BIBLIOTEKA SVJEDOCI VREMENA - Jadovno 1941.

186
ETNIČKO ČIŠĆENJE - OZAKONJENI ZLOČIN STOLJEĆA
su brojni kontingenti radne snage izvan procesa rada, bez posla, «na
čekanju», bez perspektive, u neizvjesnostima u koje će privatizacija i
tržišna privreda unijeti drame i tragedije života.
Budući da imamo značajne pretpostavke, goleme arabilne i pašnjačke
prostore, te šumske površine, značajan ljudski faktor na njih
naslonjen, značajne institucije i brojne kadrove s golemim iskustvom,
moramo ih funkcionalno usmjeravati. Mi smo donedavno bili u vrhu
genetskih prodora sortnog sjemena. Rasni sastav stočnog stada smo
temeljito izmijenili. Sav seoski podmladak je skolariziran s trendom
nastavljanja škola drugog i trećeg stupnja. To su zavidni temelji za
organiziranu modernizaciju sela i poljoprivrede. U Srbiju je danas
mehaničkim prilivom zbog prisilnog egzodusa u sela i gradove došlo
preko pola milijuna novih građana iz nekad zajedničkog prostora s
golemim proizvodnim, spoznajnim, praktičnim iskustvom. Većina
od njih je na putu «asimilacije bez ostatka». Tu činjenicu valja znalački
iskoristiti pomažući žrtvama rata, ali i sebi i svom društvenom
razvoju.
Valorizacija poljoprivrednog razvoja mora se nasloniti na plansku,
aplikativnu, dakle, primjenjenu demografsku politiku razvoja. Da citiram:
«Našu demografiju mora pratiti interdisciplinarna analiza s
različitih stanovišta. Primjerice, antropološke – s obzirom na način i
oblike života, ekonomske – s obzirom na analizu načina proizvodnje
i društvenih odnosa, sociološke – s obzirom na socijalnu organizaciju
življenja, demografske – s obzirom na reproduktivna obilježja
stanovništva i procesa drugih događanja u demografskoj tranziciji.
Zatim psihologijske s obzirom na obilježja, stresove i tenzije koje suvremeni
tranzicijski proces prilagođavanja, a u nas ratovi i krize u
doba prijelaza iz arhaičnog u moderni život. Medicinske – s obzirom
na zdravstvenu strukturu i primjenu znanstvene kurativne medicine.
Nutricističke – s obzirom na biotičnost naše ishrane. Urbanističku – s
obzirom na socioprostornu planifikaciju i redistribuciju populacije u
prostoru. Da ne nabrajam potrebno nam je obilje socijalnih analitičara
koji umiju demografski misliti i zaustaviti proces demografskog
sloma». (86)
(86)
Iz autorovog izlaganja na skupu demografa Hrvatske, kada smo željeli pokrenuti
demografski časopis, 15.09.1969.