BIBLIOTEKA SVJEDOCI VREMENA - Jadovno 1941.

BIBLIOTEKA SVJEDOCI VREMENA - Jadovno 1941. BIBLIOTEKA SVJEDOCI VREMENA - Jadovno 1941.

09.02.2015 Views

50 ETNIČKO ČIŠĆENJE - OZAKONJENI ZLOČIN STOLJEĆA tru, u Srpskom demokratskom forumu, u Odboru za ljudska prava, u brojnim nevladinim organizacijama, napose u jedinstvenoj instituciji ovoga prostora HHO, i drugih nevladinih organizacija postoje tisuće ilustrativnih primjera. Zbog toga tvrdim: Ne mrze se toliko etniciteti, koliko se vole njihova oteta dobra! Jer samo se pljačkom drugih može namiriti nemoral prvih, razbojništvo, otimačina, kršenje normi i razaranje svih vrijednosti. Tako nastaje ksenofobija pucanjem u susjeda, rođaka, sugrađanina, znanca, prijatelja ili neznanca bez povoda. I to ne samo dok traje surovi rat, nego dugo, dugo poslije oktroiranog mira. Jer nema izmirenja bez izmirenja sa sobom i u sebi. Živi se po paradigmi: «Zlo navika, a odvika stotine muka». Zbog toga povratnici, taj prorijeđeni derivat iz nove socijalne kategorije izbjeglica postaju nova žrtva, što bi Puhovski rekao corpus separatum, niža kasta, prema kojoj svaki zločin koristi «našoj stvari». Zbog toga etničko čišćenje, a u suštini etnobanditizam, zločin stoljeća naših prostora se nesmiljeno nastavlja. To će reći, strategija ostaje ista, samo se taktika mijenja. Domicilni ideolozi zločina ustrajavaju na ostvarivanju ciljeva rata i nedovršenom miru. Jer oktroirani mir nije dokinuo uzrok mržnje i zato kliču ideolozi rata «oduzeste nam rat, ali ne možete mržnju». Jedan svećenik urbi et orbi izjavljuje: «Prije ću ubiti Srbina nego mu vratiti kuću», sada pretvorenu u katoličku bogomolju. Čudnog li ekumenizma! Tako to biva kad glavni strateg kliče svojoj sreći jer mu «supruga nije ni Židovka ni Srpkinja». On propovijeda da je genocid koristan čin za popravljanje povijesti. On kao otac nacije građanima svoje res-publice zaželi sretan put i pripomenu «gaće na štapu». On se proglasi «poglavarom» naroda, zemlje, prirodnih prava i sudbine ljudi. Dakle, zemlje čuda, a najviše čuđenja. Evo nekih činjenica fenomenologije povodom zakona o povratku, koji je iznudila međunarodna zajednica. Povratak bi odobren cinično rečeno «hodajućim grobovima» ili kronološki »osamdeset godišnjacima u pratnji roditelja». Dođoše neki, neki pak tvrde da se u svoj zavičaj povrati oko trideset tisuća ovih hodajućih grobova bez kovčega. Oni su zaista u svom sprovodu. Evo nekih empirijskih činjenica o tim povratnicima i eutanaziji izloženim nesretnicima. Ove sam tabelarne podatke dobio od porodičnog prijatelja, hrabrog humanitarca, ko-

SRPSKI ETNIKUM U HRVATSKOJ 51 jeg nagoniše da promijeni prezime – pokrštenjem – prenominacijom prezimena sina, ako ga želi školovati u Hrvatskoj. Inače su podaci sačinjeni u organizaciji Odbora za ljudska prava Karlovac i mogu se koristiti samo u izvornim tabelama, a na čemu dugujem posebnu zahvalnost Odboru i anketarima. Srpsko stanovništvo i povratnici po naseljima u općini Slunj 1998. Tablica 3 Naziv naselja Broj stanovnika 1991. Broj stanovnika 1998. M Ž Broj povratnika Prosječna starosna dob sela Točak 144 25 11 12 21 67 Gornja Visočka 28 11 4 7 7 64 Donja Visočka 29 17 8 9 17 63 Bukovac 26 10 4 6 6 66 Perjasički Tržić 67 22 10 12 12 71 Primišljanski Donje Primišlje 179 28 11 17 16 65 Gornje Primišlje 369 14 7 7 4 71 Slušnica - 13 5 8 3 57 Cvijanović Brdo 328 23 7 16 9 69 Črno Vrelo Sandino Selo - 5 3 2 5 65 Veljunska Glina - 20 2 12 10 70 Šljivnjak i Donji 222 53 28 25 23 60 Šljivnjak Lapovac - 16 5 11 14 70 Kuzma Perjasička 31 25 11 14 15 65 Donji Poloj Veljun 429 81 31 40 59 65 Slunj - 42 14 28 10 61 Ukupno 1994 405 167 226 238 66 Izvor: Odbor za ljudska prava, Karlovac, 15. rujna 1998.

SRPSKI ETNIKUM U HRVATSKOJ 51<br />

jeg nagoniše da promijeni prezime – pokrštenjem – prenominacijom<br />

prezimena sina, ako ga želi školovati u Hrvatskoj. Inače su podaci<br />

sačinjeni u organizaciji Odbora za ljudska prava Karlovac i mogu se<br />

koristiti samo u izvornim tabelama, a na čemu dugujem posebnu zahvalnost<br />

Odboru i anketarima.<br />

Srpsko stanovništvo i povratnici po naseljima u općini Slunj 1998.<br />

Tablica 3<br />

Naziv naselja<br />

Broj<br />

stanovnika<br />

1991.<br />

Broj<br />

stanovnika<br />

1998.<br />

M<br />

Ž<br />

Broj<br />

povratnika<br />

Prosječna<br />

starosna dob<br />

sela<br />

Točak 144 25 11 12 21 67<br />

Gornja Visočka 28 11 4 7 7 64<br />

Donja Visočka 29 17 8 9 17 63<br />

Bukovac<br />

26 10 4 6 6 66<br />

Perjasički<br />

Tržić<br />

67 22 10 12 12 71<br />

Primišljanski<br />

Donje Primišlje 179 28 11 17 16 65<br />

Gornje Primišlje 369 14 7 7 4 71<br />

Slušnica - 13 5 8 3 57<br />

Cvijanović Brdo 328 23 7 16 9 69<br />

Črno Vrelo<br />

Sandino Selo - 5 3 2 5 65<br />

Veljunska Glina - 20 2 12 10 70<br />

Šljivnjak i Donji 222 53 28 25 23 60<br />

Šljivnjak<br />

Lapovac - 16 5 11 14 70<br />

Kuzma Perjasička 31 25 11 14 15 65<br />

Donji Poloj<br />

Veljun 429 81 31 40 59 65<br />

Slunj - 42 14 28 10 61<br />

Ukupno 1994 405 167 226 238 66<br />

Izvor: Odbor za ljudska prava, Karlovac, 15. rujna 1998.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!