BIBLIOTEKA SVJEDOCI VREMENA - Jadovno 1941.

96
ETNIČKO ČIŠĆENJE - OZAKONJENI ZLOČIN STOLJEĆA
načela geometrijske apstrakcije, a izvedene u nehrđajućem čeliku postat
će Bakićev zaštitni znak.
Velika Bakićeva stvaralačka snaga potvrđivala se u narudžbama za
spomenike, te u nizu izložbi, samostalnih i grupnih, u zemlji i svijetu.
Djela mu se nalaze u istaknutim svjetskim muzejima, galerijama i privatnim
zbirkama, ali monografiju za života nije dočekao».
Kao što je vidljivo, Bakić je bio inovator u umjetnosti, obilježio je
epohu, ugradio svoje stvaralaštvo u našu kulturu postavši istinskim
građaninom svijeta, a hrvatski «talibani» nasrnuli su na njegov goli
život poremetivši mu biološki sat, prije svega nasrtanjem na njegovo
djelo, samo zato što je Srbin po etničkome podrijetlu, iako pouzdano
znam da se po nacionalnosti osjećao skulptorom. Nažalost, nije on
samo bio jedina žrtva histerične mržnje, nego i brojni drugi. Npr.,
akademik Borojević – genetičar, F. Moačanin – etnolog i antropolog,
pokazali su mi pisane prijetnje kao građu za horor-roman. Akademik
Čalić, osnivač i profesor Ekonomskoga fakulteta u Zagrebu, mrtav
došao je nevolje, jer mu je onemogućena komemoracija na dan smrti
na fakultetu što me dovelo u očaj, kad se od mene zahtijevalo da to
saopćim obitelji: «Komemoracija nije dozvoljena». Slična je sudbina
bila tisućama drugih. Sve je to bilo u funkciji snažnih i prijetećih
poruka za etničko čišćenja. To je Srbe svelo ispod jedne trećine nekadašnjeg
broja. Nekritičnost prema tome sumornom vremenu i antikulturnim
i nehumanim činima režima prolongira povijesni zločin i
nitko od prognanih ne vraća se u gradove.
Čudne li države u nastajanju, protiv svojih veličina nacionalnom
revolucijom (čitaj: kontrarevolucijom) i kulturocidom, najavljuje
novi poredak. Ako se najproduktivnije razdoblje pregalaštva generacija
proglašava mrakom, onda je ovo razdoblje pogrešno upaljeno
svjetlo.
Kao što su uništavali spomenike, ista je sudbina zadesila neke knjige,
neke autore, prevoditelje i izdavače. Skamenio sam se kad sam
na ogradi ugledao propucan Daničićev prijevod Biblije, poslasticu
svakog bibliofila, ili razorene knjižnice u Lapcu gotovo svih osmogodišnjih
i područnih škola. Nisam ni slutio da će ista ili slična sudbina
pogoditi 40 bibliotečnih fondova s manjim ili većim knjižnim fondom
u Krajini. To me natjeralo da ovom fenomenu posvetim posebnu
pažnju. Evo nekih primjera.