BIBLIOTEKA SVJEDOCI VREMENA - Jadovno 1941.

SAOPĆENJA, REFERATI, GOVORI
191
nemarena – mnogi su titularni naučenjaci, a zbog neorganiziranosti
pojedinca inteligencija se nije konstituirala kao društvena grupa. U
domeni sela i poljoprivrede su naučna zaostajanja najveća. Od popularizacije
do primijenjene proizvodnje, periodike i publicistike do
tragičnosti onemogućavanja hranjenja iz vlastitih resursa. Kao primjer
našeg zaostajanja navest ću jedan koji smatram kuriozitetnim.
Mi nemamo napisane niti jedne historije poljoprivrede. Da ne napominjem
da nemamo niti jedne monografijske analize nekog sektora,
grane poljoprivredne proizvodnje. Naša se periodika u poljoprivredi
istim žarom pojavljuje i gasi. Uveli smo stotine i tisuće inovacija u
selo i poljoprivredu, a nemamo niti jednog primjera «našeg sela budućnosti»,
jer nemamo formirane niti tipove niti modele moderne
rurbanizacije. Nismo ovjekovječili nigdje naše neimarsko arhitektonsko
naslijeđe: jedinstvenost kuće i naselja našeg historijskg dara
razvoja civilizacije na ovom tlu.
Da zaključim, nekom vrstom moralne poruke, opomene! Ako
hoćemo da iziđemo iz demografskog sloma, ako znamo da nema
ni suvišnih ljudi ni suvišnih prostora, ako ne želimo da naše ruralne
prostore prepustimo stihiji prirodnog i društvenog razvoja kao
najgorem obliku tiranije, ako želimo da zemljište kao opće i vječno
dobro izuzmemo od raubovanja i degradacija, onda jedino i samo
interdisciplinarnim naučnim pristupom ovaj najgolemiji i najsloženiji
društveni izazov našeg socijalnog prostora moramo shvatiti kao
neodložan osnov sveukupnog društvenog angažmana. Samo tako se
može zaustaviti egzodus mlađih naraštaja iz njihovih pradjedovskih
a u mnogim prostorima milenijskih zavičaja.
Rezime. Učestalo zadiranje u demografsko stablo stanovništva ratovima,
teritorijalno-političkom reorganizacijom prostora, stihijnim
razvojem sela i poljoprivrede najviše su pogođena seljačka društva
kao neorganizirane društvene grupe. U njima dolazi do narušavanja
spolno-dobne strukture, usporenja difuzije inovacija, usporene rurbanizacije
itd. Uglavnom zbog nepostojanja aplikativnog koncepta
revitalizacije sela i poljoprivrede. Pri tome su posebno pogođeni udaljeniji
prostori brdsko-planinski. Naročito njegovi mlađi kontingenti,
jer ne postoji niti tržište rada ni tzv. bračno tržište. Da bi se izišlo
iz stihijnog razvoja sela i poljoprivrede, kao najgrubljeg oblika tiranije,
mora se izraditi funkcionalna demografska politika i funkcio-