BIBLIOTEKA SVJEDOCI VREMENA - Jadovno 1941.

BIBLIOTEKA SVJEDOCI VREMENA - Jadovno 1941. BIBLIOTEKA SVJEDOCI VREMENA - Jadovno 1941.

09.02.2015 Views

294 ETNIČKO ČIŠĆENJE - OZAKONJENI ZLOČIN STOLJEĆA gacijama. Treće, da se osigura status apatrida onima koji to u stvari jesu, a da se posreduje u odlasku u zemlje po izboru. Zatim, da se definiraju osnovni dokumenti eventualnog državljanstva onima koji to žele. Peto, da se definira osnova posredovanja za stvaranje preduvjeta za povratak. Šesto, da se radi na spajanju porodica u izbjeglištvu. Sedmo, stvaranje institucija za traženje nestalih. Dužni smo svi izraziti golemu zahvalnost Helsinškom odboru Srbije koji je preuzeo za sada funkciju ureda Vlade Hrvatske za podnošenje molbi za zaštitu imovine i drugih vrednota. Budući da sam uspostavio dobar radni kontakt s nevladinim organizacijama i velikim brojem ljudi dobre volje (s pisanim napucima i vremenskim terminima), obećao sam se ponovo vratiti radi uvida oko učinjenog. Pošto je etničko čišćenje i apsurd «humanog preseljenja» najveći zločin političke, moralne i kulturne prirode, to mora biti obveza svakog od nas da promptnim prokazivanjem ovog zločina učinimo sve da se on ublaži. Stoga predlažem da u našoj sredini, tj. u Republici Hrvatskoj, iniciramo koordnaciono tijelo za komunikaciju s nevladinim organizacijama Srbije i SRJ oko rješavanja fundamentalnih pitanja goleme mase izbjeglica Srba iz Krajine. Vratio sam se u Zagreb 30. 09. 1995. u 18.00 sati. Zahvaljujem svima koji su mi pomogli u ovom teškom i odgovornom poslu. II. Prema ranijem dogovoru trebalo je izraditi nacrt ad memoara za buduću konferenciju o Jugoslaviji. Moj prijedlog nacrta je s neznatnim dopunama prihvaćen i objavljen u Našoj borbi od 19. 10. 1995. Trebalo je nacrtu priložiti raznoliku građu o opsegu i sadržaju zločina te kršenju ljudskih prava na našem prostoru. Ja sam svoje priloge ranije poslao na Helsinški odbor Srbije, a sa sobom donio one koje sam naknadno sabrao. Sabranu građu sam prikupio od nevladinih organizacija i iz novinskih izvještaja. Građu su prikupljale različite nevladine organizacije: B.a.B.e. – Grupa za ženska prava; Centar za

ČLANCI, IZVJEŠTAJI, ZAPISI 295 mir, nenasilje i ljudska prava, Osijek; Centar za mir, nenasilje Karlovac; Centar za žene žrtve rata, Zagreb; Građanski odbor za ljudska prava, Poreč; Grupa za direktnu zaštitu ljudskih prava, Zagreb; HOMO Pula; Humanitarni mirotvorni pokret «Suncokret», Rijeka; Mali korak – Centar za kulturu i nenasilje, Zagreb; Volonterski projekt Pakrac; Komisija za ljudska prava, Zagreb; Oxfam; Forum; SDF; SSS; SNS i dr. Uz pomoć Dimitrija Todorovića, Vesne Teršelić, Petrovića i drugih sabrao sam brojne primjere o zločinima i kršenju ljudskih prava, a neke sam i sam, boraveći u raznim prilikama na terenu, prikupio. Na kraju, prije odlaska, dogovorio sam da se Helsinški odbor Srbije, redakcija časopisa za izbjeglice Odgovor i Inicijativni odbor za povratak izbjeglica obrate Vesni Teršelić u Zagrebu kao koordinatoru mreže za antiratnu kampanju i drugih nevladinih organizacija, te HHO, Oxfamu i Komisiji za ljudska prava, da što prije dostave dodatnu dokumentaciju radi kompletiranja ad memoara. U dogovoru s Fondom za humanitarno pravo, Beograd, kojeg vodi Nataša Kandić, izabrali smo neka mjesta za posebna istraživanja zločina, odnosno kršenja ljudskih prava. Predložio sam Apatin, Kljaićevo i Novi Sad, gdje je najveća koncentracija izbjeglica iz Hrvatske. Pošto Fond raspolaže materijalnim sredstvima, kadrovima i razrađenom metodologijom, do kraja mjeseca bit će ispitani brojni slučajevi. U časopisu Odgovor dogovorili smo neke nove priloge, kao i prijenos tekstova iz glasila u Hrvatskoj. Posebno sam sugerirao kratki izvještaj u Odgovoru o zamišljenom pilot projektu za Donji Lapac ili, eventualno, informaciju o predviđenim promatračkim punktovima Oxfama u Vojniću i Vrhovinama. Naznačio sam potrebu analize prikupljenih ispovijesti «Što mi se dogodilo», od doba najave o bijegu iz Krajine do danas. Naime, o tome ima sabrana velika građa. Pošto ljudi u SRJ, institucije i izbjeglice nemaju nikakvih informacija o stanju u Krajini i eventualnoj mogućnosti povratka, predložio sam, da ako se s naše strane slože, da im informacije šalju Dimitrije Todorović iz Oxfama i novinar Petrović iz Politike. To je jedan od najvećih problema, jer većina nema nikakvu predstavu o evetualnim mogućnostima i proceduralnim osnovama povratka. Zatražio sam da

ČLANCI, IZVJEŠTAJI, ZAPISI<br />

295<br />

mir, nenasilje i ljudska prava, Osijek; Centar za mir, nenasilje Karlovac;<br />

Centar za žene žrtve rata, Zagreb; Građanski odbor za ljudska<br />

prava, Poreč; Grupa za direktnu zaštitu ljudskih prava, Zagreb;<br />

HOMO Pula; Humanitarni mirotvorni pokret «Suncokret», Rijeka;<br />

Mali korak – Centar za kulturu i nenasilje, Zagreb; Volonterski projekt<br />

Pakrac; Komisija za ljudska prava, Zagreb; Oxfam; Forum; SDF;<br />

SSS; SNS i dr.<br />

Uz pomoć Dimitrija Todorovića, Vesne Teršelić, Petrovića i drugih<br />

sabrao sam brojne primjere o zločinima i kršenju ljudskih prava,<br />

a neke sam i sam, boraveći u raznim prilikama na terenu, prikupio.<br />

Na kraju, prije odlaska, dogovorio sam da se Helsinški odbor Srbije,<br />

redakcija časopisa za izbjeglice Odgovor i Inicijativni odbor za<br />

povratak izbjeglica obrate Vesni Teršelić u Zagrebu kao koordinatoru<br />

mreže za antiratnu kampanju i drugih nevladinih organizacija,<br />

te HHO, Oxfamu i Komisiji za ljudska prava, da što prije dostave<br />

dodatnu dokumentaciju radi kompletiranja ad memoara.<br />

U dogovoru s Fondom za humanitarno pravo, Beograd, kojeg<br />

vodi Nataša Kandić, izabrali smo neka mjesta za posebna istraživanja<br />

zločina, odnosno kršenja ljudskih prava. Predložio sam Apatin,<br />

Kljaićevo i Novi Sad, gdje je najveća koncentracija izbjeglica iz Hrvatske.<br />

Pošto Fond raspolaže materijalnim sredstvima, kadrovima i<br />

razrađenom metodologijom, do kraja mjeseca bit će ispitani brojni<br />

slučajevi.<br />

U časopisu Odgovor dogovorili smo neke nove priloge, kao i prijenos<br />

tekstova iz glasila u Hrvatskoj. Posebno sam sugerirao kratki<br />

izvještaj u Odgovoru o zamišljenom pilot projektu za Donji Lapac ili,<br />

eventualno, informaciju o predviđenim promatračkim punktovima<br />

Oxfama u Vojniću i Vrhovinama. Naznačio sam potrebu analize prikupljenih<br />

ispovijesti «Što mi se dogodilo», od doba najave o bijegu iz<br />

Krajine do danas. Naime, o tome ima sabrana velika građa.<br />

Pošto ljudi u SRJ, institucije i izbjeglice nemaju nikakvih informacija<br />

o stanju u Krajini i eventualnoj mogućnosti povratka, predložio<br />

sam, da ako se s naše strane slože, da im informacije šalju Dimitrije<br />

Todorović iz Oxfama i novinar Petrović iz Politike. To je jedan od<br />

najvećih problema, jer većina nema nikakvu predstavu o evetualnim<br />

mogućnostima i proceduralnim osnovama povratka. Zatražio sam da

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!