-Star utakmica. Prije nje, navijaËi 

putem Interneta biraju po pet igraËa iz 

svake konferencije, a oni s najviπe 

glasova pojavljuju se u poËetnoj petorci. 

IgraË s najboljim uËinkom tijekom 

utakmice dobiva MVP nagradu 

(najkorisniji igraË). U posljednje se 

vrijeme izdaju poπtanske marke koje su 

posveÊene velikanima NBA lige, poput 

Michaela Jordana.

Hrvatska 

PoËeci koπarke na hrvatskim prostorima 

vezani su uz Amerikanca Williama 

Weillanda, izaslanika KrπÊanske zajednice 

mladih, koji je 1924. u Zagrebu pokazao 

novu igru. Nakon I. svjetskog rata koπarka 

se igra u Zadru i Rijeci, dijelovima 

Hrvatske pod talijanskom okupacijom. VeÊ 

poËetkom tridesetih, utemeljena je u Zadru 

koπarkaπka udruga, a odigrano je i prvo 

prvenstvo grada. Zadarski koπarkaπi 

sudjeluju u prvenstvima tadaπnje pokrajine 

sve do poËetka II. svjetskog rata. U svojoj 

knjizi “Igre za druπtva i πkole”, izdanoj 

1925. u nakladi Narodne knjiænice, Franjo 

BuËar - opisujuÊi moderne igre - piπe i o 

basketballu. Prva pokazna koπarkaπka 

utakmica u Zagrebu odigrana je 27. sijeËnja 

1929. Odigrale su je, u dvorani 

ZagrebaËkog zbora u MartiÊevoj ulici, 

hazenaπice Akademskog πportskog kluba 

protiv Prvog hrvatskog graappleanskog 

πportskog kluba. U zimi 1932., grupa 

vjeæbaËa Sokolskog druπtva Zagreb II 

aktivno zapoËinje s treniranjem koπarke. 

U nakladi Gimnastikon iz Zagreba 1933. 

objavljena su prva Sluæbena meappleunarodna 

pravila za basket-ball u kojima se igra 

naziva koπarkom. U prvoj polovici 

tridesetih koπarku su poËeli igrati i vjeæbaËi 

karlovaËkog Sokola, a igra se i u Suπaku 

1933. te u Splitu 1940. 

Godine 1945. Milan Kobali, djelatnik 

Fiskulturnog saveza Hrvatske i referent za 

koπarku, okuplja zagrebaËke koπarkaπe, 

najprije muπkarce, a zatim i æene. I u 

drugim se hrvatskim gradovima 

organiziraju koπarkaπke sekcije. Zavrπni 

turnir sluæbenog prvenstva Hrvatske odræan 

je od 16. do 18. kolovoza 1946. u Zadru. 

Zadar postaje prvak u muπkoj i æenskoj 

konkurenciji. Organizacijski oblici toga 

vremena zahtijevaju osnivanje saveza, pa je 

tako osnivaËku zajednicu Koπarkaπki savez 

Hrvatske imao 19. prosinca 1948. godine, a 

prvi predsjednik bio je Ljubo Prosen. 

Krajem 1948., odlukom Koπarkaπkog 

saveza Jugoslavije, stvara se savezna 

koπarkaπka liga. Hrvatski su klubovi 

osvajali brojne naslove prvaka i kup bivπe 

dræave. Zadar i Jugoplastika su πest puta 

bili prvaci, a Cibona od 1982. do 1985. 

osvaja tri naslova prvaka. Jedno je 

prvenstvo osvojila ©ibenka, 1983. Od 

æenskih klubova najviπe je uspjeha imala 

Industromontaæa iz Zagreba, koja je 

osvojila tri naslova prvaka, a Elemes iz 

©ibenika bio je prvak 1991. U europskim 

natjecanjima Cibona je 1985. i 1986. 

osvojila Kup europskih prvaka, a 1982. i 

1987. Kup pobjednika kupova. Jugoplastika 

osvaja Kup prvaka 1989., 1990. i 1991. 

godine. Kup Radivoja KoraÊa osvajali su 

jednom Lokomotiva (1972.) i dva puta 

Jugoplastika (1976. i 1977.), a 

Industromontaæa Kup Liliane Ronchetti, 

1980. Jugoslavija je prvu poπtansku marku 

stavila u optjecaj 1959., a koπarkaπki motivi 

su se do njezinog raspada 1991. pojavljivali 

joπ 14 puta. 

Hrvatski koπarkaπki savez samostalan je 

od 17. studenoga 1991., a Ëlan FIBA-e 

postaje 19. sijeËnja 1992. Hrvatska je dala 

nebrojeno vrhunskih koπarkaπa poput 

Skansija, ©olmana, TvrdiÊa, ΔosiÊa, 

Jerkova, PleÊaπa, PetriËeviÊa, Gjergje, 

NakiÊa, Knege, VrankoviÊa, PerasoviÊa, 

KukoËa, Raapplee, Komazeca, Tabaka, Draæena 

PetroviÊa… Od koπarkaπica, rezultatima su 

se isticale Ruæica Meglaj, Marijana 

Buπljeta, Mira Bjedov, Sanja OæegoviÊ, 

Jasna Pepeunik, Danira NakiÊ, Kornelija 

KvesiÊ, Æana Lelas i mnoge druge. 

Uspostavom Republike Hrvatske najviπe 

uspjeha imali su koπarkaπi Cibone, Zadra i 

Splita. Hrvatski koπarkaπi osvojili su 

srebrnu olimpijsku medalju 1992. u 

Barceloni, bronËanu na SP-u 1994. u 

Torontu, te dvije europske bronËane 

medalje 1993. i 1995. 

Hrvatska poπta je dosad izdala tri 

koπarkaπke marke. Tako su svoje marke 

dobili tragiËno i prerano preminuli velikani 

hrvatske i svjetske koπarke, Draæen 

PetroviÊ 1994. i Kreπimir ΔosiÊ 2005. 

Godine 1997. izdana je serija od Ëetiri 

marke pod nazivom “Olimpijska odliËja”, 

gdje je obiljeæena olimpijska srebrna 

medalja iz Barcelone. 

Literatura: 

1. Basketball je ime koπarka dobio u Zagrebu, 

Koπarkaπki savez Zagreba, Agencija za 

komercijalnu djelatnost, Zagreb, 2005. 

2. Deportes sports, Domfil, Sabadell, ©panjolska, 

1995. 

3. Zlatko JakoboviÊ, VodiË kroz filateliju, 

Nakladnik Hrvatsko filatelistiËko druπtvo 

Vinkovci, Tisak “Graham”, BrËko Distrikt, 

2001. 

4. Petar StrpiÊ, Poπtanske marke Hrvatska 2005., 

Nakladnik Lokas dizajn, Tisak Kerschoffset, 

Zagreb, 2005. 

5. Sportski leksikon, Leksikografski Zavod 

“Miroslav Krleæa”, ”GrafiËki zavod Hrvatske”, 

Zagreb, 1984. 

53

OD OLIMPA DO OLIMPA 

Piπe 

Radica JURKIN LUGOVIΔ 

Glavni 

u Hrvatskom olim 

n PORAST STRU»NOG ZNANJA U SPORTU 

Viπe od 1300 trenera, sudaca, uËitelja, voditelja programa i sli- 

Ënih profila zanimanja u sportu uspjeπno je proπlo jedan od oblika 

sportskog πkolovanja i usavrπavanja pri Hrvatskoj olimpijskoj akademiji. 

Velik broj polaznika programa te ustanove, koju je utemeljio 

Hrvatski olimpijski odbor, rezultat je porasta zanimanja nacionalnih 

sportskih saveza i drugih sportskih organizacija za stalnim 

struËnim usavrπavanjem. Upravno vijeÊe na Ëelu s predsjednikom 

Zlatko Mateπom, a u sastavu Josip »op, SreÊko FerenËak, Franjo 

Prot i Branka MatkoviÊ, uz privremenog ravnatelja HOA-e Milana 

Kolmana, na listopadskoj je sjednici te pokazatelje za 2006. godinu 

ocijenilo uspjeπnim i iznimno vaænim za daljnji napredak hrvatskog 

sporta. »lanovi Upravnog vijeÊa razmotrili su i plan za 2007. 

za koji su predviappleena 25 posto veÊa sredstava da bi, uz πkolovanje 

i struËno usavrπavanje, Hrvatska olimpijska akademija mogla joπ 

temeljitije poraditi i na zadaÊama 

promicanja olimpijskih naËela, primjerice 

projektima povezivanje 

umjetnosti i sporta, olimpijske solidarnosti 

i drugim aktivnostima vaænim 

za hrvatski i meappleunarodni 

sport. 

n RIJECI ODLI»NE OCJENE 

ZA MI 2013. 

PeteroËlana Komisija Meappleunarodnog 

odbora mediteranskih igara 

(MOMI) u sastavu Jose-Maria Echevarria 

(©panjolska), Mustapha 

Zekri (Maroko), Souhall Khoury 

(Libanon) i Sophie Matias (Francuska), 

na Ëelu s predsjednikom 

Jacquesom Grospeilletom, ocjenjivali 

su od 19. do 23. studenoga 

2006. spremnost Rijeke za organizaciju 

Mediteranskih igara 2013., 

za koju se kandidirala Ëetvrti put. 

Predsjednik Grospeillet je u ime 

Komisije izrazio veliko zadovoljstvo 

napretkom Rijeke te izjavio: 

"Iskreno se nadam da Êe Rijeka u 

svom Ëetvrtom pokuπaju dobiti organizaciju, 

jer to i zasluæuje. Pohvalno 

je πto Rijeka, bez obzira na to πto proπli put nije dobila MI, 

ostvaruje zacrtane ciljeve, gradi ceste i sportsku infrastrukturu i 

modernizira se. Æelja je MOMI-ja da se Hrvatska dokaæe u ovom 

projektu. Ovdje je rijeË i o buduÊnosti samih mediteranskih igara, 

jer ako Hrvatska ne dobije domaÊinstvo, bit Êe to obeshrabrujuÊe 

za sve zemlje sredozemnog bazena". Uz grad Rijeku, kandidati su 

grËki grad Volos i turski Mersin, a MOMI Êe konaËnu odluku donijeti 

na glavnoj skupπtini, od 15. do 17. studenoga 2007. godine u 

Pescari. 

n NOVI RAZVOJNI PROGRAMI U KORIST SPORTA©A 

Pod predsjedanjem predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora 

Zlatka Mateπe, u Zadru je 24. studenoga 2006. odræana 27. redovna 

sjednica VijeÊa na kojoj su, meappleu ostalim, usvojena tri nova razvojna 

programa HOO-a: program potpore kvalitetnim sportaπima, 

sportaπima mlaappleih dobnih kategorija i sportaπima u predolimpijskom 

ciklusu. Cilj te odluke je sustavno financijsko i programsko 

praÊenje sportaπa od najmlaappleih dobnih kategorija do stasanja u vrhunskog 

sportaπa, olimpijca. Njegova praktiËna provedba, prema 

pravilima takoappleer usvojenima na toj sjednici VijeÊa, planirana je 

od 1. sijeËnja 2007. godine. 

n JANICA KOSTELIΔ NOMINIRANA ZA NAGRADU MOO-a 

VijeÊe HOO-a usvojilo je prijedlog Komisije za skrb o æenama u 

sportu HOO-a, na Ëijem je Ëelu Morana PalikoviÊ Gruden, da se hrvatska 

skijaπica Janica KosteliÊ nominira za godiπnju nagradu Meappleunarodnog 

olimpijskog odbora "Æene i sport". Janica KosteliÊ 

svojim je sportskim rezultatima zasluæila jedinstveno mjesto u 

svjetskom sportu te, svojim odnosom prema sportu i javnoj ulozi 

sportaπa u druπtvu, postavila kriterije 

kojima Êe se mjeriti cjelokupna 

nacionalna sportska i olimpijska 

povijest, stoji u obrazloæenju Vije- 

Êa. 

n SIGURNOST 

NATJECATELJA S 

HRVATSKIM 

CRVENIM KRIÆEM 

Hrvatski olimpijski odbor i Hrvatski 

Crveni kriæ potpisali su 8. 

studenoga 2006. Sporazum o suradnji 

s ciljem osiguranja zdravstvene 

zaπtite i sigurnosti natjecatelja i 

ostalih sudionika velikih sportskih 

priredbi. Sporazum na neodreappleeno 

vrijeme potpisali su predsjednik 

Hrvatskog olimpijskog odbora 

Zlatko Mateπa i izvrπni predsjednik 

Hrvatskog Crvenog kriæa Nenad 

Javornik, uz nazoËnost predsjednika 

Hrvatskog Crvenog kriæa 

Jadranka CrniÊa i glavnog tajnika 

HOO-a Josipa »opa. Sporazum o 

suradnji uvelike Êe olakπati nacionalnim 

sportskim savezima organizaciju 

i provedbu velikih meappleunarodnih 

natjecanja te ostalih velikih sportskih priredbi na nacionalnoj 

razini. Naime, prema zakonskim propisima i propisima meappleunarodnih 

sportskih saveza, organizator natjecanja je duæan na samom 

natjecanju osigurati ekipu medicinskog osoblja. 

n O KATEGORIZACIJI SPORTA©A - TEMELJITO 

I DEMOKRATSKI 

U studenome 2006. zavrπena je rasprava Ëetiriju odbora Skupπtine 

Hrvatskog olimpijskog odbora o Nacrtu prijedloga pravilnika o 

kategorizaciji sportaπa, koji su prethodno na javnoj raspravi gotovo 

godinu dana imali svi Ëlanovi HOO-a. Pravilnik o kategorizaciji 

sportaπa jedan je od kljuËnih dokumenta na kojem se temelji stjecanje 

svih prava sportaπa u Hrvatskoj; od usavrπavanja, πkolovanja 

i studiranja, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, sluæenja vojnog 

roka, do stipendija, potpora, nagrada i drugih prava u skladu s 

54

dogaappleaji 

pijskom odboru 

ostalim zakonima i propisima koji se odnose na njihov status. Stoga 

je kategorizacija - koju novi Zakon o sportu tretira kao javnu 

ovlast Hrvatskog olimpijskog odbora, a samo rjeπenje o kategorizaciji 

proglaπava upravnim aktom - doæivjela znatnije promjene u 

odnosu na prethodne tri od 1991. godine. Od veÊih izmjena Pravilnik 

predviapplea uvrπtavanje nacionalnih prvaka u pojedinaËnim sportovima 

u skupinu vrhunskih sportaπa razvrstavanjem, pod odreappleenim 

uvjetima, u treÊu od ukupno πest kategorija. Prema ocjeni predlagaËa, 

time Êe se i ovim aktom potvrditi domet rezultata najboljih 

sportaπa u Hrvatskoj koji dosad nisu imali pravo na kategorizaciju. 

Novost u prijedlogu je i povoljnija moguÊnost kategorizacije 

mlaappleih sportaπa - kadeta, kao dugoroËnije promiπljanje skrbi o 

mladim i perspektivnim sportaπima. 

n S HRVATSKOM LUTRIJOM ZA LOKALNI SPORT 

Sporazumom Hrvatskog olimpijskog odbora i Hrvatske Lutrije, 

tradicionalnog partnera u razvoju hrvatskog sporta - pet posto prihoda 

instant-sreÊke HL Auto Ëarolija rezervirano je za razvoj sporta 

na lokalnoj i regionalnoj razini. Prvi korisnik novËane potpore je 

Æupanijski savez sportova Vukovarsko-srijemske æupanije. Prema 

sporazumu potpisanom 6. studenoga 2006., sljedeÊe Êe dvije godine 

u svakoj od 20 æupanija i Gradu Zagrebu biti izabran po jedan 

projekt koji Êe oba partnera novËano poduprijeti s ukupnim iznosom 

od 100.000 kuna. Komisija (dva Ëlana iz HOO-a i dva iz 

HL-a) odabrat Êe projekt koji je prema opÊoj ocjeni vaæan za æupanijsku 

zajednicu i hrvatski sport. Planirana sredstva za ovaj projekt 

su 2,100.000 kuna. 

n DEKLARACIJOM U KORIST FAIR PLAY POKRETA 

Predstavnici 40 zemalja Ëlanica Europskog fair play pokreta 

(EFPM) odræali su od 27. do 30. rujna 2006. godine, u talijanskim 

Udinama, 12. kongres EFPM-a i 12. opÊu skupπtinu te usvojili jedinstvenu 

Deklaraciju o fair play pokretu. Vaæan dokument, u Ëijem 

je donoπenju sudjelovala i Hrvatska s predstavnicom HOO-a 

Biserkom Vrbek, pomoÊnicom glavnog tajnika za pravne i kadrovske 

poslove, govori o sportu na raskriæju razvoja zbog zabrinjavajuÊih 

pojava dopinga, podmiÊivanja, nedoliËnog i nefer ponaπanja. 

Deklaracija je poziv svim institucijama zaduæenima za razvoj olimpizma, 

sportaπima, vlastima, πkolama, sportskim klubovima, medijima 

i drugim sudionicima u sportu da se zauzmu za razvoj pozitivnih 

vrijednosti u sportu: timskog rada, tolerancije, meappleusobnog 

poπtovanja, primjene pravila igre, istine, solidarnosti i suradnje. 

n U ZAGREBU S POVODOM 

U povodu odræavanja Meappleunarodnog plivaËkog mitinga Mladost 

2006., 18. i 19. studenoga, u Zagrebu je boravio Genadij Aljeπin, 

potpredsjednik Meappleunarodnog plivaËkog saveza (FINA), Europskog 

plivaËkog saveza (LEN) i Ruskog olimpijskog odbora (ROC). 

Bila je to prigoda za sastanak s Ëelnicima HOO-a, predsjednikom 

Zlatkom Mateπom i glavnim tajnikom Josipom »opom, te savjetnikom 

za unapreappleenje vrhunskog sporta Ivanom VarvodiÊem. Razgovarali 

su o iznimno kvalitetnoj dosadaπnjoj suradnji dvaju olimpijskih 

odbora te dogovorili Sporazum o razmjeni struËnih i znanstvenih 

sportskih znanja i suradnju nacionalnih sportskih saveza ‹ 

55

‹ 

dviju zemalja. Uzvratni posjet Ruskom olimpijskom odboru trebao 

bi uslijediti u oæujku 2007. godine. 

n SPORT I FOTOGRAFIJA 2006. 

OcjenjivaËki sud Hrvatskog olimpijskog odbora, zaduæen za provedbu 

Meappleunarodnog natjeËaja "Sport i fotografija 2006." u Hrvatskoj, 

a koji je raspisao Meappleunarodni olimpijski odbor u svibnju 

2006., pobjedniËkim je radovima proglasio autorske amaterske 

snimke Sanjina KovaËiÊa, Kreπimira MiheËiÊa i Petre »izmiÊ. Fotografski 

zapisi Sanjina KovaËiÊa proglaπen je najboljim u kategoriji 

koncept - fotografije posveÊene seriji borbi u maËevanju, 

Kreπimira MiheËiÊa u kategoriji mape - fotografija na temu nogometni 

navijaËi, dok je Petra »izmiÊ, u kategoriji fotografija - natjecanja 

svoje autorske snimke posvetila softballu. Prvonagraappleeni iz 

Hrvatske konkuriraju za jednu od prve tri nagrade na meappleunarodnoj 

razini natjeËaja za fotografe - amatere, a u organizaciji Komisije 

za kulturu i olimpijsko obrazovanje MOO-a. 

n OCJENJIVA»KI SUD NAGRADE HOO-a 

“MATIJA LJUBEK” 

VijeÊe HOO-a imenovalo je Ëlanove OcjenjivaËkog suda za Nagradu 

HOO-a "Matija Ljubek" 

za 2006. godinu. Za 

predsjednika je izabran Stojko 

VrankoviÊ, Ëlanovi su 

Danira NakiÊ BiliÊ, Æeljko 

Braja, Biserka Perman i Dinko 

Vuleta, a zamjenskim su 

Ëlanovima imenovani Juro 

Horvat i Branko Zorko. 

n S FOKUS 

MEDICALOM 

TRADICIONALNO 

USPJE©NO 

Hrvatski olimpijski odbor 

i tvrtka Fokus Medical 

d.o.o., ekskluzivni zastupnik 

renomiranih europskih proizvoappleaËa 

medicinske opreme, 

sklopili su 15. prosinca 

2006., ugovor o partnerstvu. 

»etverogodiπnjim ugovorom, 

koji su potpisali direktor 

Fokus Medicala Danko 

Prgomet i glavni tajnik Hrvatskog 

olimpijskog odbora 

Josip »op, Fokus Medical se 

obvezao na donaciju medicinske 

opreme i novËane potpore 

u ukupnom godiπnjem 

iznosu od 100.000,00 kuna do Zimskih olimpijskih igara u Vancouveru 

2010. Partnerstvo Hrvatskog olimpijskog odbora i Fokus 

Medicala datira iz 1992. godine s prvim samostalnim nastupom 

hrvatskih sportaπa na OI Barcelona 1992. godine i do danas se 

uspjeπno potvrappleuje. 

n NA OI PEKING 2008. S Adriatica.netom 

Sluæbeni distributer ulaznica za Igre olimpijade, organizator i 

partner u organizaciji Hrvatske kuÊe i press centra, te smjeπtaja hrvatskih 

sportaπa u hotelu Zhao Long u Pekingu 2008. bit Êe Adriatica.net 

hrvatska turistiËka agencija i touroperator sa sjediπtem u 

Zagrebu. Odluku o izboru tome donijelo je VijeÊe HOO-a, biraju- 

Êi izmeappleu Adriatic.neta, Ban Toursa i Generalturista koji su se 

kandidirali na natjeËaj Hrvatskog olimpijskog odbora raspisan u 

studenome 2006. godine. 

n KARIJERA SPORTA©A - 

TRAJNA BRIGA OLIMPIJSKOG POKRETA 

U organizaciji Meappleunarodnog olimpijskog odbora (MOO) 7. i 8. 

prosinca 2006. odræan je u Lausannei u ©vicarskoj 2. Forum o programu 

"Karijera sportaπa". Forum, u kojem je na poziv MOO-a sudjelovala 

i predstavnica Hrvatskog olimpijskog odbora Vesna Peran, 

voditeljica programa Olimpijske solidarnosti u HOO-u, vodili 

su sportski direktor MOO-a Kelly Fairweather; generalni direktor 

MOO-a Urs Lacotte; predsjednik Komisije sportaπa MOO-a Sergej 

Bubka, uz predstavnika Adecco International Management Team 

Patricka Glennona. Program "Karijera sportaπa" oblikovan je kako 

bi olakπao sportaπima tranziciju nakon sportske karijere; od pomo- 

Êi u zapoπljavanju joπ za vrijeme bavljenja sportom do pripreme za 

dugoroËnu profesionalnu karijeru. Hrvatski olimpijski odbor, koji 

je u srpnju 2006. uveo program obrazovanja sportaπa u podruËju 

raËunalnih znanja potpisivanjem ugovora s tvrtkom KING ICT, 

planira uËeπÊe Hrvatske u meappleunarodnom programu veÊ poËetkom 

2007. godine. 

n ZAKLADA ZA SPORTA©E 

Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski klub olimpijaca i Sportske 

novosti potpisali su 21. prosinca 2006. sporazum o Zakladi hrvatskih 

sportaπa kako bi financijski i drugim oblicima potpore pomogli 

vrhunskim hrvatskim sportaπima koji unatoË uspjeπnoj sportskoj 

karijeri nisu egzistencijalno zbrinuti. Zakladom Êe upravljati 

Upravno vijeÊe s Ëetverogodiπnjim mandatom u sastavu Stojko 

VrankoviÊ, Gordan Koæulj, Danijela GrgiÊ, Tamara Boroπ (predstavnici 

HOO-a) Goran Sukno, Tomislav 

SmoljanoviÊ, Igor Boraska i 

Vlado ©ola (Klub hrvatskih olimpijaca) 

te Goran IvaniπeviÊ, Vedran 

Δorluka i Zvonimir Boban ujedno i 

predsjednik Upravnog vijeÊa 

(Sportske novosti). Za privremenu 

upraviteljicu Zaklade imenovana je 

Biserka Vrbek, pomoÊnica glavnog 

tajnika HOO-a za pravne poslove. 

n PROGRAM PLUS HRT-a 

i HOO-a 

U nazoËnosti predsjednika Hrvatskog 

olimpijskog odbora Zlatka 

Mateπe, ravnatelja glazbene produkcije 

HRT-a Josipa Guberine, te 

urednika sportske redakcije HTV-a 

Æeljka Vele, glavni ravnatelj Hrvatske 

radiotelevizije Mirko GaliÊ i 

glavni tajnik HOO-a Josip »op potpisali 

su 27. prosinca 2006. ugovor 

o zajedniËkoj suradnji HOO-a i 

HRT-a u realizaciji Programa Plus 

Hrvatske televizije. ZajedniËka suradnja, 

meappleu ostalim, ukljuËivat Êe 

predstavljanje komercijalno "manje 

atraktivnih" sportova, praÊenje 

priprema hrvatskih olimpijskih 

kandidata za Olimpijske igre u Pekingu, 

domaÊinstva Hrvatske velikim meappleunarodnim sportskim 

natjecanjima. Hrvatska radiotelevizija kao dugogodiπnji partner 

HOO-a i Ëlanica olimpijskog POOLA, prema rijeËima predsjednika 

HOO-a Zlatka Mateπe, dokazala je odgovornost u πirenju temeljnih 

olimpijskih naËela i izgradnji uloge sporta u javnom i 

druπtvenom æivotu. Najviπe nacionalne kuÊe HOO i HRT imenovale 

su osobe zaduæene za koordinaciju ovih zadaÊa; urednika sportske 

redakcije HTV-a Æeljka Velu i struËnu suradnicu za informiranje 

i izdavaπtvo HOO-a Gordanu GaÊeπu. 

n HRVATSKI BIATLONSKI SAVEZ NOVI »LAN HOO-a 

Jednoglasnom odlukom Skupπtine novi, punopravni Ëlan 

Hrvatskog olimpijskog odbora od 28. prosinca 2006. godine je 

Hrvatski biatlonski savez koji se je sporazumno odvojio od 

Hrvatskog skijaπkog saveza u rujnu ove godine. Hrvatski biatlonski 

savez sa statusom olimpijskog sporta Ëlan je Meappleunarodne biatlonske 

unije (IBU) osnovane 1993. godine, a koju priznaje 

Meappleunarodni olimpijski odbor (IOC) i OpÊe udruæenje meappleunarodnih 

sportskih federacija (GAISF). Savez Ëije je sjediπte u Zagrebu, 

Trg Kreπimira ΔosiÊa 11 udruæuje pet biatlonskih klubova; 

"Jarun", "©estine", "Oroslavje", "Gorski kotar" i "Bjelolasica".

KALENDAR NATJEC 

Priredila 

Milena DragiπiÊ 

SijeËanj 

Karling 

Svjetsko prvenstvo 

(æene) 

Aomori, Japan 

1. sijeËnja 

Svjetsko prvenstvo 

(muπki) 

Edmonton, Kanada 

1. sijeËnja 

Rukomet 

XX. svjetsko 

prvenstvo (muπki) 

NjemaËka 

19. sijeËnja - 5. 

veljaËe 

Tenis 

Grand Slam 

Australian Open 

Melbourne, Australija 

22. sijeËnja - 

4. veljaËe 

Stolni tenis 

Pro Tour Croatian 

Open 

Zagreb, Hrvatska 

16. - 20. sijeËnja 

Ana JeluπiÊ 

Zimska Univerzijada 

Torino, Italija 


Zimske igre mladeæi 

RZ Alpe Jadran 

Hinterstoder, Austrija 


Skijanje 

FIS Svjetski kup 

(æene) 

Zagreb, Hrvatska 

(slalom) 

4. sijeËnja 

Maribor, Slovenija 

(veleslalom, slalom) 


Zauchensee, Austrija 

(spust) 

12. sijeËnja 

Zauchensee, Austrija 

(super G) 

14. sijeËnja 

Cortina d'Apmezzo, 

Italija (spust, super 

G, veleslalom) 


San Sicario, Italija 

(spust, super G) 



(muπkarci) 

Adelboden, 

©vicarska, 



Wengen, ©vicarska 

(spust, slalom, 

kombinacija) 


Chamonix, Francuska 

(spust, kombinacija) 


Kitzbuehel, Austrija 

(spust, super G, 

slalom) 


Schladming, Austrija 

(slalom, noÊni 

slalom) 

30. sijeËnja - 

3. veljaËe 

Tamara 

Boroπ i 

Cornelia 

Vaida 

VeljaËa 

Karate 

EKF Juniorsko i 

kadetsko prvenstvo 

Izmir, Turska 

9. - 12. veljaËe 

Hrvanje 

Seniorsko svjetsko 

prvenstvo - grËko 

rimski stil 

Trabzon, Turska 

24. - 25. veljaËe 


Garmisch 

Partenkirchen, 

Austrija (spust, 

slalom) 

24. - 25. veljaËe 

Zimski olimpijski 

festival Europske 

mladeæi 

Jaca, ©panjolska 

18. - 23. vljaËe 

Oæujak 

Skijanje 


(æene) 

Skijanje 


(æene) 

WSV Are 


Sierra Nevda, 

©panjolska 


24. - 25. veljaËe 


(muπki) 

WSC Are 

(kombinacija) 

Tarvisio, Italija 

(spust, super G, 

kombinacija) 

2. - 4. oæujka 

Zwiesel, NjemaËka, 


10. - 11. oæujka 

Lenzerheide, 

©vicarska (finale: 

spust, super G, 

58

ANJA 2007. 

SIJE»ANJ - VELJA»A - OÆUJAK 

slalom, veleslalom) 

14. - 18. oæujka 


(muπki) 

Atletika 

29. Europsko atletsko 

prvenstvo u dvorani 

Birmingham, Velika 

Britanija 

Biciklizam 

UCI Pro Tour - 

Milano - San Remo 

Italija 

24. oæujka 

Blanka VlaπiÊ 

Kranjska Gora, 

Slovenija 



Kvitjfel, Norveπka 

(spust, super G) 

10. - 11. oæujka 

Lenzerheide, 

©vicarska, (spust, 

super G, slalom, 

veleslalom) 

14. - 18. oæujka 


SP u krosu 

Mombasa, Kenija 

24. - 25. oæujka 

Vodeni sportovi 

12. FINA Svjetsko 

prvenstvo u vodenim 

sportovima 

Melbourne, Australija 

18. oæujka - 

1. travnja 

Klizanje 

Svjetsko prvenstvo u 

sinkroniziranom 

klizanju 

London (Ontario), 

Kanada 

30. - 31. oæujka 

Stolni tenis 

Europsko prvenstvo 

Beograd (Srbija) 

25. oæujka - 

1. travnja 

59

magazin hrvatskog olimpijskog odbora - Hrvatski Olimpijski Odbor

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?