BIBLIOTEKA SVJEDOCI VREMENA - Jadovno 1941.

ZAHTJEV STANOVNIŠTVA ZA
POVRATAK STAROG NAZIVA
VRGINMOST
Vrginmost kao ljudski aglomerat prvi put se u nas u dokumentima
spominje 1057. godine. Stoljećima se formirao kao gravitacijskih centar
jednog dijela naselja oko Petrove gore. Još i danas u njima žive na
obalama rječice Trepče stanovnici s prezimenom Vrge, po kojima je
toponim dobio ime. Kraj je bio pod Turcima od 1584. godine. Od
godine 1699. potpada pod Vojnu krajinu s obilježjem stalnih stradanja:
Krajina krvava haljina, s krvlju ručak, s krvlju večera, svak krvave
žvače zalogaje. U Drugom svjetskom ratu kraj je doživio masovne
masakre stanovništva i gotovo kompletno razaranje svih antropogenih
sadržaja, obilježeno pjesmom: Na Kordunu grob do groba.
Primjer, ovaj kraj u posljednjih 50 godina nije uspio obnoviti broj
voćnih stabala na broj od prije Drugog svjetskog rata. Spada u nerazvijenije
dijelove Hrvatske. Izložen procesima deagrarizacije doživio
je depopulaciju, feminizaciju i senilizaciju stanovništva u najizrazitijim
oblicima. U ratu 1991.-1995. stanovništvo je reducirano na svega
9% nekadašnjeg stanovništva. Kako ovo područje po svojoj etničkoj
strukturi pripada srpskom stanovništvu i samo naselje gravitacijski
je centar, u njemu je izvršeno klasično etničko čišćenje. Prenominacija
naziva je klasični crescendo sudbine kraja. Prenominacija naziva
naselja nigdje nije ekonomski, socijalno, kulturno ili sociolingvistički
kauzalno obrazložena. Nigdje se ne nalaze tragovi metodologije onomastičara,
npr. Franca Miklošica (1813. – 1891.), Konstantina Jiričeka
(1854. – 1918.), da spomenemo starije ili od novijih Petra Skoka
(1881. – 1956.).
Ovaj ishitreni apsurd drskog nasilja promjenom naziva toponima
dokida identitet svega, jedinstven je s obzirom da nema većeg nase-