BIBLIOTEKA SVJEDOCI VREMENA - Jadovno 1941.

92
ETNIČKO ČIŠĆENJE - OZAKONJENI ZLOČIN STOLJEĆA
Koliko je to mukotrpan posao podsjećam na mišljenje jednog od
najutjecajnijih i najproduktivnijih stvaralaca našeg prostora, čija sam
djela nalazio na smetlištu. Riječ je o Miroslavu Krleži. On tvrdi da je
pisanje «boks najteže kategorije», a knjige su nažalost najveće fukare
uništavale. A o porušenim crkvama i mostovima da i ne govorim. (31)
U mojoj knjizi Etničko čišćenje – zločin stoljeća, citirao sam pjesnika
Zvonka Tarlea, u kojem on navodi povijesne primjere spaljivanja
biblioteka. Zatim, naveo sam zlokobni inkvizitorski index librorum
prohibitorum, i najzad javno spaljivanje knjiga od strane nacista
1933. godine. Na ovaj čin T. Mann proročanski je zaključio: «Tko pali
knjige, taj će spaljivati i ljude!» To zlokobno proročanstvo postala je
stvarnost industrijskog spaljivanja ljudi, poznat kao dušegubke.
Surovu stvarnost spaljivanja knjiga doživio sam kao dječak, i to
kao nešto najužasnije u životu. Godine 1941. dođu ustaše u selo da
zapale moju roditeljsku kuću, jer je otac bio poznat kao narodni pjesnik
i ljevičar. U kući je bila trgovina i pristojna biblioteka. Trgovinu
su opljačkali, knjige ispred kuće izbacali i zapalili. Knjige sporo gore,
poput čovjeka se opiru. Moj otac u očaju, ispod glasa nama prestravljenima
prozbori: «Država koja pali ljudski um nema budućnosti. Ovi
će i ljude spaljivati, dok nam ne dozvoljavaju da iz zapaljenih štala
svezanu stoku pustimo». (32) Samo dva mjeseca iza toga, 02. 08. 1941.
spalili su selo Zečev Varoš, sve poklali, a u nekim kućama i porodice
spalili. O tome svjedoči oskrnavljeni spomenik pored Slunja, danas
pretvoren u improviziranu deponiju. Desetak kilometara od tih žrtava,
javno se pišalo na spomen grobnicu u Veljunu, nekažnjeno. U
istoj režiji podignut je spomenik Juri Francetiću, jednom od najvećih
zločinaca NDH, što nigdje u Europi ne bi bilo moguće. (33)
(31)
Samo istraživanje srušenih bogomolja različitih vjerozakona, muzeja, domova
kulture, škola, biblioteka itd. zahtijevalo bi posebnu studiju. Na primjer, rušenje
pravoslavne crkve u Karlovcu pretvorilo se u urbanu, strukovnu i društvenu dramatičnu
tragediju pomno opisanu od svjedoka vremena dr. Đure Zatezala u: Ljetopis
SKD «Prosvjeta», 2002, Zagreb.
(32)
Objavio sam jedno svjedočanstvo u Hrvatskoj ljevici br. 2/2003., Zagreb, str. 32-
34. o podignutom spomeniku jednom od najvećih zločinaca NDH- Juri Francetiću,
što nigdje u Europi nije moguće.
(33)
Ove pojave neofašizma konsterniraju javnost, čak je i oportunistički premijer «s
figom u džepu» najavio da će Vlada donijeti zakon o denacifikaciji, što je nužno, ali