BIBLIOTEKA SVJEDOCI VREMENA - Jadovno 1941.

SRPSKI ETNIKUM U HRVATSKOJ 71
obezdomljenih porodica postao sam izbjeglica u duši, jer sam svakodnevnim
kontaktima s izbjeglim gledao najveći očaj. Ta nova socijalna
kategorija pritiskat će nas najmanje jedno stoljeće. Mnogima
je poremećen biološki sat, dokinuta putanja, prekinuta profesija, a
mnogi će se rodovi ugasiti, prezimena nestati, život zamrijeti i prenominacijom
nestati mnogi toponimi. Izbjeglice su to veća žrtva što je
naše nerazumijevanje veće i neodgovornost izrazitija. Kao kuriozum
navodim, u Republici Srpskoj nasilno je prenominirano 70 gradskih
toponima, što znači nasilno dokidanje identiteta svega živog i mrtvog
toga prostora. Glavni grad Republike Srpske, Banja Luka izmijenio
je preko 90% strukturu svoga stanovništva. Prema demografskim
aproksimacijama mi ćemo posljedice iz Drugog svjetskog rata obeštetiti
krajem 2070. godine, a ove će prijeći u 22. stoljeće. Prema tome
naši zločini ostaju po faktima i arhefaktima za milenijsko pamćenje.
Raspravljajući s dragim prijateljem, književnikom, nekad uvjerenim
Jugoslavenom, Izetom Sarajlićem, ispunjenim rezignacijom zbog
zločina koji ga je okruživao, pokazao mi je neku zbirku pjesama koju
mu je Karadžić kao student poklonio, a istovremeno razorio je ugao
njegove biblioteke granatama. «To mi je barbarin, psihijatar, koji je
postao svoj pacijent, kad ne može da me istjera iz zavičaja, uputio
razbojnički pečat». Pun gorčine, nastavlja dalje, «zbog tih pečata rasula
se raja BiH putem Zemljinog šara. Rastjerali ih nikogovići koji
ne znaju što je zavičaj». Doista je bio duboko u pravu, jer u to vrijeme
nestalo je više od polovine bosanskog stanovništva. Oko 600 000 bilo
je po europskim zemljama, a neki su dospjeli i do Ognjene zemlje. To
je istinski bila tragedija da se polovina novo nastale države našla u
progonstvu, a iza njih je ostalo sve: gradovi, sela, kuće, zavičaji, sjećanje
i pamćenje i svi životni sadržaji (9) .
Radikalizam etničkog čišćenja bez ostatka, po svuda se odvijao uz
stravične užase i ostalo je samo prosto spašavanje golih života. Nezaboravno
mi je kad mi jedan industrijalac pokazuje najlonsku kesicu
i govori: «To nam je sav posjed što smo ga spasili». Bilo je tragično
to gledati, a kamoli preživljavati. Dileme otići, ostati, poginuti, uma-
(9)
Vidjeti u autorovoj knjizi Etničko čišćenje zločin stoljeća, SKD «Prosvjeta», Zagreb,
1997., str. 165-197.