BIBLIOTEKA SVJEDOCI VREMENA - Jadovno 1941.

SRPSKI ETNIKUM U HRVATSKOJ 73
nas naša javnost ne dozvoljava da se prikaže o tome dokumentarac.
Deložacije, premlaćivanje, ubojstva i drugi oblici bili su užasavajuća
poruka koje su prisilile nevine da krenu u beznađe. O tome je HHO
organizirao skupove, izdavao saopćenja, štampao publikacije, ali je
dolazio i sam često u nevolje od pritiska, provokacija, uvreda, špijunskih
uhođenja i jedva je izdržao (11) .
Linč medija, pojedinca i kolektiviteta doveden je do apsurda. «Srbi
prokleti bili, ma gdje bili» bilo je zaglavlje jednih novina u Slavoniji.
«Ne jedan Srbin manje nego svi manje», izgovarano je u Saboru i
podgrijavalo se histeriju užasavajuće mržnje i onda tko nije mrzio
bio je omražen i stigmatiziran, izjednačen s neprijateljem. Bijeg je
bio jedini spas i zbog toga su tako masovno ljudi ostavljali sve da
bi spasili samo goli život. Nikada nisam mogao savjetovati nikome
ništa. Telefonirali su, molili, vapili za odgovorom što da čine. Navodim
jedan primjer. Obratio mi se ratni drug koji me za život zadužio
(25 km nosio me kao ranjenika) s pitanjem «što da čini». Kad mu
nisam mogao odgovoriti otišao je bez riječi. Njegov me je slučaj potresao
jer je ubrzo umro u izbjeglištvu vjerojatno uvrijeđen i na mene
što mu nisam ništa mogao savjetovati. Međutim pouzdano znam da
mu ni drugi nitko ne bi mogao ništa uvjerljivo i sigurno savjetovati.
Zbog toga se ovakvi zločini pamte ne samo od žrtava nego i onih koji
sa žrtvom suosjećaju i imaju punu spoznaju što izbjeglištvo znači za
buduće življenje (12) .
Ako se znade da je minirano 10 000 stambenih objekata Srba u
Republici Hrvatskoj, gdje nije bilo rata, nekažnjeno, onda mora biti
jasno da je iza toga stajala strategija politike države. Prema tome stan,
dom i stanarsko pravo bili su u funkciji etničkog čišćenja. «Najbolji»
Tuđmanov ministar, Šušak, imao je samo primjedbu na «tehniku
izvođenja» ovog miniranja. Nije pošteđen ni muzej pravoslavlja u
centru Zagreba, ni Grobnica narodnih heroja na Mirogoju. Miniranje
pravoslavne crkve u Karlovcu i polemike oko uklanjanja ruina, posta-
(11)
Vidjeti HHO: Dokumenti 1993. – 2003., naročito naslove i sadržaje o deložacijama.
(12)
Preporučam elegičan sadržaj Mitra Veljka Mitrovića: U zavičaj da te vratim,
LDIJ – Veternik, 2001., u kojem rekonstruirano «rasijane žive i mrtve po mjestima i
prema porodicama iskazuje», da bi se vidjelo kud su sve po svijetu rasijani.