BIBLIOTEKA SVJEDOCI VREMENA - Jadovno 1941.

INSTITUCIJE SRBA I MEĐUSRPSKI ODNOSI U HRVATSKOJ
417
udarili stotine pečata: širenje pismenosti, školstva, opće i zdravstvene
kulture, higijene, osnivanje zadruga, širenje obrta, institucija poetike
i muzike, solidarnosti, legata, donacija, banaka i brojnih drugih građanskih
institucija i vrijednosti. Početkom 20. stoljeća izlazilo je 24
lista i časopisa, a izdano je na tisuće knjiga. Bilo je banaka u rukama
srpskih građana više nego što ih danas ima ukupno na ovom prostoru.
Podignute su brojne velebne građevine, koje služe na dobrobit ove
socijalne sredine. (Vidjeti Prosvjeta, broj 7-8, Zagreb, 1994.)
Ovdje moram citirati Ivana Čolovića: «Sa stanovišta suvremene
političke filozofije, nacionalni identitet nije politički pojam. Kako
kaže francuski filozof E. Tassin, u političkoj zajednici ne postavlja se
pitanje identiteta, nego pitanje građanstva (citoyennete). A tada to
pitanje ne glasi: tko smo mi nego što mi radimo Političko pitanje u
pravom smislu nije pitanje zajedničkog identiteta nego pitanje javne
djelatnosti» (Politika simbola, Radio B92, Beograd 1997.). U nas iz
opusa Zage Pešić Golubović, Nebojše Popova, Dunje Rihtman, Milana
Kangrge i, posebno, Jovana Mirića, to se može na konkretnim
primjerima našeg prostora promatrati.
Razumijem da se ljudi ponose svojim precima, rođacima po direktnoj
i kolateralnoj liniji, ali nikako ne mogu shvatiti da ističu ideologiju,
napose ako je obilježena zločinom i moralnim sramom. Nitko
normalan i moralan ne ističe da je «kurvin sin».
Sada sude najuglednijem živom filozofu u nas, profesoru etike,
Milanu Kangrgi, što je prokazao kulturocid – spaljivanje ćiriličnih
knjiga i bacanje u rezalište 40 000 kompleta enciklopedije, a naša
osramoćena javnost šuti. Previše je u nas Herostata i Hitlera u malom
sokaku, a sad se javljaju i Meliti, a samo je jedan Sokrat. Sramotno
je što ne insistiramo na sravnjivanju bibliotečnih fondova iz 1990. i
danas, pa bi se vidjelo kako je nestalo golemo opće dobro naše kulture.
Očito je da nismo daleko i od spaljivanja ljudi, jer i to smo u ratu
činili.
U Saboru se predlaže izbacivanje iz našeg rječnika 30 000 pojmova
kao srbizama, što je jedna trećina u to vrijeme objavljenog Silićevog
rječnika. Ideologija kroatocentričnog apsurda zalaže se za mutavljenje
naroda.
Nitko ne zbraja isušivanje mozgova, opustjelost katedri, razbijanje